Prema odredbama važećeg Zakona o štrajku, štrajk ne može započeti prije okončanja postu pka mirenja predviđenog Zakonom o radu. Međutim, odredbe Zakona o radu koje su regulisale pitanja mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova – konkretno članovi od 150. do 155. – stavljene su van pravne snage donošenjem Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova, kojim se detaljno uređuje navedena materija.
Ovim zakonom definisan je postupak mirenja kako u individualnim, tako i u kolektivnim radnim sporovima.
Mirenje u individualnim radnim sporovima
U individualnim radnim sporovima omogućeno je dobrovoljno pokretanje mirenja u cilju sprječavanja vođenja sudskih postupaka, koji u praksi često traju dugo i opterećuju pravosudni sistem. Ukoliko se postupak mirenja ne okonča u roku od 30 dana, smatra se da je mirenje neuspjelo i svaka strana ima pravo da pravnu zaštitu zatraži pred nadležnim sudom.
Mirenje u kolektivnim radnim sporovima
Za rješavanje kolektivnih radnih sporova formira se mirovno vijeće. Vijeće čine tri člana:
-
po jedan predstavnik svake od strana u sporu,
-
jedan član sa Liste miritelja – nezavisni stručnjak imenovan na osnovu javnog poziva.
Listu miritelja formira i vodi Ministarstvo za rad i socijalnu politiku, a miritelji se imenuju na mandat od četiri godine.
Pokretanje postupka mirenja
Postupak mirenja može inicirati svaka od ugovornih strana podnošenjem prijedloga Ministarstvu. Prijedlog mora sadržavati:
-
podatke o stranama u postupku,
-
jasno obrazloženje predmeta spora,
-
svu raspoloživu dokumentaciju relevantnu za spor.
Nakon zaprimanja prijedloga, Ministarstvo isti dostavlja drugoj strani radi očitovanja, uz rok od pet dana.
Rad miritelja
Ukoliko suprotna strana prihvati prijedlog, Ministarstvo ga dostavlja imenovanom miritelju koji je dužan, u roku od tri dana, zakazati zajedničku sjednicu sa predstavnicima obje strane.
Miritelj ima sljedeće ovlasti:
-
predlagati moguća rješenja spora,
-
utvrđivati relevantne činjenice,
-
davati preporuke za način rješavanja spora.
U cilju utvrđivanja činjenica, miritelj može predložiti i vještačenje, koje se provodi o trošku stranaka, kao i pribavljanje dodatne dokumentacije.
Ishod postupka
Ako mirenje bude uspješno, zaključuje se pisani sporazum, koji je:
-
obavezujući za obje strane,
-
ima pravnu snagu izvršne isprave.
U slučaju kolektivnih radnih sporova, sporazum postaje sastavni dio kolektivnog ugovora, a jedan njegov primjerak se dostavlja Ministarstvu.
Ukoliko strane ne potpišu sporazum u roku od 15 dana od zaključenja pregovora, miritelj zvanično proglašava postupak mirenja neuspješnim.
