ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

 

Neslužbeni prečišćeni tekst, bold italic posljednje izmjene, “Službene novine Federacije BiH”, broj 84/08

 

PRVI DIO: ZAJEDNIČKE ODREDBE

 

I – OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim zakonom ure uje se osnivanje, poslovanje, upravljanje i prestanak privrednih društava (u daljem tekstu: Društvo) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

 

1. Pojam i oblici društava

 

Član 2.

 

Društvo je pravno lice koje samostalno obavlja djelatnost proizvodnje i prodaje proizvoda i vršenja usluga na tržištu radi sticanja dobiti.

 

Društvo mogu osnovati domaća i strana fizička i pravna lica, ako zakonom nije drugačije odre  eno.

 

Član 3.

 

Društvo može biti organizovano u jednom od sljedećih oblika:

• društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću;

 

• komanditno društvo;

 

• dioničko društvo;

 

• društvo s ograničenom odgovornošću.

 

Odredbe ovog zakona u kojima je upotrijebljena riječ “društvo” bez punog naziva jednog od oblika iz stava 1. ovog člana, odnose se na sva društva.

 

Član 4. Brisan

 

2. Pravna sposobnost i odgovornost za obaveze Član 5.

Svojstvo pravnog lica Društvo stiče danom upisa u registar društava.

 

Društvo odgovara za svoje obaveze cjelokupnom svojom imovinom.

 

Prije upisa u registar društava niko ne može nastupati u ime društva.

 

Lice koje postupi suprotno odredbi stava 3. ovog člana odgovara za stvorene obaveze cjelokupnom svojom imovinom, a kada tako nastupa više lica za obaveze odgovaraju neograničeno solidarno.

 

Član 6.

 

Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću i komplementar u komanditnom društvu, odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom.

 

Dioničar u dioničkom društvu, vlasnik udjela društva s ograničenom odgovornošću i komanditor u komanditnom društvu ne odgovara za obaveze društva, osim kada:

 

• koristi društvo za postizanje ličnog cilja koji nije saglasan ciljevima drugih članova i društva u cjelini;
• upravlja imovinom društva kao svojom imovinom;
• koristi društvo za prevaru ili oštećenje svojih povjerilaca;

 

• utiče na smanjenje imovine društva u svoju korist ili korist trećih lica, ili utiče da društvo preuzme obaveze iako je znao ili morao znati da društvo nije ili neće biti sposobno da izvrši svoje obaveze.

 

3. Djelatnost

 

Član 7.

 

Društvo može kao svoju djelatnost obavljati sve poslove, osim onih koji se po zakonu ne mogu obavljati kao privredna djelatnost.

 

1

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Zakonom može biti utvr eno da se odre ene djelatnosti mogu obavljati samo na osnovu prethodnog odobrenja ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog organa.

 

Društvo može početi s obavljanjem djelatnosti danom upisa u registar društava i kada organu nadležnom za inspekcijski nadzor dostavi obavještenje o početku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehničke opremljenosti, zaštite na radu, zaštite i unapre enja životne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili tih djelatnosti.

 

lspunjenost uvjeta iz stava 3. ovog člana nadzire nadležni organ u postupku inspekcijskog nadzora.

 

Propise o uslovima za obavljanje djelatnosti iz stava 3. ovog člana donosi nadležno federalno ministarstvo.

 

Član 8.

 

Društvo može obavljati poslove samo u okviru djelatnosti upisane u registar društava.

 

Društvo može obavljati i druge poslove koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnosti upisane u registar društava, u obimu i na način koji su potrebni za poslovanje, a ne predstavljaju obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti.

 

Član 9.

 

Poslovi koje zaključi lice koje je svojim položajem ili na drugi način ovlašteno za zastupanje i predstavljanje društva, valjani su za treće lice i u slučaju da su zaključeni poslovi izvan djelatnosti upisane u registar društava, osim ako je treće lice znalo ili moralo znati da su takvi poslovi izvan djelatnosti društva.

 

4. Sjedište

 

Član 10.

 

Sjedište društva je mjesto koje je kao sjedište upisano u registar društava.

 

Sjedište se utvr  uje osnivačkim aktom ili statutom.

 

5. Podružnice

 

Član 11.

 

Društvo može imati podružnice izvan mjesta sjedišta društva.

 

Podružnice su poslovne jedinice koje nemaju svojstvo pravnog lica, ali mogu obavljati sve poslove u okviru djelatnosti društva upisane u registar društava i pri tome sticati prava i preuzimati obaveze u ime i za račun društva.

 

Podružnice se upisuju u registar društava u registarskom sudu kod kojeg je upisano društvo.

 

II – FIRMA

 

1. Pojam, sastojci i jezik

 

Član 12.

 

Firma je ime pod kojim društvo posluje.

 

Firma se obavezno ističe na poslovnim prostorijama društva.

 

Član 13.

 

Firma društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mora sadržavati prezime najmanje jednog člana, uz oznaku da ih ima više, i oznaku “d.n.o.”.

 

Firma komanditnog društva mora sadržavati prezime najmanje jednog komplementara i oznaku “k.d.”, a ne smije sadržavati imena komanditora.

 

Firma društva s ograničenom odgovornošću mora sadržavati oznaku “d.o.o.”.

 

Firma dioničkog društva mora sadržavati oznaku “d.d.”.

 

2

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Firma iz stava 1. i 2. ovog člana obavezno sadrži firmu drugog društva koje je član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar komanditnog društva.

 

Član 14.

 

Firma mora biti napisana na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, a prevod na strani jezik može se upotrebljavati samo zajedno sa firmom na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji.

 

Firma može sadržavati strane riječi koje su uobičajene ili za njih nema odgovarajuće riječi u jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji.

 

Član 15.

 

Firma može sadržavati dodatne sastojke koji bliže označavaju društvo i sjedište društva.

 

Društvo može koristiti skraćenu firmu, koja mora sadržavati oznake po kojim se razlikuje od drugih firmi i oznaku oblika društva.

 

Firma podružnice mora sadržavati punu firmu društva, oznaku da je podružnica i sjedište podružnice.

 

2. Zabranjeni sastojci

 

Član 16.

 

Firma ne smije sadržavati:

 

• riječi i oznake koji su protivni zakonu;
• zaštićene robne ili uslužne znakove drugih pravnih i fizičkih lica;
• službene simbole i znakove;
• nazive ili znakove stranih država ili me unarodnih organizacija;

 

• riječi i oznake koji bi mogli stvoriti zabunu u pogledu vrste i obima poslovanja ili dovesti do zamjene s firmom ili znakom drugog društva ili povrijediti prava drugih lica.

 

Član 17.

 

Firma može sadržavati riječi “Bosna i Hercegovina” i njene izvedenice i kratice na osnovu odobrenja nadležnog organa odre enog posebnim zakonom. Firma može sadržavati riječ “Federacija” i njene izvedenice i kratice samo na osnovu odobrenja federalnog ministara nadležnog za poslove uprave i pravosu a, a naziv kantona, grada i općine i njegove izvedenice i skraćenice samo na osnovu odobrenja kantonalnog ministarstva nadležnog za poslove uprave i pravosu a, gradonačelnika ili općinskog načelnika na području na kojem društvo ima sjedište.

 

Firma može sadržavati ime i prezime lica koje nije osnivač društva samo uz odobrenje tog lica ili njegovih zakonskih nasljednika.

 

Na zahtjev organa i lica iz st. 1. i 2. ovog člana, registarski sud će izbrisati iz registra riječi i imena unesene kao dodatne sastojke firme.

 

3. Ime člana društva kao sastojak firme

 

Član 18.

 

Ukoliko firma društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditnog društva sadrži prezime koje je već sadržano u ranije registrovanoj firmi, u firmu se mora unijeti ime ili drugi dodatni sastojak po kojem će se razlikovati od već registrovane firme.

 

Ako je prezime lica ostalo u firmi i nakon prestanka njegovog članstva u društvu, na zahtjev tog lica ili njegovih nasljednika sud će brisati njegovo prezime iz firme u sudskom registru.

 

4. Načelo isključivosti firme

 

Član 19.

 

Firma društva mora se jasno razlikovati od firme drugih društava.

 

Registarski sud će odbiti upis u registar društava firme koja je protivna odredbama ovog zakona ili se jasno ne razlikuje od već registrovanih firmi u Federaciji.

 

 

3

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Ako smatra da firma drugog društva nije jasno različita od njegove ranije registrovane firme, Društvo ima pravo zahtijevati prestanak upotrebe i brisanje iz registra društava firme drugog društva i naknadu pretrpljene štete, tužbom kod suda u roku od tri godine od dana upisa osporavane firme u registar društava.

 

5. Obaveza upisa u registar društava

 

Član 20.

 

Firma i skraćena firma upisuje se u registar društava.

 

Društvo je dužno u poslovanju koristiti punu ili skraćenu firmu kakva je upisana u registar društava.

 

6. Poslovna korespondencija

 

Član 21.

 

Sva poslovna pisma i narudžbe društva moraju sadržavati:

• punu firmu i adresu sjedišta društva;
• punu firmu i adresu sjedišta podružnica društva;
• naziv i sjedište institucije kod koje i broj pod kojim je društvo upisano u registar;

 

• broj računa sa nazivom i sjedištem finansijske organizacije kod koje društvo drži račun; ukoliko društvo ima više računa, za svaki od njih;
• porezni broj društva.

 

7. Prenos firme

 

Član 22.

 

Firma se može prenijeti na drugog samo zajedno s Društvom.

 

III – ZASTUPANJE

 

Član 23.

 

Društvo zastupa uprava.

 

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Društvo i odgovara za zakonitost poslovanja društva.

 

Upravu čine lica koja su osnivačkim aktom ili statutom društva, u skladu sa zakonom, ovlaštena da vode poslovanje društva.

 

Društvo mogu zastupati i druga lica odre  ena osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

 

Član 24.

 

Lica ovlaštena za zastupanje upisuju se u registar društava.

 

Lice s ovlaštenjima za zastupanje upisanim u registar društava, ovlašteno je da preduzima sve radnje i obavlja sve poslove u ime i za račun društva u okviru ovlaštenja upisanih u registar društava.

 

Član 25.

 

Lice kome je povjereno obavljanje odre enih poslova u okviru djelatnosti društva, ovlašteno je preduzimati sve radnje i zaključivati poslove koji se uobičajeno obavljaju ili nastaju uz poslove koji su mu povjereni.

 

Društvo odgovara za obaveze koje u njegovo ime, od njega ovlašteno lice stvori prekoračenjem ovlaštenja, ako treće lice nije znalo ili nije moglo znati za prekoračenje ovlaštenja.

 

Član 26.

 

Prokura je pismeno ovlaštenje za preduzimanje svih pravnih radnji i poslova u ime i za račun društva, osim prenosa i opterećenja nekretnina ako ovlaštenje za to nije posebno i izričito navedeno.

 

Prokura se može dati samo za podružnicu, što se izričito navodi u sudskom registru i prilikom istupanja prokuriste, a u protivnom se smatra da je prokura data za Društvo u cjelini.

 

4

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Prokura se može dati svakoj punoljetnoj i potpuno poslovno sposobnoj osobi bez obzira na dužnost i poslove koje obavlja izuzev ako drugačije nije predvi eno aktom o osnivanju društva, odnosno statutom.

 

Prokura se ne može dati pavnom licu.

 

Član 27.

 

Društvo može dati prokuru jednom ili više fizičkih lica, u skladu s osnivačkim aktom ili statutom. Prokura se može dati istovremeno za više lica koja zajedno zastupaju društvo, a izjava volje trećeg lica data samo jednom od njih pravno je valjana.

 

Član 28.

 

Ako je prokura data dvaju ili više lica bez naznake da se radi o zajedničkoj prokuri, svako od tih lica je prokurist koji samostalno zastupa Društvo u granicama ovlaštenja utvr enih zakonom.

 

Prokura data dvaju ili više lica smatrat će se zajedničkom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri.

 

Izjave volje ili pravne radnje koje učine zajednički prokuristi proizvode pravne posljedice samo ako ih učine svi zajednički prokuristi zajedno.

 

Valjane su izjave volje ili pravne radnje koje učini jedan od zajedničkih prokurista samo uz izričitu prethodnu saglasnost ili izričito naknadno odobrenje ostalih zajedničkih prokurista.

 

Izjava volje ili pravna radnja učinjena prema jednome prokuristi ima pravni učinak kao da je učinjena prema svima.

 

Znanje o pravno odlučujućim činjenicama ili krivnja jednog skupnog prokuriste proizvodi pravne posljedice za davaoca prokure bez obzira na znanje ili krivnju ostalih zajedničkih prokurista.

 

Član 29.

 

Ograničenje prokure koje nije predvi eno ovim zakonom nema učinka prema trećim licima, bez obzira na to je li treće lice za nju znalo ili moralo znati.

 

Ograničenje prokure na poslovanje jedne ili više podružnica ima učinka prema trećim licima samo ako je upisano u registar društava.

 

Član 30.

 

Prokurist ne može bez posebnog ovlaštenja društva nastupati kao druga ugovorna strana i s Društvom sklapati ugovore u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun drugih lica, ili u ime i za račun drugih lica.

 

Član 31.

 

Davanje i prestanak prokure Društvo je dužno prijaviti za upis u registar društava.

 

Prokurist deponuje svoj potpis kod registarskog suda, a prilikom zastupanja društva dužan je uz potpis staviti naznaku da nastupa kao prokurist.

 

Prokurist ne može svoja ovlaštenja prenijeti na drugo lice.

 

Prokura prestaje opozivom od društva i otkazom od prokuriste.

 

IV – POSLOVNA TAJNA I ZABRANA KONKURENCIJE 1. Poslovna tajna

Član 32.

 

Poslovnom tajnom smatraju se informacije o poslovanju za koje je očito da bi prouzrokovale značajnu štetu društvu ako do u u posjed trećeg lica bez saglasnosti društva.

 

Član 33.

 

Nadležni organ društva¸je dužan pismenim aktom odrediti informacije koje imaju karakter poslovne tajne i lica odgovorna za njihovo korištenje i zaštitu.

 

5

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Za poslovnu tajnu ne mogu se odrediti podaci koji su javni po zakonu i drugim propisima i podaci o kršenju zakona i drugih propisa.

 

2. Zabrana konkurencije

 

Član 34.

 

Član društva s neograničenom odgovornošću, komplementar komanditnog društva, vlasnik udjela i član uprave u društvu s ograničenom odgovornošću, član nadzornog odbora i uprave dioničkog društva i prokurist, ne smije u tom svojstvu ili kao zaposleni u drugom društvu i kao samostalni poduzetnik sudjelovati u djelatnosti koja je ili bi mogla biti u konkurentnom odnosu s djelatnošću prvog društva.

 

Osnivačkim aktom ili statutom društva može se odrediti trajanje zabrane i nakon prestanka svojstva iz stava 1. ovog zakona, a najduže dvije godine.

 

Član 35.

 

Društvo može od lica koje prekrši zabranu konkurencije tražiti naknadu štete i ustupanje zaključenih poslova, ili prenos ostvarene koristi ili prava iz zaključenih poslova, u roku od tri mjeseca od saznanja za prekršaj, a najkasnije pet godina od učinjenog prekršaja zabrane konkurencije.

 

3. Sindikalno organizovanje i zabrana nesindikalnih aktivnosti Član 36.

 

Zaposleni u društvu mogu organizovati sindikat, u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.

 

Ukoliko je u društvu organizovano više sindikata, za upravu su mjerodavni stavovi i zahtjevi o kojim su sindikati postigli saglasnost, a kada te saglasnosti nema, stavovi i zahtjevi sindikata koji zastupa većinu zaposlenih u društvu.

 

Član 37.

 

U društvu se ne mogu osnivati organizacije i provoditi aktivnosti koji nemaju karakter sindikata i sindikalnih aktivnosti u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i pravilima sindikata.

 

V – OSNOVNI KAPITAL I ULOZI

 

1. Osnovni kapital

 

Član 38.

 

Osnovni kapital društva je iznos kapitala koji su upisali osnivači društva i koji se navodi u aktima društva.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću i dioničko društvo ima osnovni kapital, najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom.

 

Posebnim zakonom za društva koja obavljaju posebne djelatnosti može se utvrditi veći iznos osnovnog kapitala.

 

Dio osnovnog kapitala koji je jednak ulozima u gotovini može biti potpuno ili djelimično uplaćen (upisan ali neuplaćen osnovni kapital).

 

Osnovni kapital društva se može uvećavati ili umanjivati, me utim u slučaju umanjivanja kapitala osnovni kapital ne može biti umanjen ispod iznosa minimalnog osnovnog kapitala utvr enog ovim zakonom.

 

2. Ulozi

 

Član 39.

 

Osnovni kapital prilikom osnivanja društva obezbje uje se ulozima članova u novcu i stvarima i pravima čija je vrijednost iskaziva u novcu.

 

 

6

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Ulog u stvarima i pravima izražava se u novcu i mora se u cijelosti unijeti prije upisa društva u registar društava.

 

3. Vrijednost uloga

 

Član 40.

 

Vrijednost uloga u stvarima i pravima mora biti odre ena u osnivačkom aktu ili statutu društva, ako ovim zakonom nije drugačije utvr eno.

 

Vrijednost uloga u stvarima i pravima u društvu s ograničenom odgovornošću i dioničkom društvu odre uje se na osnovu procjene prihvaćene ugovorom od svih osnivača.

 

Član 41.

 

Procjena iz člana 40. stav 2. ovog zakona obavezno uključuje opis, način iskazivanja i procijenjenu vrijednost uloga i ocjenu da li ulog odgovara cijeni upisanih dionica dioničkog društva ili udjela u društvu s ograničenom odgovornošću koji se tim ulogom plaćaju.

 

4. Obaveza namirenja ugovorene vrijednosti uloga Član 42.

 

Kada procijenjena vrijednost uloga u stvarima i pravima ne dostigne ugovoreni iznos do upisa društva u registar društava ili do ugovorenog roka uplate u slučaju pristupanja društvu, član društva koji se obavezao na taj ulog dužan je razliku uplatiti u novcu.

 

Ako društvo nije steklo vlasništvo na stvari koju je član bio obavezan unijeti kao ulog, član društva mora uplatiti u novcu vrijednost te stvari, koju mu društvo mora vratiti.

 

Kada ulog čini uspostavljeno ili preneseno pravo korištenja odre ene imovine koje prestane prije isteka ugovorenog perioda, štete nastale uslijed toga dužan je platiti u novcu član koji se obavezao na taj ulog.

 

Član 43.

 

Ulog daje članu pravo na dionicu ili udio u društvu.

 

5. Poslovne knjige i finansijski izvještaji

 

Član 44.

 

Društvo je dužno voditi poslovne knjige i sačinjavati finansijske izvještaje u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 

VI – POVEZANA DRUŠTVA

 

1. Pojam

 

Član 45.

 

Povezana društva su:

 

• vladajuće i zavisno društvo;
• društva sa uzajamnim učešćem;
• holding;

 

2. Vladajuće i zavisno društvo

 

Član 46.

 

Ako jedno društvo ima većinsko učešće u osnovnom kapitalu drugog društva ili ako na osnovu ugovora zaključenog sa drugim društvom ima pravo da imenuje većinu članova nadzornog odbora tog drugog društva, odnosno ima većinu glasova u skupštini, to se društvo smatra vladajućim, a drugo društvo zavisnim.

 

Vladajuće društvo sa većinskim učešćem u osnovnom kapitalu je društvo koje, neposredno ili posredno preko drugog društva, na osnovu više od 50% učešća u osnovnom kapitalu drugog društva ima više od 50% glasova u skupštini zavisnog društva.

 

7

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Neposredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu ili drugom licu koje ga drži za njegov račun odre uje se na osnovu odnosa nominalnog iznosa tog učešća prema ukupnom osnovnom kapitalu zavisnog društva.

 

Pri odre ivanju učešća iz stava 3. ovog člana, od ukupnog osnovnog kapitala zavisnog društva oduzimaju se vlastite dionice i udjeli zavisnog društva i dionice i udjeli koje za račun zavisnog društva drži treće lice.

 

Posredno učešće u osnovnom kapitalu koji pripada vladajućem društvu obuhvata dionice i udjele koji pripadaju društvu koje zavisi od njega ili koji pripadaju drugom licu za račun tog društva ili za račun društva koje zavisi od njega (zavisna društva).

 

Zavisno društvo može u vladajućem društvu pribaviti dionice i udjele i ostvariti svoje pravo glasa na osnovu dionica i udjela kojima već raspolaže, u skladu sa odredbama ovog zakona o društvu sa uzajamnim učešćem.

 

3. Društva sa uzajamnim učešćem

 

Član 47.

 

Društva sa uzajamnim učešćem u osnovnom kapitalu su povezana društva kod kojih svako društvo ima učešće u osnovnom kapitalu drugog društva.

 

4. Holding

 

Član 48.

 

Ako se vladajuće i jedno ili više zavisnih društava, na osnovu zaključenog ugovora o vo enju poslova, objedine jedinstvenim vo enjem poslova od strane i vladajućeg društva, ona čine holding, a pojedinačna društva su društva holdinga.

 

5. Koncern

 

Član 49.

 

Ako vladajuće društvo, na osnovu zaključenog ugovora o vo enju poslova, pored jedinstvenog vo enja poslova zavisnih društava, obavlja i druge djelatnosti, ona čine koncern, a pojedinačna društva su društva koncerna.

 

Član 50.

 

Holding i koncern, u skladu sa čl. 48. i 49. ovog zakona, mogu formirati i pravno samostalna društva, koja nisu zavisna jedno o drugome.

 

6. Zajedničke odredbe za povezana društva

 

Član 50.a

 

Vladajuće društvo odgovara neograničeno solidarno povjeriocima u postupku stečaja zavisnog društva ako je stečaj prouzrokovan obavezujućim nalozima, odlukama ili uputstvima vladajućeg društva.

 

Ako vladajuće društvo dovede zavisno društvo u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini, nadoknadit će zavisnom društvu štetu prouzrokovanu po tom osnovu.

 

Zahtjev za naknadu štete iz stava 2. ovog člana, u ime zavisnog društva, mogu podnijeti dioničari i članovi zavisnog društva koji posjeduju ili predstavljaju najmanje 10% osnovnog kapitala tog društva ili statutom odre eni manji dio, kao i povjerioci društva čija potraživanja iznose više od 10% osnovnog kapitala zavisnog društva.

 

Pored vladajućeg društva, kao solidarni dužnici odgovaraju članovi uprave vladajućeg društva koji su zavisno društvo doveli u položaj da izvrši za sebe štetan pravni posao ili da na svoju štetu nešto učini ili propusti da učini.

 

Kao solidarni dužnici odgovaraju i članovi uprave zavisnog društva ako su povrijedili svoje dužnosti, osim ako su postupali po uputstvima uprave vladajućeg društva.

 

8

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

7. Poslovno udruženje

 

Član 50.b

 

Poslovno udruženje mogu osnovati dva ili više društava, radi unapre enja sopstvenog privre ivanja i uskla ivanja svoje djelatnosti.

 

Poslovno udruženje se ne osniva radi sticanja dobiti.

 

Prava članova poslovnog udruženja ne mogu biti izražena u vrijednosnim papirima.

 

Poslovno udruženje je pravno lice.

 

Poslovno udruženje upisuje se u registar društava.

 

Oznaka “poslovno udruženje” navodi se u firmi.

 

Poslovno udruženje istupa u pravnom prometu u svoje ime i za račun svojih članova i u ime i za račun svojih članova.

 

Za obaveze preuzete u pravnom prometu poslovno udruženje odgovara svojom imovinom, a članovi odgovaraju na način odre en ugovorom o osnivanju, odnosno ugovorom s trećim licem.

 

Ugovorom o osnivanju utvr uje se naziv, vrijeme osnivanja, cilj i djelatnost, sjedište, upravljanje, zastupanje, odgovornost, pristupanje, istupanje, istupanje u pravnom prometu, isključenje, imovina, nadzor, prestanak, kao i druga pitanja značajna za ostvarivanje ciljeva osnivanja poslovnog udruženja.

 

8. Ostali oblici povezivanja društava

 

Član 50.c

 

Društva se mogu povezivati ugovorom i u druge oblike povezivanja (konzorcij, franšizing, zajednica društava, poslovna unija, poslovni sistem, pul i drugi).

 

VII – REGISTAR DRUŠTAVA

 

Član 51.

 

Podaci o društvu utvr eni ovim zakonom upisuju se u javni registar koji vodi institucija odre ena posebnim zakonom kojim se uspostavlja i ure uje organizacija i način rada javnog registra pravnih osoba (u daljem tekstu: registar društava).

 

Registar društava obuhvata registar podataka i registar isprava.

 

Postupak upisa u registar društava ure uje se posebnim zakonom i propisima donesenim na osnovu tog zakona.

 

Član 52.

 

Upis u registar društava vrši se u roku od 15 dana od dana podnošenja uredne prijave i potpunih registarskih isprava.Upis u registar društava proizvodi pravni učinak prema trećim licima 16. dana od dana objavljivanja rješenja o izvršenom upisu u skladu s članom 53. ovog zakona, a prije toga dana samo prema trećim licima za koje društvo na koje se upis odnosi dokaže da su znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar društava.

 

Član 53.

 

Rješenje o upisu podataka u registar društava po službenoj dužnosti se objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH” i/ili u drugom štampanom javnom glasilu redovno dostupnom na cijelom području Federacije, odre enom posebnim zakonom iz člana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona.

 

U slučaju da su podaci i isprave predati u registarski spis ili upisani u registar društava različiti od podataka objavljenih u skladu sa stavom 1. ovog člana, objavljeni podaci ne obavezuju treća lica, ali se ona mogu pozvati na objavljene podatke, osim ako društvo na koje se oni odnose dokaže da su

 

9

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

treća lica znala ili mogla znati za podatke i isprave predate u registarski spis ili upisane u registar društava.

 

Član 54.

 

Podaci i isprave upisani u registar društava moraju biti dostupni za uvid i sačinjavanje kopija, uključujući i ovjeru vjerodostojnosti, po zahtjevu zainteresiranog lica, uz naknadu stvarnih administrativnih troškova po tarifi utvr enoj i objavljenoj u skladu sa posebnim zakonom iz člana 51. ovog zakona ili propisom donesenim na osnovu tog zakona.

 

Fizičko i pravno lice na koje se odnosi podatak upisan u registar društava ne može isticati prigovor drugoj strani koja se poziva na taj podatak.

 

Član 55.

 

U registar društava upisuju se sljedeći podaci o identitetu društva:

 

1. puna firma i, ako postoji, skraćena firma, sve u skladu sa odredbama čl. 12-20. ovog zakona, i adresa sjedišta društva;
2. oblik društva;
3. djelatnost;
4. podružnice;

 

5. ime i prezime, adresa prebivališta, funkcija i obim ovlaštenja lica ovlaštenih za zastupanje društva; i
6. firma, sjedište, djelatnost i lice ovlašteno za zastupanje podružnice.

 

Član 56.

 

U registar društava upisuju se sljedeći podaci o članovima, ulozima i odgovornosti za obaveze društva, osnovnom kapitalu društva, udjelima i dionicama u društvu:

 

• ime i prezime i adresa prebivališta, ili firma i adresa sjedišta, članova društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću;

 

• visina ugovorenog (upisanog) i iznos uplaćenog osnovnog kapitala dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću;

 

• iznos ugovorenih (upisanih) i iznos uplaćenih uloga komanditora u komanditnom društvu i članova društva s ograničenom odgovornošću;

 

• ukupan broj udjela i visina pripadajućih udjela, iskazana procentualnim učešćem u osnovnom kapitalu, za svakog člana društva s ograničenom odgovornošću;
• oznaka klase, broj i nominalna vrijednost dionica dioničkog društva, po klasama.

 

Član 57.

 

U registar društava upisuje se zabilježba pokretanja postupka likvidacije ili stečaja društva, ime i prezime i adresa prebivališta likvidacionog ili stečajnog upravnika i datum obustavljanja ili okončanja postupka.

 

Član 58.

 

Zakonom i propisima iz člana 51. stav 3. ovog zakona odre uju se isprave koje se upisuju i pohranjuju i u registru društava.

 

Član 59.

 

Prijavu za upis u registar društava ovlašteno i dužno je podnijeti lice koje je po aktima društva ovlašteno za zastupanje društva.

 

Promjene podataka i isprava upisanih u registar društava upisuju se u registar društava.

 

Član 60.

 

Registar društava će odbiti prijavu za upis osnivanja društva u slučaju:

 

• ništavosti osnivačkog akta;

 

• kada prije podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava nisu uplaćeni ulozi u iznosu utvr enom osnivačkim aktom, u skladu sa zakonom;

 

• kada je djelatnost ili cilj poslovanja društva protivan zakonu;
• ako osnivači društva to ne mogu biti po zakonu;

 

10

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• ako je osnivač većinski vlasnik u društvu koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima, odnosno nepodmirene poreze;

 

• ako je osnivač ili jedan od osnivača društva član postojećeg društva sa neograničenom solidarnom odgovornošću ili komplementar u komanditnom društvu;

 

• ako je osnivač ili jedan od osnivača društva jedini član društva s ograničenom odgovornošću nad kojim je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije ili je protiv toga društva podignuta tužba iz člana 367. stav 1. tačka 1) ovog zakona.

 

Član 61.

 

Sudovi, upravni organi i druge institucije, koji su zakonom ovlašteni za odobravanje i/ili nadzor osnivanja i/ili poslovanja društava, emisije i prometa vrijednosnih papira, dužni su bez odlaganja pismeno izvijestiti registar društava o saznanjima stečenim u vršenju nadležnosti koja dovode u sumnju potpunost i tačnost podataka i isprava upisanih u registar društava.

 

VIII – SPAJANJE, PRIPAJANJE, PODJELA, PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA

 

1. Pojam spajanja, pripajanja, podjele i promjene oblika društva Član 62.

 

Dva ili više društava mogu se spojiti tako da prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije osnuju novo društvo, koje postaje njihov pravni sljednik.

 

Društvo se može pripojiti prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije drugom društvu, koje postaje njegov pravni sljednik.

 

Društvo se može podijeliti prenosom imovine i obaveza bez provo enja likvidacije na dva ili više društava, koja postaju njegovi pravni sljednici, solidarno odgovorni za njegove obaveze na jedan od sljedećih načina: pripajanjem, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više postojećih društava ukupnu imovinu i obaveze, ili, osnivanjem novih društava, kada društvo koje se dijeli prenese na dva ili više novih društava ukupnu imovinu i obaveze.

 

U slučajevima spajanja, pripajanja ili podjele društva, u smislu odredaba st. 1. do 3. ovog člana, dioničari ili vlasnici udjela spojenog, pripojenog ili podijeljenog društva dobijaju dionice (udjele) društva sljednika, uz mogućnost isplate u novcu do 10% ukupne nominalne vrijednosti dionica (udjela) koje društva sljednici emituju po tom osnovu.

 

Svako društvo, isključujući društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću i otvoreno dioničko društvo, može promijeniti oblik.

 

Otvoreno dioničko društvo može se podijeliti, u skladu sa stavom 3. ovog člana, pripajanjem sa dva ili više postojećih otvorenih dioničkih društava ili podjelom na dva ili više novih otvorenih dioničkih društava.

 

Društvo sa ograničenom odgovornošću, koje ispunjava kriterije za otvoreno dioničko društvo prema ovom zakonu, dužno je promijeniti oblik u dioničko društvo i izvršiti upis u registar emitenta i kod nadležnog suda u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Ukoliko društvo ne uskladi oblik organizovanja, u skladu sa stavom 7. ovog člana, nadležni sud donosi odluku o njegovom prestanku.

 

2. Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli i promjeni oblika društva Član 63.

 

Odluku o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva, u društvu s neograničenom solidarnom odgovornošću i komanditnom društvu donose članovi društva, a u društvu s ograničenom odgovornošću i dioničkom društvu, takvu odluku donosi skupština društva, na način utvr en osnivačkim aktom ili statutom, u skladu sa zakonom.

 

U postupku spajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti sva društva koja se spajaju, a u postupku pripajanja, istovjetnu odluku moraju donijeti društvo koje se pripaja i društvo kojem se ono pripaja.

 

 

11

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

3. Plan reorganizacije

 

Član 64.

 

Odluka o spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika donosi se na osnovu plana reorganizacije, koji uprava i nadzorni odbor ili drugi organ svakog društva učesnika, ovlašten osnivačkim aktom ili statutom, moraju pripremiti i o njemu obavijestiti dioničare, odnosno članove društva i povjerioce društva najmanje 30 dana prije datuma odlučivanja.

 

Odluku o namjeravanoj reorganizaciji društvo je dužno objaviti u sredstvima javnog informisanja.

 

Član 65.

 

Plan reorganizacije obavezno sadrži:

• oblik, firmu i sjedište društava učesnika i društava sljednika;
• vlasnička prava dioničara ili članova društava prethodnika u društvu sljedniku;

 

• opis, procjenu i raspodjelu imovine i obaveza društava prethodnika, koji se prenose na društvo sljednika, sa izvještajem revizora;

 

• datum od kojeg će vlasnici dionica ili udjela društva sljednika moći učestvovati u dobiti i uslove koje utiču na to pravo;

 

• datum od kojeg će se poslovi društva prethodnika računovodstveno iskazivati za društvo sljednika.

 

U slučaju podjele društva, uz elemente iz stava 1. ovog člana, plan reorganizacije obavezno sadrži i sljedeće dodatne elemente:

• omjer zamjene prava;
• uslove alokacije dionica ili udjela i iznos isplata u novcu;

 

• prava u društvima sljednicima koja pripadaju vlasnicima dionica ili udjela podijeljenog društva koji su sadržavali posebna prava, kao i vlasnicima drugih vrijednosnih papira podijeljenog društva; i

 

• opis i alokaciju imovine i obaveza koji se prenose na svako društvo sljednika.

 

Član 66.

 

Plan reorganizacije obavezno sadrži pismeni izvještaj revizora o računovodstvenim iskazima društava učesnika, koji uključuje i:

1)	naznaku metoda korištenih u utr  ivanju omjera zamjene;
2)	mišljenje revizora da li je primijenjen odgovarajući metod, naznaku vrijednosti   do kojih bi se došlo
	korištenjem drugih metoda i mišljenje o relativnom značaju svakog od metoda u utvr  ivanju omjera
	zamjene;

• opis problema vrednovanja sa kojim se revizor suočio, ako jeste.

 

Član 67.

 

Članovi uprave društva i druga lica koja su pripremila plan reorganizacije i revizori koji su izvršili pregled i dali mišljenje za društva učesnike, odgovorni su neograničeno solidarno društvima učesnicima i njihovim dioničarima ili članovima za štetu, ako u utvr ivanju omjera zamjene prava pri spajanju, pripajanju, podjeli ili promjeni oblika društva nisu postupali po pravilima struke.

 

Član 68.

 

Prije odlučivanja o planu reorganizacije, uprava društva učesnika dužna je svakom dioničaru ili članu društva na njegov zahtjev dati na uvid ili predati kopije plana reorganizacije, godišnjih finansijskih izvještaja društava učesnika za posljednje tri poslovne godine, vanredni financijski izvještaj za tri mjeseca koja prethode izradi plana reorganizacije, ako su podaci u njemu stariji od šest mjeseci, s izvještajima i mišljenjem revizije.

 

4. Upis reorganizacije u registar društava

 

Član 69.

 

Istovremeno sa upisom u registar društava društva nastalog spajanjem društava, pripajanja društva drugom društvu i podjele društva na više novih društava, u registar društava upisuje se prestanak društva koje je spojeno, pripojeno ili podijeljeno.

 

5. Prestanak društva

 

12

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 70.

 

Društvo prestaje gubitkom svojstva pravnog lica.

 

Društvo prestaje na dan upisa prestanka u registar društava.

 

Ukoliko ovim zakonom nije drugačije odre  eno, po prestanku društva provodi se likvidacija.

 

Član 71.

 

Društvo prestaje u slučaju:

• isteka perioda za koji je osnovano;
• spajanja, pripajanja i podjele;

 

• okončanjem stečajnog postupka ili odbijanjem zahtjeva za otvaranje stečajnog postupka uslijed nedostatka imovine;

 

• prestankom na osnovu odluke suda;
• odlukom skupštine društva.

 

Član 72.

 

Društvo može prestati odlukom suda donesenom na osnovu zahtjeva nadležnih organa ili lica koje dokaže pravni interes, kada:

 

• najviši organ utvr en osnivačkim aktom ili statutom ne sastaje se i ne vrši svoja ovlaštenja ili nije vršen izbor organa čiji prethodni mandat je istekao, duže od dvije godine;

 

• duže od dvije godine Društvo ne ostvaruje prihode;
• je društvu oduzeto odobrenje za obavljanje djelatnosti

 

• više ne postoje zakonom utvr eni uslovi za daljnje postojanje društva u obliku u kojem je upisano u registar društava.

 

Prije donošenja odluke o prestanku društva, sud može odrediti rok za otklanjanje uzroka zbog kojih je donošenje odluke predloženo.

 

Član 73.

 

Ukoliko ukupna imovina po prestanku društva nije prešla na pravnog sljednika, provodi se likvidacija u skladu s posebnim zakonom, ako ovim zakonom nije drugačije odre eno.

 

St. 2., 3. i 4.¹ brisani (SNFBiH broj 84/08)

 

Član 74.² Brisan (SNFBiH broj 84/08)

 

Član 75.³ Brisan (SNFBiH broj 84/08)

 

Član 76.) ⁴ Brisan (SNFBiH broj 84/08

 

Član 77. ⁵ Brisan (SNFBiH broj 84/08)

 

 

 

• Pokretanje postupka likvidacije upisuje se u registar društava. Za vrijeme likvidacije, firma sadrži dodatak “u likvidaciji”. Danom upisa u registar društava pokretanja postupka likvidacije, prestaje mandat uprave i drugih organa i njihova ovlaštenja se prenose na likvidatora, čije ime, prezime i adresa prebivališta se upisuje u registar društava.

 

² Likvidatora imenuje organ društva koji je donio odluku o prestanku društva. Kada društvo prestaje na osnovu sudske odluke, istom odlukom sud će imenovati likvidatora. Likvidator može biti samo fizičko lice.Kada je imenovano više likvidatora, svaki ima potpuna ovlaštenja, ako odlukom o imenovanju nije drugačije odre7eno.

 

³ Likvidator je ovlašten u ime društva preduzimati i zaključivati samo radnje i poslove koji se odnose na likvidaciju. U vršenju svojih ovlaštenja, likvidator izmiruje obaveze i naplaćuje potraživanja društva, zastupa društvo, zaključuje sporazume o poravnanju i sporazume o promjeni i prestanku prava i obaveza društva, a nove ugovore može zaključivati samo ako se odnose na raskidanje nezavršenih poslova. Ako likvidator utvrdi da Društvo u likvidaciji nije sposobno izmiriti obaveze, dužan je bez odlaganja podnijeti zahtjev za otvaranje stečajnog postupka.

 

⁴ Likvidator je dužan obavijestiti sve poznate povjerioce da je Društvo u likvidaciji. Likvidator je dužan objaviti javni poziv za prijavu potraživanja, u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca od dana objavljivanja poziva.

 

⁵ Likvidator je dužan u roku utvr7enom aktom o imenovanju podnijeti na odobrenje dioničarima ili članovima društva finansijski izvještaj sa konačnim izvještajem o toku likvidacije i prijedlogom za raspodjelu preostale dostupne imovine dioničarima ili članovima društva. Ako je neko potraživanje prema društvu u postupku likvidacije osporeno, preostala imovina može se podijeliti nakon što se izdvoji odgovarajući iznos kao osiguranje povjeriocu za sporno potraživanje. Likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis u registar društava

 

13

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

DRUGI DIO: DRUŠTVO S NEOGRANIČENOM SOLIDARNOM ODGOVORNOŠĆU 1. Pojam i osnivanje

Član 78.

 

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću je društvo najmanje dva lica koja su neograničeno solidarno odgovorna za obaveze društva.

 

Član 79.

 

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću osniva se ugovorom o osnivanju.

 

Ugovor o osnivanju društva s neograničenom solidarnom odgovornošću obavezno sadrži ime, prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište članova društva, firmu, sjedište i djelatnost društva i prava i obaveze članova.

 

Izmjene i dopune ugovora vrše se uz saglasnost svih članova.

 

Član 80.

 

Prijavu za upis osnivanja društva s neograničenom solidarnom odgovornošću u registar društava potpisuju svi članovi društva.

 

2. Ulozi članova

 

Član 81.

 

Ulozi članova u društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvršenim uslugama.

 

Vrijednost uloga u stvarima, pravima i vršenju usluga utvr  uje se ugovorom o osnivanju društva.

 

Ulozi članova su jednake vrijednosti.

 

Svaki član će uplatiti ili unijeti svoj ulog u roku utvr enom ugovorom, a u slučaju da rok nije ugovoren, najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja društva u registar društava.

 

Ulozi članova postaju imovina društva.

 

3. Upravljanje i zastupanje

 

Član 82.

 

Svaki član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću ima pravo i obavezu da upravlja društvom, u skladu s ugovorom.

 

Ugovorom se može odrediti da za odre eno vrijeme društvom potpuno ili djelimično upravlja jedan ili više članova, čime se ostali članovi u istoj mjeri odriču prava upravljanja.

 

Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može svoje pravo upravljanja prenijeti na lice koje nije član društva, samo uz saglasnost ostalih članova.

 

Ako svi članovi ili više članova imaju pravo upravljati društvom, svaki od njih ima pravo voditi poslovanje.

 

Ako se jedan od članova s pravom upravljanja protivi preduzimanju neke radnje ili izvršenju nekog posla, ostali članovi s pravom upravljanja nemaju pravo preduzeti radnju ili izvršiti posao.

 

Ako je ugovorom odre eno da članovi društva ovlašteni za upravljanje mogu samo zajedno djelovati, svaka radnja i posao se može izvršiti samo saglasnošću svih ovlaštenih članova.

 

Član 83.

 

Ukoliko je ugovorom odre eno da o odre enim pitanjima odlučuju svi članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, o tim pitanjima se odlučuje saglasnošću svih članova društva.

 

 

prestanka društva, u roku od 30 dana od dana odobrenja izvještaja iz stava 1. ovog člana. Platu likvidatora odre7uje organ koji ga je imenovao, na teret imovine društva.

 

14

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 84.

 

Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može se pismenom izjavom za odre eno vrijeme odreći prava na upravljanje i ostalim članovima, uz njihovu saglasnost, prepustiti pravo potpunog upravljanja.

 

Član 85.

 

Ovlaštenje za upravljanje društvom s neograničenom solidarnom odgovornošću dato jednom ili više članova može se opozvati saglasnošću svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije odre eno.

 

Nakon opoziva ovlaštenja, do postizanja novog sporazuma članova o ovlaštenju, članovi upravljaju društvom u skladu sa članom 82. stav 1. ovog zakona.

 

Član 86.

 

Član s ovlaštenjem za upravljanje društvom s neograničenom solidarnom odgovornošću dužan je ostale članove društva na njihov zahtjev obavijestiti o svim poslovima.

 

Svaki član društva ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva.

 

Član 87.

 

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću zastupa svaki član, ako ugovorom nije drugačije odre eno.

 

Ako su ugovorom samo neki članovi ovlašteni da zajedno ili pojedinačno zastupaju društvo, ostali članovi ne mogu zastupati društvo.

 

Članovi ovlašteni da zajedno zastupaju društvo, mogu jednog od njih pismeno ovlastiti za izvršenje odre enih poslova.

 

Svaki član društva neograničeno solidarno odgovara trećim licima za obaveze društva, osim ako treće lice prilikom sklapanja pravnog posla sa jednim od članova zna da taj član nije ovlašten zastupati društvo.

 

4. Dobit i gubitak

 

Član 88.

 

Članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću učestvuju u raspodjeli dobiti i pokriću gubitka u jednakim iznosima, ako ugovorom nije odre eno drugačije.

 

5. Zabrana konkurentskog djelovanja

 

Član 89.

 

Članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu obavljati druge poslove i djelatnosti i time stvarati imovinske obaveze uz saglasnost svih ostalih članova, ako ugovorom nije drugačije odre eno.

 

6. Obim odgovornosti članova

 

Član 90.

 

Lice koje pristupi društvu s neograničenom solidarnom odgovornošću, odgovara i za obaveze društva nastale prije njegovog pristupanja.

 

Član koji je izmirio obavezu društva nastalu prije njegovog pristupanja, ima pravo regresa od ostalih članova za izmirenu obavezu društva i troškova koje je imao u vezi s tim.

 

Član koji istupi iz društva koje nastavi poslovanje, odgovara samo za obaveze društva nastale do dana upisa njegovog istupanja u registar društava.

 

7. Istupanje iz društva i pristupanje društvu

 

Član 91.

 

Član društva s neograničenom solidarnom odgovornošću može istupiti iz društva.

 

15

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Društvu može pristupiti novi član.

 

Istupanje člana iz društva i pristupanje društvu novog člana ure  uje se ugovorom.

 

Član društva može svoja prava i obaveze prenositi na treća lica samo uz saglasnost svih ostalih članova društva.

 

8. Prestanak društva

 

Član 92.

 

Društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću prestaje, osim osnova i načina iz čl. 71. i 72.

 

ovog zakona, i u  slučaju:

 

• kada jedan član najkasnije šest mjeseci prije kraja kalendarske godine podnese pismenu obavijest o istupanju i raskidu ugovora zaključenog na neodre eno vrijeme, ako ugovorom nije odre eno drugačije;
• smrti člana, osim ako po ugovoru nasljednik umrlog postane novi član;
• prestanka pravnog lica kao člana društva;
• stečaja jednog od članova društva;
• gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti jednog od članova društva;
• odluke suda o prestanku društva.

 

Član 93.

 

U slučajevima iz člana 92. tač. 1. do 5. ovog zakona, ostali članovi društva s neograničenom solidarnom odgovornošću mogu izvršiti izmjene ugovora i nastaviti poslovanje.

 

Član čije je članstvo prestalo ili njegov nasljednik, odnosno pravni sljednik ima pravo namirenja udjela, koje se obračunava kao i udio u ostatku imovine nakon likvidacije.

 

Član 94.

 

Ako društvo nastavi postojati nakon smrti jednog člana, nasljednik može postaviti pismeni zahtjev da ga naslijedi u društvu, najkasnije 30 dana od dana pravosnažnosti odluke o naslije ivanju.

 

Prihvatanjem članstva u društvu, nasljednik preuzima prava i obaveze umrlog člana od dana njegove smrti.

 

Nasljednik umrlog člana koji nije prihvatio članstvo u društvu, ima pravo tražiti od društva namirenje udjela, a kada ima više nasljednika, vlasnička prava preminulog člana u imovini društva dijele se me u nasljednicima u omjeru utvr enom testamentom ili sudskom odlukom o naslije ivanju.

 

Nasljedniku koji je prihvatio članstvo u društvu izvršiće se kompenzacija srazmjerna njegovom udjelu u nasljedstvu.

 

Nasljednici koji prihvate članstvo u društvu, postaju članovi sa vlasničkim pravima srazmjerno njihovom učešću u naslije enoj imovini umrlog člana.

 

Član 95.

 

U slučaju likvidacije društva s neograničenom solidarnom odgovornošću, članovi imaju pravo na srazmjeran dio ostatka imovine društva nakon likvidacije.

 

Imovina društva nakon likvidacije dijeli se me u članovima prvo do iznosa njihovih uplaćenih uloga, a zatim na jednake dijelove.

 

Ostatak imovine društva nakon likvidacije koji nije dovoljan za povrat uplaćenih uloga, dijeli se me u članovima srazmjerno ulozima, ako ugovorom nije odre eno drugačije.

 

TREĆI DIO: KOMANDITNO DRUŠTVO

 

1. Pojam i osnivanje

 

Član 96.

 

Društvo u kojem jedan ili više članova odgovara za obaveze društva neograničeno solidarno cjelokupnom svojom imovinom (komplementari), a jedan ili više članova odgovara za obaveze društva samo do iznosa njihovih uloga upisanih u registar društava (komanditori) je komanditno društvo.

 

16

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Na komanditna društva primjenjuju se odredbe ovog zakona o društvima s neograničenom solidarnom odgovornošću, ukoliko drugim odredbama ovog zakona nije propisano drugačije.

 

Komanditno društvo se može transformisati u komanditno društvo na dionice.

 

Član 97.

 

Komanditno društvo se osniva ugovorom, koji obavezno sadrži:

 

• firmu i sjedište društva;
• ime, prezime i adresu prebivališta, odnosno firmu i sjedište članova;
• odre enje koji članovi su komplementari, a koji komanditori;
• vrsta i iznos uloga svakog člana; i
• djelatnost komanditnog društva.

 

Član 98.

 

Za izmjene ugovora o osnivanju komanditnog društva potrebna je saglasnost svih članova.

 

Ugovorom se može odrediti da za prijenos vlasničkih prava komanditora na drugo lice nije potrebna saglasnost svih članova.

 

Član 99.

 

Prijavu za upis osnivanja komanditnog društva u registar društava potpisuju svi članovi.

 

2. Upravljanje i zastupanje

 

Član 100.

 

Poslovima komanditnog društva upravljaju komplementari.

 

Komanditor ima pravo uvida u poslovne knjige i isprave društva i godišnji financijski izvještaj.

 

Član 101.

 

Komanditno društvo zastupa svaki komplementar, ako ugovorom nije izričito odre  eno drugačije.

 

Član 102.

 

Komanditor može zastupati komanditno društvo samo na osnovu posebnog ovlaštenja datog saglasnošću svih članova.

 

Komanditor koji bez ovlaštenja zaključi ugovor u ime društva, odgovora za obaveze iz tog ugovora kao komplementar.

 

3. Dobit

 

Član 103.

 

Dobit komanditnog društva dijeli se na dio za komplementare i dio za komanditore, u omjeru utvr enom ugovoru.

 

Dio dobiti namijenjen komplementarima dijeli se me  u njima na jednake dijelove.

 

Dio dobiti namijenjen komanditorima dijeli se me u njima srazmjerno uplaćenim ulozima, ako ugovorom nije odre eno drugačije.

 

4. Prestanak komanditnog društva

 

Član 104.

 

Svi članovi komanditnog društva imaju pravo na srazmjeran udio u ostatku imovine društva nakon likvidacije.

 

Član 105.

 

Ako je ostatak imovine nakon likvidacije komanditnog društva nedovoljan za povrat uplaćenih uloga, komanditori imaju pravo prvenstva na povrat uloga.

 

Ostatak imovine nakon povrata uloga, dijeli se me u članovima društva po omjeru za raspodjelu dobiti.

 

17

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Ugovorom se može odrediti drugačiji način raspodjele ostatka imovine komanditnog društva nakon likvidacije.

 

Član 106.

 

Komanditno društvo ne prestaje u slučaju smrti, gubitka ili ograničenja pravne sposobnosti ili prinudne prodaje i naplate iz imovine komanditora.

 

ČETVRTI DIO: DIONIČKO DRUŠTVO

 

I – OPĆE ODREDBE

 

Član 107.

 

Dioničko društvo je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na dionice.

 

Dionička društva mogu biti otvorena i zatvorena.

 

Otvorena dionička društva su društva čije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan od slijedećih kriterija:

 

• da se radi o bankama ili društvima za osiguranje, ili

 

• da imaju osnovni kapital najmanje u iznosu od 4.000.000,00 KM i najmanje 40 dionič

 

Pod dionicama emitovanim putem javne ponude smatraju se dionice emitovane po Zakonu o vrijednosnim papirima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 39/93 i 36/99).

 

Otvoreno dioničko društvo ne može ograničiti prijenos dionica trećim licima.

 

Zatvoreno dioničko društvo postaje otvoreno kada ispuni jedan od kriterija iz stava 3. ovog člana.

 

Član 108.

 

Dioničko društvo ne odgovara za obaveze dioničara.

 

II – OSNIVANJE

 

1. Osnivači i osnivački akt

 

Član 109.

 

Dioničko društvo mogu osnovati jedan ili više osnivača.

 

Osnivači su obavezno i dioničari dioničkog društva.

 

Član 110.

 

Dioničko društvo se osniva ugovorom o osnivanju, koji obavezno sadrži:

• ime i prezime ili firmu, i adresu prebivališta ili sjedišta osnivača;
• firmu i sjedište dioničkog društva;
• djelatnost;
• prava i obaveze osnivača;
• iznos osnovnog kapitala;
• oznaku klase, ukupan broj i nominalnu vrijednost dionica;
• opis prava sadržanih u dionici;
• broj dionica koji upisuje svaki osnivač;
• postupak i rokove prodaje i banku kod koje se vrši uplata dionica;
• opis i procjena vrijednosti uloga u stvarima i pravima;
• način naknade troškova osnivanja;
• posljedice neizvršavanja obaveza osnivača;
• način rješavanja sporova izme u osnivača; i
• ime i prezime lica koje predstavlja dioničko društvo u postupku osnivanja.

 

Ugovor o osnivanju dioničkog društva mora biti potpisan od svih osnivača ili njihovih punomoćnika, a potpisi ovjereni u skladu sa zakonom.

 

18

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Uz potpis punomoćnika prilaže se ovjereno pismeno ovlaštenje.

 

Kada dioničko društvo osniva jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju dioničkog društva.

 

Član 111.

 

Prilikom osnivanja dioničkog društva, sve dionice mogu otkupiti osnivači (u daljem tekstu: simultano osnivanje), ili ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivači, a preostale dionice kupuju druga lica na osnovu javnog poziva za upis i uplatu (u daljem tekstu: sukcesivno osnivanje), u skladu sa zakonom kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira

 

2. Simultano osnivanje

 

Član 112.

 

Upis dionica pri simultanom osnivanju dioničkog društva izvršen je potpisom ugovora o osnivanju od strane osnivača.

 

Uplata dionica vrši se na osnovu rješenja Komisije za vrijednosne papire u Federaciji (u daljem tekstu:

Komisija) kojim se utvr  uje uspjela emisija  dionica.

 

Uplata dionica je bezuslovna.

 

3. Sukcesivno osnivanje

 

Član 113.

 

Ugovor o sukcesivnom osnivanju dioničkog društva, uz elemente iz člana 110. ovog zakona, obavezno sadrži i:

• mjesto, vrijeme i način upisa dionica;
• mjesto, vrijeme i način uplate dionica;
• vrstu uloga kojim se mogu platiti dionice;
• postupak kada upisani iznos premašuje iznos objavljen u javnoj ponudi;
• način odre ivanja cijene dionica po okončanju upisa; i
• način sazivanja osnivačke skupštine dioničkog društva.

 

Član 114.

 

Osnivači podnose Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, uz koji su dužni dostaviti:

 

• ugovor o osnivanju;

 

• prijedlog statuta dioničkog društva;
• prijedlog prospekta, u skladu sa zakonom kojim se ure  uju emisija i promet vrijednosnih papira;

 

• ugovor zaključen izme u osnivača i Registra vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Registar);

 

• ugovor zaključen izme u osnivača i banke putem koje emitent izvršava obaveze prema vlasniku vrijednosnog papira (u daljem tekstu: Depozitar); i
• ugovor o otvaranju privremenog računa za deponovanje uplata dionica.

 

O zahtjevu iz stava 1. ovog člana, Komisija donosi rješenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.

 

Član 115.

 

Nakon dobijanja rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica, osnivači su obavezni objaviti javni poziv za upis i uplatu dionica, u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima.

 

Rok za upis dionica ne može biti duži od 90 dana od dana objavljivanja javnog poziva.

 

Upis dionica vrši se potpisivanjem izjave o upisu, u skladu sa zakonom i propisima Komisije.

 

Član 116.

 

Osnivači su obavezni objaviti izvještaj o ukupnom iznosu i broju upisanih i uplaćenih dionica, najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, u roku od osam dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvr uje da je emisija dionica uspjela.

 

Izvještaj iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

 

19

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• ime i prezime ili firma i adresu prebivališta ili sjedišta upisnika dionica;
• klasu, broj i nominalnu vrijednost upisanih dionica;
• podatke o načinu i roku plaćanja upisanih dionica;
• iznos uplaćen pri upisu dionica;
• popis i procijenjenu vrijednost stvari i prava kojima su plaćene upisane dionice;i
• cijenu dionica prilikom emisije.

 

Član 117.

 

Za izvršene uplate upisanih dionica po cijeni nakon emisije osnivači su dužni izdati pismenu privremenu potvrdu, koja obavezno sadrži klasu, broj, nominalnu vrijednost i cijenu upisanih dionica nakon emisije.

 

Osnivači ne mogu raspolagati izvršenim uplatama dionica.

 

Dioničko društvo raspolaže novčanim uplatama i unesenim stvarima i pravima nakon upisa društva u registar društava.

 

Naknade i drugi troškovi osnivanja ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala.

 

Član 118.

 

Ako sve dionice iz člana 116. stav 2. tačka 2. ovog zakona nisu upisane u objavljenom roku, osnivači i drugi upisnici mogu upisati preostale dionice, najkasnije 15 dana nakon isteka objavljenog roka za upis.

 

Ako osnivači i drugi upisnici ne upišu sve dionice, osnivanje dioničkog društva nije uspjelo.

 

U slučaju iz stava 2. ovog člana, osnivači su dužni izvještaj o neuspjelom osnivanju dioničkog društva, sa podacima i načinu i roku povrata izvršenih uplata, objaviti na način objavljivanja prospekta, i najkasnije 15 dana od isteka roka iz stava 1. ovog člana.

 

4. Osnivačka skupština

 

Član 119.

 

Osnivači su dužni sazvati osnivačku skupštinu dioničkog društva najkasnije 60 dana od dana prijema rješenja Komisije kojim se utvr uje da je emisija dionica uspjela.

 

Ukoliko osnivačka skupština nije sazvana u roku iz stava 1. ovog člana, upis dionica postaje ništavan i smatra se da dioničko društvo nije osnovano.

 

U slučaju iz stava 2. ovog člana, osnivači su dužni objaviti izvještaj u skladu sa članom 118. stav 3.

 

ovog zakona.

 

Član 120.

 

Osnivačka skupština može odlučivati ukoliko joj prisustvuju, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od polovine ukupnog broja dionica s pravom glasa.

 

Ukoliko kvorum iz stava 1. ovog člana ne postoji po proteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine, osnivačka skupština se odga a i ponovo saziva najranije 15, a najkasnije 30 dana od prvobitno zakazanog datuma održavanja.

 

U slučaju ponovnog sazivanja, osnivačka skupština može odlučivati ukoliko je zastupljeno više od jedne trećine ukupnog broja dionica s pravom glasa.

 

Osnivačkom skupštinom, do izbora predsjedavajućeg, predsjedava jedan od osnivača.

 

Član 121.

 

Osnivačka skupština:

• usvaja izvještaj o osnivanju;
• usvaja statut;
• bira predsjedavajućeg skupštine;
• imenuje članove nadzornog odbora;
• potvr uje vrijednost uloga u stvarima i pravima i utvr  uje broj dionica emitovanih po tom osnovu.

 

20

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 122.

 

Izvještaj o osnivanju dioničkog društva obavezno sadrži:

 

• broj upisanih dionica;
• nominalnu vrijednost i cijenu po kojoj su dionice upisane;
• uplate za upisane dionice izvršene prije održavanja osnivačke skupštine,
• popis i procijenjenu vrijednost svakog uloga u stvarima i pravima;
• podatke o upisnicima isključenim u skladu sa članom 139. ovog zakona.

 

Član 123.

 

Statut dioničkog društva obavezno sadrži:

• firmu, sjedište i djelatnost;
• iznos osnovnog kapitala, klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
• postupak u slučaju neplaćanja upisanih dionica;
• način povećanja i smanjivanja osnovnog kapitala;
• način formiranja i korištenja fonda rezervi;
• način podjele dobiti i isplate dividende;
• način pokrića gubitka;
• broj glasova po klasi dionica;
• način sazivanja skupštine i odlučivanja, sastav i nadležnosti odbora;
• sastav, način imenovanja i razrješenja, i ovlaštenja nadzornog odbora i uprave društva;
• postupak pripajanja, spajanja, podjele i promjene oblika društva;
• prestanak društva; i
• postupak izmjena i dopuna statuta.

 

5. Upis u registar

 

Član 124.

 

Nakon održane osnivačke skupštine, u slučaju simultanog ili sukcesivnog osnivanja uprava dioničkog društva dužna je podnijeti zahtjev za upis u registar emitenata vrijednosnih papira kod Komisije (u daljem tekstu: registar emitenata), najkasnije 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine.

 

Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana, dostavlja se:

• zapisnik osnivačke skupštine;
• dokaz o uplati  ukupnog iznosa upisanih dionica  po cijeni nakon emisije;
• statut; i
• popis članova nadzornog odbora i uprave.

 

Član 125.

 

Dionice za koje dospjele uplate nisu izvršene i koje prije upisa u registar emitenata nisu preuzeli i uplatili osnivači ili drugi upisnici, osnivači su dužni proglasiti nevažećim.

 

Osnivači su dužni pismeno obavijestiti Komisiju o proglašenju dionica nevažećim u slučaju iz stava 1.

ovog člana.

 

Član 126.

 

Na osnovu rješenja Komisije o upisu u registar emitenata, uprava dioničkog društva podnosi prijavu za upis dioničkog društva u registar društava.

 

III – OSNOVNI KAPITAL

 

1. Osnovni kapital prilikom osnivanja

 

Član 127.

 

Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 (pedeset hiljada) KM.

 

Nominalna vrijednost dionice ne može biti manja od 10 (deset) KM.

 

 

 

21

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 128.

 

Ako se osnovni kapital prilikom osnivanja dioničkog društva, osim ulozima u novcu, obezbje uje i ulozima u stvarima i pravima, ukupni ulozi u novcu ne mogu biti manji od iznosa iz člana 127. stav 1. ovog zakona.

 

Član 129.

 

Pri sukcesivnom osnivanju, nakon upisa dionica do iznosa osnovnog kapitala iz javnog poziva za upis i uplatu dionica, osnivači su dužni odbiti daljnji upis dionica, ako je to utvr eno ugovorom o osnivanju.

 

Od dana donošenja odluke iz stava 1. ovog člana, osnivači su neograničeno solidarno odgovorni za povrat sredstava uplaćenih iznad iznosa osnovnog kapitala, sa kamatom obračunatom po kamatnoj stopi na depozite po vi enju kod banke kod koje je vršena uplata dionica.

 

Član 130.

 

Cijena dionice prilikom emisije ne može biti niža od njene nominalne vrijednosti.

 

Razlika cijene dionice prilikom emisije iznad njene nominalne vrijednosti čini dioničku premiju.

 

2. Povećanje osnovnog kapitala

 

Član 131.

 

Povećanje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke koju, na prijedlog nadzornog odbora, donosi skupština dioničkog društva dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

 

lzuzetno za iznos investicionih ulaganja po zaključenom kupoprodajnom ugovoru u postupku privatizacije, nakon što kupac izvrši sve ugovorom preuzete obaveze, može se povećati osnovni kapital društva, o čemu odluku donosi skupština.

 

Član 132.

 

Nadzorni odbor dioničkog društva može statutom ili odlukom skupštine biti ovlašten za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala, i to:

• emisijom novih dionica;
• iz fonda rezervi iznad iznosa iz člana 188. stav 3. ovog zakona;
• emisijom dionica za zaposlene  iz dobiti.

 

U slučajevima iz stava 1. tač. 1. i 2. ovog člana povećanje osnovnog kapitala može se izvršiti najviše do jedne trećine iznosa osnovnog kapitala na dan donošenja odluke.

 

Ovlaštenje iz statuta ili odluka skupštine iz stava 1. ovog člana važi najduže pet godina i obavezno sadrži način procjene stvari i prava čijim unosom se uplaćuju nove dionice.

 

Član 133.

 

Prijedlog odluke iz člana 131. i odluka iz člana 132. ovog zakona o povećanju osnovnog kapitala dioničkog društva obavezno sadrži:

• razloge, obim i način povećanja;
• novu nominalnu vrijednost dionica nakon povećanja osnovnog kapitala;
• klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica nove emisije;
• rok za upis i cijenu dionica prilikom emisije ili način njenog odre ivanja;

 

• opis prava sadržanih u dionicama nove emisije i posljedice na prava sadržana u dionicama ranijih emisija;

 

• ograničenje ili isključenje prava preče kupnje dionica nove emisije; i
• mogućnosti uplate dionica nove emisije unosom stvari i prava i način procjene njihove vrijednosti.

 

Član 134.

 

Povećanje osnovnog kapitala postaje pravno valjano upisom u registar emitenata.

 

 

 

22

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 135.

 

Uplata dionica nove emisije u novcu može se vršiti u ratama, u roku koji ne može biti duži od šest mjeseci od dana donošenja rješenja Komisije o uspjeloj emisiji dionica.

 

Uplaćenim ratama prvo se izmiruje dionička premija za sve upisane dionice, a zatim nominalna vrijednost pojedinačnih dionica.

 

Plaćanje dionica ne može se vršiti prebijanjem potraživanja prema dioničkom društvu.

 

Izuzetno u društvu koje se nalazi u postupku privatizacije plaćanje dionica može se vršiti konverzijom potraživanja prema dioničkom društvu.

 

Član 136.

 

Upisnik se može osloboditi obaveze plaćanja upisanih dionica samo u slučaju smanjenja osnovnog kapitala društva prije isteka roka za uplatu dionica u ratama, i to srazmjerno smanjenju.

 

Član 137.

 

Za uplate nominalne vrijednosti dionica i dioničke premije, dioničko društvo dužno je (izdati?) privremenu pismenu potvrdu (u daljem tekstu: privremenica), koja važi do uplate pune cijene dionice i obavezno sadrži:

 

• oznaku “privremenica”;
• firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
• iznos osnovnog kapitala;
• ime i prezime ili firmu vlasnika privremenice;
• klasu i broj dionica za koje je izdata privremenica;
• broj i nominalni iznos upisanih dionica koje nisu uplaćene u cijelosti;
• uplaćeni iznos cijene dionice prilikom emisije;
• rok za plaćanje ukupnog iznosa upisanih dionica; i
• datum izdavanja privremenice, sa potpisom ovlaštenog lica.

 

Član 138.

 

Prenos privremenice vrši se indosiranjem.

 

Član 139.

 

Upisnika dionica koji ne plati punu cijenu dionica prilikom emisije u roku utvr enom odlukom o emisiji, nadzorni odbor će isključiti iz dioničkog društva odlukom, koju je društvo dužno odmah upisati u knjigu dioničara, javno objaviti i preporučenom poštom dostaviti upisniku.

 

Upisnik dionica iz stava 1. ovog člana dužan je dioničkom društvu vratiti privremenicu, najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke o isključenju iz dioničkog društva, a u protivnom nadzorni odbor će je proglasiti i objaviti nevažećom na način za sazivanje skupštine utvr en ovim zakonom i statutom dioničkog društva .

 

Član 140.

 

Nadzorni odbor će, umjesto privremenice proglašene nevažećom, izdati novu privremenicu ili emitovati dionice drugom licu, u skladu s odlukom skupštine dioničkog društva.

 

Iz prihoda od novih privremenica i dionica iz stava 1. ovog člana izmiruju se dionička premija, kamate na zaostale uplate i troškovi objavljivanja odluke i obavještavanja isključenog dioničara, a ostatak se isplaćuje isključenom dioničaru, do iznosa izvršenih uplata za nominalnu vrijednost dionica.

 

2.1. Emisija novih dionica

 

Član 141.

 

Osnovni kapital se može povećati emisijom novih dionica samo ako su dionice ranijih emisija uplaćene u cjelini.

 

Odredba stava 1. ovog člana ne primjenjuje se ako se dionice nove emisije plaćaju isključivo unosom stvari i prava u dioničko društvo.

 

23

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 142.

 

Odluka o povećanju osnovnog kapitala emisijom novih dionica obavezno sadrži:

 

• iznos povećanja osnovnog kapitala;

 

• mogućnost upisa dionica i način utvr ivanja iznosa upisanog iznad povećanja osnovnog kapitala utvr enog odlukom;

 

• klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
• u slučaju emisije dionica nove klase, prava sadržana u dionici nove klase;
• mjesto i rok upisa dionica;
• pravo preče kupnje, način, mjesto i rok upisa dionica po osnovu tog prava;
• cijenu ili način odre ivanja cijene dionice prilikom emisije, koja mora biti ista za sve upisnike;
• naziv banke depozitara kod koje upisnik plaća dionice;

 

• u slučaju emisije putem zatvorene prodaje u kojoj je predvi eno plaćanje dionica prenosom stvari ili prava, opis, način procjene i procijenjenu vrijednost stvari ili prava, kojima se plaćaju dionice, omjer njihove zamjene za dionice i mjesto, način i rok za predaju stvari ili prenos prava kojima se plaćaju dionice.

 

Član 143.

 

Povećanje osnovnog kapitala emisjom novih dionica obavlja se putem javne ponude, ako odlukom nije izričito drugačije utvr eno.

 

Nadzorni odbor dioničkog društva je dužan podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje javne ponude dionica, najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala.

 

Upis dionica nove emisije vrši se na osnovu rješenja Komisije o odobrenju javne ponude dionica i objavljenog javnog poziva za upis i uplatu dionica, ili prijave zatvorene prodaje, u skladu sa odredbama ovog zakona i zakona kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira.

 

Član 144.

 

Uplata dionica nove emisije vrši se u rokovima utvr enim odlukom, s tim da prije upisa povećanja osnovnog kapitala u registar emitenata mora biti plaćen iznos dioničke premije u cjelini i najmanje 30% nominalne vrijednosti dionica, a stvari i prava kojim se plaćaju dionice moraju biti u cjelini unesene u društvo.

 

Član 145.

 

Pravo na dividendu po osnovu novih dionica stiče se za godinu u kojoj je osnovni kapital povećan, ako statutom dioničkog društva nije drugačije utvr eno ili datum isplate dividende nije unaprijed odre en.

 

Članovi 146. do 151. Brisani

 

2.2. Povećanje nominalne vrijednosti dionica

 

Član 152.

 

Povećanje osnovnog kapitala povećanjem nominalne vrijednosti emitovanih dionica može se vršiti samo na teret fonda rezervi, i to za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvr ene odredbama ovog zakona.

 

Dioničari snose troškove povećanja nominalne vrijednosti dionica.

 

Član 153.

 

Dioničko društvo može, umjesto povećanja nominalne vrijednosti postojećih dionica, emitovati besplatne nove dionice.

 

Besplatne dionice sadrže prava koja sadrže obične dionice.

 

Član 154.

 

Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru povećanje nominalne vrijednosti dionica ili emisiju besplatnih dionica.

 

 

24

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

2.3. Uslovno povećanje osnovnog kapitala

 

Član 155.

 

Odluku o uslovnom povećanju osnovnog kapitala skupština dioničkog društva donosi u slučaju:

 

• emisije zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje, u obimu prava koja proizilaze iz ovih obveznica;

 

• spajanja i pripajanja dioničkih društava; i
• upisa novih dionica od strane zaposlenih, u skladu sa planom raspodjele dobiti dioničkog društva.

 

Uslovno povećanje osnovnog kapitala može iznositi više od 50% iznosa osnovnog kapitala upisanog u registar emitenata na dan donošenja odluke iz stava 1. ovog člana samo ako je ta odluka donesena dvotrećinskom većinom ukupnog broja zastupljenih dionica s pravom glasa, po svakoj klasi dionica.

 

Član 156.

 

Odluka iz člana 155. stav 1. ovog zakona obavezno sadrži:

 

• iznos i razloge uslovnog povećanja osnovnog kapitala;

 

• naznaku da se radi o uslovnom povećanju po osnovu prava zamjene ili prava preče kupnje, ili upisu dionica od strane zaposlenih;

 

• klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica koje se mogu emitovati po osnovu uslovnog povećanja osnovnog kapitala.

 

Odlukom o uslovnom povećanju osnovnog kapitala utvr uje se rok za emisiju novih dionica po tom osnovu, koji ne može biti duži od pet godina od dana donošenja odluke.

 

Član 157.

 

Dioničko društvo je dužno podnijeti Komisiji zahtjev za odobravanje uslovnog povećanja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 155. stav 1. ovog zakona.

 

Upis zamjenjivih obveznica i obveznica sa pravom preče kupnje može se vršiti nakon dobijanja rješenja Komisije i objavljivanja javnog poziva za upis i uplatu.

 

Član 158.

 

Pravo na zamjenu se ostvaruje pismenim zahtjevom dioničkom društvu za zamjenu obveznica u dionice.

 

Pravo preče kupnje ostvaruje se upisom dionica.

 

Upis dionica na osnovu prava preče kupnje obavlja se u skladu sa odredbama čl. 146. do 150. ovog zakona.^*

 

Član 159.

 

Nakon isteka roka iz člana 156. stav 2. ovog zakona, nadzorni odbor je dužan podnijeti zahtjev za upis ostvarenog povećanja osnovnog kapitala u registar emitenata.

 

2.4. Povećanje iz vlastitih sredstava

 

Član 160.

 

Nakon usvajanja godišnjeg finansijskog izvještaja sa izvještajem revizije, i izvršenog obaveznog izdvajanja u fond rezervi, skupština može donijeti odluku da dio dobiti koristi za povećanje osnovnog kapitala.

 

 

Član 161.

 

Odluka iz člana 160. ovog zakona obavezno sadrži iznos povećanja osnovnog kapitala i odre enje da li se povećanje vrši povećanjem nominalne vrijednosti dionica ili emisijom novih dionica.

 

 

 

• Redaktorski propust prilikom izmjena Zakona 2003. godine: ostali su navedeni članovi koji su tom prilikom brisani; za pravo preče kupnje relevantni su č 213. do 215.

 

25

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 162.

 

Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava može se vršiti samo iz fonda rezervi, za iznos iznad obavezne visine fonda rezervi utvr ene odredbama ovog zakona.

 

Dio fonda rezervi namijenjen za naknadu gubitka ne može se koristiti za povećanje osnovnog kapitala dioničkog društva iz vlastitih sredstava.

 

Član 163.

 

Povećanje osnovnog kapitala iz vlastitih sredstava raspore uje se na sve dionice srazmjerno nominalnoj vrijednosti.

 

Član 164.

 

Promjena nominalne vrijednosti dionica upisuje se kod Registra, na osnovu prijave dioničkog društva i izvoda iz registra emitenata.

 

2.5. Integrisano povećanje

 

Član 165.

 

Dioničko društvo dužno je prilikom povećanja osnovnog kapitala, iz vlastitih izvora platiti dio cijene dionica nakon emisije u slučaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom ure enom javnom tržištu na dan donošenja odluke imaju cijenu nižu od nominalne vrijednosti, ili se povećanje osnovnog kapitala vrši upisom dionica zaposlenih.

 

U slučaju iz stava 1. ovog člana  uplata dionica vrši se isključivo u novcu.

 

Član 166.

 

Odluka o povećanju osnovnog kapitala u skladu sa članom 165. ovog zakona obavezno sadrži:

 

• iznos povećanja osnovnog kapitala;
• klasu, broj i nominalnu vrijednost dionica;
• podatke iz čl. 147. i 151.^** ovog zakona;
• način prodaje dionica koje nisu upisane po osnovu prava preče kupnje;

 

• mjesto i rok upisa dionica za dioničare bez prava preče kupnje, cijenu dionica prilikom emisije ili način njenog odre ivanja,
• naziv banke kod koje upisnik plaća dionice nakon emisije;
• opis prava sadržanih u dionicama nove klase;
• mogućnost upisa dionica iznad iznosa utvr enog odlukom o integrisanom povećanju;
• dio cijene dionice nakon emisije koji plaća društvo i izvor sredstava.

 

Član 167.

 

Upisnici dionica emitovanih po osnovu integrisanog povećanja dužni su najmanje 50% cijene dionice uplatiti prije upisa povećanja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

 

Član 168.

 

Na integrisano povećanje osnovnog kapitala primjenjuju se odredbe čl. 141. stav 1, člana 142. stav 1,

146. do 148, 151^***, 160. i 162. stav ovog zakona.

 

3. Smanjenje osnovnog kapitala

 

Član 169.

 

Smanjenje osnovnog kapitala vrši se na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa.

 

Odluka o smanjenju osnovnog kapitala donosi se odvojenim glasanjem za svaku klasu dionica i objavljuje se najmanje u jednom domaćem dnevnom listu, dva puta u roku od 30 dana od dana donošenja.

 

Osnovni kapital se ne može smanjiti ispod iznosa utvr  enog u članu 127. stav 1. ovog zakona.

 

• Isto kao prethodno.

 

• Isto kao prethodno.

 

26

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Smanjenje osnovnog kapitala ne smije uticati na izvršavanje obaveza prema povjeriocima dioničkog društva.

 

Član 170.

 

Odluka iz člana 169. ovog zakona obavezno sadrži:

• iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala;
• način smanjenja osnovnog kapitala; i
• način povlačenja dionica, cijenu povučene dionice ili način njenog odre

 

Smanjivanje osnovnog kapitala povlačenjem dionica može se vršiti samo ako je mogućnost povlačenja predvi ena statutom dioničkog društva ili odlukom o emisiji dionica.

 

Povlačenje dionica vrši se kupovinom na berzi i drugim ure enim javnim tržištima ili ponudom dioničarima, u skladu sa statutom i odlukom skupštine o smanjenju osnovnog kapitala.

 

Član 171.

 

Dioničko društvo je dužno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala, najkasnije 30 dana od dana donošenja odluke iz člana 169. stav 1. ovog zakona.

 

Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu i upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stava 1. ovog člana, osim u slučaju iz člana 178. ovog zakona.

 

Prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata, dioničko društvo ne može vršiti isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustati od emisije dionica čija nominalna vrijednost nije u cjelini plaćena.

 

Član 172.

 

Dioničko društvo je dužno obavijestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u roku 30 dana od dana upisa odluke u Registar emitenata.

 

Povjerioci mogu zahtjevati osiguranje potraživanja, u roku od 90 dana od dana prijema obavijesti iz stava 1. ovog člana ili 90 dana od dana drugog objavljivanja odluke iz člana 169. stav 1. ovog zakona.

 

Ako povjerioci i dioničko društvo ne postignu dogovor o osiguranju potraživanja povjerioci mogu pokrenuti postupak kod suda.

 

Član 173.

 

Odredbe člana 172. ovog zakona ne primjenjuju se ako:

 

• društvo Komisiji podnese izvještaj revizora sa dokazima, kojim se utvr uje da društvo nema povjerilaca;

 

• se smanjenje osnovnog kapitala vrši radi naknade gubitka; ili
• najviše 10% osnovnog kapitala prenosi u fond rezervi za pokriće budućih gubitaka.

 

Revizor koji u izvještaju iz stava 1. ovog člana navede nepotpune i netačne podatke odgovoran je povjeriocima za obaveze dioničkog društva sa stanjem na dan podnošenja izvještaja i do iznosa smanjenja osnovnog kapitala utvr enog odlukom skupštine.

 

Dioničko društvo ne može vršiti otkup dionica u slučaju smanjenja osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. tač. 2) i 3) ovog člana.

 

Član 174.

 

Dioničko društvo je dužno, nakon isteka roka iz člana 172. stav 2. ovog zakona podnijeti Komisiji zahtjev za upis u registar emitenata.

 

Komisija će upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata samo ako je odluka skupštine o smanjenju osnovnog kapitala objavljena u skladu članom 169. stav 1. ovog zakona i ako društvo podnese izvještaj revizora iz člana 173. ovog zakona ili dokaz o sporazumu sa povjeriocima o osiguranju njihovih potraživanja.

 

 

 

27

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 175.

 

Smanjenje osnovnog kapitala vrši se, prvo, povlačenjem vlastitih dionica koje drži društvo na dan donošenja odluke, a zatim, odustajanjem od emisije dionica koje nisu u cjelini uplaćene do dana donošenja odluke o smanjenju osnovnog kapitala.

 

Ukoliko mogućnosti za smanjenje osnovnog kapitala u skladu sa stavom 1. ovog člana ne postoje ili se njihovim korištenjem ne dostiže iznos smanjenja osnovnog kapitala utvr en odlukom, smanjenje osnovnog kapitala do ukupnog iznosa utvr enog odlukom vrši se smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica koje drže dioničari, do najnižeg iznosa utvr enog članom 127. stav 2. ovog zakona, ili otkupom i povlačenjem dionica koje drže dioničari.

 

Član 176.

 

Smanjenje osnovnog kapitala smanjivanjem nominalne vrijednosti dionica primjenjuje se na sve dionice.

 

Član 177.

 

Dioničko društvo je dužno prijaviti Registru upis obustave prometa dionica koje su predmet povlačenja, odmah po donošenju odluke.

 

Član 178.

 

Povlačenje dionica se mora okončati najkasnije 10 dana od dana podnošenja prijave iz člana 177.

 

ovog zakona.

 

Dioničko društvo dužno je isplatiti povučene dionice najkasnije 90 dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

 

Član 179.

 

Dioničko društvo je dužno o rezultatima povlačenja dionica pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okončanja povlačenja.

 

Član 180.

 

Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povučenih dionica i opoziv obustave prometa dionica koje nisu otkupljene.

 

Uz prijavu iz stava 1. ovog člana dostavlja se i izvod iz registra emitenata o upisu smanjenja osnovnog kapitala.

 

Član 181.

 

Smanjenje osnovnog kapitala povlačenjem dionica može se vršiti na osnovu javne ponude dioničarima za otkup dionica, u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje emisija i promet vrijednosnih papira i statuta dioničkog društva.

 

Član 182.

 

Javna ponuda iz člana 181. ovog zakona obavezno sadrži naznaku da li se otkupljuju sve ponu ene dionice ili do odre enog iznosa, i da li dioničari snose troškove povlačenja.

 

Član 183.

 

Ako zbir nominalne vrijednosti dionica iz člana 182. ovog zakona ne dostigne iznos smanjenja osnovnog kapitala utvr enog odlukom skupštine dioničkog društva, skupština dioničkog društva dužna je donijeti odluku kojom utvr uje smanjenje osnovnog kapitala za iznos otkupljenih dionica.

 

Član 184.

 

Dioničko društvo je dužno o rezultatima povlačenja dionica po osnovu javne ponude pismeno obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od okončanja povlačenja.

 

Dioničko društvo je dužno odmah nakon upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata kod Komisije, podnijeti prijavu Registru za opoziv povučenih dionica.

 

28

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 185.

 

Smanjenje osnovnog kapitala može se vršiti odustajanjem od emisije dionica, do iznosa nominalne vrijednosti dionica koji nije plaćen.

 

4. Istovremeno povećanje i smanjenje osnovnog kapitala Član 186.

 

Skupština dioničkog društva može donijeti odluku o povećanju istovremeno sa odlukom o smanjenju osnovnog kapitala, ako se osnovni kapital smanjuje odustajanjem od emisije dionica koje nisu uplaćene i radi naknade gubitka ili prenosa osnovnog kapitala u fond rezervi za pokriće budućih gubitaka.

 

Član 187.

 

Društvo može na osnovu odluke skupštine iz člana 186. ovog zakona povećati osnovni kapital samo nakon izvršenog upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar emitenata.

 

5. Fond rezervi

 

Član 188.

 

Dioničko društvo obavezno je imati fond rezervi.

 

Fond rezervi formira se iz dobiti i drugih izvora, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

 

Fond rezervi iznosi najmanje 25% osnovnog kapitala dioničkog društva.

 

Uplate po osnovu zamjene običnih za prioritetne dionice iz člana 201. stav 2. ovog zakona i po osnovu razlike od nominalne vrijednosti do cijene dionica iz čl. 203. i 204. ovog zakona obavezno se izdvajaju u fond rezervi bez obzira na njegovu visinu.

 

Član 189.

 

U fond rezervi izdvaja se najmanje 10% godišnjeg iznosa neto dobiti sve dok fond rezervi ne dostigne iznos iz člana 188. stav 3. ovog zakona.

 

Ukoliko izdvajanjima iz stava 1. ovog člana fond rezervi ne dostigne visinu iz člana 188. stav 3. ovog zakona do kraja pete poslovne godine, po godišnjem obračunu za petu i naredne poslovne godine dioničko društvo će povećati izdvajanja za ove namjene na 20% godišnjeg iznosa neto dobiti, sve dok fond rezervi ne dostigne iz člana 188. stav 3. ovog zakona.

 

Član 190.

 

Fond rezervi koristi se za pokriće gubitka i drugih nepredvi enih troškova u poslovanju dioničkog društva.

 

U slučaju smanjivanja vrijednosti fonda rezervi ispod 25% iznosa osnovnog kapitala, dioničko društvo je dužno vršiti izdvajanja u skladu s odredbama člana 189. stav 2. ovog zakona.

 

Fond rezervi iznad iznosa utvr  enog u članu 188. stav 3. ovog zakona, može se koristiti i za:

• dopunu dividendi, najviše do 5% osnovnog kapitala;
• povećanje nominalne vrijednosti dionica  u skladu sa članom 152. ovog zakona; i
• emisiju besplatnih dionica u slučaju iz člana 153. ovog zakona.

 

Član 191.

 

Dioničko društvo koje je vrijednosne papire u svojoj imovini u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskazalo u vrijednosti većoj nego u prethodnom obračunu, dužno je ovu razliku iskazati kao posebnu rezervu za pokriće budućih razlika kursa vrijednosnih papira.

 

Član 192.

 

Dioničko društvo može izdvajati i posebne rezerve za potrebe zaposlenih, koje se vode na odvojenom računu.

 

Način izdvajanja i korištenja rezervi iz stava 1. ovog člana utvr  uju se statutom dioničkog društva.

 

29

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

U upravljanju ovim rezervama mogu učestvovati i zaposleni, na način i pod uslovima utvr enim statutom ili odlukom skupštine dioničkog društva.

 

6. Gubitak

 

Član 193.

 

Kada dioničko društvo u polugodišnjem ili godišnjem obračunu iskaže gubitak u iznosu većem od zbira trećine osnovnog kapitala i fonda rezervi iz člana 188. ovog zakona, ili kada nastanu okolnosti koje ukazuju da je vrijednost imovine dioničkog društva manja ili bi do kraja godine mogla biti manja od iznosa obaveza, nadzorni odbor je dužan sazvati skupštinu dioničkog društva.

 

Na osnovu izvještaja nadzornog odbora, koji uključuje bilans stanja i bilans uspjeha sa izvještajem revizije, skupština donosi odluku o nastavku rada, prestanku ili likvidaciji dioničkog društva.

 

IV – DIONICE I DIONIČARI

 

1. Dionice

 

Član 194.

 

Dionice dioničkog društva su dematerijalizovane, nedjeljive i glase na ime.

 

Dionice su neograničeno prenosive, osim u slučajevima utvr enim statutom dioničkog društva u skladu sa zakonom.

 

Dionica sadrži prava na učešće u:

 

• upravljanju dioničkim društvom;
• raspodjeli dobiti;
• diobi imovine preostale nakon stečaja ili likvidacije dioničkog društva.

 

Član 195.

 

Dioničko društvo može emitovati dionice različitih klasa.

 

Dionice iste klase imaju istu nominalnu vrijednost i sadrže ista prava.

 

Dionice, osim običnih dionica, sadrže oznaku klase.

 

Član 196.

 

Dioničko društvo je dužno u skladu sa posebnim zakonom i propisom Komisije, zaključiti ugovor sa Registrom i dostaviti Registru podatke o dionicama i dioničarima, u roku od 30 dana od dana upisa u registar emitenata.

 

Registar uspostavlja listu dioničara i registruje promjene vlasništva na dionicama dioničkog društva (u daljem tekstu: Lista dioničara).

 

Članovi 197. i 198. Brisani

 

2. Dioničar

 

Član 199.

 

Dioničar ima pravo učestvovati u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva.

 

Dioničar ima pravo na jedan glas za svaku običnu dionicu.

 

Društvo ne može izdavati dionice koje daju pravo na više od jednog glasa po dionici.

 

Dioničar ne može glasati o odlukama koja se odnose na njegove postupke, odgovornost i potraživanja dioničkog društva od njega.

 

Član 200. Brisan

 

Član 201.

 

Dioničar je obavezan uplatiti cijenu dionice prilikom emisije, u iznosu, na način i u roku utvr enom odlukom o emisiji.

 

 

30

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Dioničko društvo može od dioničara zahtijevati doplatu za običnu dionicu prilikom njene konverzije u prioritetnu dionicu, u skladu sa odlukom o konverziji.

 

Član 202.

 

Uprava dioničkog društva je dužna pozvati dioničare koji ne izvršavaju obavezu plaćanja cijene dionice nakon emisije, da vrate privremenice bez prava na zamjenu za dionice, na način i u roku utvr enim odlukom skupštine o odustajanju od emisije dionica.

 

Dioničko društvo će vlasnicima privremenica izvršiti povrat plaćenog dijela cijene dionice nakon emisije, umanjen za potraživanja dioničkog društva, najkasnije osam dana od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata.

 

Poziv iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži upozorenje da će, u slučaju neispunjenja obaveze dioničara i vlasnika privremenica, njihove dionice i privremenice biti javno proglašene ništavnim.

 

Dioničko društvo je dužno javno oglasiti ništavnim dionice i privremenice najkasnije 15 dana od dana isteka objavljenog roka iz stava 1. ovog člana i o tome obavijestiti dioničare i vlasnike privremenica, na način i u roku utvr enim odlukom skupštine.

 

Član 203.

 

Prodaju dionica i privremenica koje se emituju umjesto poništenih vrši profesionalni posrednik u prometu vrijednosnih papira, ovlašten od nadzornog odbora.

 

Dioničko društvo je dužno objaviti mjesto i način prodaje dionica i privremenica iz stava 1. ovog člana najmanje 14 dana prije dana prodaje i o tome pismeno obavijestiti dioničare i vlasnike privremenica iz člana 202. ovog zakona.

 

Troškove prodaje snose dioničari i vlasnici čije je dionice i privremenice nadzorni odbor proglasio ništavnim.

 

Član 204.

 

Iz prihoda ostvarenih prodajom dionica i privremenica koje se emituju umjesto poništenih dionica i privremenica, plaćaju se obaveze, umanjene za potraživanja dioničkog društva, prema dioničarima i vlasnicima privremenica iz člana 202. ovog zakona.

 

Član 205.

 

Dioničari i vlasnici privremenih potvrda iz člana 202. ovog zakona imaju pravo zahtijevati od društva isplatu uplaćenih iznosa dionica i obaveza iz privremenica, i u slučaju da dioničko društvo ne emituje nove dionice i privremenice.

 

Član 206.

 

Dioničar ima pravo učešća u dobiti dioničkog društva, naplatom dividende ili sticanjem novih dionica, u skladu sa zakonom i statutom.

 

Dividenda se isplaćuje srazmjerno nominalnoj vrijednosti dionica, a za dionice koje nisu u cjelini uplaćene, srazmjerno izvršenim uplatama i vremenu od dana uplate do kraja poslovne godine za koju se dividenda isplaćuje.

 

Dividenda se isplaćuje dioničaru koji je bio na listi dioničara na dan donošenja odluke o isplati dividende.

 

Član 207.

 

Skupština dioničkog društva može donijeti odluku o isplati dividende kada je dioničko društvo sposobno izvršavati obaveze iz poslovanja i kada je tržišna vrijednost imovine najmanje jednaka iznosu ukupnih godišnjih obaveza dioničkog društva.

 

Dioničko društvo je obavezno da isplati dividendu po osnovu prioritetnih dionica i u slučaju da je ukupan iznos dobiti i dijela fonda rezervi iznad obaveznog iznosa iz člana 188. stav 3. ovog zakona dovoljan samo za isplatu te dividende.

 

 

 

31

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Skupština dioničkog društva može donijeti odluku da se dividenda ne isplaćuje, kojom istovremeno odre uje svrhu upotrebe dobiti koja pripada dioničarima.

 

Član 208.

 

Prava dioničara po osnovu dionica nove klase utvr  uju se odlukom o emisiji, u skladu sa zakonom.

 

Prava sadržana u dionici ostvaruje lice upisano u listu dioničara kod Registra ili od njega ovlašteno lice.

 

Član 209.

 

Dioničar koji je dionice stekao naslije  em preuzima prava prethodnika u kontinuitetu.

 

Član 210.

 

Dioničar ima pravo prodati ili po drugom osnovu svoje dionice prenijeti drugom licu.

 

Prodaja ili prenos dionica po drugom osnovu, isključujući naslje ivanje, može se isključiti za odre eni period ili na drugi način ograničiti, odlukom o emisiji dionica putem zatvorene prodaje koja u tom smislu proizvodi učinak prema svim kupcima tih dionica, i ugovorom zaključenim izme u dioničara, koji obavezuje samo njegove potpisnike.

 

Član 211. Brisan

 

Član 212.

 

Kada je predsjednik ili član nadzornog odbora, direktor ili drugi član uprave, kupac dionica nove emisije dioničkog društva u obimu većem od 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa, smatra se transakcijom unutar dioničkog društva, koja mora biti objavljena u skladu s propisima Komisije.

 

3. Pravo preče kupnje

 

Član 213.

 

Prilikom nove emisije dionica postojeći dioničari imaju pravo kupiti nove dionice, u roku od 30 dana po isteku roka za upis novih dionica, u obimu kojim zadržavaju učešće u osnovnom kapitalu koje su imali prije nove emisije.

 

Odluka o emisiji, javni poziv za upis novih dionica koje se emituju putem javne ponude, kao i ponuda za kupnju dionica koje se emituju putem zatvorene prodaje, moraju sadržavati naznaku da li je zadržano, ograničeno ili isključeno pravo postojećih dioničara na kupnju novih dionica radi zadržavanja učešća u osnovnom kapitalu, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

 

Član 214.

 

Utvr ivanje broja novih dionica čijom kupnjom postojeći dioničari zadržavaju učešće u osnovnom kapitalu dioničkog društva obavlja se istovremeno za sve dioničare koji koriste to pravo, najkasnije 15 dana po isteku roka za upis novih dionica.

 

Pravo preče kupnje dionica nije prenosivo.

 

U ostvarivanju prava iz člana 213. ovog zakona, dioničari mogu zaključiti pisani ugovor o kupovini dionica nove emisije, koji sadrži broj dionica upisanih od svakog potpisnika ugovora i zamjenjuje pojedinačne izjave o upisu i listu upisnika.

 

Član 215.

 

Pravo preče kupnje dionica pojedinačne emisije može se isključiti ili ograničiti odlukom skupštine dioničkog društva, koja se donosi natpolovičnom većinom glasova ukupnog broja dionica s pravom glasa.

 

4. Pravo uvida u isprave

 

Član 216.

 

Dioničari i njihovi punomoćnici imaju pravo uvida u sljedeće isprave:

1) ugovor o osnivanju, sa svim izmjenama i dopunama;

 

32

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• bilanse stanja, bilanse uspjeha i izvještaje o plaćenim porezima za tri posljednje poslovne godine, i druga dokumenta koja je društvo dužno dostavljeati skupštini ili institucijama izvan dioničkog društva;
• zapisnike skupštine i odbora za reviziju;
• popis osoba ovlaštenih za zastupanje dioničkog društva; i

 

• popis članova nadzornog odbora i uprave, sa podacima o adresi, datumu izbora ili imenovanja i periodu na koji je izabran ili imenovan, i o funkcijama koje oni obavljaju u drugim pravnim licima.

 

Zahtjev dioničara za uvid u isprave iz stava 1. ovog člana mora se ispuniti bez odlaganja tokom radnog vremena u prostorijama dioničkog društva.

 

Podatke i isprave o poslovanju koje su označene kao povjerljive dioničar je dužan čuvati kao poslovnu tajnu.

 

5. Dionice zaposlenih

 

Član 217.

 

Statutom dioničkog društva može se utvrditi mogućnost emisije posebne klase dionica za zaposlene, odlukom skupštine iz člana 131. ili odlukom nadzornog odbora iz člana 132. ovog zakona, donesenom na osnovu i u okviru odluke skupštine iz člana 131. ovog zakona kojom je izvršen raspored dobiti za tu namjenu.

 

Zbir nominalnih vrijednosti svih dionica za zaposlene ne može biti veći od 5% osnovnog kapitala dioničkog društva.

 

Dionice za zaposlene sadrže ista prava kao i obične dionice, osim u slučajevima utvr enim ovim zakonom.

 

Član 218.

 

Dionice za zaposlene mogu se prenositi jedino na druge zaposlene i penzionisane radnike dioničkog društva.

 

Prava sadržana u dionicama za zaposlene prestaju danom smrti ili prestanka zaposlenja kod emitenta.

 

Društvo je obavezno otkupiti dionice zaposlenih, isplatom po pravičnoj tržišnoj vrijednosti na dan prestanka svojstva zaposlenog.

 

Uslovi i način sticanja, prenosa i otkupa dionica zaposlenih bliže se ure uje odlukom o emisiji, u skladu sa statutom dioničkog društva

 

6. Prioritetne dionice

 

Član 219.

 

Dioničko društvo može emitovati dionice koje sadrže pravo prioritetne naplate dividende i srazmjernog dijela ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, uz ograničeno pravo glasa (u daljem tekstu: prioritetne dionice).

 

Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne može se ograničiti za slučajeve odvojenog izjašnjavanja za svaku klasu dionica.

 

Nominalna vrijednost prioritetnih dionica može iznositi najviše do 50% osnovnog kapitala dioničkog društva.

 

Član 220.

 

Prioritetne dionice sadrže pravo:

• naplate dividende za posljednih pet godina, prije isplate dividende za obične dionice;
• učešća u raspodjeli ostatka imovine nakon likvidacije dioničkog društva, prije običnih dionica;

 

• koje pripada dioničarima sa 10% dionica s pravom glasa, i za prioritetne dionice koje čine 5% svih dionica s pravom glasa;

 

• konverzije u obične dionice, ako dividenda za prioritetne dionice nije isplaćena za dvije uzastopne godine, sve do isplate zaostale dividende.

 

33

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 221.

 

Pravo glasa po osnovu prioritetnih dionica ne može se isključiti prilikom odlučivanja o:

 

• smanjenju osnovnog kapitala;
• spajanju, pripajanju, podjeli, promjeni oblika i prestanku dioničkog društva;

 

• kupovini, prodaji, zamjeni, uzimanju u lizing i drugim transakcijama imovinom, direktno ili preko supsidijarnih društava, u obimu većem od jedne trećine knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva;

 

• izmjenama i dopunama statuta.

 

Član 222.

 

Prioritetne dionice stiču pravo glasa kao obične dionice narednog dana od dana donošenja odluke da se dividenda neće isplatiti ili od isteka roka za plaćanje dividende za drugu uzastopnu poslovnu godinu za koju dividenda nije isplaćena.

 

Glasačka prava iz stava 1. ovog člana traju do dana isplate dividende po osnovu prioritetnih dionica.

 

7. Zamjenjive obveznice i obveznice sa pravom preče kupnje dionica Član 223.

 

Dioničko društvo može, na osnovu odluke skupštine, emitovati obveznice koje sadrže pravo na zamjenu za dionice dioničkog društva (zamjenjive obveznice) ili obveznice koje sadrže pravo preče kupnje dionica (obveznice s pravom preče kupnje).

 

Dioničari imaju pravo preče kupnje zamjenjivih obveznica i obveznica s pravom preče kupnje dionica, u skladu sa odredbama čl. 213. do 215. ovog zakona.

 

Član 224.

 

Odluka skupštine iz člana 223. ovog zakona donosi se dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa, i obavezno sadrži:

• nominalnu vrijednost i stopu prinosa obveznica;

 

• broj obveznica;

 

• način ostvarivanja prava po osnovu zamjenjive obveznice i obveznice s pravom preče kupnje dionica;

 

• klasu, nominalnu vrijednost i broj dionica za koje se obveznice mogu zamijeniti, pri čemu nominalna vrijednost dionica ne može biti veća od zbira cijene obveznica nakon emisije;

 

• cijenu ili način utvr ivanja cijene nakon emisije, za dionice koje će se upisati ostvarivanjem prava preče kupnje.

 

Pravo na zamjenu obveznica za dionice i pravo preče kupnje dionica ima lice koje je upisano u Registar na dan na koji se ova prava mogu izvršavati.

 

8. Sticanje vlastitih dionica

 

Član 225.

 

Dioničko društvo ne može, direktno ili indirektno, upisati vlastite dionice.

 

Dioničko društvo može na osnovu odluke skupštine sticati vlastite dionice čija nominalna vrijednost, uključujući dionice koje je steklo lice direktno ili indirektno kontrolirano od društva i drugo lice u svoje ime, a za račun društva, ne premašuju 10% vrijednosti osnovnog kapitala.

 

Sticanjem vlastitih dionica iz stava 1. ovog člana ne može se smanjiti fond rezervi iz člana 188. stav 3.

ovog zakona.

 

Član 226.

 

Odluka iz člana 225.ovog zakona obavezno sadrži:

• broj vlastitih dionica koje dioničko društvo može steći i način sticanja;

 

• rok u kome dioničko društvo može sticati vlastite dionice, koji ne može biti duži od 12 mjeseci od dana donošenja odluke; i

 

• cijenu ili način odre ivanja cijene po kojoj društvo može sticati dionice, ako sticanje uključuje plaćanje.

 

34

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 227.

 

Dioničko društvo može sticati vlastite dionice na osnovu odluke nadzornog odbora samo kada je to neophodno radi sprečavanja ozbiljne štete koja neposredno prijeti društvu.

 

U slučaju iz stava 1. ovog člana, nadzorni odbor će na prvoj narednoj sjednici skupštine obavijestiti dioničare o razlogu sticanja, broj i nominalnu vrijednost stečenih dionica, njihovo učešće u osnovnom kapitalu i cijenu po kojoj su dionice stečene.

 

Član 228.

 

Dioničko društvo može sticati vlastite dionice za zaposlene bez prethodne odluke skupštine samo u slučaju smrti vlasnika ovih dionica i prestanka svojstva zaposlenog, isključujući penzionisanje.

 

Stečene dionice zaposlenih kojima je to svojstvo prestalo društvo je dužno podijeliti ostalim zaposlenim najkasnije 12 mjeseci nakon sticanja.

 

Član 229.

 

Dioničko društvo dužno je o svakom sticanju vlastitih dionica u pismenom obliku obavijestiti Komisiju, u roku od osam dana od dana sticanja.

 

Dioničko društvo je dužno, odmah nakon upisa sticanja vlastitih dionica u Registar emitenata, podnijeti prijavu Registru za opoziv stečenih vlastitih dionica.

 

Član 230.

 

Dioničko društvo dužno je postupiti u skladu sa odredbama člana 229. ovog zakona i kada je vlastite dionice steklo:

 

• kao pravni sljednik, ako ih nije prodalo u roku od 12 mjeseci od dana sticanja;

 

• ispunjavanjem obaveze utvr ene zakonom i sudskim nalogom radi zaštite manjinskih dioničara, naročito u slučajevima spajanja, pripajanja i podjele, uvo enja ograničenog prijenosa dionica i opoziva dionica u prometu na berzi i drugim ure enim javnim tržištima;
• prinudnim izvršenjem potraživanja dioničkog društva na osnovu sudskog naloga; i

 

• od upisnika koji ne ispunjava obavezu plaćanja, ako ih nije prodalo u roku od 12 mjeseci od dana sticanja.

 

Član 231.

 

Dioničko društvo je dužno za iznos nominalne vrijednosti stečenih vlastitih dionica smanjiti osnovni kapital i fond rezervi, ali ne ispod visine iz člana 188. stav 3. ovog zakona.

 

Član 232.

 

Ako dioničko društvo stekne vlastite dionice posredstvom drugog lica koje nastupa u svoje ime, a za račun dioničkog društva, dioničko društvo ne može ostvariti prava sadržana u tim dionicama.

 

Član 233.

 

Nadzorni odbor je dužan u pismenom obliku obavijestiti prvu narednu skupštinu dioničkog društva o sticanju vlastitih dionica.

 

Obavijest iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži:

 

• razloge za sticanje dionica;

 

• broj i nominalnu vrijednost i učešće u osnovnom kapitalu stečenih i prodatih vlastitih dionica;
• cijene kupljenih i prodatih dionica, uključujući najnižu i najvišu cijenu;

 

• broj i nominalnu vrijednost vlastitih dionica i njihovo učešće u osnovnom kapitalu, na početku i na kraju izvještajnog perioda.

 

Član 234.

 

Na upis, sticanje i davanje u zalog dionica dioničkog društva od strane supsidijarnog društva, ili od strane pravnog lica koje je direktno ili indirektno kontrolirano od supsidijarnog društva primjenjuju se odredbe čl. 225. do 227. ovog zakona.

 

 

35

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Ograničenje iz člana 225. ovog zakona obuhvata sve vlastite dionice u imovini dioničkog društva i supsidijarnih društava.

 

Član 235.

 

Osnovni kapital ne može se povećavati po osnovu sticanja vlastitih dionica od strane lica iz člana 234.

ovog zakona.

 

Član 236.

 

Ako dioničko društvo unosi vlastite dionice u poslovne knjige kao imovinu, iznos fonda rezervi mora povećati za iznos ukupne nominalne vrijednosti tih dionica.

 

9. Zabrana finansiranja kupovine dionica

 

Član 237.

 

Dioničko društvo ne smije davati i garantirati avanse, zajmove i kredite za prodaju svojih dionica.

 

Član 238.

 

Dioničko društvo ili drugo lice za račun dioničkog društva, može kao zalog prihvatiti vlastite dionice samo u slučajevima iz člana 230. ovog zakona.

 

V – UPRAVLJANJE DIONIČKIM DRUŠTVOM

 

Član 239.

 

Organi dioničkog društva su:

 

• skupština;
• nadzorni odbor;
• uprava, i
• odbor za reviziju.

 

1. Skupština

 

Član 240.

 

Skupštinu dioničkog društva čine dioničari.

 

Skupština se, u pravilu, održava u mjestu sjedišta dioničkog društva.

 

Skupštinom, do izbora predsjednika skupštine, predsjedava prisutni dioničar ili punomoćnik dioničara, sa najvećim brojem dionica sa pravom glasa.

 

Skupština većinom glasova, izme u prisutnih dioničara i punomoćnika dioničara, bira predsjednika skupštine i dva ovjerivača zapisnika skupštine.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora i odbora za reviziju, direktor i drugi članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.

 

U dioničkom društvu sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.

 

Član 241.

 

Skupština se održava najmanje jednom godišnje, radi izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva, koji uključuje finansijske izvještaje društva i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.

 

Skupštinu saziva nadzorni odbor, po vlastitoj inicijativi, prijedlogu uprave ili zahtjevu ovlaštenih dioničara, a može je sazvati ovlašteni dioničar ili grupa dioničara u slučajevima utvr enim ovim zakonom.

 

Pravo odlučivanja u skupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 30 dana prije datuma održavanja skupštine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku ako on pada u neradni dan.

 

Troškove održavanja skupštine snosi dioničko društvo.

 

 

 

36

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Utvr ivanje kvoruma i rezultata glasanja na skupštini vrši odbor za glasanje, u sastavu od najmanje tri člana, koje imenuje nadzorni odbor odlukom o sazivanju skupštine.

 

Skupštini društva mogu prisustvovati dioničari ili punomoćnici dioničara, koji su se prijavili odboru za glasanje prije početka rada skupštine u roku utvr enom statutom, koji ne može biti duži od tri dana prije dana odre enog za održavanje skupštine.

 

Način i rok prijavljivanja za prisustvo skupštini obavezno se objavljuju u obavještenju o sazivanju skupštine.

 

1.1. Sazivanje skupštine

 

Član 242.

 

Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine, te načinu davanja punomoći i načinu glasanja na skupštini mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji, najkasnije 20 dana prije datuma odre enog za zasjedanje skupštine.

 

Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sjedišta dioničkog društva, obavještenje iz stava 1. ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom, na adresu iz liste dioničara iz člana 241. stav 3.ovog zakona.

 

Osim objavljivanja i dostavljanja obavještenja u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana, otvoreno dioničko društvo dužno je osigurati i dodatno objavljivanje, u slučajevima, pod uslovima i na način utvr enim propisima Komisije.

 

Član 243.

 

Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pismeno predložiti pitanja i prijedloge odluka za uvrštavanje na dnevni red naredne skupštine društva, u svako doba prije objavljivanja obavještenja o održavanju skupštine, kao i izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine koja je sazvana, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 242. stav 1. ovog zakona.

 

Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioničara iz stava 1. ovog člana objaviti obavještenje na isti način kao i obavještenje o sazivanju skupštine.

 

Stav 3. ⁶ brisan (SNFBiH broj 84/08)

 

Troškove objavljivanja pojedinačnih prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100 riječi snosi dioničko društvo, a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.

 

Član 244.

 

Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:

• dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa;
• član nadzornog odbora;
• odbor za reviziju.

 

Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pismenoj formi.

 

Ukoliko nadzorni odbor, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva, ne objavi obavještenje o sazivanju skupštine, na način iz člana 242. ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pismeno obavijestiti Komisiju.

 

Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu, bez prethodnog podnošenja zahtjeva nadzornom odboru, u slučaju da pet mjeseci po isteku poslovne godine nadzorni odbor nije

 

 

• Prijedlog iz stava 1. ovog člana nadzorni odbor nije dužan objaviti ako je:
• nezakonit ili suprotan odredbama statuta dioničkog društva;
• zasnovan na netačnim i nepotpunim podacima ili sadrži takve podatke;

 

• isti prijedlog bio razmatran na skupštini najmanje dva puta u posljednjih pet godina i nije bio podržan od drugih dioničara sa više od 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa;

 

• predlagač najavio da neće prisustvovati skupštini.

 

37

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

sazvao skupštinu radi izjašnjavanja o godišnjem izvještaju društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju.

 

Podnosilac zahtjeva iz stava 1. ovog člana, ukoliko neposredno saziva skupštinu, može zadužiti sekretara društva da izvrši utvr ivanje sastava radnih tijela skupštine, objavljivanje obavještenja o sazivanju skupštine na način iz člana 242. ovog zakona, te da poduzme i sve druge radnje neophodne za održavanje skupštine društva.

 

1.2. Odlučivanje

 

Član 245.

 

Skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 30% ukupnog broja dionica s pravom glasa.

 

Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava 1. ovog člana, skupština se odga a, a sazivač skupštine je dužan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja objaviti obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine.

 

U slučaju iz stava 2.ovog člana, ponovno sazvana skupština može odlučivati ukoliko je na njoj zastupljeno više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa.

 

Statutom dioničkog društva može se utvrditi veći, ali ne manji procenat od iznosa utvr  enih u st. 1. i 3.

 

ovog člana.

 

Izuzetno predsjednik skupštine može prekinuti rad skupštine najduže do 15 dana, uz utvr ivanje tačnog datuma i mjesta nastavka rada započete skupštine.

 

Član 246.

 

Skupština dioničkog društva odlučuje o:

 

• povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;

 

• emisiji novih dionica postojeće ili nove klase i emisiji obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira;

 

• ograničenju ili isključenju prava preče kupnje novih dionica, u okviru odluke o emisiji novih dionica dionica postojeće ili nove klase;

 

• usvajanju godišnjeg izvještaja društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;

 

• rasporedu dobiti i isplati dividende;
• načinu pokrića gubitka;

 

• spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava dioničkom društvu ili dioničkog društva drugom društvu;
• promjeni oblika i podjeli dioničkog društva;

 

• prestanku dioničkog društva sa provo enjem likvidacije i o odobravanju početnog likvidacionog bilansa i završnog računa po okončanju postupka likvidacije;
• kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju u lizing, uzimanju ili davanju kredita, i drugim

 

transakcijama, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava, u toku poslovne godine u obimu većem od trećine knjigovodstvene vrijednosti imovine dioničkog društva po bilansu stanja na kraju prethodne godine, kao i o takvoj transakciji u manjem obimu za čije odobrenje je ovlašten nadzorni odbor, ako on takvu predloženu transakciju nije odobrio jednoglasnom odlukom;

• izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
• izboru vanjskog revizora i izboru i razrješenju članova odbora za reviziju;
• osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih društava, i odobravanju njihovih statuta;
• naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;

 

• izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanja iz tač. 1.), 2.), 7.) i 8.) ovog člana ili druga pitanja o kojima, u skladu sa zakonom ili statutom društva, skupština donosi posebne odluke čiji pravni učinak uključuje izmjenu odgovarajućih odredaba statuta društva;
• izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim društvima;

 

• drugim pitanjima bitnim za poslovanje dioničkog društva, u skladu sa zakonom i statutom dioničkog društva.

 

38

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 247.

 

Dioničar ima pravo, od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama dioničkog društva izvršiti uvid u listu dioničara, finansijski izvještaj, sa izvještajima revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i uvid u sve druge isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.

 

Član 248.

 

Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa o pitanjima za koja je pojedinim odredbama ovog zakona izričito tako propisano, uključujući odvojeno glasanje po klasama dionica, a natpolovičnom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa, zajedničkim glasanjem svih klasa dionica, odlučuje o svim ostalim pitanjima iz svoje nadležnosti, osim izbora članova nadzornog odbora i odbora za reviziju koji se vrši u skladu sa odredbama člana 262. ovog zakona.

 

U društvima sa učešćem državnog kapitala većim od 50% i koja se nalaze u postupku privatizacije, aktom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine može biti utvr eno da skupština društva o svim ili o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje većinom glasova većom od dvotrećinske i natpolovične većine iz stava 1. ovog člana.

 

Skupština je dužna najkasnije šest mjeseci od završetka poslovne godine odlučiti o godišnjem izvještaju društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaje revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju, te o rasporedu dobiti ili načinu pokrića gubitka za tu poslovnu godinu.

 

Član 249.

 

Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže.

 

Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora “za” ili “protiv” prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa dioničkog društva.

 

Rezultate glasanja utvr  uje odbor za glasanje.

 

1.3. Odlučivanje putem punomoćnika

 

Član 250.

 

Pravo učešća u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva dioničar može ostvariti lično ili putem punomoćnika, koji je dužan postupati u skladu sa uputama dioničara, a ako upute nije dobio, u skladu sa razumnom prosudbom najboljeg interesa dioničara – vlastodavca.

 

Osim svakog poslovnog sposobnog fizičkog lica, punomoćnik može biti pravno lice registrirano za poslove posredovanja u prometu vrijednosnih papira i udruženje sa svojstvom pravnog lica osnovano i registrirano radi udruživanja i zastupanja dioničara, u kojim slučajevima ovlaštenja iz punomoći vrši zakonski ili opunomoćeni zastupnik takvog pravnog lica.

 

Punomoć za učešće u radu i odlučivanju skupštine dioničkog društva daje se u obliku pisane izjave, potpisane od strane dioničara – vlastodavca i punomoćnika, i dostavlja se dioničkom društvu lično, poštanskom pošiljkom, faksom ili putem e-maila, najkasnije u roku koji je statutom ili odlukom društva utvr en za registraciju dioničara za učešće u radu skupštine.

 

Punomoć prestaje ako se dioničar – vlastodavac registruje za učešće i prisustvuje skupštini s izričitom iskazanom namjerom da lično glasa, zatim, izdavanjem punomoći drugom licu ili opozivom punomoći u obliku pisane izjave potpisane od strane dioničara – vlastodavca, sa učinkom danom dostavljanja društvu u skladu sa stavom 2. ovog člana, te danom upisa kod Registra prenosa dionica od strane dioničara – vlastodavca.

 

Izuzetno od stava 1. ovog člana, u otvorenom dioničkom društvu, i to u slučajevima, pod uslovima i na način utvr enim statutom društva u skladu s propisima Komisije, pravo učešća u odlučivanju skupštine dioničar može ostvariti glasanjem putem popunjenih i potpisanih glasačkih listića dostavljenih društvu putem pošte, faksa ili e-maila prije datuma održavanja skupštine.

 

Član 251.

 

Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pismeno ovlaštenje za zastupanje dioničara.

 

39

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.

 

Član 252.

 

Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik, u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine, dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o tome pismeno izvijestiti nadzorni odbor.

 

Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeći glasovi bili odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.

 

1.4. Zapisnik skupštine

 

Član 253.

 

O radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:

 

• firmu i adresu sjedišta dioničkog društva;
• mjesto i vrijeme održavanja skupštine;

 

• ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
• dnevni red;
• odluke;
• podatke o glasanju;
• prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.

 

Uz zapisnik se prilažu pismeni prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.

 

Sekretar Društva je dužan osigurati da se zapisnik sačini u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.

 

Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.

 

Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine društva.

 

Član 254.

 

Dioničko društvo je obavezno trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.

 

Likvidator je dužan obezbijediti čuvanje dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka dioničkog društva.

 

1.5. Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka skupštine Član 255.

 

Dioničar koji je, pisanom izjavom dostavljenom nadzornom odboru prije datuma održavanja skupštine ili usmeno u zapisnik prije početka glasanja na skupštini, izjavio da se protivi prijedlogu odluke koja uzrokuje značajne promjene u društvu ili pravima dioničara, a koju je skupština potom usvojila, ima pravo u roku od osam dana od dana održavanja skupštine podnijeti pisani zahtjev da društvo otkupi njegove dionice, osim u slučaju restrukturiranja ili reorganizacije društva sa većinskim državnim kapitalom.

 

.

 

U smislu stava 1. ovog člana, smatraće se da značajne promjene u društvu ili pravima dioničara uzrokuje odluka skupštine kojom se usvaja ili odobrava:

 

• emisija novih dionica postojeće ili nove klase;

 

• emisija obveznica zamjenjivih za dionice društva ili obveznica s pravom preče kupnje dionica društva;

 

• ograničenje ili isključenje prava preče kupnje novih dionica u okviru odluke o emisiji novih dionica dionica postojeće ili nove klase;

 

• promjena oblika, podjela ili spajanje društva, ili pripajanje društva drugom društvu ili obrnuto.

 

40

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Po zahtjevu dioničara iz stava 1. ovog člana, društvo je dužno otkupiti njegove dionice u roku od tri mjeseca od dana prijema zahtjeva, uz isplatu po pravičnoj tržišnoj vrijednosti za period od dana objavljivanja obavještenja do datuma održavanja skupštine.

 

U slučaju da obaveze društva iz stava 3. ovog člana uključuju otkup dionica ukupne nominalne vrijednosti veće od 10% osnovnog kapitala društva i pravične tržišne vrijednosti u ukupnom iznosu većem od zbira iznosa rezervi i zadržane dobiti prema bilansu stanja društva za prethodnu poslovnu godinu, zahtjev ili, ako ih je više, svaki od zahtjeva iz stava 1. ovog člana društvo je dužno ispuniti u roku iz stava 3. ovog člana uz smanjenje broja dionica ili otkupne cijene srazmjerno navedenim ograničenjima, a preostali dio zahtjeva u daljem roku od šest mjeseci.

 

U slučaju kada društvo nije ispunilo obavezu otkupa dionica u skladu sa st. 1., 2., 3. i 4. ovog člana, dioničar ima pravo ispunjenje obaveze društva zahtijevati podnošenjem tužbe nadležnom sudu, osim u slučaju restrukturiranja ili reorganizacije društva sa većinskim državnim kapitalom.

 

Član 256.

 

Ako skupština odbije prijedlog dioničara sa više od 20% dionica s pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje dioničkog društva u posljednjih pet godina, revizora će imenovati Komisija.

 

Član 257.

 

Odluka skupštine dioničkog društva ništavna je ako:

• skupština nije sazvana na način utvr en članom 242. ovog zakona;
• nije unesena u zapisnik;
• je ništavnost utvr ena odlukom suda.

 

Član 258.

 

Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine, kod suda kod kojeg je dioničko društvo upisano u registar društava može pokrenuti:

 

• dioničar zastupljen na skupštini, čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik;

 

• dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno odredbama člana 242. ovog zakona;

 

• dioničar čiji prijedlog ili prigovor nije pravilno unesen u zapisnik;

 

• nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave, ukoliko bi izvršenjem odluke počinio privredni prijestup ili krivično djelo ili dioničkom društvu nanio štetu.

 

Postupak iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine.

 

U postupku iz stava 1. ovog člana, dioničko društvo zastupa direktor ili drugi član uprave, po ovlaštenju direktora.

 

Ako je tužitelj član uprave, dioničko društvo zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tužitelji nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika dioničkog društva postavlja sud, ako ga nije imenovala skupština.

 

2. Nadzorni odbor

 

Član 259.

 

Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje dva člana, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od četiri godine, s tim da po isteku perioda od dvije godine od dana imenovanja, skupština društva glasa o povjerenju članovima nadzornog odbora.

 

Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Komisije.

 

Skupština može razriješiti predsjednika i članove nadzornog odbora i prije isteka perioda na koji su imenovani:

 

41

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• kad nadzorni odbor ili pojedini njegov član izgubi povjerenje dioničara,

 

• kad skupština odbije usvojiti godišnji izvještaj društva, koji uključuje finansijski izvještaj i izvještaj revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju,

 

• kad skupština utvrdi odgovornost predsjednika i članova nadzornog odbora za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo zbog razloga iz č 270. i 273. ovog zakona,

 

• i u drugim slučajevima utvr enim statutom dioničkog društva.

 

Član 260.

 

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:

 

• osu ivano za krivično djelo i za privredni prijestup nespojive s dužnošću u nadzornom odboru, pet godina od dana pravosnažnosti presude, isključujući vrijeme zatvorske kazne;

 

• kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora; i
• starije od 65 godina na dan imenovanja.

 

Član 261.

 

Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara s najmanje 5% dionica s pravom glasa.

 

Prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se pismeno, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora predsjednika i članova nadzornog odbora.

 

Stav 3. ⁷ brisan (SNFBiH broj 84/08)

 

Kandidati za predsjednika i članove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pismenu izjavu o prihvatanju kandidature.

 

Član 262.

 

Članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa članom 249. ovog zakona, pri čemu svakoj dionici sa pravom glasa pripada broj glasova jednak u broju članova nadzornog odbora koji se biraju.

 

Ukupan broj glasova koji nosi svaki glasački listić raspore uje se ravnomjerno na sve kandidate čija imena su zaokružena na istom listiću.

 

Kandidate koji su dobili najveći broj glasova skupština proglašava za članove nadzornog odbora.

 

Na prvoj konstituirajućoj sjednici nadzornog odbora, koju u roku od 15 dana od dana održavanja skupštine iz stava 3. ovog člana saziva sekretar društva, nadzorni odbor jednog od svojih članova bira za predsjednika nadzornog odbora.

 

Nadzorni odbor, može razriješiti člana nadzornog odbora sa dužnosti predsjednika, uz istovremeno imenovanje jednog od svojih članova za predsjednika nadzornog odbora.

 

Član 263.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u skladu sa odredbama čl. 261. i 262. ovog zakona.

 

Član 264. ⁸

 

Direktor i član uprave dioničkog društva ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim društvima ili institucijama, uključujući, ali i ne ograničavajući se na: fondove, banke, agencije, komisije.

 

 

 

⁷ Prijedlog iz stava 1. ovog člana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavještenja iz člana 242. ovog zakona, mora biti dostavljen dioničarima, zajedno sa drugim materijalima.

 

⁸ Raniji tekst glasio: “Direktor i član uprave dioničkog društva ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora. Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od tri društva.“

 

42

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Dioničar sa 50% i više dionica, direktor i član uprave bilo kojeg dioničkog društva kao i vlasnik sa 50% i više vlasništva, direktor i član uprave bilo kojeg društva sa ograničenom odgovornošću ne može biti predsjednik i član nadzornog ili upravnog odbora u društvima sa većinskim državnim kapitalom ili institucijama.

 

Predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora društva sa većinskim državnim kapitalom ili institucije ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora drugog društva ili institucije.

 

Lice koje je predsjednik ili član nadzornog ili upravnog odbora društva sa većinskim državnim kapitalom ili institucije, a koje prema odredbama ovog zakona to ne može biti, dužno je podnijeti ostavku na mjesto predsjednika ili člana nadzornog ili upravnog odbora društva sa većinskim državnim kapitalom ili institucije, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora i članovi uprave privrednog društva sa većinskim državnim kapitalom, dužni su proći odgovarajuće stručno usavršavanje u skladu sa propisom koji donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

 

Ograničenja iz st. 2., 3. i 4. ne odnose se na članove nadzornog odbora privrednog društva sa većinskim državnim kapitalom, koji su imenovani ispred privatnog kapitala.

 

Član 265.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju sa dioničkim društvom ugovor koji odobrava skupština.

 

Ugovor u ime dioničkog društva potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.

 

Član 266.

 

Sjednica nadzornog odbora održava se najmanje jednom  u tri mjeseca.

 

Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.

 

Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazvati sjednicu na zahtjev direktora dioničkog društva ili dva člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva.

 

Član 267.

 

Pismeni poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vrijeme početka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije 14 dana prije datuma održavanja sjednice.

 

Uz poziv za sjednicu, dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda.

 

U hitnim slučajevima utvr enim statutom društva može se utvrditi i kraći rok od roka iz stava 1. ovog člana.

 

Član 268.

 

Za održavanje sjednice nadzornog odbora potreban je kvorum od dvije trećine ukupnog broja članova.

 

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova prisutnih članova.

 

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.

 

Lica koja nisu članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pismenog poziva predsjednika nadzornog odbora.

 

Član 269.

 

Nadzorni odbor dioničkog društva nadležan je da:

• nadzire poslovanje dioničkog društva;
• nadzire rad uprave;

 

 

43

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem i godišnjem obračunu, sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještajem revizije;

 

• podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju dioničkog društva, koji obavezno uključuje izvještaj reviziora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju, i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;

 

• bira predsjednika nadzornog odbora; ⁹
• predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;

 

• odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili

 

posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine dioničkog društva;

 

• imenuje predsjednike i članove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
• obrazuje povremene komisije i utvr uje njihov sastav i zadatke;

 

• saziva skupštinu; i

 

• odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i odre uje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica, koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke.

 

Član 270.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i dioničkog društva i ne mogu obavljati djelatnost konkurentnu djelatnosti dioničkog društva bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih dionica dioničkog društva i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje dioničkog društva.

 

Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu s kojim dioničko društvo ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.

 

• slučaju iz stava 3. ovog člana predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa dioničkog društva i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes.

 

Član 271.

 

Ako predsjednik i član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 270. ovog zakona, dioničko društvo ima pravo na naknadu štete koju je usljed toga pretrpilo.

 

Član 272.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora neograničeno solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

 

Član 273.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora su odgovorni za štetu koju je pretrpilo dioničko društvo ako su suprotno odredbama ovog zakona, statuta dioničkog društva i odlukama skupštine:

• vratili uplate dioničarima;

 

• dioničarima isplatili dividendu;
• vlasnicima obveznica dioničkog društva isplatili kamatu;
• upisali, sticali ili otkupljivali dionice;
• prodavali imovinu društva;
• vršili plaćanja nakon što je dioničko društvo postalo nesolventno;
• produžavali rokove vraćanja kredita dioničkom društvu;
• izdavali dionice po osnovu uslovnog povećanja osnovnog kapitala.

 

Dioničko društvo može odustati od potraživanja iz stava 1. ovog člana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete, ako se sa odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje sa 10% dionica s pravom glasa.

 

• Izmjena ranijeg teksta: “imenuje upravu dioničkog društva”.

 

44

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 274.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave dioničkog društva.

 

3. Uprava

 

Član 275.

 

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja.

 

Upravu dioničkog društva čini direktor, ili direktor i jedan ili više izvršnih direktora.

 

Postupak izbora, imenovanja, razrješenja, sastav i način odlučivanja uprave dioničkog društva utvr uje se statutom.

 

Odredbe člana 260. i člana 270. stav 2. ovog zakona primjenjuju se i na članove uprave dioničkog društva.

 

Član 276.

 

Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja dioničko društvo i odgovara za zakonitost poslovanja.

 

Mandat članovima uprave je četiri godine.

 

Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava uprave ure       uju se ugovorom.

 

Član 277.

 

Način razrješenja članova uprave dioničkog društva i prije isteka mandata na koji su imenovani, utvr uje se statutom društva.

 

U slučaju razrješenja članova uprave dioničkog društva prije isteka mandata shodno se primjenjuju odredbe člana 259. stav 5. ovog zakona.

 

Član 278.

 

Direktor pismeno ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga zamjenjuje u slučaju spriječenosti, i utvr uje ovlaštenja.

 

Član 279.

 

 

Direktor i izvršni direktor dužni su prijaviti nadzornom pravnom licu sa kojim dioničko društvo ima ili namjerava

 

 

odboru svaki direktni ili indirektni interes u da stupi u poslovni odnos.

 

 

U slučaju iz stava 1. ovog člana, direktor i izvršni direktor mogu učestvovati u tom poslovnom odnosu na osnovu pismene saglasnosti predsjednika nadzornog odbora.

 

Član 280.

 

Ukoliko direktor podnese ostavku, dužan je nastaviti obavljanje poslova u otkaznom roku koji utvr uje nadzorni odbor i koji ne može biti kraći od 30 dana.

 

Član 281.

 

Dioničko društvo ima sekretara.

 

Postupak izbora, imenovanja i razrješenja sekretara društva utvr        uje se statutom društva.

 

Me usobni odnosi u obavljanju poslova, visina novčane naknade, odgovornost u izvršavanju propisanih obaveza sekretara društva, kao i druga pitanja ure uju se ugovorom.

 

 

 

 

45

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 282.

 

Sekretar je odgovoran za vo enje knjige dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog odbora i čuvanje dokumenata utvr enih ovim zakonom i statutom dioničkog društva, osim finansijskih izvještaja.

 

Sekretar je ovlašten  za provo  enje odluka skupštine, nadzornog odbora i direktora.

 

Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vo  enje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.

 

4. Odbor za reviziju

 

Član 283.

 

U dioničkom društvu se formira odbor za reviziju.

 

Član 284.

 

Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti član nadzornog odbora i uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u dioničkom društvu, izuzev plaće po osnovu te funkcije.

 

Naknada i druga  prava članova odbora za reviziju ure  uju se ugovorom na osnovu odluke skupštine.

 

Član 285.

 

Odbor za reviziju je dužan izvršiti reviziju polugodišnjeg i godišnjeg obračuna i reviziju finansijskog poslovanja dioničkog društva na zahtjev dioničara s najmanje 10% dionica s pravom glasa, i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru, najkasnije osam dana po okončanju revizije.

 

Član 286.

 

Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili članova uprave.

 

VI – PROMJENA OBLIKA, PRIPAJANJE I SPAJANJE I PRESTANAK DIONIČKOG DRUŠTVA 1. Promjena oblika

 

Član 287.

 

Zatvoreno dioničko društvo može promijeniti oblik u društvo sa ograničenom odgovornošću, na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica s pravom glasa, tako da dioničari steknu udio u društvu s ograničenom odgovornošću srazmjeran njihovom učešću u osnovnom kapitalu dioničkog društva.

 

Član 288.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću nastalo promjenom oblika dioničkog društva mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom.

 

Član 289.

 

Dioničko društvo podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika potpisan od članova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o promjeni oblika i članova uprave koji su predložili plan reorganizacije i odluku o promjeni oblika.

 

Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva iz stava 1.

ovog člana.

 

Član 290.

 

Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvršiće se upis promjene oblika dioničkog društava u registar društava.

 

Društvo je dužno pismeno obavijestiti Registar o promjeni oblika organizovanja, najkasnije osam dana od dana upisa u registar društava.

 

 

46

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

2. Pripajanje i spajanje

 

Član 291.

 

Dioničko društvo se pripaja prenosom imovine i obaveza (u daljem tekstu: pripojeno društvo) drugom dioničkom društvu ili društvu s ograničenom odgovornošću (u daljem tekstu: društvo sljednik), koje emituje svoje dionice ili udjele u zamjenu za dionice pripojenog društva.

 

Dioničko društvo se spaja prenosom imovine i obaveza (spojena društva) na novo dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću (društvo sljednik) koje u zamjenu za dionice spojenih društava emituje svoje dionice ili udjele.

 

Otvoreno dioničko društvo može se pripojiti samo drugom društvu koje će nakon pripajanja ispunjavati jedan od kriterija za otvoreno dioničko društvo.

 

Otvoreno dioničko društvo može se spojiti sa jednim ili više drugih društava samo na način da tim spajanjem osnuju novo otvoreno dioničko društvo.

 

Član 292.

 

Komisija će odobriti pripajanje dioničkog društva ako:

• skupštine pripojenog i društva sljednika donesu istovjetne odluke o pripajanju;

 

• zahtjev za odobrenje pripajanja potpišu članova nadzornog odbora, koji su glasali za prijedloge odluka o pripajanju i članovi uprave koji su predložili plan reorganizacije i odluke o pripajanju; i

 

• Komisija ocijeni da pripajanje ne ugrožava prava dioničara i povjerilaca dioničkog društva.

 

Član 293.

 

Komisija će odobriti spajanje dioničkog društva kada, uz radnje iz člana 292. ovog zakona, dioničko društvo sa drugim društvima s kojim se spaja:

 

• zaključi ugovor o spajanju, koji utvr uje prestanak spojenih društava na dan konstituisanja društva sljednika;
• pripremi statut društva sljednika; i
• većinom glasova svih dionica s pravom glasa izabere organe društva sljednika.

 

Član 294.

 

Odluka iz člana 292. tačka 1. obavezno sadrži odredbe o:

 

• povećanju osnovnog kapitala društva sljednika;

 

• broju i klasi dionica ili udjela koje društvo sljednik emituje u zamjenu za dionice ili udjele pripojenih i spojenih društava;
• datumu početka korištenja prava sadržanih u dionicama ili udjelima društva sljednika;
• vremenu i načinu emisije dionica ili udjela društva sljednika;

 

• doplati za dionice ili udjele društva sljednika ili isplatama dioničarima ili članovima pripojenih i spojenih društava od društva sljednika;

 

• datumu pripreme bilansa stanja i bilansa uspjeha na osnovu kojih se vrši pripajanje ili spajanje;
• datumu podnošenja Komisiji zahtjeva za odobrenje pripajanja ili spajanja.

 

Povećanje osnovnog kapitala društva sljednika može se (vršiti?) samo emisijom novih dionica ili udjela.

 

Doplate iz stava 1. tačka 5. ovog člana ne mogu biti veće od 10% nominalne vrijednosti dionica potrebnih za realizaciju spajanja.

 

Član 295.

 

Komisija je dužna donijeti odluku o zahtjevu za odobrenje pripajanja i spajanja dioničkog društva najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva.

 

Na osnovu odluke Komisije o odobrenju pripajanja i spajanja, vrši se upis pripajanja i spajanja dioničkog društva u registar društava.

 

Društvo sljednik dužno je Registru podnijeti prijavu za upis opoziva dionica pripojenog i spojenog dioničkog društva i upis dionica društva sljednika, najkasnije osam dana od dana upisa u registar društava.

 

47

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 296.

 

Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno, tako da je u odnosu spojenih dioničkih društava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dioničkih društava.

 

Društvo sljednik je dužno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraćim od 15 ni dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinomspojenih društava i pozvati povjerioce da, najkasnije šest mjeseci od treće objave, društvu prijave potraživanja nastala prije upisa spajanja u registar društava.

 

Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2. ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili obezbje enje potraživanja.

 

3. Prestanak dioničkog društva

 

Član 297.

 

Dioničko društvo prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:

• odlukom skupštine;
• spajanjem, pripajanjem i podjelom;
• odlukom suda; i
• stečajem.

 

Član 298.

 

Odluka skupštine o prestanku dioničkog društva dostavlja se Komisiji i registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donošenja odluke.

 

Član 299.

 

Dioničko društvo prestaje odlukom suda kada:

 

• po tužbi povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju trećinu osnovnog kapitala dioničkog društva;

 

• skupština dioničkog društva nije održana deset mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;

 

• kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca ili vlasnika vrijednosnih papira koje je društvo emitovalo;
• kada se stečaj završi diobom stečajne imovine;

 

• stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.

 

Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u Registar emitenata i registar društava.

 

4. Likvidacija

 

Član 300.

 

Ako dioničko društvo prestane na osnovu odredaba člana 297. tač. 1. i 3. ovog zakona pokreće se postupak likvidacije.

 

U slučaju iz člana 297. tačka 1. ovog zakona likvidaciju dioničkog društva vrši uprava, a u slučaju iz člana 297. tačka 3. sud imenuje likvidatora.

 

Član 301.

 

Od dana donošenja odluke o prestanku, organi dioničkog društva rade u skladu sa odredbama ovog zakona kojim se ure uje postupak likvidacije.

 

Sud može postaviti skrbnika društva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi dioničkog društva postupaju samo po nalogu skrbnika.

 

Član 302.

 

Uprava ili likvidator dioničkog društva dužni su objaviti najmanje u jednom domaćem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 300. ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana.

 

48

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Obavještenje iz stava 1. ovog člana obavezno sadrži poziv povjeriocima da prijave potraživanja, najkasnije tri mjeseca od dana posljednjeg objavljivanja.

 

Obavještenje iz stava 1. ovog člana uprava ili likvidator dužni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno.

 

Član 303.

 

Likvidator je dužan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.

 

Skupština dioničkog društva je dužna istovremeno sa odobrenjem početnog likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.

 

Likvidator je dužan na kraju poslovne godine skupštini podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.

 

Član 304.

 

Likvidator je dužan okončati tekuće poslove dioničkog društva, naplatiti potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.

 

Član 305.

 

U toku likvidacije ne može se povećavati fond rezervi dioničkog društva.

 

U posebne rezerve za zaposlene unose se prihodi utvr eni odlukom o obrazovanju tih rezervi, koje se ne mogu koristiti za namirenje povjerilaca i dioničara prije ispunjenja obaveza po tom osnovu prema zaposlenim.

 

Član 306.

 

Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:

 

• poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;

 

• obaveza koje nisu dospjele;
• spornih obaveza.

 

Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja obavještenja iz člana 302. stav 1. ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iz stava 1. ovog člana, isplaćuju se dioničari, u skladu sa pravima sadržanim u dionicama.

 

Ako imovina dioničkog društva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplata dioničara, imovina se dijeli srazmjerno izvršenim uplatama.

 

Likvidator je dužan deponovati pripadajuće iznose iz st. 2. i 3. ovog člana koji dioničarima nisu isplaćeni na posebnom računu.

 

Član 307.

 

Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 304. i 306. ovog zakona sazvati skupštinu dioničkog društva i podnijeti završni obračun.

 

Član 308.

 

Izmirenje obaveza dioničkog društva za koje likvidator nije znao i koje povjerioci nisu prijavili u roku iz člana 302. stav 2. ovog zakona, može se zahtijevati samo iz deponovanog novca koji nije isplaćen dioničarima.

 

PETI DIO: DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU

 

I – OPĆE ODREDBE

 

1. Pojam

 

Član 309.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću je društvo čiji je osnovni kapital podijeljen na udjele.

 

49

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Za obaveze društva s ograničenom odgovornošću član društva odgovara svojim udjelom.

 

Udjeli osnivača društva s ograničenom odgovornošću mogu biti različiti, a svaki osnivač može steći samo jedan udio.

 

Član 310.

 

Odredbe ovog zakona o dioničkom društvu primjenjuju se na društvo s ograničenom odgovornošću, ako posebnim odredbama ovog zakona nije drugačije odre eno.

 

U društvu s ograničenom odgovornošću koje nema nadzorni odbor njegova ovlaštenja vrše članovi društva.

 

2. Osnivački akt

 

Član 311.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se ugovorom u pismenoj formi koji zaključuju osnivači, čiji potpisi se ovjeravaju u skladu sa zakonom.

 

Kada društvo s ograničenom odgovornošću osniva samo jedan osnivač, osnivački akt je odluka o osnivanju.

 

Član 312.

 

Ugovor iz člana 311. stav 1. ovog zakona može potpisati punomoćnik osnivača na osnovu punomoći koja se prilaže ugovoru, a kojom je punomoćnik izričito ovlašten za taj posao i na kojoj je potpis vlastodavca ovjeren zakonom.

 

Član 313.

 

Osnivački akt društva s ograničenom odgovornošću obavezno sadrži:

 

• ime i prezime i adresu prebivališta ili firmu i sjedište osnivača;
• firmu, sjedište i djelatnost društva;

 

• iznos osnovnog kapitala društva, iznos uloga u novcu, opis i vrijednost uloga u stvarima i pravima, broj i visina udjela članova;

 

• prava i obaveze članova društva;

 

• postupak u slučaju kada neko od osnivača ne uplati svoj ulog do ugovorenog roka ili ne ispuni drugu obavezu;

 

• način izmirenja troškova osnivanja društva;

 

• imenovanje lica ovlaštenih za vo enje poslovanja i zastupanje društva i prijavu za upis osnivanja društva u sudski registar;

 

• posljedice neuspjelog osnivanja;
• posebnu odredbu ako se društvo osniva na odre  eno vrijeme.

 

3. Osnovni kapital

 

Član 314.

 

Osnovni kapital društva s ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 (dvije hiljade) KM, ako drugim zakonom nije odre eno drugačije.

 

Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100 (stotinu) KM.

 

Ulozi u novcu ne mogu zajedno biti manji od iznosa iz stava 1. ovog člana.

 

Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cijelosti uneseni u društvo do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava, tako da društvo može njima trajno i slobodno raspolagati.

 

Do dana podnošenja prijave za upis osnivanja društva u registar društava mora biti uplaćena najmanje polovina uloga u novcu, ali ne manje od iznosa iz stava 1. ovog člana.

 

Član 315.

 

Osnivačkim aktom može se odrediti i obaveza člana da u korist društva izvrši odre enu činidbu čija vrijednost se može novčano izraziti.

 

50

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

U slučaju iz stava 1. ovog člana, osnivačkim aktom se moraju odrediti vrsta, sadržaj i rok činidbe, kriteriji za odre ivanje njene vrijednosti i ugovorna kazna do visine vrijednosti činidbe, za slučaj neispunjenja ili neurednog ispunjenja činidbe.

 

Član 316.

 

Troškove osnivanja društva snose osnivači srazmjerno svojim udjelima, ako ugovorom nije odre eno drugačije.

 

Troškovi osnivanja ne mogu biti plaćeni iz osnovnog kapitala, niti se mogu kao ulog pripisati osnovnom kapitalu.

 

4. Statut

 

Član 317.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću ima statut.

 

Statut društva donose osnivači, u roku odre enom osnivačkim aktom, koji ne može biti duži od 60 dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava.

 

Statutom društva obavezno se ure  uje:

 

• firma i sjedište;

 

• djelatnost;
• iznos osnovnog kapitala i visina udjela svakog člana;
• vo enje poslovanja i zastupanje društva;

 

• način utvr ivanja i diobe dobiti i pokrića gubitka;
• prava i obaveze članova;
• organizacija društva;

 

• upravljanje i način donošenja odluka, sastav, način imenovanja i razrješenja, ovlaštenja i odgovornosti organa društva, ako se formiraju;
• način informiranja članova o poslovanju društva i vo enja knjige udjela;
• način promjene visine osnovnog kapitala;
• način pristupanja društvu i prestanka članstva u društvu;
• prestanak društva;
• postupak izmjena i dopuna statuta.

 

5. Upis u registar društava

 

Član 318.

 

Uz prijavu za upis osnivanja društva s ograničenom odgovornošću u registar društava prilažu se u izvorniku ili ovjerenom prepisu:

 

• osnivački akt;
• dokaz o izvršenoj uplati uloga u novcu;
• izvještaj o procjeni vrijednosti i isprave o unosu  uloga u stvarima i pravima;

 

• spisak sa ličnim podacima članova uprave i nadzornog odbora, ako se on imenuje, sa njihovim izjavama o prihvatanju dužnosti.

 

• – PRAVA I OBAVEZE ČLANOVA 1. Uplata uloga

Član 319.

 

Član društva dužan je u roku i na način odre en osnivačkim aktom, statutom i odlukama skupštine društva izvršiti uplatu uloga.

 

Obaveza iz stava 1. ovog člana ne može se prebiti sa bilo kojim potraživanjem člana prema društvu ili drugim članovima društva, niti se ulog može povući samovoljno.

 

Član društva koji je kao ulog unio stvari ili prava ne može na njima pridržati nikakvo pravo niti društvu nametnuti ograničenja.

 

 

51

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Društvo ne može uplatu uloga odgoditi, ne može člana osloboditi obaveze uplate, niti na ime uplate uloga primiti nešto drugo osim onoga što je ugovoreno.

 

Član 320.

 

Član društva koji ne izvrši uplatu uloga u ugovorenom roku dužan je platiti zateznu kamatu odre enu ugovorom, i naknaditi društvu i drugim članovima štetu koju pretrpe usljed njegove docnje.

 

Uprava društva će člana koji obavezu uplate uloga nije izvršio 60 dana po isteku ugovorenog roka pismeno obavijestiti da je isključen iz društva.

 

Isključeni član društva gubi sva prava iz udjela i davanja učinjenih na ime uloga, ali ostaje obavezan izvršiti uplatu uloga u cijelosti, zateznih kamata i naknade štete po osnovu neblagovremene uplate.

 

Društvo može putem suda tražiti ispunjenje obaveze člana društva.

 

Član 321.

 

Udio isključenog člana uprava društva može izložiti prodaji ako ga, uz saglasnost isključenog člana, ne otkupi jedan ili više članova društva.

 

Iz prihoda od prodaje udjela, umanjenog za troškove prodaje udjela, zatezne kamate i naknade štete zbog zadocnjenja i zaostalih uplata uloga, društvo isplaćuje isključenog člana, do iznosa izvršenih uplata.

 

2. Odgovornost članova i prethodnika

 

Član 322.

 

Za iznos koji isključeni član nije uplatio na ime uloga, sa zateznom kamatom zbog zadocnjenja, društvu odgovaraju i prethodnici isključenog člana koji su u knjigu udjela bili upisani kao članovi društva u toku posljednje tri godine prije upućivanja poziva za uplatu isključenom članu.

 

Društvo će preporučenom pošiljkom uputiti neposrednom prethodniku isključenog člana poziv na uplatu u roku od najviše 30 dana, i istovremeno o tom pozivu i roku na isti način obavijestiti ranije prethodnike, koji odgovaraju ukoliko njihovi sljednici na izvrše uplatu.

 

Prethodnik koji plati zaostali iznos stiče udio isključenog člana ako taj udio nije prodat odnosno unovčen u skladu sa odredbama člana 321. ovog zakona.

 

Član 323.

 

Uprava društva može po svom izboru provesti prvo postupak iz člana 318. a zatim iz člana 321.^**** ovog zakona ili obrnuto, bez obzira da li je isključeni član tužen, a odgovornost prethodnika smanjuje se za iznos ostvaren prodajom udjela ili tužbom protiv isključenog člana.

 

Ukoliko udio nije naplaćen u cijelosti postupkom iz stava 1. ovog člana, ili ni jedan od tih postupaka nije pokrenut u roku od šest mjeseci od dana isključenja, razliku do pune vrijednosti udjela isključenog

 

člana dužni su platiti ostali članovi društva u me usobnom srazmjeru njihovih udjela, izuzevši člana koji je udio stekao u skladu sa odredbama člana 320.^***** ovog zakona.

 

Iznos koji se u slučaju iz stava 2. ovog člana ne može naplatiti od pojedinih članova, naplatiće se od ostalih članova u me usobnom srazmjeru njihovih udjela.

 

Ako u slučaju iz stava 2. ovog člana udio nije prethodno prodat, članovi društva stiču pravo na dio dobiti i dio imovine preostale po likvidaciji koji pripada pokrivenom udjelu, srazmjerno učešću u pokriću iznosa do pune vrijednosti udjela.

 

Član 324.

 

Za iznos neplaćenog dijela uloga koji je potreban za namirenje stečajnih povjerilaca, i bez prethodno provedenih postupaka iz čl. 320. i 321. ovog zakona, odgovaraju solidarno članovi društva u stečaju i prethodnici čiji su sljednici u toku posljednje dvije godine prije otvaranja i u toku stečaja bili uredno

 

• Omaška u redakciji izvornog teksta Zakona iz 1999. godine: umjesto člana 318. trebalo bi da je naveden član 321. i

umjesto člana 321. trebalo bi da je naveden član 322.

• Umjesto člana 321. trebalo bi da je naveden član 320.

 

52

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

prijavljeni za upis u knjigu udjela, uz pravo me usobnog regresa za dio izvršene uplate koji prelazi srazmjerno pripadajući iznos obaveze.

 

Ukoliko se postupak iz čl. 319. do 322. provodi radi izmirenja neblagovremene uplate povećanja osnovnog kapitala, ne odgovaraju oni prethodnici koji su glasali protiv odluke o povećanju osnovnog kapitala ili u vrijeme njenog donošenja nisu bili članovi društva.

 

3. Udjeli

 

Član 325.

 

Udio člana društva je srazmjeran učešću njegovog uloga u osnovnom kapitalu.

 

Svaki član društva ima jedan udio.

 

Udio člana društva se povećava kad uplati novi ulog ili stekne udio drugog člana.

 

Kada član društva stekne udio drugog člana, prava trećih lica i posebna prava ili obaveze člana vezane za raniji ili naknadno stečeni udio ne obuhvataju ostatak udjela.

 

Član 326.

 

Uprava društva dužna je voditi knjigu udjela na način kojim se osigurava tačna i potpuna evidencija o članovima društva i njihovim udjelima.

 

Uprava društva dužna je, najkasnije osam dana od dana upisa osnivanja društva u registar društava, uspostaviti knjigu udjela u koju obavezno unosi:

 

• ime i prezime ili firmu i adresu prebivališta ili sjedišta članova društva,
• vrstu i iznos ugovorenog uloga i uplaćeni iznos,
• posebna prava i obaveze vezani za udio.

 

Punovažan je svaki akt savjesne treće osobe koji je zasnovan na pouzdanju u tačnost upisa u knjigu udjela.

 

Član 327.

 

Uprava društva dužna je odmah upisati svaku izmjenu podataka upisanih u knjigu udjela.

 

Uprava društva dužna je prijaviti za upis u registar društava promjene u knjizi udjela.

 

Uprava društva dužna je svake godine podnijeti registru društava spisak članova društva sa visinom njihovih ugovorenih i uplaćenih uloga, najkasnije 30 dana po isteku zakonom utvr enog roka za sačinjavanje godišnjeg obračuna.

 

4. Prenos udjela

 

Član 328.

 

Udjeli u društvu su prenosivi.

 

Prenos udjela vrši se pismenim ugovorom i naslje  ivanjem.

 

Udjeli za koje je vezana ugovorena obaveza dodatne činidbe ni u kom slučaju ne mogu se prenijeti bez izričite pismene saglasnosti društva.

 

Član 329.

 

Članovi društva imaju pravo preče kupnje udjela.

 

Član društva koji prodaje udio dužan je u pismenoj formi preko uprave društva obavijestiti ostale članove o cijeni i drugim uslovima prodaje.

 

Ako niko od članova u pismenoj formi preko uprave društva ne prihvati ponudu za kupnju, ili izjavi interes a posao ne bude zaključen, u roku od 30 dana, član može svoj udio prodati trećim licima pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od ponude iz stava 2. ovog člana.

 

Kada više članova društva izjavi interes za kupnju, a ne postignu sporazum ko će preuzeti udio ili u kojim omjerima će više njih preuzeti udio, ili saglasno izjave da se ne žele me usobno nadmetati u

 

 

53

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

pogledu cijene, udio će otkupiti tako što će ga podijeliti srazmjerno me usobnom odnosu njihovih uplaćenih uloga.

 

Članovi društva imaju pravo preče kupnje i kada se udio prodaje u izvršnom postupku.

 

Član 330.

 

Član društva ili društvo može tužbom kod suda zahtijevati dozvolu prenosa udjela ako društvo odbije dati saglasnost za prenos udjela članu koji je ulog u cijelosti uplatio, ili član koji je udio ponudio na prodaju bez opravdanog razloga odbije prenijeti udio na lice koje mu društvo imenuje.

 

Kada sud donese odluku kojom dozvoljava prodaju udjela, društvo ima pravo u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke obavijestiti člana da dopušta da, uz iste uslove, dopušta prodaju drugom licu koje je te uslove prihvatilo.

 

Član 331.

 

Kada se udio za čiji prenos je potrebna saglasnost društva prodaje u izvršenju ili stečaju, sud je dužan procijeniti udio i obavijestiti društvo, povjerioce koji su dobili dozvolu prinudnog izvršenja putem suda i lica kojima prema knjizi udjela pripada neko stvarno pravo na tom udjelu.

 

Udio će se prodati po odredbama zakona o izvršenju ili zakona o stečaju bez saglasnosti društva, ako drugi član društva ili treće lice koje društvo prihvata ne preuzme udio po isteku 15 dana od dana kada je društvo obaviješteno za ponu enu cijenu koja dostiže procjenu suda ili višu cijenu preuzimanja.

 

Član 332.

 

Ako su više lica vlasnici jednog udjela, zajednički ostvaruju prava i solidarno odgovaraju za obaveze koji se odnose na taj udio.

 

Ako vlasnici udjela ne odrede zajedničkog zastupnika, pravne radnje poduzete od strane društva prema jednom od njih djeluju prema svima.

 

Član 333.

 

Naslije  ivanje udjela ne može se ograničiti.

 

Član 334.

 

Udio u društvu može se dijeliti na idealne dijelove i tako prenositi u slučaju naslije ivanja i prenosa na druge članove društva i drugim slučajevima izričito utvr enim ugovorom ili statutom, uz pismenu saglasnost društva, ali ne prije isteka jedne godine od dana upisa osnivanja društva u registar društava.

 

Član 335.

 

Prijenos i prijelaz udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od trenutka upisa u knjigu udjela.

 

Ako nije upisan u knjigu udjela, prenos i prijelaz udjela proizvodi pravni učinak prema društvu od dana zaključivanja pravnog posla ili pravosnažnosti odluke o naslije ivanju.

 

5. Sticanje i zalog vlastitih udjela

 

Član 336.

 

Društvo može steći vlastiti udio koji je u cijelosti uplaćen.

 

Društvo ne može sticati vlastite udjele na teret osnovnog kapitala.

 

Član 337.

 

Društvo može uzeti u zalog vlastiti udio koji je u cijelosti uplaćen, ako je iznos potraživanja društva u cijelosti osiguran tim zalogom i ako ukupna vrijednost vlastitih udjela uzetih u zalog nije veća od polovine osnovnog kapitala društva.

 

6. Dobit

 

Član 338.

 

Dobit se dijeli me  u članovima društva u srazmjeri sa visinom udjela, ako drugačije nije ugovoreno.

 

54

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 339.

 

Povrat iznosa isplaćenog članu društva na ime dobiti može se zahtijevati jedino kada usljed isplate dobiti društvo nije u mogućnosti ispuniti obaveze prema trećim licima, i to do iznosa potrebnog za namirenje povjerilaca.

 

Zahtjev za povrat isplaćene dobiti u smislu stava 1. ovog člana zastarijeva u roku od tri godine od dana isplate.

 

7. Istupanje i isključenje člana

 

Član 340.

 

Ugovorom ili statutom utvr  uju se uslovi, postupak i posljedice istupanja iz društva.

 

Član društva ima pravo tužbom kod suda tražiti istupanje iz društva, ako su mu ostali članovi ili organi društva prouzrokovali štetu ili je spriječen da ispunjava svoje obaveze, ili mu društvo nameće nesrazmjerne obaveze.

 

Član 341.

 

Član može biti isključen iz društva iz razloga i u postupku koji su unaprijed odre eni ugovorom ili statutom društva.

 

Odluka o isključenju dostavlja se članu u pismenoj formi, uz navo  enje razloga za isključenje.

 

Član koji je isključen iz društva može pobijati odluku o isključenju tužbom kod suda u roku od 30 dana od dana kada mu je odluka dostavljena.

 

Član 342.

 

Istupanjem i isključenjem iz članstva u društvu prestaju prava koja iz tog članstva proizlaze.

 

Član koji je istupio i član koji je isključen ima pravo na nadoknadu tržišne vrijednosti udjela na dan prestanka članstva.

 

Ako je ulog člana bio u obliku prava korištenja odre ene stvari, ona će se vratiti članu po proteku roka odre enog ugovorom ili statutom, koji ne može biti duži od tri mjeseca.

 

Po isteku roka iz stava 3. ovog člana, društvo ima pravo koristiti stvar dok bivši član ne ispuni obaveze prema društvu.

 

• – UPRAVLJANJE

 

1. Skupština društva

 

Član 343.

 

Društvo ima skupštinu, koju čine svi članovi društva.

 

Ukupan iznos osnovnog kapitala društva predstavljen je u skupštini sa 100 glasova, a član društva ima broj glasova srazmjeran njegovom udjelu u osnovnom kapitalu društva.

 

Ugovorom ili statutom može se odrediti da se o svim ili pojedinim pitanjima odlučuje bez sazivanja skupštine, pismenim glasanjem.

 

U slučaju iz stava 3. ovog člana, članovima društva se dostavljaju pismeni prijedlozi s obrazloženjem i ostavlja rok za odgovor najmanje 15 dana, a za člana koji se ne izjasni u pismenom obliku smatra se da je glasao protiv prijedloga.

 

Skupština obavezno odlučuje o godišnjem obračunu, raspodjeli dobiti i pokriću gubitka.

 

• društvu sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom, ovlaštenja skupštine vrši član društva.

 

Član 344.

 

Skupštinu društva saziva:

• uprava;
• član ili članovi čiji udjeli čine najmanje desetinu osnovnog kapitala.

 

55

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Uprava je dužna sazvati skupštinu najmanje jednom godišnje, i u toku godine kada društvo ostvari gubitak veći od petine osnovnog kapitala prema posljednjem godišnjem obračunu.

 

Poziv za skupštinu dostavlja se preporučenom pošiljkom, najmanje 15 dana prije datuma održavanja, ako ugovorom ili statutom društva nije drugačije odre eno.

 

U pozivu se odre  uje dnevni red i dostavljaju materijali za svaku tačku dnevnog reda.

 

Član ili članovi društva čiji udjeli čine desetinu osnovnog kapitala imaju pravo izvršiti dopunu dnevnog reda, u roku od osam dana od dana prijema poziva za skupštinu.

 

Član 345.

 

Skupština može odlučivati ako su, lično ili putem punomoćnika, zastupljeni članovi čiji udjeli čine polovinu osnovnog kapitala društva.

 

Ako nije postignut kvorum iz stava 1. ovog člana, skupština se saziva sa istim dnevnim redom najkasnije za 15 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja.

 

U slučaju iz stava 2. ovog člana skupština može odlučivati ako su zastupljeni udjeli koji čine petinu osnovnog kapitala društva.

 

Član 346.

 

Član društva ima pravo pobijati odluku skupštine protiv koje je glasao, tužbom kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana donošenja odluke.

 

2. Uprava društva

 

Član 347.

 

Poslovanje društva vodi i društvo zastupa uprava.

 

Upravu čine jedno ili više lica, koja ne moraju biti članovi društva, imenovanih na način i za period utvr en osnivačkim aktom ili statutom društva.

 

Kada uprava ima više članova, osnivačkim aktom ili statutom se ure uju njihova ovlaštenja i odgovornosti.

 

3. Nadzor

 

Član 348.

 

Ugovorom ili statutom može se odrediti da društvo s ograničenom odgovornošću ima nadzorni odbor.

 

Nadzorni odbor obavezno je imati društvo koje ima više od deset članova i društvo koje ima osnovni kapital u iznosu većem od 1,000.000 KM i najmanje dva člana.

 

Član 349.

 

Član društva koje nema nadzorni odbor ima pravo da neposredno nadzire poslovanje društva, poslovne knjige i spise, zalihe i blagajničko poslovanje i sačini bilans društva za svoje potrebe.

 

4. Zaštita prava manjine i revizija

 

Član 350.

 

Član ili grupa članova društva čiji udjeli čine desetinu osnovnog kapitala mogu tražiti od suda da odredi vanjskog revizora.

 

Sud će imenovati revizora ako predlagači učine vjerovatnim da je učinjena ozbiljna povreda zakona, ugovora ili statuta društva.

 

Naknadu troškova revizije dužni su predujmiti predlagači, ako sud ne odredi da društvo uplati predujam.

 

Član 351.

 

Član društva koji je tražio reviziju ne može u toku revizije prenijeti svoj udio bez saglasnosti društva.

 

 

56

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 352.

 

Revizor dostavlja  izvještaj sudu.

 

Ako se strane drugačije ne dogovore, visinu naknade revizora odre  uje sud.

 

Član 353.

 

Sud može, na osnovu nalaza revizije, naložiti društvu da u odre enom roku održi skupštinu koja će razmotriti izvještaj revizora.

 

Član 354.

 

Član društva ima pravo tražiti da društvo podnese zahtjev prema članovima uprave i nadzornog odbora za naknadu štete prouzrokovane povredom zakona, ugovora ili statuta društva.

 

Kada je u društvu odbijen prijedlog da se podnese zahtjev za naknadu štete prema članovima uprave i nadzornog odbora ili ako o takvom prijedlogu nije blagovremeno odlučeno, član društva ima pravo tužbom kod suda zahtijevati naknadu štete društvu, u roku od 90 dana od dana kada je prijedlog odbijen ili od kada je propušteno donošenje odluke.

 

U toku spora iz stava 1. ovog člana, tužitelji ne mogu bez saglasnosti društva raspolagati svojim udjelima.

 

IV – POVEĆANJE I SMANJENJE OSNOVNOG KAPITALA 1. Povećanje osnovnog kapitala

 

Član 355.

 

Osnovni kapital povećava se na osnovu odluke skupštine društva s ograničenom odgovornošću, uplatom ili unošenjem novih uloga.

 

Članovi društva imaju pravo prvenstva uplate novih uloga, u srazmjeri svojih udjela u osnovnom kapitalu, u roku od 30 dana od dana donošenja odluke o povećanju osnovnog kapitala, ako osnivačkim aktom ili statutom nije drugačije odre eno.

 

Lice koje pristupa društvu, potpisuje izjavu da prihvata sve obaveze i prava utvr ene ugovorom i statutom.

 

Član 356.

 

Povećanje osnovnog kapitala iz rezervi može se vršiti ako finansijski izvještaj i izvještaj revizora za posljednju poslovnu godinu utvr uje da nema nepokrivenog gubitka.

 

Povećanje osnovnog kapitala društva iz rezervi vrši se povećanjem nominalnih iznosa udjela.

 

2. Smanjenje osnovnog kapitala

 

Član 357.

 

Osnovni kapital društva može se smanjiti odlukom skupštine društva, u skladu sa ovim zakonom, osnivačkim aktom i statutom društva, ali ne ispod iznosa iz člana 314. ovog zakona.

 

Član 358.

 

Odluku o smanjenju osnovnog kapitala društvo je dužno dostaviti sudskom registru i objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

Oglasom iz stava 1. ovog člana, društvo obavještava povjerioce da je spremno izmiriti obaveze ili za njih dati osiguranje.

 

Član 359.

 

Po proteku objavljenog roka za prijavu povjerilaca, podnosi se prijava za upis smanjenja osnovnog kapitala u registar društava.

 

 

 

57

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 360.

 

Isplata razlike vrijednosti udjela članovima društva po osnovu smanjenja osnovnog kapitala može se vršiti nakon upisa smanjenja u registar društava.

 

Od dana upisa smanjenja osnovnog kapitala u registar društava prestaju obaveze uplate preostalih neuplaćenih uloga.

 

V – PROMJENA OBLIKA I PRESTANAK DRUŠTVA 1. Promjena oblika

 

Član 361.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću može promijeniti oblik u dioničko društvo, na osnovu odluke skupštine donesene dvotrećinskom većinom glasova svih članova društva.

 

Na osnovu odluke iz stava 1. ovog člana, članovi stiču dionice dioničkog društva srazmjerno njihovom učešću u osnovnom kapitalu društva s ograničenom odgovornošću.

 

Dioničko društvo nastalo promjenom oblika društva s ograničenom odgovornošću mora imati osnovni kapital najmanje u iznosu utvr enom ovim zakonom.

 

Član 362.

 

Uprava društva s ograničenom odgovornošću podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje promjene oblika u dioničko društvo, uz koji prilaže odluku skupštine o promjeni oblika i ugovor s Registrom.

 

Komisija je dužna donijeti odluku najkasnije 60 dana od dana prijema zahtjeva iz stava 1. ovog člana.

 

Na osnovu odluke Komisije o odobrenju promjene oblika, izvršiće se upis promjene oblika društva u registar društava.

 

2. Pripajanje i spajanje

 

Član 363.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću može se spojiti s drugim društvom s ograničenom odgovornošću ili dioničkim društvom ili se pripojiti jednom od njih, ali ne prije isteka dvije godine od dana upisa društva u registar društava.

 

Član 364.

 

Imovinom spojenih društava upravljat će se posebno, tako da je u odnosu spojenih dioničkih društava i odnosu prema povjeriocima odvojeno predstavljena imovina svakog od spojenih dioničkih društava.

 

Društvo sljednik je dužno, prema sopstvenoj procjeni, tri puta, u razmacima ne kraćim od 15 ni dužim od 30 dana, objaviti da napušta odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava i pozvati povjerioce da, najkasnije šest mjeseci od treće objave, društvu sljednika prijave potraživanja nastala prije upisa spajanja u sudski registar.

 

Odvojeno upravljanje imovinom spojenih društava ne smije se napustiti prije isteka roka iz stava 2. ovog člana i ispunjavanja obaveza prema povjeriocima koji su od društva sljednika zahtijevali isplatu ili obezbje enje potraživanja.

 

3. Prestanak društva

 

Član 365.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću prestaje, u skladu sa zakonom i statutom:

• spajanjem, pripajanjem i podjelom;
• odlukom skupštine;
• odlukom suda; i
• stečajem.

 

U društvu s ograničenom odgovornošću s jednim članom odluku o prestanku donosi član društva.

 

58

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Član 366.

 

Odluka o prestanku društva s ograničenom odgovornošću dostavlja se registarskom sudu, najkasnije osam dana od dana donošenja.

 

Član 367.

 

Društvo s ograničenom odgovornošću prestaje odlukom suda:

 

• po tužbi jednog ili više povjerilaca čija dospjela a neizmirena potraživanja premašuju polovinu osnovnog kapitala društva;

 

• ako skupština društva nije održana osam mjeseci od isteka roka za izradu godišnjeg obračuna;

 

• kada se i poslije izricanja kazni nastavljaju povrede zakona i drugih propisa kojim se ugrožavaju interesi povjerilaca;

 

• kada se stečaj završi diobom stečajne imovine,

 

• ako stečaj nije pokrenut jer imovina društva nije dovoljna za pokriće troškova stečajnog postupka ili se stečaj obustavi zbog nedovoljne imovine.

 

Odluka suda upisuje se po službenoj dužnosti u registar društava.

 

4. Likvidacija

 

Član 368.

 

Kada društvo s ograničenom odgovornošču prestane na osnovu odluke skupštine ili odluke suda, pokreće se postupak likvidacije.

 

U slučaju prestanka društva na osnovu odluke skupštine, likvidaciju provodi uprava društva, a u slučaju prestanka na osnovu odluke suda, likvidatora imenuje sud.

 

Likvidatora društva s ograničenom odgovornošću s jednim članom imenuje sud.

 

Član 369.

 

Od dana donošenja odluke o prestanku, organi društva s ograničenom odgovornošću rade u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje postupak likvidacije.

 

Sud može postaviti skrbnika društva, koji obavlja poslove vezane za likvidaciju, a organi društva postupaju samo po nalogu i uz saglasnost skrbnika.

 

Član 370.

 

Uprava ili likvidator društva s ograničenom odgovornošću dužni su objaviti najmanje u jednom domaćem dnevnom listu da je pokrenut postupak likvidacije, tri puta od dana donošenja odluke iz člana 368. ovog zakona, u razmacima od 15 do 30 dana.

 

Obavještenjem iz stava 1. ovog člana, uprava ili likvidator društva dužni su pozvati povjerioce da prijave potraživanja, najkasnije šest mjeseci od dana posljednjeg objavljivanja.

 

Obavještenje iz stava 1. ovog člana, uprava ili likvidator društva dužni su uputiti poznatim povjeriocima pojedinačno.

 

Član 371.

 

Likvidator je dužan, najkasnije do kraja poslovne godine u kojoj je pokrenut postupak likvidacije, sačiniti i podnijeti skupštini na odobrenje početni likvidacioni bilans.

 

Skupština društva s ograničenom odgovornošću dužna je istovremeno sa odobrenjem početnog likvidacionog bilansa razriješiti nadzorni odbor i upravu.

 

Likvidator je dužan na kraju svake poslovne godine skupštini društva podnijeti bilans stanja i bilans uspjeha i izvještaj o toku likvidacije.

 

Član 372.

 

Likvidator je dužan okončati tekuće poslove društva s ograničenom odgovornošću, naplatiti potraživanja, unovčiti ostalu imovinu i izmiriti obaveze društva.

 

 

 

59

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

Od članova društva koji udjele nisu platili u cjelini, likvidator će naplatiti dio srazmjeran obavezama društva.

 

Član 373.

 

Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu novac potreban za izmirenje:

• poznatih obaveza za koje se povjerioci nisu prijavili;
• obaveza koje nisu dospjele;
• spornih obaveza.

 

Po isteku godine dana od trećeg objavljivanja obavještenja iz člana 370. stav 1. ovog zakona, iz imovine preostale nakon izdvajanja iznosa iz stava 1. ovog člana, isplaćuju se članovi društva s ograničenom odgovornošću, u skladu sa osnivačkim aktom i statutom.

 

Ako imovina društva nije dovoljna za isplatu punog iznosa uplaćenih uloga, imovina se dijeli članovima društva srazmjerno udjelima.

 

Likvidator je dužan deponovati na posebnom računu pripadajuće iznose iz st. 2. i 3. ovog člana koji članovima društva nisu isplaćeni.

 

Član 374.

 

Likvidator je dužan nakon provedenih radnji iz čl. 372. i 373. ovog zakona sazvati skupštinu društva s ograničenom odgovornošću i podnijeti završni obračun.

 

Nakon sačinjavanja završnog obračuna, likvidator je dužan podnijeti prijavu za upis prestanka društva u registar društava.

 

ŠESTI DIO: KAZNENE ODREDBE

 

Član 375.

 

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500 do 15.000 KM Društvo koje:

 

• obavlja djelatnost protivno odredbama člana 7. ovog zakona;

 

• nema stvarno sjedište prema sjedištu upisanom u registar društava ili ne prijavi promjenu sjedišta za upis u registar društava;

 

• ima ili koristi firmu protivno odredbama čl. 12. do 17. i čl. 20. ovog zakona ili u svojim poslovnim pismima i narudžbama ne navodi sve podatke iz člana 21. ovog zakona;
• ¹⁰ brisana (SNFBiH broj 84/08)
• poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 132. ovog zakona;

 

• odobri ili prima uplate dionica u ratama protivno odredbama člana 135. ili oslobodi upisnika obaveze plaćanja upisanih dionica protivno odredbi člana 136. ovog zakona;
• poveća osnovni kapital emisijom novih dionica protivno odredbi člana 141. ovog zakona;
• brisana;
• brisana;

 

• poveća nominalnu vrijednost dionica ili emituje besplatne dionice protivno odredbama čl. 152. do 154. ovog zakona,
• poveća osnovni kapital iz vlastitih sredstava protivno odredbama čl. 160. do 164. ovog zakona;

 

• ne plati iz vlastitih sredstava razliku izme u cijene i nominalne vrijednosti dionica u skladu sa odredbama člana 165. ovog zakona;

 

• smanjenem osnovnog kapitala ugrozi izvršavanje obaveza prema povjeriocima, protivno odredbama člana 169. ovog zakona;

 

• vrši isplate po osnovu smanjenja osnovnog kapitala ili odustane od emisije dionica čija nominalna vrijednost nije u cjelini plaćena, prije upisa smanjenja osnovnog kapitala u Registar emitenata, protivno odredbama člana 171. ovog zakona;

 

• ne obavijesti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala, u skladu sa odredbama čl. 172. i 173. ovog zakona;
• vrši otkup dionica protivno odredbi člana 173. stav 3. ovog zakona;
• vrši smanjenje osnovnog kapitala protivno odredbama člana 175. ovog zakona;
• ne isplati povučene dionice u roku iz člana 178. stav 2. ovog zakona;

 

• ne prijavi za upis u registar društava podatke i promjene podataka u skladu sa odredbama čl. 52. do 55. i čl. 58. i 59 ovog zakona;

 

60

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• ne otkupi ponu ene dionice u skladu sa odredbama čl. 181. i 182. ovog zakona;
• poveća osnovni kapital prije izvršenog upisa smanjenja osnovnog kapitala, protivno odredbi člana
  187. ovog zakona;
• ne vrši izdvajanje u fond rezervi u skladu sa odredbama čl. 188. i 189. ovog zakona;
• koristi fond rezervi protivno odredbama člana 190. ovog zakona;
• brisana;

 

• dionice i privremenice emitovane umjesto poništenih prodaje protivno odredbama člana 203. ovog zakona;
• donese odluku o isplati protivno odredbama člana 207. stav 1. ovog zakona;
• ako isključi ili ograniči pravo preče kupnje protivno odredbi člana 215. Zakona;

 

• ne omogući dioničaru ili ponumoćniku uvid u isprave u skladu sa odredbama čl. 216. i 247. ovog zakona;

 

• direktno ili indirektno upiše vlastite dionice ili stekne vlastitie dionice protivno odredbama čl. 225. do 227. ovog zakona;
• daje ili garantira avanse, zajmove i kredite protivno odredbi člana 237. ovog zakona;
• ne čuva isprave u skladu sa odredbom člana 254. stav 1. ovog zakona;
• ima nadzorni odbor sastavljen protivno odredbama člana 260. ovog zakona;
• ne osigura odvojeno upravljanje imovinom spojenog ili pripojenog društva u skladu sa odredbama
  364. ovog zakona;
• ne vodi knjigu udjela u skladu sa odredbama čl. 326. i 327. ovog zakona;
• nema nadzorni odbor u slučajevima iz člana 348. stav 2. ovog zakona;
• ne održi skupštinu po nalogu suda u slučaju iz člana 353. ovog zakona;
• poveća osnovni kapital protivno odredbama člana 356. ovog zakona;

 

• odluku o smanjenju osnovnog kapitala ne dostavi registru društava ili ne objavi, u skladu sa odredbama člana 358. ovog zakona.

 

Član 376.

 

Za prekršaj iz člana 375. ovog zakona kaznit će se i odgovorno lice u društvu novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM.

 

Član 377.

 

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM predsjednik i članovi nadzornog odbora društva koji:

• ne sazove skupštinu u slučaju iz člana 193. stav 1. ovog zakona;
• ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz člana 214. ovog zakona;

 

• ne obavijesti dioničare o sticanju vlastitih dionica, u skladu sa odredbama čl. 227. i 233. ovog zakona;
• ne objavi obavještenje o prijedlozima dioničara u skladu sa odredbama član 243. ovog zakona;

 

• ne objavi obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine u skladu sa odredbama člana 245. ovog zakona;

 

• ne sazove skupštinu radi razmatranja godišnjeg finansijskog izvještaja, u roku iz člana 248. stav 2. ovog zakona;
• ne sazove skupštinu radi ponovnog odlučivanja u skladu sa članom 252. ovog zakona;
• postupaju protivno odredbama člana 270. i člana 264. stav 5. ovog zakona.

 

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM sekretar društva koji:

 

• ne postupi prema zaduženju iz člana 244. stav 5. ovog zakona i

 

• ne sazove konstituirajuću sjednicu nadzornog odbora u skladu sa članom 262. stav 4. ovog zakona.

 

Član 378.

 

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM direktor i član uprave društva koji:

• ne prijavi nadzornom odboru kupovinu dionica nove emisije u slučaju iz člana 214. ovog zakona;

 

• ne prijavi nadzornom odboru finansijski interes ili sudjeluje u poslovnom odnosu, protivno odredbama člana 279. ovog zakona;

 

61

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

• u roku ne postupi po odredbama čl. 382. ovog zakona.

 

Član 379.

 

Za prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 50,00 KM do 3.000,00 KM lice koje:

 

• u društvu osnuje ili organizuje osnivanje organizacija, ili provodi aktivnosti protivno odredbama člana 37. ovog zakona;

 

• ¹¹ brisana (SNFBiH broj 84/08)

 

Član 380. Brisan

 

SEDMI DIO: PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 381. Brisan

 

Član 382.

 

Sva privredna društva, uključujući i ona sa učešćem državnog kapitala u vlasničkoj strukturi, dužna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut uskladiti sa ovim Zakonom i podnijeti prijavu za upis u registar društava, najkasnije do 30. 6. 2008. godine.

 

Član 383. ¹²

 

Preduzeća koja se privatiziraju u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduzeća (“Službene novine Federacije BiH”, broj 27/97), dužna su oblik, firmu, osnovni kapital i statut uskladiti sa odredbama ovog zakona najkasnije šest mjeseci od donošenja rješenja iz člana 38. Zakona o privatizaciji preduzeća o odobrenju upisa izvršene privatizacije u registar.

 

Ukoliko se reorganizacija privrednog društva s pretežno državnim kapitalom vrši putem izdvajanja pojedinih dijelova u samostalne pravne subjekte, a u cilju bržeg provo7enja privatizacije, prilikom upisa u registar društava takvog pravnog subjekta neće se primjenjivati odredba člana 60. tačka 5. ovog zakona.

 

Za izdvajanje u smislu stava 2. ovog člana privredno društvo je dužno pribaviti prethodnu saglasnost nadležnog organa uprave koji vrši ovlaštenja i obaveze po osnovu državnog kapitala, u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 

Član 384.

 

Dionička društva dužna su, uz prijavu za upis u registar društava uskla enog statusa u smislu odredaba čl. 382. i 383. ovog zakona, priložiti izvod iz Registra emitenata kod Komisije.

 

Član 385.

 

Registarski sud će po službenoj dužnosti donijeti i objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH” odluku o prestanku preduzeća koje u roku iz čl. 382. i 383. ovog zakona ne podnese prijavu za upis u registar društava uskla ivanja statusa sa odredbama ovog zakona.

 

Na zahtjev povjerilaca, podnesen u pismenom obliku najkasnije 60 dana od dana objavljivanja odluke iz stava 1. ovog člana, registarski sud će pokrenuti postupak likvidacije preduzeća u skladu s odredbama ovog zakona.

 

Član 386.

 

Danom početka primjene ovog zakona, prestaje da važi Zakon o preduzećima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 8/96), izuzev čl. 157. i 158. koji će se primjenjivati do donošenja odgovarajućeg propisa, a najduže šest mjeseci, računajući od dana početka primjene ovog zakona.

 

Član 387.

 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a primjenjuje se nakon isteka 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Izuzetno od stava 1. ovog člana, ovaj zakon primjenjuje se danom stupanja na snagu na Registar vrijednosnih papira u Federaciji Bosne i Hercegovine, osnovan posebnim zakonom i na društva za upravljanje fondovima i investicijske fondove, uključujući privatizacijska društva i privatizacijske fondove, osnovane u skladu s posebnim zakonom.

 

• kao likvidator postupa protivno odredbama čl. 75. do 77. ovog zakona

 

• Prestala primjena 01. 07. 2003. godine – član 75. Zakona o izmjenama Zakona o privrednim društvima, “Službene novine Federacije BiH”, broj 29/03

 

62

 

Zakon o privrednim društvima – Neslužbeni prečišćeni tekst (“Službene novine Federacije BiH”, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08)

 

DODATAK:

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA “Službene novine Federacije BiH”, broj 84/08, stupa na snagu 02. 01. 2009. godine Završne odredbe koje nisu uključene u prečišćeni tekst:

 

Član 55.

 

Privredna društva, dužna su statut uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu.

 

Član 56.

 

Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Zakona o privrednim društvima u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

Član 57.

 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

****

 

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ