ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA SA PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREĐENIM ODNOSIMA («Sl.listSFRJ»,BR.43/082 I 72/82 – 1645 «Sl list R BiH» 2/92-5,13/94-189)
ZAKON
O RJE[AVANJU SUKOBA ZAKONA SA PROPISIMA DRUGIH
ZEMALJA U ODRE\ENIM ODNOSIMA
(„Sl. list SFRJ“, br. 43/82 i 72/82 – 1645, „Sl.list R BiH“ 2/92-5,13/94-189)
Glava I
OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovaj zakon sadr`i pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava za statusne, porodi~ne i imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s me|unarodnim elementom.
Ovaj zakon sadr`i i pravila o nadle`nosti sudova i drugih organa Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije za raspravljanje odnosa iz stava 1. ovog ~lana, pravila pos-tupka i pravila za priznanje i izvr{enje stranih sudskih i arbitra`nih odluka.
Član 2.
Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz ~lana 1. stava 1. ovog zakona, shodno se primjenjuju odredbe i na~ela ovog zakona, na~ela pra-vnog poretka Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i na~ela me|unarodnog privatnog prava.
Član 3.
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na odnose iz ~lana 1. ovog zakona ako su regulisani drugim saveznim zakonom ili me|unarodnim ugovorima.
Član 4.
Ne primjenjuje se pravo strane dr`ave ako bi njegovo dejstvo bilo suprotno Ustavu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja.
Član 5.
Ne primjenjuje se pravo strane dr`ave koje bi bilo mjerodavno po odredbama ovog ili drugog saveznog zakona ako bi njegovo primjenjivanje imalo za cilj izbjegavanje pri-mjenjivanja prava Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 6.
Ako bi po odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane dr`ave, uzimaju se u obzir njegova pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava.
Ako pravila strane dr`ave o odre|ivanju mjerodavnog prava uzvra}aju na pravo So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, primijeni}e se pravo Socijalisti~ke Federati-vne Republike Jugoslavije, ne uzimaju}i u obzir pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava.
402
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 7.
Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije druk~ije odre|eno smatra se da su pra-vni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni, ako su punova`ni bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao zaklju~en odnosno pravna radnja preduzeta, bilo po pravu ko-je je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla odnosno pravne radnje.
^lan 8.
Za zastarjelost je mjerodavno pravo koje je mjerodavno za sadr`inu pravnog posla odnosno pravne radnje.
^lan 9.
Pravo strane dr`ave primjenjuje se prema svom smislu i pojmovima koje sadr`i.
^lan 10.
Ako je mjerodavno pravo dr`ave ~iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovog zakona ne upu}uju na odre|eno pravno podru~je u toj dr`avi, mjerodavno pravo odre|uje se po pravilima tog pravnog poretka.
Ako se mjerodavno pravo dr`ave ~iji pravni poredak nije jedinstven ne mo`e utvrdi-ti na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, mjerodavno je pravo podru~ja u toj dr`avi sa kojim postoji najbli`a veza.
^lan 11.
Ako lice koje je dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ima i dr`avljanstvo neke druge dr`ave, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima samo dr`avljanstvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Ako lice koje nije dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ima dva ili vi{e stranih dr`avljanstava, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima dr`av-ljanstvo one dr`ave ~iji je dr`avljanin i u kojoj ima prebivali{te.
Ako lice iz stava 2. ovog ~lana nema prebivali{te ni u jednoj od dr`ava ~iji je dr`av-ljanin, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima dr`avljanstvo one dr`ave ~iji je dr`avljanin i s kojom je u najbli`oj vezi.
^lan 12.
Ako lice nema dr`avljanstvo ili se njegovo dr`avljanstvo ne mo`e utvrditi, mjeroda-vno pravo odre|uje se prema njegovom prebivali{tu.
Ako lice iz stava 1. ovog ~lana nema prebivali{te ili se ono ne mo`e utvrditi, mjero-davno pravo odre|uje se prema njegovom boravi{tu.
Ako se ni boravi{te lica iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e utvrditi, mjerodavno je pra-vo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
403
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 13.
Sud ili drugi nadle`ni organ }e po slu`benoj du`nosti utvrditi sadr`aj stranog mjero-davnog prava.
Organ iz stava 1. ovog ~lana mo`e zatra`iti obavje{tenje o stranom pravu od save-znog organa nadle`nog za poslove pravde.
Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadr`aju stranog prava.
Glava II
MJERODAVNO PRAVO
^lan 14.
Za pravnu i poslovnu sposobnost fizi~kog lica mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je ono dr`avljanin.
Fizi~ko lice koje bi prema pravu dr`ave ~iji je ono dr`avljanin bilo poslovno nesposobno, poslovno je sposobno ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gde je nastala obaveza.
Za li{enje ili ograni~enje poslovne sposobnosti fizi~kog lica mjerodavno je pravo iz stava 1. ovog ~lana.
Odredba stava 2. ovog ~lana ne primjenjuje se na porodi~ne i nasljedne odnose.
^lan 15.
Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, kao i za odnose izme|u sta-raoca i lica pod starateljstvom ({ti}enika), mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin lice pod starateljstvom.
Privremene za{titne mjere prema stranom dr`avljaninu i prema licu bez dr`avljan-stva koji se nalaze u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji odre|uju se po pra-vu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i traju dok nadle`na dr`ava ne donese odluku i ne preduzme potrebne mjere.
Odredba stava 2. ovog ~lana primjenjuje se i u pogledu za{tite imovine odsutnog stranog dr`avljanina i lica bez dr`avljanstva koji se nalazi na teritoriji Socijalisti~ke Fede-rativne Republike Jugoslavije.
^lan 16.
Za progla{enje nestalog lica umrlim mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin bilo to lice u vrijeme nestanka.
^lan 17.
Pripadnost pravnog lica odre|uje se po pravu dr`ave po kome je ono osnovano. Ako pravno lice ima stvarno sjedi{te u drugoj dr`avi, a ne u onoj u kojoj je osnova-
no i po pravu te druge dr`ave ima njenu pripadnost, smatra}e se pravnim licem te dr`ave.
^lan 18.
Za vlasni~ko pravne odnose i druga prava na stvari mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi.
404
http://www.advokat-prnjavorac.com
Za odnose iz stava 1. ovog ~lana u pogledu stvari koje se nalaze u prevozu mjero-davno je pravo mjesta odredi{ta (opredjeljenja).
Za odnose iz stava 1. ovog ~lana na prevoznim sredstvima mjerodavno je pravo dr`ave ~iju dr`avnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nije druk~ije odre|eno.
^lan 19.
Za ugovor mjerodavno je pravo koje su izabrale ugovorne strane, ako ovim zako-nom ili me|unarodnim ugovorom nije druk~ije odre|eno.
^lan 20.
Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:
- za ugovor o prodaji pokretnih stvari – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te prodavca;
- za ugovor o djelu odnosno za ugovor o gra|enju – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te uposlenika (preduzima~a);
- za ugovor o punomo}stvu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nala-zilo prebivali{te odnosno sjedi{te punomo}nika;
- za ugovor o posredovanju – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nala-zilo prebivali{te odnosno sjedi{te posrednika;
- za ugovor o komisionu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te komisionara;
- za ugovor o otpremanju ({pediciji) – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te otpremnika;
- za ugovor o zakupu pokretnih stvari – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te zakupodavca;
- za ugovor o zajmu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponuda nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te zajmodavca;
- za ugovor o posluzi – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te poslugodavca;
- za ugovor o ostavi – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te ostavoprimca (depozitara);
- za ugovor o uskladi{tenju – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude na-lazilo prebivali{te odnosno sjedi{te skladi{tara;
- za ugovor o prevozu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te prevozioca (vozara);
- za ugovor o osiguranju – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazi-lo prebivali{te odnosno sjedi{te osiguratelja
- za ugovor o autorskom pravu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te autora;
- za ugovor o poklonu – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te poklonodavca;
- za burzovne poslove – pravo sjedi{ta berze;
405
http://www.advokat-prnjavorac.com
- za ugovor o samostalnim bankarskim garancijama – pravo mjesta gdje se u vri-jeme zaklju~enja ugovora nalazilo sjedi{te davaoca garancije;
- za ugovor o prijenosu tehnologije (licenci, i dr.) – pravo mjesta gdje se u vrije-me zaklju~enja ugovora nalazilo sjedi{te primaoca tehnologije;
- za imovinska potra`ivanja iz ugovora o radu – pravo dr`ave u kojoj se rad obav-lja ili se obavljao;
- za druge ugovore – pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te ponudioca.
^lan 21.
Za ugovore koji se odnose na nekretnine isklju~ivo je mjerodavno pravo dr`ave na ~ijoj se teritoriji nalazi nekretnina.
^lan 22.
U odnosima izme|u ugovornih strana, ako ugovorne strane nisu druk~ije ugovorile, pravo iz ~lana 20. ovog zakona mjerodavno je i za:
- odre|ivanje ~asa od kog stjecatelj odnosno preuzimatelj pokretne stvari ima pra-vo na proizvode i plodove stvari;
- odre|ivanje ~asa od kog stjecatelj odnosno preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima.
^lan 23.
Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisu druk~ije ugovorile, za na~in predaje stvari i za mjere koje treba preduzeti ako se odbije pre-uzimanje stvari.
^lan 24.
Na dejstvo ustupanja potra`ivanja ili preuzimanja duga prema du`niku odnosno po-vjeriocu, koji nisu u~estvovali u ustupanju odnosno preuzimanju, primijeni}e se pravo ko-je je mjerodavno za potra`ivanje odnosno dug.
^lan 25.
Na akcesorni pravni posao, ako nije druk~ije odre|eno, primijeni}e se pravo mjero-davno za glavni pravni posao.
^lan 26.
Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo dr`ave du`nikovog prebivali{ta odnosno sjedi{ta.
^lan 27.
Na stjecanje bez osnova primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji je nastao, bio o~ekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje.
406
http://www.advokat-prnjavorac.com
Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovo|e izvr{ena. Za obaveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva i za druge vanugovorne obaveze, ko-je ne izviru iz odgovornosti za {tetu, mjerodavno je pravo mjesta gdje su se dogodile ~inje-
nice koje su prouzrokovale obavezu.
^lan 28.
Za vanugovornu odgovornost za {tetu, ako za pojedine slu~ajeve nije druk~ije odre-|eno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvr{ena ili pravo mjesta gdje je posljedi-ca nastupila, zavisno od toga koje je od ta dva prava povoljnije za o{te}enika.
Pravo iz stava 1. ovog ~lana mjerodavno je i za vanugovornu odgovornost za {tetu koja je nastala u vezi sa pravnim odnosima iz ~lana 27. ovog zakona.
Za protivpravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvr{ena ili gdje je posljedica nastupila, a ako je radnja izvr{ena ili je posljedica nastupila na vi{e mjesta – dovoljno je da je radnja protivpravna po pravu bilo kojeg od tih mjesta.
^lan 29.
Ako je doga|aj iz kog proizilazi obaveza za naknadu {tete nastao na brodu, na otvo-renom moru ili u vazduhoplovu, kao pravo mjesta gdje su se dogodile ~injenice koje su prouzrokovale obavezu naknade {tete smatra se pravo dr`ave ~iju pripadnost brod ima odnosno pravo dr`ave u kojoj je vazduhoplov registrovan.
^lan 30.
Za naslje|ivanje mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin bio ostavilac u vri-jeme smrti.
Za sposobnost za pravljenje testamenta mjerodavno je pravo dr`ave ~ije je dr`av-ljanstvo ostavilac imao u momentu sastavljanja testamenta.
^lan 31.
Testament je punova`an u pogledu oblika ako je punova`an po jednom od sljede}ih
prava:
- po pravu mjesta gdje je testament sastavljen;
- po pravu dr`ave ~iji je dr`avljanin bio ostavilac bilo u vrijeme raspolaganja tes-tamentom bilo u vrijeme smrti;
- po pravu ostavila~evog prebivali{ta bilo u vrijeme raspolaganja testamentom bi-lo u vrijeme smrti;
- po pravu ostavila~evog boravi{ta bilo u vrijeme raspolaganja testamentom bilo u vrijeme smrti;
- po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije;
- za nekretnine – i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi.
Opozivanje testamenta je punova`no u pogledu oblika ako je taj oblik punova`an po bilo kom pravu prema kome je, u skladu sa odredbama stava 1. ovog ~lana, testament mo-gao biti punova`no sastavljen.
407
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 32.
U pogledu uslova za zaklju~enje braka mjerodavno je, za svako lice, pravo dr`ave ~iji je ono dr`avljanin u vrijeme stupanja u brak.
I kad postoje uslovi za zaklju~enje braka po pravu dr`ave ~iji je dr`avljanin lice ko-je `eli da zaklju~i brak pred nadle`nim organom Socijalisti~ke Federativne Republike Ju-goslavije ne}e se dozvoliti zaklju~enje braka ako, u pogledu tog lica, postoje po pravu So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije smetnje koje se odnose na postojanje rani-jeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasu|ivanje.
^lan 33.
Za formu braka mjerodavno je pravo mjesta u kome se brak zaklju~uje.
^lan 34.
Za neva`nost braka (nepostojanje i ni{tavost) mjerodavno je bilo koje pravo po ko-me je brak zaklju~en u smislu ~lana 32. ovog zakona.
^lan 35.
Za razvod braka mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su dr`avljani oba bra~na druga u vrijeme podno{enja tu`be.
Ako su bra~ni drugovi dr`avljani razli~itih dr`ava u vrijeme podno{enja tu`be, za ra-zvod braka mjerodavna su kumulativno prava obje dr`ave ~iji su oni dr`avljani.
Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu odre|enom u stavu 2. ovog ~lana, za ra-zvod braka mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, ako je jedan od bra~nih drugova imao u vrijeme podno{enja tu`be prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Ako je jedan od bra~nih drugova dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije koji nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a brak se ne bi mogao razvesti po pravu odre|enom u stavu 2. ovog ~lana, za razvod braka mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 36.
Za li~ne i zakonske imovinske odnose bra~nih drugova mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su oni dr`avljani.
Ako su bra~ni drugovi dr`avljani razli~itih dr`ava, mjerodavno je pravo dr`ave u ko-joj imaju prebivali{te.
Ako bra~ni drugovi nemaju ni zajedni~ko dr`avljanstvo ni prebivali{te u istoj dr`a-vi, mjerodavno je pravo dr`ave u kojoj su imali posljednje zajedni~ko prebivali{te.
Ako se mjerodavno pravo ne mo`e odrediti prema st. 1. do 3. ovog ~lana, mjeroda-vno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
408
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 37.
Za ugovorne imovinske odnose bra~nih drugova mjerodavno je pravo koje je u vri-jeme zaklju~enja ugovora bilo mjerodavno za li~ne i zakonske imovinske odnose.
Ako pravo odre|eno u stavu 1. ovog ~lana predvi|a da bra~ni drugovi mogu izabrati pra-vo koje je mjerodavno za bra~no-imovinski ugovor, mjerodavno je pravo koje su oni izabrali.
^lan 38.
Ako je brak neva`e}i ili je prestao za li~ne i zakonske imovinske odnose, mjeroda-vno je pravo odre|eno u ~lanu 36. ovog zakona.
U slu~ajevima navedenim u ~lanu 36. ovog zakona za ugovorne imovinske odnose bra~nih drugova mjerodavno je pravo odre|eno u ~lanu 37. ovog zakona.
^lan 39.
Za imovinske odnose lica koja `ive u vanbra~noj zajednici mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su oni dr`avljani.
Ako lica iz stava 1. ovog ~lana nemaju isto dr`avljanstvo, mjerodavno je pravo dr`a-ve u kojoj imaju zajedni~ko prebivali{te.
Za ugovorne imovinske odnose izme|u lica koja `ive u vanbra~noj zajednici mjerodavno je pravo koje je u vrijeme zaklju~enja ugovora bilo mjerodavno za njihove imovinske odnose.
^lan 40.
Za odnose izme|u roditelja i djece mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su oni dr`avljani. Ako su roditelji i djeca dr`avljani razli~itih dr`ava, mjerodavno je pravo dr`ave u
kojoj svi oni imaju prebivali{te.
Ako su roditelji i djeca dr`avljani razli~itih dr`ava, a nemaju prebivali{te u istoj dr`avi, mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako je dijete ili koji od roditelja dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Za odnose izme|u roditelja i djece koji nisu predvi|eni u st. 1. do 3. ovog ~lana mje-rodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin dijete.
^lan 41.
Za priznavanje, utvr|ivanje ili osporavanje o~instva odnosno materinstva mjeroda-vno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin u vrijeme ro|enja djeteta bilo lice ~ije se o~instvo odnosno materinstvo priznaje, utvr|uje ili osporava.
^lan 42.
Za obavezu izdr`avanja izme|u krvnih srodnika, osim roditelja i djece, ili za obave-zu izdr`avanja srodnika po tazbini, mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin srodnik od kog se zahtjeva izdr`avanje.
409
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 43.
Za pozakonjenje mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su dr`avljani roditelji, a ako rodi-telji nisu dr`avljani iste dr`ave – pravo dr`ave onog roditelja, po kome je pozakonjenje pu-nova`no.
Ako po pravu odre|enom u stavu 1. ovog ~lana nema uslova za pozakonjenje, a ro-ditelji i dijete imaju prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, mje-rodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Za pristanak djeteta, drugog lica ili dr`avnog organa za pozakonjenje, mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avljanin dijete.
^lan 44.
Za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo dr`ave ~i-ji su dr`avljani usvojilac i usvojenik.
Ako su usvojilac i usvojenik dr`avljani razli~itih dr`ava, za uslove zasnivanja usvoje-nja i prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obje dr`ave ~iji su oni dr`avljani.
Ako bra~ni drugovi zajedni~ki usvajaju, pored prava dr`ave ~iji je dr`avljanin usvo-jenik, mjerodavna su za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja i prava dr`ava ~iji su dr`avljani i jedan i drugi bra~ni drug.
Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.
^lan 45.
Za dejstvo usvojenja mjerodavno je pravo dr`ave ~iji su dr`avljani usvojilac i usvo-jenik u vrijeme zasnivanja usvojenja.
Ako su usvojilac i usvojenik dr`avljani razli~itih dr`ava, mjerodavno je pravo dr`a-ve u kojoj imaju prebivali{te.
Ako su usvojilac i usvojenik dr`avljani razli~itih dr`ava, a nemaju prebivali{te u is-toj dr`avi, mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako je je-dan od njih dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Ako u slu~aju iz stava 3. ovog ~lana ni usvojilac ni usvojenik nisu dr`avljani Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je dr`avlja-nin usvojenik.
Glava III
NADLE@NOST I POSTUPAK
- Nadle`nost suda i drugih organa SFRJ u stvarima s me|unarodnim elementom
^lan 46.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako tu`e-ni ima prebivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Ako tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ni-ti u kojoj drugoj dr`avi, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije
410
http://www.advokat-prnjavorac.com
postoji ako tu`eni ima boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Ako su parni~ne stranke dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-
je, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad tu`eni ima boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Ako u parnici ima vi{e tu`enih sa svojstvom materijalnih suparni~ara, nadle`nost su-da Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad jedan od tu`enih ima pre-bivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Kad se o pravnom odnosu odlu~uje u vanparni~nom postupku, nadle`nost suda So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako lice prema kome je podnesen zahtjev ima prebivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugosla-viji, a kad u postupku u~estvuje samo jedno lice – ako to lice ima prebivali{te odnosno sje-di{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, osim ako ovim zakonom nije dru-k~ije odre|eno.
^lan 47.
Isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji kad je to ovim ili drugim saveznim zakonom izri~ito odre|eno.
^lan 48.
Ako u stranoj dr`avi postoji nadle`nost stranog suda u sporovima protiv dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije po kriterijumima o nadle`nosti kojih ne-ma u odredbama o nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, ti kriterijumi }e biti mjerodavni za postojanje nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije u sporovima, u kojima je tu`eni dr`avljanin te strane dr`ave.
^lan 49.
Stranke se mogu sporazumjeti o nadle`nosti stranog suda samo ako je bar jedna od njih strani dr`avljanin ili pravno lice sa sjedi{tem u inostranstvu, a nije u pitanju spor za koji postoji, po odredbama ovog ili drugog saveznog zakona, isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Stranke se mogu sporazumjeti o nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije ako je bar jedna stranka dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije ili pravno lice sa sjedi{tem u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjenjuju se kad je u pitanju nadle`nost u stva-rima iz ~l. 61. do 70. ovog zakona.
^lan 50.
Kad nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije zavisi od pristanka tu`enog da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, smatra se da je tu`eni dao pristanak podno{enjem odgovora na tu`bu odnosno prigovora na platni na-log, a nije osporio nadle`nost ili se upustio u raspravljanje.
411
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 51.
Kad je odredbama ovog zakona nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republi-ke Jugoslavije odre|ena pod pretpostavkom da parni~na stranka ima jugoslovensko dr`av-ljanstvo, ta nadle`nost postoji i za lica bez dr`avljanstva koja imaju prebivali{te u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Odredba stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuje i na nadle`nost drugih organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 52.
U sporovima protiv dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ko-ji `ive u inostranstvu, gdje su ih na slu`bu ili na rad uputili dr`avni organ, preduze}e ili dru-go pravno lice, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako su oni imali prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
^lan 53.
U sporovima o vanugovornoj odgovornosti za {tetu nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako ta nadle`nost postoji po odredbama ~lana
- i ~l. 50. do 52. ovog zakona ili ako je {teta nastala na teritoriji Socijalisti~ke Federati-vne Republike Jugoslavije.
Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjiva}e se i u sporovima protiv zajednice osigu-ranja imovine i lica radi naknade {tete tre}im licima na osnovu propisa o neposrednoj od-govornosti te zajednice, kao i u sporovima o regresnim zahtjevima, po osnovu naknade {te-te protiv regresnih du`nika.
^lan 54.
U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadle`nost suda Socijalisti~ke Fede-rativne Republike Jugoslavije postoji ako se na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije nalazi imovina tu`enog ili predmet koji se tu`bom tra`i.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i u sporo-vima zbog obaveza nastalih za vrijeme boravka tu`enog u Socijalisti~koj Federativnoj Re-publici Jugoslaviji.
^lan 55.
U sporovima protiv fizi~kog ili pravnog lica koje ima sjedi{te u inostranstvu za oba-veze koje su nastale u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ili koje se moraju izvr{iti na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nadle`nost suda Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji, ako to lice ima na teritoriji Socijalis-ti~ke Federativne Republike Jugoslavije svoje predstavni{tvo ili zastupni{tvo ili ako je u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji sjedi{te pravnog lica, kome je povjereno vr{enje njegovih poslova.
412
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 56.
Isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji u sporovima o pravu vlasni{tva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, kao i u sporovima nastalim iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o kori{tenju stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 57.
U sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadle`nost suda Socija-listi~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji po odredbama ~lana 46. i ~l. 50. i 51. ovog zakona ili ako je na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nasta-lo smetanje.
^lan 58.
U sporovima o pravu vlasni{tva, zalo`nom pravu i drugim pravima na vazduhoplo-vu, pomorskom brodu i brodu unutra{nje plovidbe, kao i o zakupnim odnosima u pogledu vazduhoplova i broda, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad se na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije vodi upisnik u koji je vazduhoplov odnosno brod upisan.
U sporovima zbog smetanja posjeda na vazduhoplovu i brodu iz stava 1. ovog ~la-na nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad se na te-ritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije vodi upisnik u koji je vazduhoplov odnosno brod upisan, ili kad je na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije nastalo smetanje.
^lan 59.
U sporovima o imovinskim odnosima bra~nih drugova u pogledu imovine u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije postoji i kad tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a tu`ilac u vrijeme podno{enja tu`be ima prebivali{te ili boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Ako se prete`ni dio imovine nalazi u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugosla-viji, a drugi dio u inostranstvu, sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije mo`e odlu~ivati o imovini koja se nalazi u inostranstvu samo u sporu u kome se odlu~uje i o imo-vini u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, i to samo ako tu`eni pristaje da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 60.
Odredbama ~lana 59. ovog zakona ne dira se u odredbe o isklju~ivoj nadle`nosti su-dova Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u imovinskopravnim sporovima.
413
http://www.advokat-prnjavorac.com
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o imovinskim odnosima bra~nih drugova po odredbama ovog zakona postoji bez obzira na to da li brak traje ili je prestao, ili je utvr|eno da brak ne postoji.
^lan 61.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji u sporo-vima radi utvr|ivanja postojanja ili nepostojanja braka, poni{taja braka ili razvoda braka (bra~ni sporovi) i kad tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji:
- ako su oba bra~na druga dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili
- ako je tu`ilac dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ili
- ako su bra~ni drugovi imali svoje posljednje prebivali{te u Socijalisti~koj Fede-rativnoj Republici Jugoslaviji, a tu`ilac u vrijeme podno{enja tu`be ima prebivali{te ili bo-ravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Ako je tu`eni bra~ni drug dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.
^lan 62.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima iz ~lana 61. ovog zakona postoji i kad su bra~ni drugovi strani dr`avljani koji su imali po-sljednje zajedni~ko prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ili kad tu`ilac ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ali sa-mo ako u tim slu~ajevima tu`eni pristaje da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republi-ke Jugoslavije i ako je po propisima dr`ave ~iji su dr`avljani bra~ni drugovi dopu{tena ta nadle`nost.
^lan 63.
U sporovima za razvod braka nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i ako je tu`ilac dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugo-slavije, a pravo dr`ave ~iji bi sud bio nadle`an ne predvi|a ustanovu razvoda braka.
^lan 64.
U sporovima za utvr|ivanje ili osporavanje o~instva ili materinstva nadle`nost suda
Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad tu`eni nema prebivali{te u
Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, i to:
- ako su tu`ilac i tu`eni dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-je, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili
- ako je tu`ilac dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
414
http://www.advokat-prnjavorac.com
Ako je tu`ba podnesena protiv djeteta koje je dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i ima prebivali{te odnosno boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.
^lan 65.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima iz ~lana 64. ovog zakona postoji i kad su stranke strani dr`avljani ako tu`ilac ili jedan od tu-`ilaca ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ali samo ako tu-`eni pristaje da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ako je po pro-pisima dr`ave ~iji je on dr`avljanin dopu{tena ta nadle`nost.
^lan 66.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji u sporovi-ma o ~uvanju, podizanju i vaspitanju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ako su oba roditelja dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Ako su tu`eni i dijete dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ako oboje imaju prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, nadle-`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana kao i odredbe ~lana 46. ovog zakona shodno se primje-njuju i na odre|ivanje nadle`nosti drugih organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugo-slavije kad odlu~uju o ~uvanju, podizanju i vaspitanju djece pod roditeljskim staranjem.
^lan 67.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdr`avanju djece postoji i kad tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji:
- ako dijete podnosi tu`bu i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Repu-blici Jugoslaviji, ili
- ako su tu`ilac i tu`eni dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-je, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili
- ako je tu`ilac maloljetno dijete i dr`avljanin je Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdr`avanju koji nisu navedeni u stavu 1. ovog ~lana postoji i kad tu`eni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ako je tu`ilac dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Fede-rativnoj Republici Jugoslaviji.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdr`avanju izme|u bra~nih drugova i izme|u biv{ih bra~nih drugova postoji i ako su bra~ni drugovi imali svoje posljednje zajedni~ko prebivali{te u Socijalisti~koj Fe-derativnoj Republici Jugoslaviji, a tu`ilac u vrijeme su|enja i dalje ima prebivali{te u So-cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
415
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 68.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdr`avanju postoji i ako tu`eni ima imovinu u Socijalisti~koj Federativnoj Re-publici Jugoslaviji iz koje se mo`e naplatiti izdr`avanje.
^lan 69.
Prilikom odlu~ivanja o li{enju i vra}anju roditeljskog prava, produ`enju roditeljskog prava, stavljanju roditelja u polo`aj staraoca u pogledu upravljanja dje~ijom imovinom, ogla{enju djeteta ro|enim u braku, kao i prilikom odlu~ivanja o drugim stvarima koje se odnose na li~no stanje i odnose izme|u roditelja i djece, nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije postoji i kad ne postoje pretpostavke iz ~lana 46. stav 4. ovog zakona ako su podnosilac zahtjeva i lice prema kome se podnosi zahtjev dr`avljani, odnosno kad u postupku u~estvuje samo jedno lice ako je to lice dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
^lan 70.
Za davanje dozvole za stupanje u brak nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako je podnosilac zahtjeva dr`avljanin Socijalisti~ke Federa-tivne Republike Jugoslavije odnosno ako je jedan od podnosilaca zahtjeva dr`avljanin So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, bez obzira na to gdje lica koja `ele da stu-pe u brak imaju prebivali{ta.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva ako je maloljetnik koji tra`i dozvolu za stupanje u brak dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije odnosno ako su oba lica koja `ele da stupe u brak dr`avljani Socija-listi~ke Federativne Republike Jugoslavije, a brak se zaklju~uje u inostranstvu.
^lan 71.
Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, ako se ta zaostav{tina nalazi u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji.
Ako se nepokretna zaostav{tina jugoslovenskog dr`avljanina nalazi u inostranstvu, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji samo ako po pra-vu dr`ave u kojoj se nalaze nekretnine nije nadle`an njen organ.
Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije za raspravljanje pokretne zaostav{tine jugoslovenskog dr`avljanina postoji ako se nekretnine nalaze na te-ritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili ako po pravu dr`ave u kojoj se pokretnine nalaze nije nadle`an strani organ odnosno ako taj organ odbija da raspravlja zaostav{tinu.
Odredbe st. 1. do 3. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i na sporove o potra`ivanjima povjerilaca prema zaostav{tini.
416
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 72.
Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine stranog dr`avljanina postoji isklju~iva na-dle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako se nekretnine nalaze u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Za raspravljanje pokretne zaostav{tine stranog dr`avljanina koja se nalazi u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji nadle`an je sud Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, osim ako u dr`avi ostavioca sud nije nadle`an za raspravljanje pokre-tne imovine dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i u sporovima o potra`ivanjima povjerilaca prema zaostav{tini.
Kad ne postoji nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije za raspravljanje zaostav{tine stranog dr`avljanina, sud mo`e odrediti mjere za obezbje|enje zaostav{tine i za za{titu prava prema zaostav{tini koja se nalazi u Socijalisti~koj Federati-vnoj Republici Jugoslaviji.
^lan 73.
Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine lica bez dr`avljanstva, lica ~ije se dr`av-ljanstvo ne mo`e utvrditi ili lica koje ima status izbjeglice, isklju~iva nadle`nost suda So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako se nekretnina nalazi na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Za raspravljanje pokretne zaostav{tine lica bez dr`avljanstva, lica ~ije se dr`avljan-stvo ne mo`e utvrditi ili lica koje ima status izbjeglice, nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije postoji ako se nekretnine nalaze u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji ili ako je ostavilac u vrijeme smrti imao prebivali{te u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i u sporovima o potra`ivanjima povjerilaca prema zaostav{tini.
Ako ostavilac nije imao prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugo-slaviji, shodno }e se primjenjivati odredbe koje va`e za raspravljanje zaostav{tine stranog dr`avljanina, podrazumijevaju}i pod stranom dr`avom dr`avu u kojoj je ostavilac u vrije-me smrti imao prebivali{te.
^lan 74.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~ivo nadle`an da odlu-~uje o usvojenju i o prestanku usvojenja lica koje je dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nadle`an je da odlu~uje o usvo-jenju i o prestanku usvojenja ako je lice koje usvaja dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Kad bra~ni drugovi zajedni~ki usvajaju, za nadle`nost organa Socijalisti~ke Federa-tivne Republike Jugoslavije dovoljno je da je jedan od bra~nih drugova dr`avljanin Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i da ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji.
417
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 75.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije isklju~ivo je nadle`an u stvarima starateljstva dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, bez ob-zira na to gdje imaju prebivali{te, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.
^lan 76.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ne}e donijeti odluku i predu-zimati mjere u stvarima starateljstva jugoslovenskog dr`avljanina koji ima prebivali{te u inostranstvu, ako utvrdi da je organ nadle`an po pravu strane dr`ave donio odluku ili predu-zeo mjere kojima je osigurana za{tita li~nosti, prava i interesa jugoslovenskog dr`avljanina.
^lan 77.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije preduze}e neophodne pri-vremene mjere radi za{tite li~nosti, prava i interesa stranog dr`avljanina koji se nalazi ili ima imovinu u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, o ~emu }e obavijestiti or-gan dr`ave ~iji je dr`avljanin to lice.
Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije donije}e odluku i preduze-}e mjere u stvarima starateljstva stranog dr`avljanina koji ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ako za{titu njegove li~nosti, prava i interesa nije osigu-rao organ dr`ave ~iji je on dr`avljanin.
^lan 78.
Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije isklju~ivo je nadle`an za progla{enje nestalog jugoslovenskog dr`avljanina umrlim, bez obzira na to gdje je imao prebivali{te.
Pred sudom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije mo`e se po pravu So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dokazivati smrt stranog dr`avljanina koji je umro na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
- Ostale odredbe ^lan 79.
Za strana~ku i parni~nu sposobnost fizi~kog lica mjerodavno je pravo dr`ave ~iji je ono dr`avljanin.
Ako strani dr`avljanin nije parni~no sposoban po odredbi stava 1. ovog ~lana, a par-ni~no je sposoban po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, mo`e sam preduzimati radnje u postupku.
Zakonski zastupnik stranog dr`avljanina iz stava 2. ovog ~lana mo`e preduzimati ra-dnje u postupku samo dok taj strani dr`avljanin ne izjavi da sam preuzima vo|enje parnice.
Za strana~ku sposobnost stranog pravnog lica mjerodavno je pravo predvi|eno u ~lanu 17. ovog zakona.
418
http://www.advokat-prnjavorac.com
^lan 80.
Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije prekinu}e postupak na zahtjev stranke ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj stvari i izme|u istih stranaka, i to:
- ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak po odnosnom sporu;
- ako je u pitanju spor za ~ije su|enje ne postoji isklju~iva nadle`nost suda Socija-listi~ke Federativne Republike Jugoslavije;
- ako postoji uzajamnost.
^lan 81.
Za ocjenu nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije od zna-~aja su ~injenice koje postoje u vrijeme u koje parnica po~inje te}i.
^lan 82.
Kad strani dr`avljanin ili lice bez dr`avljanstva koje nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji pokre}e parnicu pred sudom Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, du`an je da tu`enom, na njegov zahtjev, obezbijedi parni~ne tro{kove.
Tu`eni je du`an da zahtjev iz stava 1. ovog ~lana stavi najkasnije na pripremnom ro-~i{tu, a ako pripremno ro~i{te nije odr`ano – na prvom ro~i{tu za glavnu raspravu prije ne-go {to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, odnosno ~im je saznao da postoje pretpos-tavke za tra`enje osiguranja.
Osiguranje parni~nih tro{kova daje se u novcu, ali sud mo`e odobriti da se osiguranje daje i u drugom pogodnom obliku.
^lan 83.
Tu`eni nema pravo na osiguranje parni~nih tro{kova:
- ako u dr`avi ~iji je dr`avljanin tu`ilac dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije nisu du`ni da daju osiguranje;
- ako tu`ilac u`iva u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji pravo azila;
- ako se tu`beni zahtjev odnosi na potra`ivanje tu`ioca iz njegovog radnog odnosa u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji;
- ako su u pitanju bra~ni sporovi ili sporovi o utvr|ivanju ili osporavanju o~instva ili materinstva i ako je u pitanju zakonsko izdr`avanje;
- ako je u pitanju mjeni~na ili ~ekovna tu`ba, protivtu`ba ili izdavanje platnog naloga. U slu~aju sumnje da li su dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-
je, u smislu ta~ke 1. stava 1. ovog ~lana, du`ni da daju obezbje|enje u dr`avi ~iji je dr`av-ljanin tu`ilac, obja{njenje daje savezni organ nadle`an za poslove pravde.
^lan 84.
Sud }e u rje{enju kojim se usvaja zahtjev za obezbje|enje parni~nih tro{kova odrediti iznos obezbje|enja i rok u kome se obezbje|enje mora dati, a upozori}e tu`ioca na posljedice koje zakon predvi|a ako ne bude dokazano da je obezbje|enje dato u odre-|enom roku.
419
http://www.advokat-prnjavorac.com
Ako tu`ilac u odre|enom roku ne doka`e da je dao obezbje|enje za parni~ne tro{ko-ve, smatra}e se da je tu`ba povu~ena odnosno da je tu`ilac odustao od pravnog lijeka ako je zahtjev za obezbje|enje stavljen tek u postupak povodom pravnog lijeka.
Tu`eni koji je blagovremeno stavio zahtjev da mu tu`ilac obezbijedi parni~ne tro-{kove nije du`an da nastavi postupak u glavnoj stvari sve dok se pravosna`no ne odlu~i o njegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen – dok tu`ilac ne polo`i obezbje|enje.
Ako sud odbije zahtjev za obezbje|enje parni~nih tro{kova, mo`e odlu~iti da se pos-tupak nastavi i prije nego {to rje{enje o odbijanju postane pravosna`no.
^lan 85.
Strani dr`avljani imaju pravo na osloba|enje od pla}anja parni~nih tro{kova pod uslovima uzajamnosti.
U slu~aju sumnje u postojanje uzajamnosti, u pogledu osloba|enja od pla}anja par-ni~nih tro{kova, obja{njenje daje savezni organ nadle`an za poslove pravde.
Uzajamnost iz stava 1. ovog ~lana ne predstavlja uslov za ostvarivanje prava na osloba|anje od pla}anja parni~nih tro{kova, ako strani dr`avljanin ima prebivali{te u Soci-jalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Lice bez dr`avljanstva ima pravo na osloba|anje od pla}anja parni~nih tro{kova ako ima prebivali{te ili boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
IV
PRIZNANJE I IZVR[ENJE STRANIH ODLUKA
- Priznanje i izvr{enje stranih sudskih odluka ^lan 86.
Strana sudska odluka izjedna~uje se sa odlukom suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i proizvodi pravno dejstvo u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Ju-goslaviji samo ako je prizna sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Stranom sudskom odlukom u smislu stava 1. ovog ~lana smatra se i poravnanje za-klju~eno pred sudom (sudsko poravnanje).
Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koja je u dr`avi u ko-joj je donesena izjedna~ena sa sudskom odlukom odnosno sudskim poravnanjem, ako se njome reguli{u odnosi predvi|eni u ~lanu 1. ovog zakona.
^lan 87.
Strana sudska odluka prizna}e se ako je podnosilac zahtjeva za priznanje uz tu odlu-ku podnio i potvrdu nadle`nog stranog suda, odnosno drugog organa o pravosna`nosti te odluke po pravu dr`ave u kojoj je donesena.
^lan 88.
Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije odbi}e priznanje strane sudske odluke ako povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice ni-je moglo u~estvovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku.
420
http://www.advokat-prnjavorac.com
Naro~ito }e se smatrati da lice protiv koga je donesena strana sudska odluka nije mo-glo u~estvovati u postupku zbog toga {to mu poziv, tu`ba ili rje{enje kojim je zapo~et postu-pak nije bilo li~no dostavljeno, odnosno {to uop{te nije ni poku{ano li~no dostavljanje, osim ako se na bilo koji na~in upustilo u raspravljanje o glavnoj stvari u prvostepenom postupku.
^lan 89.
Strana sudska odluka ne}e se priznati ako u odnosnoj stvari postoji isklju~iva nadle-`nost suda ili drugog organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Ako tu`eni tra`i priznanje strane sudske odluke koja je donesena u bra~nom sporu ili ako to tra`i tu`ilac, a tu`eni se ne protivi, isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije nije smetnja za priznanje te odluke.
^lan 90.
Strana sudska odluka ne}e se priznati ako je u istoj stvari sud ili drugi organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije donio pravosna`nu odluku ili ako je u Socijalisti~koj Federati-vnoj Republici Jugoslaviji priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari.
Sud }e zastati sa priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i me|u istim strankama, i to do pravosna`nog okon~anja te parnice.
^lan 91.
Strana sudska odluka ne}e se priznati ako je u suprotnosti sa Ustavom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja.
^lan 92.
Strana sudska odluka ne}e se priznati ako ne postoji uzajamnost.
Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u bra-~nom sporu i u sporu radi utvr|ivanja i osporavanja o~instva ili materinstva, kao i ako priznanje ili izvr{enje strane sudske odluke tra`i dr`avljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Postojanje uzajamnosti u pogledu priznanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok se suprotno ne doka`e, a u slu~aju sumnje u postojanje te uzajamnosti, obja{njenje daje savezni or-gan nadle`an za poslove pravde.
^lan 93.
Ako je pri odlu~ivanju o li~nom stanju (statusu) jugoslovenskog dr`avljanina trebalo po ovom zakonu primijeniti pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, strana sud-ska odluka prizna}e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije koje se primjenjuje na takav odnos.
^lan 94.
Odluke stranih sudova koje se odnose na li~no stanje (status) dr`avljanina dr`ave ~i-ja je odluka u pitanju priznaju se u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji bez preispitivanja od strane suda po ~lanu 89. i ~l. 91. i 92. ovog zakona.
421
http://www.advokat-prnjavorac.com
Ako nadle`ni organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije smatra da se strana sudska odluka odnosi na li~no stanje (status) jugoslovenskog dr`avljanina, takva odlu-ka, da bi bila priznata, podlije`e preispitivanju po odredbama ~l. 87. do 92. ovog zakona.
^lan 95.
Ako se strana sudska odluka odnosi na li~no stanje (status) stranaca koji nisu dr`av-ljani dr`ave koja je donijela tu odluku, odluka }e se priznati samo ako ispunjava uslove za priznanje u dr`avi ~iji su dr`avljani odnosna lica.
^lan 96.
Na izvr{enje strane sudske odluke primjenjuju se odredbe ~l. 87. do 92. ovog zakona. Podnosilac zahtjeva za izvr{enje strane sudske odluke, pored potvrde iz ~lana 87. ovog zakona, treba da podnese i potvrdu o izvr{nosti te odluke po pravu dr`ave u kojoj je donesena.
- Priznanje i izvr{enje stranih arbitra`nih odluka ^lan 97.
Stranom arbitra`nom odlukom smatra se arbitra`na odluka koja nije donesena u So-cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Strana arbitra`na odluka ima pripadnost dr`ave u kojoj je donesena.
Stranom arbitra`nom odlukom smatra se i arbitra`na odluka koja je donesena u So-cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, pri ~ijem je dono{enju primijenjeno pravo strane dr`ave u pogledu postupka, ako to nije u suprotnosti s prisilnim propisima Socijalis-ti~ke Federativne Republike Jugoslavije.
Strana arbitra`na odluka iz stava 3. ovog ~lana ima pripadnost dr`ave ~ije je pravo u pogledu postupka primijenjeno.
^lan 98.
Strana arbitra`na odluka priznaje se i izvr{ava ako je stranka koja tra`i priznanje i izvr{enje podnijela uz svoj zahtjev sudu:
- izvornu odluku arbitra`e ili njezin ovjeren prijepis,
- izvorni ugovor o arbitra`i ili njegov ovjereni prijepis.
Ako strana arbitra`na odluka ili ugovor o arbitra`i odnosno njihovi ovjereni prijepi-si nisu sastavljeni na jeziku koji je u slu`benoj upotrebi suda pred kojim se pokre}e postu-pak za priznanje i izvr{enje te odluke, stranka koja tra`i priznanje i izvr{enje odluke mora podnijeti njihov prijevod na tom jeziku, {to ga je obavila osoba za to ovla{tena.
^lan 99.
Priznanje i izvr{enje strane arbitra`ne odluke odbi}e se ako se utvrdi:
- da se po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije predmet spora ne mo`e podvrgnuti arbitra`i;
- da postoji isklju~iva nadle`nost suda ili drugog organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije;
422
http://www.advokat-prnjavorac.com
- da bi priznanje ili izvr{enje odluke bilo u suprotnosti s Ustavom Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja;
- da ne postoji uzajamnost;
- da ugovor o arbitra`i nije sklopljen u pismenom obliku odnosno razmjenom pisa-ma, brzojava ili teleprinterskih saop{tenja;
- da ugovor o arbitra`i nije pravovaljan;
- da stranka protiv koje se tra`i priznanje i izvr{enje odluke nije bila uredno obavi-je{tena o imenovanju arbitra ili o arbitra`nom postuku, ili joj je iz nekog drugog razloga bilo onemogu}eno da se slu`i svojim pravima u postupku;
- da sastav arbitra`nog suda ili arbitra`ni postupak nisu bili u skladu sa odredbama ugovora o arbitra`i;
- da je arbitra`ni sud prekora~io granice svojeg ovla{tenja odre|ene ugovorom o
arbitra`i.
Ako u stranoj arbitra`noj odluci dijelovi {to se odnose na pitanja koja su bila pod-vrgnuta arbitra`i mogu odvojiti od dijelova u kojima je sud prekora~io granice svojeg ovla-{tenja, dijelovi odluke u kojoj sud nije prekora~io granice svojeg ovla{tenja mogu se prizna-ti i izvr{iti;
- da odluka jo{ nije postala kona~na i izvr{na za stranke ili ako je odluku poni{tio ili obus-tavio nadle`ni organ dr`ave u kojoj je donesena ili dr`ave na temelju ~ijeg prava je donesena;
- da je izreka arbitra`ne odluke nerazumljiva ili proturje~na.
^lan 100.
Ako je pokrenut postupak za poni{tenje ili obustavu strane arbitra`ne odluke pred nadle`nim organom iz ~lana 99. ta~ke 10. ovog zakona, sud mo`e odgoditi rje{a-vanje zahtjeva za priznanje i izvr{enje te odluke, a na zahtjev vjerovnika odnosno du-`nika – takvu svoju odluku o odgodi mo`e uvjetovati time da du`nik polo`i odgovara-ju}e osiguranje.
- Postupak priznanja i izvr{enja stranih sudskih i arbitra`nih odluka ^lan 101.
Za priznanje i izvr{enje stranih sudskih odluka i stranih arbitra`nih odluka mjesno je nadle`an sud na ~ijem podru~ju treba sprovesti postupak priznanja odno-sno izvr{enja.
Sud }e se ograni~iti na to da ispita da li postoje uslovi iz ~l. 86. do 100. ovog Zako-na, a ako smatra za potrebno, mo`e tra`iti obja{njenje kako od suda koji je donio odluku tako i od stranaka.
Protiv rje{enja o priznanju odnosno izvr{enju odluke stranke mogu izjaviti `albu u roku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja.
O `albi protiv rje{enja iz stava 3. ovog ~lana odlu~uje drugostepeni sud.
Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rje{enje, svaki sud mo`e o pri-znanju te odluke rje{avati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo sa dejstvom za taj postupak.
Priznanje odluke stranog suda u stvarima koje se odnose na li~no stanje (status) ovla{ten je da tra`i svako ko za to ima pravni interes.
423
http://www.advokat-prnjavorac.com
Glava V
POSEBNE ODREDBE
^lan 102.
Dr`avljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije mogu u inostranstvu za-klju~iti brak pred ovla{tenim konzularnim predstavni{tvom ili diplomatskim predstavni{-tvom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, koje vr{i konzularne poslove, ako se tome ne protivi dr`ava u kojoj se nalazi predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije ili ako je to predvi|eno me|unarodnim ugovorom.
Funkcioner koji rukovodi saveznnim organom uprave nadle`nim za vanjske poslo-ve odredit }e predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije pred koojima se mogu u inostranstvu sklapati brakovi izme|u dr`avljana Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije .
^lan 103.
Poslove starateljstva za jugoslovenske dr`avljane koji se nalaze u inostranstvu vr{i konzularno predstavni{tvo ili diplomatsko predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije, koje vr{i konzularne poslove, ako se tome ne protivi dr`ava u kojoj se nalazi predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, ili ako je to predvi-|eno me|unarodnim ugovorom.
^lan 104.
Dr`avljaninu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije mo`e u inostranstvu sastaviti testament, po odredbama koje va`e za sastavljanje sudskog testamenta, konzularno predstavni{tvo ili diplomatsko predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije koje vr{i konzularne poslove.
^lan 105.
Konzularna predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili diplomat-ska predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu koja vr{e kon-zularne poslove mogu vr{iti ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa u skladu sa me|unarodnim ugo-vorima i propisima zemalja prijema.
^lan 106.
Uvjerenje o saveznim, republi~kim i pokrajinskim propisima koji va`e ili koji su va-`ili u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, radi njihove upotrebe pred organi-ma strane dr`ave, izdaje savezni organ nadle`an za poslove pravde.
U uvjerenju iz stava 1. ovog ~lana navodi se naziv propisa, datum kad je donesen odnosno kad je prestao da va`i i doslovni tekst odgovaraju}ih odredaba tog propisa.
Glava VI
PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 107.
Odredbe ovog zakona ne}e se primjenjivati na odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona.
424
http://www.advokat-prnjavorac.com
