ZAKON O PREKRŠAJIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Z A K O N

O PREKRŠAJIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

DIO PRVIOPĆE ODREDBE

Član 1.

Predmet Zakona

Ovim Zakonom uređuju se: opće odredbe o prekršajima, sankcije, maloljetnici, zastarjelost, prekršajni postupak, prekršajni nalog, zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, usmeni pretres, rješenje o prekršaju,žalba, povraćaj u pređašnje stanje, ponavljanje postupka, evidencija i brisanje sankcija, izvršenje kazni, kao i druga pitanja od značaja za prekršaje na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Član 2.

Definicija prekršaja

• Prekršaj predstavlja kršenje javnog poretka ili propisa o ekonomskom i finansijskom poslovanju utvrđenih zakonom ili drugim propisom za koje su određena obilježja i za koje su propisane sankcije.
• Prekršaj može biti počinjen činjenjem ili nečinjenjem.
• Nehat od izvršioca je dovoljan da se izvršilac smatra odgovornim za prekršaj, osim ako je odredbama o prekršajima propisano da će izvršilac biti kažnjen za djelo počinjeno isključivo sa umišljajem.
• Prekršaj mogu počiniti fizička i pravna lica
• Pokušaj izvršenja prekršaja nije kažnjiv.

Član 3.

Značenje izraza

Posebni izrazi u smislu ovog Zakona imaju sljedeće značenje: Ovlašteni organ je bilo koji od sljedećih:nadležni policijski organ Bosne i Hercegovine, Federacije ili kantona, inspektori ili osobe ovlaštene za vršenje inspekcije iliministarstvo, preduzeće ili drugo pravno lice koje ima javna ovlaštenja i u čiju nadležnost spada direktno ili indirektno provođenje bilo kog zakona, ili propisa koji propisuju prekršaje.Registar novčanih kazni je baza podataka o novčanim kaznama za prekršaje kao što je propisano u Zakonu o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka Bosne i Hercegovine. Okrivljeni je pravno ili fizičko lice protiv kojeg je pokrenut prekršajni postupak. Oštećeni je pravno ili fizičko lice koje je pretrpjelo štetu koja je na bilo koji način nastala počinjenjem prekršaja.Sud je općinski sud u kom je osnovano prekršajno odjeljenje.

Drugostepeni sud je nadležni kantonalni sud.

Kažnjeni je osoba za koju je ustanovljeno konačnim prekršajnim nalogom ili pravomoćnim rješenjem o prekršaju da je odgovorna za određeni prekršaj.Uručenje poziva poštom je uručenje putem preporuč ene pošte na adresu fizičkog lica koje je određeno u Registru prebivališta i boravišta, a koju vodi Glavni centar za obrad podataka u Bosni i Hercegovini, ili na registriranu adresu sjedišta pravnog lica.

Gramatička terminologija korištenja muškog ili ženskog roda podrazumijeva uključivanje oba roda

Značenje izraza navedenih u članu 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br. 36/03, 21/04 i 18/05 – u daljnjem tekstu: Krivični zakon) koristit će se u ovom Zakonu ukoliko se kontekstom jasno ne zahtijeva drugačije.

Član 4.

Propisivanje prekršaja

Prekršaji i prekršajne sankcije mogu biti propisani zakonima ili drugim propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, gradova i općina.

Član 5.

Nadležnost sudova

• Sudovi u Federaciji stvarno su nadležni odlučivati o prekršajima koji su propisani zakonima i propisima Bosne i Hercegovine, Federacije, kantona, gradova i općina, a koji su počinjeni na teritoriji Federacije.
• Sud na čijem je području počinjen prekršaj mjesno je nadležan za vođenje prekršajnog postupka.

Član 6.

Prekršajne sankcije

• Prekršajne sankcije su: novčana kazna, uvjetna osuda, ukor i zaštitne mjere.
• Prekršajnu sankciju može izreći sud u prekršajnom postupku koji je pokrenut i proveden u skladu sa ovim zakonom.
• Ovlašteni organ može izreći prekršajnu sankciju putem izdavanja prekršajnog naloga u skladu sa postupkom koji je propisan ovim Zakonom.

Član 7.

Prava osoba okrivljenih za prekršaje

Svako ko je okrivljen da je počinio prekršaj ima pravo zahtijevati da o njegovoj odgovornosti za počinjeni prekršaj odluči sud ukoliko on to zahtijeva u roku koji je propisan zakonom. Takve osobe imaju pravo:da se smatraju nevinim dok se ne dokaže njihova odgovornost u skladu sa zakonom; da u najkraćem roku budu obaviješteni, detaljno i na jeziku koji razumiju, o prirodi i razlogu optužbi protiv njih, da im se da odgovarajuće vrijeme i mogućnosti za pripremu njihove odbrane;da se brane osobno, ili putem branioca po vlastitom izboru, ili ukoliko nemaju dovoljno sredstava, da im se on osigura besplatno kada to zahtijevaju interesi pravde;da ispitaju ili da se u njihovo ime ispitaju svjedoci koji ih terete i da se osigura prisustvo i saslušanje svjedoka u njihovu korist pod istim uvjetima kao i svjedoka koji ih terete;da dobiju besplatnu pomoć prevodioca ako ne razumiju jezik koji se upotrebljava u sudu.

Član 8.

Lišenje slobode i jemstvo kao osiguranje prisustva i plaćanja novčane kazne

• Policijski službenik, ili ovlaštena službena osoba može osobu koja je osumnjičena za prekršaj lišiti slobode, ali je dužna takvu osobu odmah, a najkasnije u roku od 12 sati, izvesti pred sud kako bi se osiguralo njeno prisustvo u sudu pod sljedećim uvjetima:kada osoba odbija ili nije u mogućnosti da otkrije svoj identitet,kada osoba nije nastanjena u Bosni i Hercegovini ili privremeno boravi u inozemstvu, a postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj ilikada postoji opasnost da će osoba nastaviti sa vršenjem prekršaja, ili ponovo počiniti istovrsni prekršaj.

• Sud mora ispitati okrivljenog odmah a najkasnije u roku od 12 sati od trenutka kad je ta osoba lišena slobode.
• Svako lišenje slobode može biti određeno samo ako se ista svrha ne može ostvariti drugom mjerom, mora biti razumno i u skladu sa prirodom počinjenog prekršaja, a mora se voditi računa o starosti i drugim osobnim svojstvima te osobe, tako da dužina trajanja lišenja slobode odgovara okolnostima. Svaka osoba lišena slobode u skladu sa odredbama ovog člana mora biti u najkraćem roku obaviještena, detaljno i na jeziku koji razumije, o razlozima za lišenje slobode, kao i o prekršaju koji joj se stavlja na teret.
• Radi osiguranja prisustva pred sudom policija, ili drugi ovlašteni organ može zahtijevati od osobe koja je okrivljena za prekršaj, a koja nema prebivalište u Bosni i Hercegovini ili koja privremeno boravi u inozemstvu a želi da napusti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, da preda svoj pasoš ili drugi identifikacioni dokument do pojavljivanja na sudu, ali ne duže od 24 sata. Uz prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka sudu će se predati pasoš ili drugi identifikacioni dokument.

• Radi osiguranja plaćanja novčane kazne osobi koja je okrivljena za prekršaj, a nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, ili privremeno boravi u inozemstvu, a želi napustiti Bosnu i Hercegovinu prije okončanja postupka, a za koju postoji sumnja da može pobjeći kako bi izbjegla odgovornost za prekršaj, sudija može naložiti da položi novčanu garanciju u visini maksimalne kazne koja može biti izrečena za takav prekršaj.

Član 9.

Primjena odredaba Krivičnog zakona i Zakona o krivičnom postupku Federacije

Bosne i Hercegovine

• Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog Zakona sljedeće odredbe Krivičnog zakona će se mutatis mutandis primjenjivati na: prekršaje čl. 26. i 27. koji nose naziv “Nužna odbrana” i “Krajnja nužda”; čl. 31., 32. i 33. koji nose naziv “Saučinitelj”, ”Podstrekavanje” i ”Pomaganje”, član 36. pod nazivom “Uračunljivost”; član 37. pod nazivom “Umišljaj”; član 38. pod nazivom “Nehat”; član 39. pod nazivom “Stvarna zabluda”; član 40. pod nazivom “Pravna zabluda” i Glava XIV. pod nazivom “Odgovornost pravnih lica”.
• Ukoliko nije drugačije propisano odredbama ovog Zakona sljedeće odredbe Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (»Službene novine Federacije BiH«, br. 35/03, 37/03, 56/03 i 28/05 – u daljnjem tekstu: Zakon o krivičnom postupku) će se mutatis mutandis primjenjivati u prekršajnom postupku Glava I. pod nazivom “Osnovna načela”; Glava IV. Odjeljak 2. pod nazivom “Mjesna nadležnost” i Odjeljak 3. pod nazivom “Spajanje i razdvajanje postupka”;Glava V. pod nazivom “Izuzeće”; Glava VII. pod nazivom »Branitelj«; Glava VIII. Odjeljak 1. pod nazivom “Pretres stana, prostorija i osoba”; Glava VIII. Odjeljak 2. pod nazivom “Privremeno oduzimanje predmeta i imovine«; Glava VIII. Odjeljak 4. pod nazivom “Ispitivanje osumnjičenog”; Glava VIII. Odjeljak 5. pod nazivom “Ispitivanje svjedoka”; Glava VIII. Odjeljak 6. pod nazivom “Uviđaj i rekonstrukcija ”; Glava VIII. Odjeljak 7. pod nazivom “Vještačenje”; Glava XI. pod nazivom “Podnesci i zapisnici”; Glava XII. pod nazivom “Rokovi”; Glava XVI. pod nazivom “Troškovi krivičnog postupka”; Glava XVII. pod nazivom “Imovinsko-pravni zahtjevi”; Glava XXI. pod nazivom “Glavni pretres”; Glava XXIII. Odjeljak 1. pod nazivom “Žalba na prvostepenu presudu”; Glava XXIV. pod nazivom »Vanredni pravni lijekovi«-»Ponavljanje postupka”; Glava XXVII. pod nazivom “Postupak prema maloljetnicima” i Glava XXIX. pod nazivom “Postupak za primjenu mjera sigurnosti, za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i za opozivanje uvjetne osude”.
• U slučaju bilo kakvih nesaglasnosti između odredbi Krivičnog zakona iz stava ovog člana i odredbi Zakona o krivičnom postupku iz stava 2. ovog člana i ovog Zakona, primjenjivat će se odredbe ovog Zakona. Upućivanje na odredbe Zakona o krivičnom postupku koje se odnosi na tužioca na odgovarajući način primjenjivat će se na svaki ovlašteni organ.

1. SANKCIJE

Član 10.

Vrste sankcija

Sljedeće sankcije mogu biti izrečene osobi odgovornoj za počinjeni prekršaj: novčana kazna;uvjetna osuda; ukor i zaštitne mjere. Sljedeće mjere mogu biti izrečene kao posljedica odgovornosti za počinjeni prekršaj:oduzimanje imovinske koristi; obaveza naknade štete; kazneni poeni ilišenje slobode radi naplate novčane kazne.

Član 11.

  Novčana kazna

• Novčana kazna može se propisati u određenom rasponu ili u fiksnom iznosu.
• Za prekršaje iz oblasti poreza i carina novčane kazne mogu se propisati u višestrukom iznosu, ili kao procenat porezne ili carinske obaveze koja je trebala biti plaćena, ili kao procenat ili višestruki iznos vrijednosti robe koja je predmet prekršaja, ali ne u iznosu većem od 50.000,00 KM.
• Kada zakon određuje raspon u visini novčane kazne za određeni prekršaj sud će odrediti visinu kazne uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.
• Novčana kazna za fizičko lice ne može se propisati u iznosu nižem od 20,00 KM, za ogovorno lice u pravnom licu u iznosu nižem od 50,00 KM, a za pravno lice u iznosu nižem od 500,00 KM.
• Za prekršaj propisan zakonom novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 1.500,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 3.000,00 KM, a za pravno lice do 15.000,00 KM.
• Za prekršaj propisan odlukom ili uredbom vlade, odlukom gradskog ili općinskog vijeća novčana kazna može se propisati za fizičko lice do 1.000,00 KM, za odgovorno lice u pravnom licu do 2.000,00 KM, a za pravno lice do 7.000,00 KM.

Član 12.

Rok plaćanja novčane kazne

Rješenjem o prekršaju odredit će se rok u kojem novčana kazna treba biti plaćena, koji ne može biti kraći od osam dana, niti duži od tri mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Član 13.

Sticaj

Ukoliko okrivljeni, jednom ili sa više radnji, počini više prekršaja novčana kazna utvrdit će se za svaki pojedini prekršaj, a onda će se izreći jedinstvena novčana kazna na osnovu tako utvrđenih novčanih kazni.

Izrečena jedinstvena novčana kazna iz stava 1. ovog člana mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije preći zbir utvrđenih novčanih kazni.

Član 14.

Uvjetna osuda

Uvjetnom osudom sud okrivljenom utvrđuje novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru i istovremeno određuje da se ona neće izvršiti ako okrivljeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od šest mjeseci ni duže od jedne godine (vrijeme provjeravanja), ne izvrši novi prekršaj, ili ispuni drugi uvjet koji mu odredi sud.

Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude, posebno uzeti u obzir osobu okrivljenog, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije izvršenog prekršaja, stepen prekršajne odgovornosti i druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen.

Zaštitne mjere izrečene uz uvjetnu osudu izvršavaju se.

Član 15.

Opozivanje uvjetne osude

Uvjetna osuda opozvat će se ako uvjetno kažnjeni u roku za koji je odloženo izvršenje kazne i/ili zaštitne mjere izvrši novi isti takav ili teži prekršaj, ili ako ne ispuni postavljeni uvjet.

U slučaju opozivanja uvjetne osude sud koji vodi prekršajni postupak izreći će, primjenom odredaba člana 13. ovog Zakona, kaznu i/ili zaštitnu mjeru za ranije izvršeni i za novi prekršaj, uzimajući kaznu i/ili zaštitnu mjeru iz opozvane odluke kao već utvrđenu.

Član 16.

Ukor

Ako sud utvrdi da postoje okolnosti koje u značajnoj mjeri umanjuju odgovornost okrivljenog tako da se može očekivati da će se u budućnosti uzdržavati od činjenja prekršaja, onda se može izreći ukor umjesto novčane kazne ili druge sankcije.

Član 17.

Zaštitne mjere

Zaštitne mjere mogu se propisati samo zakonom.

Za prekršaj mogu se propisati sljedeće zaštitne mjere: oduzimanje predmeta,zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti, potpuna ili djelomična zabrana upravljanja motornim vozilom i vanbolničko liječenje od zavisnosti.

Zakonima koji propisuju prekršaje mogu se odrediti dodatne vrste zaštitnih mjera, s tim da svaka zaštitna mjera koja nije predmet direktnog izvršenja od organa vlasti mora biti uvjetovana dobrovoljnim pristankom na takvu zaštitnu mjeru od okrivljenog.

Član 18.

Izricanje zaštitnih mjera

Sud može rješenjem o prekršaju okrivljenom izreći jednu ili više zaštitnih mjera. Kada razlozi za izricanje zaštitnih mjera prestanu postojati, zaštitna mjera bit će opozvana.

Trajanje zaštitne mjere predstavlja najkraći period koji je potreban da se okrivljeni spriječi da počini sličan prekršaj, kao što je određeno od suda, uzimajući u obzir sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti uključujući, ali ne ograničavajući se na težinu prekršaja i njegove posljedice, stepen odgovornosti okrivljenog, uvid u evidenciju o njegovim prethodnim prekršajima ili krivičnim djelima, njegovu finansijsku situaciju, kao i da li je iskazao kajanje.

Ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći samo jednu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.

Član 19.

Oduzimanje predmeta

Predmeti koji su upotrijebljeni, ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili koji su nastali izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su vlasništvo okrivljenog.

Predmeti iz stava 2. ovog člana mogu se oduzeti i kada nisu vlasništvo okrivljenog, ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti, čuvanja života i zdravlja ljudi, sigurnost robnog prometa ili razlozi javnog morala, kao i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Sud koji donosi rješenje o prekršaju odredit će, u skladu sa posebnim propisima, da li će se oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati odgovarajućem ovlaštenom organu. Sredstva ostvarena prodajom pripadaju odgovarajućem budžetu u skladu sa zakonom koji uređuje pripadnost javnih prihoda.

Predmeti koji se prema zakonu mogu oduzeti ili se oduzimaju, oduzet će se i kada se prekršajni postupak ne završi odlukom kojom se okrivljeni oglašava odgovornim, ako to zahtijevaju interesi opće sigurnosti ili razlozi morala, kao i u drugim slučajevima određenim posebnim zakonom. O oduzimanju predmeta donosi se posebno rješenje.

Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo trećih osoba na naknadu štete od okrivljenog.

Član 20.

Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti

Sud može okrivljenom fizičkom licu zabraniti vršenje poziva, djelatnosti ili dužnosti u periodu do šest mjeseci, ako je počinilo prekršaj vršeći takav poziv, djelatnost ili dužnost i ako sud utvrdi da bi dopuštanje okrivljenom da i dalje vrši takav poziv, djelatnost ili dužnost moglo rezultirati počinjenjem prekršaja u budućnosti.

Sud može zabraniti okrivljenom pravnom licu vršenje određene djelatnosti, ili narediti zatvaranje poslovnih prostorija, ili nametnuti druga ograničenja u vršenju djelatnosti pravnom licu u periodu do šest mjeseci, koja se ukažu odgovarajućim u sprečavanju budućeg činjenja prekršaja.

Član 21.

Ograničenje upravljanja motornim vozilima

Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može okrivljenom zabraniti upravljanje motornim vozilima, ili određenom vrstom motornog vozila na period koji nije kraći od 30 dana, niti duži od jedne godine.

Kao sankciju za prekršaj počinjen u saobraćaju sud može okrivljenom odrediti ograničenja na upravljanje motornim vozilima kao što su: zabrana upravljanja vozilom tokom noći, ili preko određene udaljenosti od kuće, ograničenje na vožnju do i sa posla, ili ograničenje samo na vožnju vezanu za obavljanje posla na period koji nije kraći od 30 dana, niti duži od jedne godine.

Oduzimanje vozačke dozvole može se izreći kao posljedica dodijeljenih kaznenih poena u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima Bosne i Hercegovine. Sud neće moći promijeniti broj kaznenih poena koji se automatski uračunavaju kao rezultat odgovornosti za prekršaj u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima Bosne i Hercegovine.

Član 22.

Vanbolničko liječenje od zavisnosti

Uvjetna, ili ublažena sankcija može se izreći okrivljenom koji je počinio prekršaj pod odlučujućim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga pod uvjetom da se podvrgne vanbolničkom liječenju zavisnosti od alkohola i droga u određenom periodu, ili dok se ne ustanovi da ne postoji potreba za daljnjim liječenjem okrivljenog, zasnovana na mišljenju specijaliziranih stručnjaka zaduženih za liječenje, uz uvjet da trajanje takvog liječenja nije duže od jedne godine.

Sud će opozvati uvjetnu, ili ublaženu sankciju ukoliko se okrivljeni ne podvrgne određenom vanbolničkom liječenju.

Član 23.

Oduzimanje imovinske koristi i naknada štete

Niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu izvršenjem prekršaja.

Od okrivljenog će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni prekršajem, ili će se okrivljeni obavezati da nadoknadi štetu koju je pretrpio oštećeni.

Iznos i vrsta oduzimanja, ili naknada štete odredit će se rješenjem o prekršaju.

III. MALOLJETNICI

Član 24.

Prekršajni postupak prema maloljetnicima

Odredbe čl. od 1. do 9. ovog Zakona primjenjuju se prema maloljetnim počiniocima prekršaja ukoliko u čl. od 25. do 28. ovog Zakona nije drukčije određeno.

Prema maloljetniku koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije navršio 14 godina života ne može se pokrenuti, ni voditi prekršajni postupak.

Prekršajni postupak prema maloljetniku može se pokrenuti samo putem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa odredbama čl. od 40. do 42. ovog Zakona.

Član 25

Sankcije prema maloljetnicima

Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 14, a nije navršio 16 godina života (mlađi maloljetnik) mogu se izreći samo odgojne mjere.

Maloljetniku koji je u vrijeme izvršenja prekršaja navršio 16, a nije navršio 18 godina života (stariji maloljetnik) mogu se izreći odgojne mjere kao i bilo koja od sankcija, ili mjera određenih u članu 10. st. 1. i st. 2. tač. 1. i 2. ovog Zakona.

Član 26.

Uvjeti za primjenu odgojnih mjera

Uvjeti za primjenu odgojnih mjera starijem maloljetniku su njegovo priznanje da je počinio prekršaj i izrazio žaljenje zbog počinjenog prekršaja i da je dobrovoljno pristao na takve odgojne mjere.

 

Član 27.

Vrste odgojnih mjera

Prema maloljetniku mogu se odrediti sljedeće odgojne mjere:ukor; nalaganje osobnog izvinjenja oštećenom; nalaganje redovnog pohađanja škole; rad za opće dobro na slobodi;nalaganje prihvatanja odgovarajućeg zaposlenja;nalaganje maloljetniku da posjećuje odgojne, obrazovne, psihološke i druge vrste savjetovališta;nalaganje maloljetniku da se suzdržava od upotrebe alkoholnih pić a i opojnih droga; zabrana druženja sa osobama koje imaju loš uticaj na maloljetnika i policijska kontrola kretanja poslije određenog vremena.

Član 28.

Izbor odgojnih mjera

Prilikom odlučivanja o izboru određene odgojne mjere sud će uzeti u obzir ukupne interese maloljetnika i oštećenog. Pritom će posebno voditi računa da primjenjenim odgojnim mjerama ne ugrozi redovno školovanje maloljetnika ili njegov rad. Izbor i primjena odgojnih mjera vršit će se u saradnji sa roditeljima, ili starateljima maloljetnika i organima socijalnog staranja.

Sud može da ukine ili izmijeni mjeru koju je odredio. Odgojne mjere mogu trajati najduže jednu godinu.

ZASTARJELOST

Član 29.

Zastarjelost pokretanja i vođenja postupka

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ni voditi za:prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM kad prođe jedna godina od dana kada je prekršaj izvršen; prekršaje za koje je propisana novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM kad prođu dvije godine od dana kada je prekršaj izvršen.

Zakonom se mogu za određene prekršaje u oblasti poreza, carina, finansija, rada i zaštite na radu odrediti duži rokovi od rokova iz stava 1. ovog člana, ali ne duži od tri godine.

Član 30.

Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera

Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera propisanih ovim Zakonom nastupa kada prođe jedna godina od dana pravomoćnosti rješenja kojim su te zaštitne mjere izrečene.

Član 31.

Tok i prekid zastarjelosti

Zastarjelost za pokretanje i vođenje prekršajnog postupka počinje od dana kada je prekršaj izvršen, a zastarjelost za izvršenje kazne, odnosno zaštitne mjere od dana pravomoćnosti rješenja kojim je kazna, odnosno zaštitna mjera izrečena.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom ovlaštenog organa za postupak, odnosno za izvršenje preduzetom radi gonjenja izvršioca prekršaja, odnosno izvršenja kazne i zaštitne mjere.

Svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovo teći, ali bez obzira na prekide zastarjelost u svakom slučaju nastaje kada protekne dva puta onoliko vremena koliko je predviđeno u čl. 29. i 30. ovog Zakona.

DIO DRUGI

PREKRŠAJNI POSTUPAK

Član 32.

Prekšajni postupak

Prekršajni postupak pokreće se na sljedeći način: izdavanjem prekršajnog naloga, ili

podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu koji je nadležan prema članu 5. stav 2. ovog Zakona.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka podnijet će se samo u slučajevima kada ne postoje uvjeti za izdavanje prekršajnog naloga određeni u članu 33. ovog Zakona.

1. PREKRŠAJNI NALOG

Član 33.

Izdavanje prekršajnog naloga

Ovlašteni organ može izdati prekršajni nalog ukoliko ustanovi da je prekršaj iz njegove nadležnosti utvrđen na jedan od sljedećih načina:neposrednim opažanjem od ovlaštene službene osobe prilikom inspekcije, nadzora i pregleda;podacima koji su dobiveni uređajima za nadzor ili mjerenje;

prilikom inspekcijskog ili drugog nadzora, pregledom dokumentacije, prostorija i robe, ili na drugi zakonit način; ili na osnovu priznanja okrivljenog o izvršenju prekršaja u nekom drugom sudskom ili administrativnom postupku.

Prekršajni nalog može se izdati samo u slučajevima kada odgovarajući zakon ili drugi propis određuje fiksnu novčanu kaznu, kada novčana kazna može biti izračunata korištenjem matematičke formule, ili kada ovlašteni organ odluči izreći minimalnu novčanu kaznu, odnosno zaštitnu mjeru u najkraćem trajanju određenu takvim zakonom ili drugim propisom.

Ako okrivljeni izvrši više prekršaja u sticaju, tada ovlašteni organ može prekršajnim nalogom izreći jedinstvenu novčanu kaznu primjenom člana 13. ovog Zakona, a ako je za samo jedan od izvršenih prekršaja predviđena zaštitna mjera, može izreći i tu zaštitnu mjeru u najkraćem predviđenom trajanju.

Ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku.

Član 34.

Sadržaj prekršajnog naloga

(1) Prekršajni nalog donosi se u pisanoj formi i mora sadržavati sljedeće podatke:

• naziv: prekršajni nalog;
• naziv ovlaštenog organa koji ga je izdao;
• ime i svojstvo službene osobe koja ga je izdala;
• jedinstveni broj određen od ovlaštenog organa;
• datum izdavanja i datum uručenja kao što je određeno u članu 35. stav 3. ovog Zakona; prekršaj koji je počinio okrivljeni, naziv zakona i član koji određuje prekršaj;
• u slučajevima gdje je okrivljeni fizič ko lice – njegovo ime i prezime, i ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, jedinstveni matični broj, a za strance broj pasoša i mjesto zaposlenja okrivljenog;
• u slučajevima gdje je okrivljeni pravno lice – njegov naziv i sjedište i jedinstveni identifikacioni broj;
• mjesto, datum i vrijeme kada je prekršaj počinjen;
• utvrđena sankcija, uključujući novčanu kaznu i/ili zaštitnu mjeru;
• iznos naknade štete, ukoliko se taj iznos može odrediti cjenovnikom i troškovi postupka ukoliko su određeni zakonom u fiksnom iznosu;
• uputstvo da se novčana kazna, šteta i troškovi trebaju platiti, ili da okrivljeni mora zatražiti sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu u roku od osam dana od dana uručenja;uputstvo o načinu plaćanja novčane kazne, štete i troškova i potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.

Ukoliko je prekršaj koji je počinjen u saobraćaju i uključuje motorno vozilo sljedeći dodatni podaci trebaju biti sadržani u prekršajnom nalogu:registarski broj vozila i broj saobraćajne dozvole, broj vozačke dozvole vozača, ako je poznat ibroj kaznenih poena koje zakon propisuje za takav prekršaj.Prekršajni nalog, pored ostalog, sadržavat će sljedeća uputstva:okrivljeni ima pravo podnijeti zahtjev za sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu, naznačavajući kom sudu i u kom roku okrivljeni treba podnijeti zahtjev; kazna izrečena od suda može biti već a od one koja je izreč ena prekršajnim nalogom; okrivljeni će biti dužan naknaditi sudske troškove u slučaju kada zatraži sudsko odlučivanje o prekršajnom nalogu ukoliko sud utvrdi da je on odgovoran za prekršaj naveden u prekršajnom nalogu islučaju prekršaja iz oblasti saobraćaja za koje zakon propisuje dodijeljivanje kaznenih poena, prihvatanje odgovornosti, ili utvrđivanje odgovornosti od suda rezultirat će dodjeljivanjem tih kaznenih poena. Prekršajni nalog sadržavat će određeno mjesto na kojem će se okrivljeni potpisati u slučaju da zahtijeva sudsko rješavanje u skladu sa članom 38. ovog Zakona. Ukoliko postoji dogovor između ovlaštenog organa i suda prekršajnim nalogom može se odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa koji ne može biti kraći od osam dana od datuma izdavanja prekršajnog naloga. Svaki ovlašteni organ može imati svoj vlastiti obrazac prekršajnog naloga. Obrazac takvog prekršajnog naloga treba biti odobren od Federalnog ministarstva pravde. U slučaju da su ovlašteni organi organi Bosne i Hercegovine, prekršajni nalozi koji se izdaju na obrascu koji je odobren od Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine bit će pravovaljani, u smislu ovog Zakona, ako sadrže podatke iz st. od 1. do 3. ovog člana.

Član 35.

Uručenje prekršajnog naloga

Prekršajni nalog sastoji se od originala i najmanje dvije kopije. Original zadržava ovlašteni organ u svojoj evidenciji. Dvije kopije uručuju se okrivljenom.

Prekršajni nalog može se uručiti okrivljenom na bilo koji od sljedećih načina: osobnim uručenjem, uručenjem putem pošte ili pričvršćivanjem, ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu, ako je prekršaj koji je počinjen vezan za nepropisno parkiranje motornog vozila.

Kada je prekršajni nalog uručen osobno, datum uručenja je datum kada ga je okrivljeni primio. Kada je prekršajni nalog uručen putem pošte smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteni organ predao na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu.

Član 36.

Prihvatanje odgovornosti

Okrivljeni može prihvatiti odgovornost za prekršaj tako što će platiti novčanu kaznu i sve druge obaveze koje su utvrđene prekršajnim nalogom u određenom roku, ili obavijestiti ovlašteni organ o prihvatanju sankcije koja je određena u prekršajnom nalogu, ukoliko je prekršajnim nalogom specificirano da je takvo obavještenje prihvatljiva alternativa. Svaka osoba koja prihvati odgovornost u skladu sa ovim članom ne može kasnije odbijati odgovornost, ili se žaliti na visinu kazne, ili vrstu bilo koje sankcije ili troškova.

Član 37.

Propuštanje

Ukoliko je prekršajni nalog pravilno dostavljen u skladu sa odredbama člana 34 ovog Zakona i ako okrivljeni u roku koji je određen u prekršajnom nalogu ne prihvati odgovornost za prekršaj u skladu sa odredbama člana 36. ovog Zakona, ili ne zatraži odlučivanje o predmetu pred sudom smatrat će se da je okrivljeni prihvatio odgovornost propuštanjem i prekršajni nalog će postati konačan i izvršan. Kada je novčana kazna određena zbog propuštanja u skladu sa ovim članom, ovlašteni organ koji je izdao prekršajni nalog odredit će dodatnu taksu za naplatu u iznosu od 20,00 KM. U slučaju kada je prekršajni nalog uručen u skladu sa članom 35. stav 2. tačka 34 ovog Zakona ovlašteni organ obavijestit će vlasnika vozila osobnim uručenjem, ili putem pošte da takav prekršajni nalog postaje konačan i izvršan u roku od 10 dana od datuma obavještavanja.

Član 38.

Postupak po zahtjevu za odlučivanje od suda

Okrivljeni koji primi prekršajni nalog i želi da se o predmetu odluči pred sudom mora: zatražiti sudsko odlučivanje tako što će na odgovarajućem mjestu potpisati jednu kopiju prekršajnog naloga i vratiti je sudu kao što je određeno u prekršajnom nalogu prije isteka roka određenog prekršajnim nalogom i pojaviti se pred sudom na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres po prekršajnom nalogu, ili, ako datum nije naveden, na dan koji je sud odredio za usmeni pretres.

Kada okrivljeni zahtijeva sudsko odlučivanje, sankcije određene u prekršajnom nalogu smatrat će se ništavnim. Sud može izreći bilo koju sankciju koju zakon dozvoljava, uključujući i strožiju sankciju.

Član 39.

Osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini

Okrivljenom koji nema prebivalište u Bosni i Hercegovini, a primi prekršajni nalog može se ponuditi mogućnost da plati novčanu kaznu u najbližoj policijskoj stanici, ili u uredu ovlaštenog organa. Ukoliko okrivljeni ne plati novč anu kaznu smatrat će se da je podnio zahtjev za sudsko rješavanje i tada predstavnik ovlaštenog organa može okrivljenog odmah izvesti pred nadležni sud. Ukoliko nije moguće okrivljenog odmah izvesti pred sud predstavnik ovlaštenog organa može preduzeti one radnje kojima bi se osiguralo njegovo pojavljivanje, u skladu sa odredbama člana 8. ovog Zakona.

VII. ZAHTJEV ZA POKRETANJE PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Član 40.

Podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka slučajevima kada nije moguće izdati prekršajni nalog ovlašteni organ pokrenut će prekršajni postupak protiv okrivljenog podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu.

 

Član 41.

Sadržaj zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka treba biti na standardnom obrascu propisanom od Federalnog ministarstva pravde i treba sadržavati sljedeće podatke: naziv ovlaštenog organa koji podnosi zahtjev; prekršaj koji se okrivljenom stavlja na teret, naziv i član propisa koji propisuje prekršaj; u slučaju da se radi o fizičkom licu – ime i prezime okrivljenog i, ukoliko je poznata, njegova stalna adresa, jedinstveni matični broj a za strance broj pasoša, kao i mjesto zaposlenja; u slučaju da se radi o pravnom licu – njegov naziv i sjedište, kao i registarski broj; činjenični opis radnji koji određuje pravnu kvalifikaciju prekršaja, vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i druge okolnosti neophodne za određivanje prekršaja; procijenjenu visinu naknade štete i druge troškove; prijedlog dokaza koji se trebaju izvesti; i potpis ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa.Podnosilac zahtjeva jednu kopiju zahtjeva dostavlja sudu a drugu kopiju dostavlja okrivljenom, osobno ili putem pošte. Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka može biti povučen od ovlaštenog organa koji ga je podnio sve do donošenja rješenja o prekršaju po zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka. Ako je zahtjev nerazumljiv, ili nepotpun, sud će pozvati podnosiоca da ga u određenom roku, a najkasnije u roku od osam dana, ispravi, odnosno dopuni, a ako to ne učini zahtjev će se odbaciti. U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnosilac će se upozoriti na posljedice propuštanja.

Član 42.

Sporazum o sankciji

Ovlašteni organ, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, može priložiti ponudu okrivljenom da prihvati predloženu sankciju koja može biti novčana kazna i/ili predložena zaštitna mjera. Ako okrivljeni prihvati predloženu sankciju, ili ako se ovlašteni organ i okrivljeni sporazumiju o drugoj sankciji prije donošenja odluke o prekršaju, ovlašteni organ može podnijeti sudu na odobrenje pisani sporazum koji sadrži detalje o sankciji, potpisan od okrivljenog i ovlaštenog predstavnika ovlaštenog organa. U opravdanim slučajevima sporazumom o sankciji može se predvidjeti i plaćanje novčane kazne u ratama u roku do šest mjeseci. Sud će odobriti sporazum između okrivljenog i ovlaštenog organa ako utvrdi da on ispunjava zakonske uvjete

Za sve što nije regulirano ovim članom, analogno se primjenjuju odredbe člana 246. Zakona o krivičnom postupku.

Sporazum o sankciji koji sud odobri može biti izvršen od ovlaštenog organa u skladu sa odredbama čl. od 79. do 82. ovog Zakona.

VIII. USMENI PRETRES

Član 43.

Suđenje

Suđenje u prekršajnom postupku provodi se na usmenom pretresu koji vodi sudija pojedinac. Ukoliko ne postoje izuzetne okolnosti prekršajni postupak trebao bi se okončati na jednom usmenom pretresu.

Član 44.

Zakazivanje usmenog pretresa

Kada sud primi zahtjev za odlučivanje od suda u skladu sa članom 38. ovog Zakona, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka (u daljnjem tekstu: zahtjev) ispitat će takav zahtjev da bi utvrdio da li je podnesen u roku koji je određen zakonom.

Ako sud utvrdi da zahtjev nije blagovremeno podnesen, ili da postoje drugi zakonski razlozi zbog kojih se postupak ne može pokrenuti ni voditi, donijet će rješenje o odbacivanju zahtjeva. Kopije tog rješenja dostavit će se osobno, ili putem pošte ovlaštenom organu i okrivljenom.

Ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen i ako datum i vrijeme usmenog pretresa nisu već određeni u skladu sa članom 34. stav 5. ovog Zakona, sud će odrediti datum i vrijeme usmenog pretresa i o tome obavijestiti okrivljenog, ovlašteni organ i oštećenog, uz primjenu sljedećih pravila o pozivanju: pozivanje se vrši dostavljanjem pisanog poziva koji sadrži: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv prekršaja koji mu se stavlja na teret, mjesto, dan i sat održavanja suđenja, uz naznačenje obaveza i posljedica propuštanja prema čl. 45., 46. i ovog Zakona, te otisak službenog pečata, ime i prezime sudije koji poziva; u pozivu okrivljenom, uz koji se dostavlja kopija zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, navest ć e se da se poziva u svojstvu okrivljenog, uz upozorenje da je dužan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravište; kada se okrivljeni prvi put poziva poučit će se u pozivu o pravu da uzme branioca, kao i o njegovim pravima u skladu sa članom 7. ovog Zakona.

Ukoliko je zahtjev blagovremeno podnesen i ako su dan i vrijeme usmenog pretresa već određeni u skladu za članom 34. stav 5. ovog Zakona, sud će obavijestiti ovlašteni organ i oštećenog da je okrivljeni podnio zahtjev za odlučivanje od suda.

Prije početka usmenog pretresa okrivljeni može uložiti pisani prijedlog za obustavljanje prekršajnog postupka iz bilo kojeg od razloga određenih u članu 54. ovog Zakona. U tom slučaju sud može: usvojiti prijedlog i donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka, zahtijevati od ovlaštenog organa da uloži pisani odgovor, ili razmotriti takav zahtjev na početku usmenog pretresa.

Član 45.

Propuštanje pojavljivanja okrivljenog

Okrivljeni koji se ne pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 34. stav 5., ili članom 44. stav 3. ovog Zakona smatrat će se da je prihvatio odgovornost propuštanjem da se pojavi, ako je: prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan u skladu sa članom 37. ovog Zakona, iliprekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o prekršaju u skladu sa članom 56. ovog Zakona.

Član 46.

Propuštanje pojavljivanja ovlaštenog organa

Ako okrivljeni pristupi na usmeni pretres na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres u skladu sa članom 34. stav 5., ili članom 44. stav 3. ovog zakona, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti odluku o obustavljanju prekršajnog postupka i stavljanju van snage prekršajnog naloga ukoliko je postupak pokrenut prekršajnim nalogom.

Ako na usmeni pretres ne pristupe ni predstavnik ovlaštenog organa niti okrivljeni, a prekršajni postupak je pokrenut putem prekršajnog naloga, prekršajni nalog postat će konačan i izvršan u skladu sa članom 37. ovog Zakona, a ako je prekršajni postupak pokrenut podnošenjem zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti odluku o obustavljanju postupka.

Član 47.

Svjedoci i isprave

Ukoliko okrivljeni, ili ovlašteni organ namjeravaju pozvati svjedoke oni moraju osigurati pojavljivanje takvih svjedoka na usmenom pretresu. U slučaju da svjedok ne želi da dobrovoljno pristupi na sud svaka od strana može zahtijevati od suda da pozove takve svjedoke. Svaki takav zahtjev mora se podnijeti najmanje osam dana prije dana određenog za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za pozivanje i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se ti pozivi uručili, sud može odgoditi usmeni pretres

Svaka strana koja namjerava podnijeti bilo koju ispravu kao dokaz mora donijeti takvu ispravu na usmeni pretres. Ako takva isprava nije dostupna strani koja je želi podnijeti kao dokaz, ta strana može zahtijevati od suda da izda sudski nalog za njeno pribavljanje. Svaki takav zahtjev mora biti podnesen najmanje tri dana prije dana koji je određen za usmeni pretres. Ako sud odobri takav zahtjev za izdavanje sudskog naloga i ako je neophodno dodatno vrijeme da bi se taj nalog uručio, sud može odgoditi usmeni pretres.

Usmeni pretres neće biti odgođen, ili pomjeren zbog propuštanja bilo koje strane da osigura svjedoke ili isprave, osim ako sud ne utvrdi da je to propuštanje bilo potpuno izvan kontrole te strane.

Član 48.

Postupak na usmenom pretresu

Usmeni pretres počet će objavljivanjem glavnog sadržaja prekršajnog naloga, ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Sud će tražiti od okrivljenog da se izjasni o tome da li prihvata odgovornost. Ako prihvati odgovornost, sud će razmatrati samo vrstu i visinu sankcije. U tom slučaju rješenje ne treba sadržavati obrazloženje, a u pouci će se navesti da se okrivljeni može žaliti samo u pogledu sankcije i zaštitne mjere. Ako okrivljeni odbija odgovornost, sud će pozvati predstavnika ovlaštenog organa da izloži šta se stavlja na teret okrivljenom.

Teret dokazivanja da je okrivljeni počinio prekršaj je na ovlaštenom organu.

Okrivljeni ima pravo iznijeti svoju odbranu, ali nije obavezan govoriti ili iznositi dokaze.

Svaka strana ima pravo biti saslušana i ispitati svjedoke koje je pozvala protivna strana.

Svaka strana ima pravo prezentirati dokaze i podnositi prijedloge tokom usmenog pretresa.

Svaka strana ima pravo na zastupanje, ili pomoć od advokata.

Usmeni pretres bit će proveden od suda na način koji okrivljenom garantira sva prava predviđena članom 7. ovog Zakona.

Usmeni pretres bit će otvoren za javnost, osim ako sud odredi da je isključivanje sredstava informiranja ili javnosti opravdano radi zaštite morala, javnog reda i nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu kada to zahtijevaju interesi maloljetnika, ili zaštita privatnosti stranaka, ili u stepenu kada je to stvarno neophodno u posebnim slučajevima kada bi publicitet prejudicirao interese pravde.

Kopije bilo kojeg pisanog dokaza koji je prezentiran na usmenom pretresu bit će zadržane u spisu predmeta. Po pravilu, vodit će se zapisnik koji treba sadržavati samo sažete podatke o toku i sadržaju preduzete radnje. U narativnoj formi u zapisnik se unosi samo ono što je bitno u datim izjavama i svjedočenjima. Pitanja se unose u zapisnik jedino ako su bitna za shvatanje odgovora. Tonski zapisi, ili doslovni prijepisi saslušanja neće se vršiti, osim u slučajevima kada sud odredi da je to opravdano postojanjem posebnih okolnosti.

Svakom ko ima opravdani interes može se na pisani zahtjev dozvoliti razmatranje i kopiranje spisa.

Član 49.

Dokaz

Pravo suda da ocijenjuje postojanje, ili nepostojanje činjenica nije vezano ni ograničeno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

Sud ne može svoju odluku zasnovati na dokazima do kojih se došlo kršenjem ljudskih prava i sloboda na način utvrđen u članu 11. Zakona o krivičnom postupku.

RJEŠENJE O PREKRŠAJU

Član 50.

Rješenje o prekršaju

Prekršajni postupak završava se donošenjem rješenja o prekršaju.

Rješenjem o prekršaju sud će odlučiti:da se prekršajni postupak obustavlja,  da je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili da se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj.

Ako se okrivljeni oglasi odgovornim za prekršaj, rješenjem o prekršaju izreći će se sankcija prema okrivljenom.

Sud koji je donio rješenje o prekršaju može u svako vrijeme ispraviti greške u pisanju, ili ostale očigledne greške po službenoj dužnosti, ili na prijedlog strana u postupku.

Član 51.

Donošenje rješenja

Sud će na kraju pretresa usmeno objaviti rješenje. U posebnim slu čajevima sud može odgoditi donošenje rješenja, ali ni u kom slučaju rješenje neće biti doneseno po isteku roka od osam dana od dana kada je usmeni pretres završen.

Član 52.

Obrazac rješenja o prekršaju

Sud će svoje rješenje donijeti na obrascu rješenja o prekršaju. Obrazac rješenja o prekršaju sadržavat će sljedeće podatke:

• naziv i sastav suda;
• broj i datum donošenja rješenja o prekršaju;
• prekršaj koji je počinjen od okrivljenog, naziv i član zakona, ili drugog propisa koji propisuje prekršaj;
• kratku ocjenu činjeničnog stanja i navođenje propisa kojim je propisan prekršaj;
• da li je prekršajni postupak obustavljen, ili je okrivljeni odgovoran zbog propuštanja, ili je oglašen krivim;
• sankciju koja je izrečena;
• odluku o troškovima prekršajnog postupka; odluku o imovinsko-pravnom zahtjevu; pouku o pravnom lijeku i
• potpis sudije.

Obrazac rješenja o prekršaju propisat će federalni ministar pravde. Poseban obrazac rješenja o prekršaju može biti posebno formuliran za složene predmete.

Član 53.

Uručenje rješenja

Sud će uručiti kopiju obrasca rješenja o prekršaju osobnim uručenjem, ili putem pošte okrivljenom i ovlaštenom organu ili oštećenom u roku od tri dana od dana donošenja rješenja o prekršaju. Kada je obrazac rješenja o prekršaju uručen putem pošte smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je obrazac rješenja predat na poštu.

Član 54.

Obustavljanje postupka

Rješenje o prekršaju kojim se obustavlja prekršajni postupak sud će donijeti kada se utvrdi sljedeće:

radnja koja se okrivljenom stavlja na teret nije prekršaj; sud nije nadležan za odlučivanje;postupak je vođen bez zahtjeva ovlaštenog organa;okrivljeni je zbog istog prekršaja pravomoćno osuđen u drugom prekršajnom postupku;okrivljeni je u krivičnom postupku pravomoćno oglašen krivim za djelo koje obuhvata iobilježja prekršaja;okrivljeni ima imunitet;nastupila je zastarjelost za vođenje prekršajnog postupka;okrivljeni je u toku prekršajnog postupka obolio od trajnog duševnog oboljenja, ili umro; podnosilac je odustao od zahtjeva prije donošenja rješenja o prekršaju;postoje druge okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj; nije dokazano da je okrivljeni počinio prekršaj ili postoje drugi razlozi predviđeni zakonom.

Član 55.

Odgovornost zbog propuštanja

Ako okrivljeni ne pristupi na usmeni pretres zakazan na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, sud će donijeti rješenje kojim će okrivljenog oglasiti odgovornim zbog propuštanja. Sud će utvrditi odgovarajuću sankciju na osnovu dokaza podnesenih od ovlaštenog organa.

Član 56.

Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim

Rješenje o prekršaju kojim se okrivljeni oglašava odgovornim za prekršaj bit će doneseno kada ne postoji niti jedan od razloga utvrđenih u članu 54. ovog Zakona i kad je okrivljeni odgovoran za prekršaj.

ŽALBA

Član 57.

Izjavljivanje žalbe

Okrivljeni i ovlašteni organ mogu izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju. Oštećeni može izjaviti žalbu na rješenje o prekršaju samo u pogledu imovinsko-pravnog zahtjeva.

Član 58.

Rokovi za podnošenje žalbe

Žalba se može izjaviti u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja o prekršaju.

U složenim predmetima sud može na zahtjev bilo koje strane produžiti rok za izjavljivanje žalbe za maksimalno osam dana.

Član 59.

Posljedice izjavljivanja žalbe

Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja o prekršaju.

Član 60.

Sadržaj žalbe

Žalba treba sadržavati broj i datum rješenja o prekršaju protiv kog se izjavljuje potpis podnosioca žalbe (u daljnjem tekstu: žalilac). Žalba treba sadržavati razloge zbog kojih se izjavljuje a koji su navedeni u čl. 62. ili 63. ovog Zakona.

Žalba se dostavlja u dvije kopije sudu koji je donio rješenje o prekršaju. Ako je žalilac ovlašteni organ, kopiju žalbe dostavit će okrivljenom putem pošte. Ako je žalilac okrivljeni, sud će dostaviti kopiju žalbe ovlaštenom organu.

Član 61.

Osnovi za žalbu

Rješenje o prekršaju može se pobijati zbog:bitnih povreda prekršajnog postupka,povrede materijalnog propisa o prekršajima ili odluke o sankciji, zaštitnoj mjeri, oduzimanju imovinske koristi, troškovima prekršajnog postupka i imovinsko-pravnom zahtjevu.

Član 62.

Bitne povrede prekršajnog postupka

Bitne povrede prekršajnog postupka postoje ako:

• rješenje o prekršaju donio je sudija koji se morao izuzeti, ili je bio izuzet od vođenja prekršajnog postupka;
• okrivljenom su uskraćena bilo koja prava određena u članu 7. ovog Zakona; sud nije bio stvarno nadležan rješavati u toj stvari;
• prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka bili su podneseni od neovlaštenog organa;
• u cjelosti nije odlučeno o prekršajnom nalogu, ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, ili ako je odlučeno mimo tog zahtjeva;
• rješenje o prekršaju zasniva se na dokazu koji se nije mogao koristiti, osim ako je očigledno da bi i bez tog dokaza bila donesena ista odluka il
• sud je propustio da primijeni ili je pogrešno primijenio odredbe ovog Zakona, što je rezultiralo značajnom štetom po interese žalioca.

Član 63.

Povreda materijalnog propisa o prekršaju

Povreda materijalnog propisa o prekršaju postoji ako je taj propis povrijeđen, s obzirom na to da li:

• radnja opisana u prekršajnom nalogu, ili zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka predstavlja prekršaj;
• postoje okolnosti koje isključuju odgovornost za prekršaj;
• nastupa zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, ili je stvar već pravomoćno riješena;
• došlo je do pogrešne primjene zakona ili propisa koji određuju prekršaj ili
• odlukom o sankciji, ili drugoj mjeri sud je prekoračio ovlaštenja koja ima prema zakonu.

Član 64.

Odgovor na žalbu i dostavljanje spisa predmeta

Žalba protiv rješenja o prekršaju dostavlja se na odgovor suprotnoj strani.

Strana iz stava 1. ovog člana odgovor na žalbu dostavlja prvostepenom sudu u roku od osam dana od dana prijema žalbe.

Po prijemu odgovora na žalbu, ili po isteku roka za odgovor na žalbu, prvostepeni sud će je, ako utvrdi da je žalba blagovremena, potpuna i dopuštena, zajedno sa odgovorom na žalbu, ako je podnijet, i spisom predmeta dostaviti drugostepenom sudu.

Član 65.

Razmatranje žalbe

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu odbacit će drugostepeni sud rješenjem, ako to nije učinio prvostepeni sud.

Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu do 3.000,00 KM odlučuje sudija pojedinac drugostepenog suda. Po žalbama na rješenja prvostepenog suda kojim je izrečena novčana kazna u iznosu većem od 3.000,00 KM drugostepeni sud odlučuje u vijeću sastavljenom od trojice sudija od kojih je jedan predsjednik vijeća.

Drugostepeni sud razmotrit će žalbu na osnovu spisa predmeta, žalbe i odgovora, bez održavanja usmenog pretresa.

Član 66.

Odlučivanje o žalbi

Odlučujući o žalbi drugostepeni sud može rješenje o prekršaju potvrditi, preinačiti ili ukinuti.

Drugostepeni sud putem pošte dostavlja strankama prijepise svog rješenja i vraća spis predmeta prvostepenom sudu.

Član 67.

Potvrđivanje rješenja o prekršaju

Drugostepeni sud odbit će žalbu i potvrditi rješenje o prekršaju ako nađe da ne postoji nijedan od osnova za podnošenje žalbe koji su određeni u članu 61. ovog Zakona.

Član 68.

Preinačenje rješenja o prekršaju

Ako prvostepeni sud okrivljenog oglasi krivim, a drugostepeni sud utvrdi da zbog bitne povrede prekršajnog postupka, ili povrede materijalnog propisa o prekršaju prekršajni postupak treba obustaviti, drugostepeni sud preinačit će rješenje o prekršaju i obustaviti prekršajni postupak.

Drugostepeni sud može preinačiti rješenje o prekršaju ako utvrdi da je zbog bitne povrede prekršajnog postupka ili povrede materijalnog propisa o prekršaju izrečena sankcija u rješenju o prekršaju nepravilna.

Ako je žalba podnesena samo od okrivljenog, rješenjem o preinačenju rješenja o prekršaju ne može se izreći strožija sankcija od one izrečene u prvostepenom postupku.

Član 69.

Ukidanje rješenja o prekršaju

Ako drugostepeni sud utvrdi da je poč injena bitna povreda prekršajnog postupka, ili povreda materijalnog propisa o prekršaju uslijed čega su značajno ošteć eni interesi žalioca i ako ne postoji način da se posljedice takvog kršenja isprave bez ponavljana usmenog pretresa, on će ukinuti rješenje o prekršaju i vratiti predmet prvostepenom sudu (ili nadležnom sudu ukoliko je prvostepeno rješenje donio nenadležni sud) na novi usmeni pretres. U tom slu čaju drugostepeni sud mora detaljno odrediti koja se to kršenja postupka moraju ispraviti.

1. POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE

Član 70.

Prijedlog za povrat u pređašnje stanje

Okrivljeni kome je izrečena sankcija zbog propuštanja da se pojavi u skladu sa odredbama člana 37. ovog Zakona, ili u odnosu na kog je rješenje o prekršaju doneseno u skladu sa članom 55. ovog Zakona, ili ako propusti rok za žalbu, može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.

Sud će uvažiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako okrivljeni može dokazati da mu nije uručen prekršajni nalog, ili zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i da je propuštanje pojavljivanja, ili blagovremenog postupanja nastalo iz opravdanih razloga.

Ovlašteni organ u odnosu na kog je doneseno rješenje o obustavljanju prekršajnog postupka u skladu sa članom 46. ovog Zakona može podnijeti prijedlog za povrat u pređašnje stanje.

Sud će uvažiti takav prijedlog za povrat u pređašnje stanje ako ovlašteni organ može dokazati da je do propuštanja pojavljivanja došlo iz opravdanih razloga.

Član 71.

Rok za podnošenje prijedloga za povrat u pređašnje stanje

Svaki prijedlog za povrat u pređašnje stanje mora biti podnesen sudu u roku od tri mjeseca od dana kada je prekršajni nalog postao konačan ili izvršan, ili od dana donošenja rješenja o prekršaju.

Član 72.

Posljedice podnošenja prijedloga

Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje odredit će se dan i vrijeme za usmeni pretres i o tome obavijestiti okrivljeni i ovlašteni organ.

Ako sud uvaži prijedlog za povrat u pređašnje stanje, prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju stavljaju se van snage.

Ako, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni propusti da se pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, sud će odbiti prijedlog za povrat u pređašnje stanje i izdati prekršajni nalog, ili rješenje o prekršaju održati na snazi.

Ako se, nakon što je sud uvažio prijedlog za povrat u pređašnje stanje, okrivljeni pojavi na dan i u vrijeme određeno za usmeni pretres, a predstavnik ovlaštenog organa propusti da se pojavi, sud će donijeti rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak, ili prekršajni nalog stavlja van snage ako je prekršajni postupak pokrenut putem prekršajnog naloga.

XII. PONAVLJANJE POSTUPKA

Član 73.

Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka

Kažnjeni koji je rešenjem o prekršaju oglašen odgovornim može sudu podnijeti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka i to:

• ako se dokaže da je odluka zasnovana na lažnoj ispravi, ili na lažnom iskazu svjedoka ili vještaka;
• ako se dokaže da je do odluke došlo uslijed krivičnog djela sudije, ili druge službene osobe koja je učestvovala u postupku;
• kada se utvrdi da je kažnjeni za tu radnju već kažnjen u prekršajnom postupku, ili za tu radnju prije donošenja rješenja o prekršaju proglašen krivim u krivičnom postupku, ili postupku po privrednom prijestupu dok je po zakonu postojala odgovornost za taj prijestup;
• kada se iznesu nove činjenice, ili podnesu novi dokazi koji bi doveli do drugačije odluke da su bili poznati u ranijem postupku ili
• ako Ustavni sud Bosne i Hercegovine, ili Evropski sud za ljudska prava utvrdi kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i ustava i ako je odluka zasnovana na tim kršenjima.

Član 74.

Rok

Zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka mora se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju.

Član 75.

Razmatranje zahtjeva

24

O zahtjevu za ponavljanje prekršajnog postupka rješava sud koji je donio prvostepenu odluku o prekršaju.

U zahtjevu se navodi po kom zakonskom osnovu se traži ponavljanje i kojim dokazima se potkrepljuju činjenice na kojima se zahtjev zasniva. Ako zahtjev ne sadrži ove podatke, odbacuje se rješenjem.

Zahtjev će se odbaciti i ako prvostepeni sud, na osnovu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i dokaza iz spisa predmeta iz ranijeg postupka, utvrdi da je zahtjev podnijela neovlaštena osoba, ili da je neblagovremeno podnesen, ili da nema zakonskih uvjeta za ponavljanje postupka, ili da činjenice i dokazi na kojima se zahtjev zasniva očigledno nisu podobni da se na osnovu njih dozvoli ponavljanje prekršajnog postupka.

Sud će usvojiti zahtjev za ponavljanje prekršajnog postupka samo ako novi dokazi navedeni u zahtjevu mogu voditi značajnijoj promjeni odluke suda u korist kažnjenog.

Uvažavajući zahtjev sud može izmijeniti prvobitno rješenje o prekršaju, ili odrediti dan i vrijeme za usmeni pretres, u tom slučaju izvršenje rješenja o prekršaju bit će odgođeno do donošenja nove odluke.

Ako je kazna već bila izvršena prema kažnjenom, sud može odrediti povrat naplaćene novčane kazne ili troškova, i/ili ukinuti svaku drugu sankciju.

XIII. EVIDENCIJA I BRISANJE SANKCIJA

Član 76.

Vođenje evidencije

Sud koji donosi rješenje o prekršaju i ovlašteni organ koji izda prekršajni nalog bez odlaganja će u elektronskoj formi u prekršajnu evidenciju unijeti podatke o novčanoj kazni i zaštitnim mjerama koje su izrečene fizičkom licu, pravnom licu i odgovornom licu.

Sud koji primi zahtjev za sudsko odlučivanje, u skladu sa članom 38. ovog Zakona, taj podatak će bez odlaganja unijeti u prekršajnu evidenciju u elektronskoj formi

brisati sankcije izrečene odnosnim prekršajnim nalogom.

Novčana kazna neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se vodi kao dug u Registru novčanih kazni u skladu sa članom 79. ovog Zakona. Zaštitne mjere neće se brisati iz prekršajne evidencije dok se ne izvrše, ili dok ne istekne rok zastarjevanja.

Posebnim zakonom mogu biti propisani duži rokovi za brisanje sankcija iz prekršajne evidencije.

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije donosi federalni ministar unutrašnjih poslova, uz saglasnost federalnog ministra pravde.

Član 77.

Brisanje sankcija

25

Kažnjivost pravnog lica, fizičkog lica i odgovornog lica na novčanu kaznu briše se iz evidencije ex lege ako kažnjeno pravno lice, fizičko lice i odgovorno lice u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena kazna ne učini novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice i odgovorno lice ne učini krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja.

Pravnom licu, fizičkom licu i odgovornom licu koje je više puta bilo kažnjeno za prekršaj brisat će se ranije kazne ako u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti odluke kojom je izrečena posljednja kazna ne izvrši novi prekršaj, odnosno ako pravno lice, fizičko lice i odgovorno lice ne izvrši krivično djelo koje sadrži obilježje prekršaja.

Član 78.

Davanje podataka iz evidencije

Podaci iz evidencije za kažnjene osobe mogu se dati samo ako za to postoje opravdani razlozi.

Podaci iz evidencije za kažnjene osobe mogu se dati samo: drugom sudu, nadležnom tužilaštvu, organima unutrašnjih poslova i organima inspekcije u vezi sa krivičnim postupkom, ili postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe koja je ranije bila kažnjavana za prekršaj, organima nadležnim za izvršenje sankcija za prekršaje, ili nadležnim organima koji učestvuju u postupku brisanja kazne.

Na obrazložen zahtjev nadležnog organa vlasti, ili osobe mogu se dati podaci iz evidencije za kažnjenu osobu ako još traju određene pravne posljedice kazne ili zaštitne mjere, ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu.

Ako je odluka o kazni brisana, podaci o toj odluci nikom se ne daju osim sudu nadležnom tužilaštvu u vezi sa postupkom za prekršaj koji se vodi protiv osobe čija je odluka brisana.

Niko nema pravo tražiti od građana da podnesu dokaze o svojoj osuđivanosti, ili neosuđivanosti za prekršaje.

Građanima se na njihov osobni zahtjev mogu davati podaci o njihovom kažnjavanju, ili nekažnjavanju za prekršaje.

DIO TREĆI

XIV. IZVRŠENJE KAZNI

Član 79.

Unos podataka o kaznama u registar novčanih kazni

Sve novčane kazne i troškovi postupka koji su izrečeni na osnovu konačnog i izvršnog prekršajnog naloga, ili pravomoćnog i izvršnog rješenja o prekršaju upisat će se u registar novčanih kazni i biti evidentirani kao dug koji kažnjeni duguje odgovarajućem nivou vlasti kome se plaća.

Nakon što prekršajni nalog, ili rješenje o prekršaju postanu konačni/pravomoćni i izvršni, ovlašteni organ ili sud, zavisno od slučaja, u najkraćem

26

roku proslijedit ć e ih policiji radi unosa podataka o novč anoj kazni i troškovima postupka. Policija će izvršiti unos podataka o novčanoj kazni i troškovima postupka u registar novčanih kazni na način i po postupku koji utvrdi Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova.

Novčane kazne i troškovi postupka evidentiraju se kao dug u registru novčanih kazni dok kažnjeni ne plati puni iznos novčane kazne i troškova postupka. Novčana kazna i troškovi postupka u svakom slučaju bit će brisani iz registra novčanih kazni po isteku pet godina od dana kada su prekršajni nalog, ili rješenje o prekršaju postali konačni

izvršni.

Član 80.

Posljedice upisa kazne u registar novčanih kazni

Dok se ne plate sve novčane kazne i troškovi koji su evidentirani u registru novčanih kazni, kažnjenom se neće dozvoliti:

registracija, ili produženje važnosti registracije motornog vozila; izdavanje, ili produženje važnosti vozačke dozvole; učestvovanje na javnom tenderu ili

promjena registracije pravnog lica, ili registracije samostalne obrtničke djelatnosti.

Član 81.

Postupak prinudne naplate

Svaki ovlašteni organ odgovoran je za praćenje izvršenja novčanih kazni i drugih mjera izrečenih prekršajnim nalogom, ili sporazumom o sankciji.

Sudovi će pratiti izvršenje novčanih kazni i drugih mjera izrečenih rješenjem o

prekršaju.

Ako se utvrdi da kažnjeni izbjegava platiti novčanu kaznu, ovlašteni organ, ili sud mogu zatražiti od Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine da primijeni postupak prinudne naplate, koji je određen u Poglavlju XI. Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, br. 33/02 i 28/04) za bilo koji iznos evidentiran u registru novčanih kazni na isti način na koji je ovlaštena za naplatu poreznih obaveza. Porezna uprava može provesti takav postupak prinudne naplate bez potrebe da kažnjenom uruči nalog za plaćanje.

Ako je novčana kazna izrečena pravnom licu, ili ako se utvrdi da je to efikasan način osiguranja naplate, sud koji je izrekao novčanu kaznu provest će direktno prinudnu naplatu blokiranjem računa pravnom licu u skladu sa odredbama Zakona o izvršnom postupku.

Član 82.

Lišenje slobode zbog neplaćanja

Kažnjeni koji u roku ne plati u potpunosti, ili djelimično novčanu kaznu koja mu je određena rješenjem o prekršaju, ili prekršajnim nalogom bit će prinuđen na plaćanje određivanjem lišenja slobode ako sud smatra da je to jedini razuman i efikasannačin koji će primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obavezan. O lišenju slobode zbog neplaćanja sud odlučuje rješenjem koje se protiv kažnjenog može donijeti samo jedanput za odnosni prekršaj. Lišenje slobode može biti određeno od suda po službenoj dužnosti, ili na prijedlog ovlaštenog organa, ili Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine. Sud će obavijestiti podnosioca prijedloga o svojoj odluci i o izvršenju lišenja slobode.

Sud može odrediti lišenje slobode do 15 dana. Vrijeme za koje je kažnjeni lišen slobode neće uticati na plaćanje iznosa koji duguje. Kažnjeni će biti odmah oslobođen nakon plaćanja punog iznosa novčane kazne.

Lišenje slobode prema odredbama ovog člana ne može biti određeno kažnjenom koji može dokazati da nije u mogućnosti platiti novčanu kaznu.

Protiv rješenja o lišenju slobode kažnjeni može izjaviti žalbu drugostepenom sudu u roku od osam dana od prijema rješenja o lišenju slobode. Prvostepeni sud je dužan žalbu dostaviti dugostepenom sudu u roku od tri dana od dana prijema žalbe. Drugostepeni sud mora donijeti odluku po žalbi u roku od 15 dana od prijema spisa. Žalba odlaže izvršenje.

Prije početka izvršenja rješenja o lišenju slobode kažnjeni može sudu predložiti da obavlja poslove za opće dobro, ili poslove za dobro lokalne zajednice kao zamjenu za plaćanje novčane kazne. Sud će voditi listu takvih poslova u saradnji sa nadležnim kompetentnim organima vlasti. Prilikom odlučivanja o prijedlogu sud će razmotriti sve okolnosti slučaja, kao i finansijske uvjete i mogućnost kažnjenog da plati novčanu kaznu.

Ukoliko sud usvoji prijedlog iz stava 5. ovog člana izdat će nalog za obustavu izvršenja lišenja slobode za vrijeme dok ne istekne rok za obavljanje takvog posla. Ukoliko kažnjeni obavi predviđeni posao lišenje slobode se neće izvršiti i novčana kazna će se brisati iz registra novčanih kazni i neće biti naplaćena. Ukoliko kažnjeni uopće ne obavi predviđeni posao rješenje o lišenju slobode bit će izvršeno, a ako ga obavi samo djelomično sud će ocijeniti da li je svrsishodno izvršiti rješenje o lišenju slobode i o tome donijeti odgovarajući nalog.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 83.

Prestanak važenja Zakona

Danom početka primjene ovog Zakona prestaje da važi Zakon o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi (“Službene novine Federacije BiH”, br. 9/96 i 29/00) i drugi zakoni kojima je uređen prekršajni postupak u Federaciji, a koji su se primjenjivali na području Federacije do dana početka primjene ovog Zakona.

U slučaju da su drugi zakoni u Federaciji u suprotnosti sa ovim Zakonom, primjenjivat će se ovaj Zakon.

Danom početka primjene ovog Zakona prestaje da važi Zakon o privrednim prijestupima (“Službene novine Federacije BiH”, br. 6/95). Privredni prijestupi propisani zakonom smatraju se prekršajima i postupak će se voditi prema odredbama ovog Zakona.

Federalno vijeće za prekršaje i komisije za prekršaje federalnih organa uprave prestaju raditi danom početka primjene ovog Zakona

Predmeti komisija za prekršaje federalnih organa uprave u kojima do dana početka primjene ovog Zakona nije završen postupak dostavit će se nadležnim općinskim sudovima na rješavanje.

Predmeti Federalnog vijeća za prekršaje u kojima do dana početka primjene ovog Zakona nije završen postupak dostavit će se nadležnim kantonalnim sudovima na rješavanje.

Član 84.

Prijelazne odredbe vezane za postupak

Prekršajni postupak koji ne bude pravomoćno završen pred prekršajnim sudom do početka primjene ovog Zakona dovršit će nadležni općinski sudovi prema zakonima koji su se primjenjivali u Federaciji do dana početka primjene ovog Zakona.

Danom početka primjene ovog Zakona svi novi predmeti koji se odnose na povredu federalnih propisa rješavat će se pred nadležnim općinskim sudom.

U postupcima u kojima je do dana početka primjene ovog Zakona izjavljena žalba na prvostepenuu odluku, ili je bio u toku rok za žalbu i u njemu izjavljena žalba, postupak će nastaviti i dovršiti nadležni kantonalni sud po postupku iz ranijeg zakona.

U postupcima u kojima je do dana početka primjene ovog Zakona izjavljen vanredni pravni lijek, ili je bio u toku rok za vanredni pravni lijek i u njemu izjavljen vanredni pravni lijek, postupak će nastaviti i dovršiti sud nadležan po ranijem zakonu i po postupku iz ranijeg zakona, osim po zahtjevu za ponavljanje postupka koji će nastaviti i dovršiti nadležni općinski sud.

Član 85.

Prijelazne odredbe vezane za sankcije

Danom početka primjene ovog Zakona kazna zatvora se ne može izricati kao sankcija za prekršaj.

Ako je zakonom propisana kazna zatvora kao alternativa novčanoj kazni, izreći će se novčana kazna.

Odluke o prekršajima koje su postale pravomoćne prije početka primjene ovog Zakona izvršit će se prema odredbama ovog Zakona.

Danom početka primjene ovog Zakona sve neplaćene novčane kazne izrečene za izvršene prekršaje, kao i troškovi postupka koji su izrečeni u prekršajnom postupku, a koji su još predmet izvršenja, evidentirat će se u registru novčanih kazni na način propisan članom 79. ovog Zakona.

Član 86.

Stupanje na snagu i primjena Zakona

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenim novinama Federacije BiH«, a počet će se primjenjivati od dana imenovanja sudija u prekršajna odjeljenja općinskih sudova od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

29

PREDSJEDAVAJUĆI	PREDSJEDAVAJUĆI
DOMA NARODA	PREDSTAVNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH	PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Slavko Matić	Muhamed Ibrahimović

 www.advokat-hrvacic.ba