Godina XIII – Broj 78
Srijeda, 13. 12. 2006. godine
S A R A J E V O
ISSN 1512-7079
Na osnovu člana 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH” broj 43/99, 32/00 i 29/03) člana 2. stav
- Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH” broj 54/05), Samostalni sindikat željezničkih radnika Bosne i Hercegovine, Sindikat mašinovođa – strojovođa u FBiH i Neovisni sindikat željezničara u HNK (u daljnjem tekstu: sindikati) i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, zaključuju za područje Federacije Bosne i Hercegovine
KOLEKTIVNI UGOVOR
ŽELJEZNIČARA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Član 1.
Kolektivnim ugovorom `eljezni~ara Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) ure|uju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika `eljezni~ara u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i prava, obaveze i odgovornosti `eljeznica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslodavac) u skladu sa Op}im kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o radu i drugim va`e}im zakonskim propisima.
^lan 2.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovaraju}a razrada u pravilnicima Poslodavca.
Za pojedine pravilnike Poslodavca iz stava 1. ovog ~lana potrebno je prethodno obaviti konsultacije sa Sindikatima potpisnicima ovog Kolektivnog ugovora ili kada se formira, sa Vije}em zaposlenika.
Pravilnici Poslodavca moraju biti u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom.
Ako bi Pravilnikom neko pravo zaposlenika bilo utvr|eno u manjem opsegu od prava koja proizilaze iz ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora.
^lan 3.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se za sve zaposlenike Poslodavca, osim izuzetka predvi|enog u ~lanu 4. ovog Kolektivnog ugovora.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se i na u~enike i studente na praksi, kao i na pripravnike.
^lan 4.
Odredbe iz dijela ovog Kolektivnog ugovora kojim se ure|uju pla}e i naknade pla}a, ne odnose se na zaposlenike koji zaklju~uju posebne ugovore sa Nadzornim odborom i sa predsjednikom Uprave – generalnim direktorom.
^lan 5.
Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora }e se zalagati za pravilno provo|enje i po{tivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i otklanjati sve prepreke koje onemogu}avaju njegovo dosljedno izvr{avanje u praksi.
^lan 6.
Ovaj Kolektivni ugovor zaklju~uje se na neodre|eno vrijeme.
^lan 7.
Ovaj Kolektivni ugovor sastoji se od slijede}ih dijelova i to:
I Op}e odredbe
II Radnopravni dio kojim se utvr|uju prava, obaveze i odgovornosti koje se odnose na:
- Zaklju~ivanje Ugovora o radu,
- Raspore|ivanje zaposlenika,
- Radno vrijeme,
- Odmore i odsustva,
- Obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad,
- Materijalnu odgovornost,
- Odnose sa sindikatom,
- [trajk,
- Prestanak ugovora o radu,
- Za{tita prava zaposlenika iz radnog odnosa,
- Vije}e zaposlenika,
- Pravilnik o radu.
III Pla}e, naknade pla}a, dodatke i druge naknade,
IV Radni uslovi i za{tita na radu,
V Prava i obaveze ugovornih strana i na~in rje{avanja sporova,
VI Prijelazne i zavr{ne odredbe
- RADNOPRAVNI DIO
II.1. Zaklju~ivanje ugovora o radu
^lan 8.
Radni odnos zasniva se zaklju~ivanjem Ugovora o radu izme|u Poslodavca i zaposlenika.
Ugovor o radu izme|u Poslodavca i zaposlenika zaklju~uje se na neodre|eno i odre|eno vrijeme.
^lan 9.
Zaklju~ivanje Ugovora o radu vr{i se u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Poslodavca.
^lan 10.
Prije stupanja na rad, zaposleniku se mora omogu}iti upoznavanje sa sadr`ajem ovog Kolektivnog ugovora i Pravilnika Poslodavca, kojima su ure|ena njegova prava, obaveze i odgovornosti.
Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenika koji tra`i uvid u sadr`aj ovog Kolektivnog ugovora i Pravilnika.
II.2. Raspore|ivanje zaposlenika
^lan 11.
Zaklju~ivanjem ugovora o radu zaposlenik se istovremeno tim aktom i raspore|uje na odre|eno radno mjesto predvi|eno ugovorom o radu i Pravilnikom Poslodavca.
^lan 12.
U slu~aju potrebe, u procesu i organizaciji rada, zaposlenik za vrijeme trajanja radnog odnosa mo`e biti raspore|en na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu stru~ne spreme, odre|ene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima neovisno o mjestu rada.
Potreba raspore|ivanja na drugo radno mjesto postoji u slu~ajevima:
- uvo|enja nove i usavr{avanje postoje}e organizacije rada i raspore|ivanje vi{ka zaposlenika,
- za{tite zaposlenika i imovine Poslodavca,
- ukidanja radnog mjesta na koje je zaposlenik do tada bio raspore|en,
- smanjenja ili pove}anja obima rada na pojedinim radnim mjestima u odre|enom mjestu rada,
- od ocjene da zaposlenik za odre|ene poslove nije zdravstveno sposoban,
- da je zbog specifi~nosti njegova zanimanja potrebno da pre|e na drugo radno mjesto ili u drugo mjesto rada,
- zbog invalidnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti, izmjene radne sposobnosti ili gubitka posebnih zdravstvenih uslova za rad,
- zbog gubitka prava na polaganje periodi~nog ispita u teku}oj godini i
- zbog zabrane obavljanja poslova po posebnim propisima.
^lan 13.
Ako vanredne potrebe rada zahtijevaju, zaposlenik mo`e biti privremeno raspore|en na drugo radno mjesto koje ne odgovara njegovom stepenu stru~ne spreme, i to u slu~ajevima:
- privremenog pove}anja ili smanjenja obima posla,
- zastoja u obavljanju odre|enih poslova,
- iznenadnog kvara ure|aja,
- kvara na sredstvu za rad,
- zamjene privremeno odsutnog zaposlenika,
- kada zbog primjene propisa o sigurnosti i bezbjednosti u saobra}aju ne mo`e obavljati svoje poslove,
- obavljanja poslova za vrijeme remonta i
- u drugim slu~ajevima kada to zahtijevaju interesi procesa rada.
Zaposlenik se privremeno raspore|uje na drugo radno mjesto u smislu stava 1. ovog ~lana dok se ne otklone razlozi zbog kojih je do{lo do privremenog rasporeda, a najdu`e tri (3) mjeseca i pripada mu osnovna pla}a radnog mjesta koja je povoljnija za zaposlenika.
^lan 14.
Raspore|ivanje zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnih za rad i invalida II kategorije invalidnosti vr{i se u skladu sa Zakonom o PIO.
^lan 15.
Zaposlenik ne smije biti raspore|en da samostalno obavlja poslove odre|enog radnog mjesta, ako prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran na~in.
Osposobljavanje i provjera osposobljenosti, sprovodi se u skladu sa propisima o za{titi na radu i drugim odgovaraju}im propisima.
^lan 16.
Poslodavac mo`e zaposlenika rasporediti na rad iz jednog mjesta rada u drugo mjesto, u skladu sa odredbama Pravilnika.
^lan 17.
Poslodavac mo`e, radi zamjene privremeno odsutnog zaposlenika ako je potrebno i objektivno mogu}e, rasporediti zaposlenika ~iji rad nije vezan uz sigurnost saobra}aja, da uz obavljanje svojih poslova privremeno, u redovito radno vrijeme, obavlja i poslove privremeno odsutnog zaposlenika.
Zamjena iz stava 1. ovog ~lana mo`e trajati najdu`e tri (3) mjeseca.
^lan 18.
Odluku o svim oblicima raspore|ivanja zaposlenika na radno mjesto donosi Poslodavac kroz zaklju~ivanje prvog ugovora o radu ili kroz zaklju~ivanje ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.
II.3. Radno vrijeme
^lan 19.
Radno vrijeme zaposlenika mo`e biti puno, nepuno, skra}eno i radno vrijeme du`e od punog radnog vremena (prekovremeni rad).
^lan 20.
Raspored godi{njeg radnog vremena za pojedine dane, po~etak i zavr{etak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme dnevnog odmora, ure|uje se Pravilnikom ili odlukom Poslodavca, u skladu sa specifi~nostima poslovanja Poslodavca.
^lan 21.
U radno vrijeme zaposlenika ra~unaju se i posebni sati iz ~lana 91. ovog Kolektivnog ugovora.
^lan 22.
Poslodavac je du`an osigurati zaposleniku, koji radi sa nepunim, skra}enim ili s vremenom du`im od punog radnog vremena, sva prava kao i zaposleniku s punim radnim vremenom, ali u obimu koji ovisi o du`ini radnog vremena.
- Puno radno vrijeme
^lan 23.
Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi ~etrdeset (40) sati sedmi~no.
Puno radno vrijeme iznosi u pravilu osam (8) sati dnevno.
U puno radno vrijeme ne ulazi vrijeme predvi|eno za odmor u toku radnog dana.
Radno vrijeme u sedmici mo`e se rasporediti u najmanje pet (5) uzastopnih radnih dana.
- Nepuno radno vrijeme
^lan 24.
Radno vrijeme na odre|enim radnim mjestima mo`e iznositi i manje od ~etrdeset (40) sati sedmi~no (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova ili druge okolnosti.
Poslodavac je du`an utvrditi radna mjesta na kojima je radno vrijeme kra}e od punog radnog vremena, i to u roku od {ezdeset (60) dana od dana zaklju~ivanja ovog Kolektivnog ugovora.
Radna mjesta iz stava 2. ovog ~lana utvr|uju se Pravilnikom.
O rasporedu radnog vremena zaposlenika s pravom na nepuno radno vrijeme odlu~uje Poslodavac u dogovoru sa zaposlenikom.
- Skra}eno radno vrijeme
^lan 25.
Ako uz primjenu mjera za{tite na radu na odre|enim poslovima nije mogu}e za{tititi zaposlenika, radno vrijeme na tim poslovima se skra}uje srazmjerno {tetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
Pravilnikom Poslodavca utvr|uju se poslovi iz stava 1. ovog ~lana kao i trajanje radnog vremena na tim poslovima.
Ovakvo skra}eno radno vrijeme izjedna~uje se s punim radnim vremenom.
^lan 26.
U slu~aju spora u pogledu rasporeda radnog vremena u smislu prethodnog ~lana, Poslodavac je du`an prije dono{enja kona~ne odluke zatra`iti mi{ljenje Sindikata ili do formiranja, mi{ljenje Vije}a zaposlenika.
^lan 27.
U slu~aju da zaposlenik radi kra}e od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege te`e oboljelog bra~nog druga, po~etak i zavr{etak radnog vremena utvrdit }e se dogovorom izme|u zaposlenika i Poslodavca.
- Prekovremeni rad
^lan 28.
Poslodavac mo`e odlu~iti da zaposlenici rade prekovremeno u slu~aju vi{e sile (po`ar, potres, poplava) i u slu~ajevima neophodne potrebe (vanredni doga|aj).
^lan 29.
Na sva pitanja o prekovremenom radu koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona.
- No}ni rad
^lan 30.
Svako obavljanje poslova zaposlenika u vremenu izme|u dvadesetdva (22) sata i {est (6) sati idu}eg dana smatra se no}nim radom.
^lan 31.
Poslodavac mo`e uvesti no}ni rad u svim slu~ajevima predvi|enim Zakonom.
- Preraspodjela radnog vremena
^lan 32.
Poslodavac mo`e izvr{iti preraspodjelu radnog vremena kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskori{tenost sredstava rada i opreme, racionalnije kori{tenje radnog vremena, te izvr{enje ugovorenih poslova.
^lan 33.
Preraspodjela radnog vremena mo`e se za pojedine organizacione procese rada urediti razli~ito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom organizacionom dijelu obavlja.
^lan 34.
Preraspodjela radnog vremena se mo`e, u toku kalendarske godine uraditi tako da u pojedinom vremenskom razdoblju, radno vrijeme iznosi vi{e od ~etrdeset (40) sati sedmi~no, vode}i ra~una da se zaposleniku osigura obavezan odmor izme|u dva radna dana koji ne mo`e biti kra}i od dvanaest (12) sati.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosje~no radno vrijeme ne mo`e biti du`e od pedesetdva (52) sata sedmi~no, a za sezonske poslove {ezdeset (60) sati sedmi~no.
Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.
Izuzetno, ukoliko Poslodavac zaposleniku ne obezbijedi preraspodjelu radnog vremena u roku od tri (3) mjeseca po zavr{etku kalendarske godine, du`an je istome isplatiti sate kao prekovremeni rad.
II.4. Odmori i odsustva
- Odmor u toku radnog dana
^lan 35.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od trideset (30) minuta.
Odmor ne smije biti odre|en u prva dva (2) sata nakon po~etka rada, niti u zadnja dva (2) sata prije zavr{etka rada.
Zaposlenici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tokom rada u trajanju od ~eterdesetpet (45) minuta za trajanje smjene od 8 -12 sati.
Poslodavac je du`an za zaposlenike koji svoj rad obavljaju u smjenama propisati vrijeme odmora za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvr|enom rasporedu smjena.
Vrijeme odmora tokom rada ne smatra se vremenom provedenim na radu.
Pod pojmom “puno radno vrijeme” u smislu odredaba ovog Kolektivnog ugovora, podrazumijeva se tzv.
osmosatno radno vrijeme kao i rad u smjenama.
Zaposlenicima koji rade u smjenama, zaposlenicima koji rade u izvr{noj slu`bi i zaposlenicima kojima Poalodavac nije u mogu}nosti obezbijediti kori{tenje odmora u toku radnog vremena, kao i zaposlenicima kojima tehnologija rada ne dopu{ta prekid rada, te zbog toga ne mogu koristiti odmor u toku radnog vremena, Poslodavac ne mo`e umanjivati efektivne sate na ime odmora u toku radnog vremena.
- Dnevni odmor
^lan 36.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izme|u dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno.
- Sedmi~ni odmor
^lan 37.
Zaposlenik ima pravo na sedmi~ni odmor u trajanju od najmanje dvadeset~etiri (24) sata neprekidno.
Dan sedmi~nog odmora za zaposlenike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja.
Ako je potrebno da zaposlenik radi na dan svoga sedmi~nog odmora, osigurat }e mu se kori{tenje tog odmora prema dogovoru Poslodavca i zaposlenika.
Odredba prethodnog stava ne odnosi se na zaposlenike ~iji je rad organizovan kroz smjene turnusa.
- Godi{nji odmor
^lan 38.
Zaposlenik ima pravo na pla}eni godi{nji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana.
Pod pojmom “radni dan” u smislu ovog Kolektivnog ugovora smatraju se svi dani u sedmici osim nedjelje, te praznika i drugih neradnih dana utvr|enih Zakonom.
^lan 39.
U slu~aju da se zaposlenik prvi put zapo{ljava ili u slu~aju da ima prekid izme|u dva radna odnosa du`e od osam (8) dana, takav zaposlenik sti~e pravo na godi{nji odmor nakon {est (6) mjeseci neprekidnog rada.
Ako u smislu prethodnog stava zaposlenik nije stekao pravo na godi{nji odmor takav zaposlenik ima pravo na najmanje jedan (1) dan godi{njeg odmora za svaki navr{eni mjesec dana rada.
^lan 40.
Du`ina godi{njeg odmora preko osamnaest (18) radnih dana utvr|uje se zavisno od:
- uslova rada,
- slo`enosti poslova radnog mjesta,
- du`ine radnog sta`a,
- zdravstvenog stanja zaposlenika i
- drugih uslova u kojima zaposlenik radi i `ivi.
Bli`a razrada uslova iz ovog ~lana, izrada Plana kori{tenja godi{njih odmora, na~in kori{tenja godi{njeg odmora i drugo, ure|uje se Pravilnikom Poslodavca.
^lan 41.
Godi{nji odmor po svim osnovama ne mo`e biti du`i od trideset (30) radnih dana.
U trajanje godi{njeg odmora ra~unaju se svi dani sem nedjelje i praznika koji se po Zakonu ne rade.
^lan 42.
Tokom godine mo`e se u iznimnim slu~ajevima i u interesu Poslodavca odstupiti od utvr|enog Plana kori{tenja godi{njeg odmora zbog:
- hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu,
- neodgodivog obavljanja hitnih i zna~ajnih poslova i
- u drugim opravdanim slu~ajevima.
U slu~ajevima iz stava 1. ovog ~lana zaposlenik je du`an prekinuti zapo~eto kori{tenje godi{njeg odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti ~im prestane razlog zbog kojega je odmor prekinut.
^lan 43.
Kori{tenje godi{njeg odmora prekida se nastupom bolovanja, porodiljskog odsustva, vojne vje`be, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev zaposlenika, te u drugim slu~ajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije po~etka kori{tenja godi{njeg odmora.
Po isteku prekida godi{njeg odmora iz stava 1. ovog ~lana, zaposlenik nastavlja koristiti zapo~eti godi{nji odmor.
- Odmor u dane dr`avnih praznika
^lan 44.
Zaposlenik ima pravo na odmor u dane praznika koji su kao dani praznika odre|eni Zakonom.
Dani praznika ne ra~unaju se u dane godi{njeg odmora ni u dane pla}enog odsustva sa rada do sedam (7) radnih dana.
Pri utvr|ivanju visine u~e{}a zaposlenika u raspodjeli sredstava za pla}e, dani dr`avnih praznika smatraju se radnim danima.
- Pla}eno odsustvo
^lan 45.
Zaposlenik ima pravo po svom zahtjevu da odsustvuje sa rada uz naknadu pla}e (pla}eno odsustvo) do sedam (7) radnih dana u slijede}im slu~ajevima:
- u slu~aju zaklju~enja braka. 3 radna dana
- radi poro|aja supruge 3 radna dana
- radi smrti ~lana u`e porodice u skladu sa
- u slu~aju te`e bolesti ~lana u`e porodice. 3 radna dana
- radi polaganja stru~nog i pripravni~kog ispita 2 radna dana
- po osnovu dobrovoljnog davanja krvi za svako
davanje ne ra~unaju}i dan davanja 2 radna dana
Zbir dana odsustvovanja po svim osnovama iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e pre}i sedam (7) radnih dana tokom jedne kalendarske godine.
Izuzetno od stava dva ovog ~lana zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu pla}e, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana
Pod ~lanom u`e porodice smatraju se sva lica navedena u Zakonu.
^lan 46.
Zaposleniku kome je nadle`ni organ Poslodavca odobrio vanredno {kolovanje ili studiranje ima pravo da za svaku upisanu godinu {kolovanja jedanput koristi odsustvo sa rada uz naknadu pla}e radi pripremanja ispita i to:
- na visokoj {koli, fakultetu i postdiplomskom studiju i za odbranu doktorske disertacije, polaganja
specijalisti~kog i pravosudnog ispita 15 dana
- na vi{oj {koli 10 dana
- na III, IV i V stepenu obrazovanja. 5 dana
Pravo na kori{tenje odsustva sa rada uz naknadu pla}e zaposlenik dokazuje potvrdom {kole odnosno fakulteta o upisu u {kolu ili fakultet odre|ene {kolske godine.
- Nepla}eno odsustvo
^lan 47.
Poslodavac mo`e zaposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvovanje sa posla bez naknade pla}e (nepla}eno odsustvo) u slu~ajevima:
- obrazovanja i stru~nog usavr{avanja u zemlji i inostranstvu koje traje najdu`e devedeset (90) dana,
- u~estvovanja u dru{tvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu – najdu`e trideset (30) dana,
- njege te{ko oboljelog ~lana u`e porodice,
- u ostalim slu~ajevima du`eg boravka u inostranstvu, a najdu`e devedest (90) dana,
- radi zadovoljavanja vjerskih potreba – dva (2) dana.
Za vrijeme trajanja nepla}enog odsustva, zaposleniku miruju sva prava i obaveze iz radnog odnosa.
II.5. Obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad
^lan 48.
Poslodavac mo`e omogu}iti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad.
Zaposlenik je obavezan da se u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada obrazuje, osposobljava i usavr{ava za rad, a Poslodavac je du`an takvom zaposleniku dati prednost prilikom raspore|ivanja na drugo radno mjesto u odnosu na tre}a lica (novoprimljeni zaposlenici).
Me|usobna prava i obaveze izme|u Poslodavca i zaposlenika upu}enog na obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad, utvr|uju se posebnim ugovorom.
U slu~aju promjena ili uvo|enja novog na~ina rada ili organizacije rada Poslodavac je obavezan omogu}iti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad.
^lan 49.
Ako Poslodavac uputi zaposlenika na obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad, koje je organizovano tokom radnog vremena, tada se vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavr{avanja ra~una u puno radno vrijeme, a zaposlenik ima ista prava kao da je radio.
Ako je obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad organizirano izvan radnog vremena, tada Poslodavac osigurava zaposleniku odsustvo sa posla u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
^lan 50.
Poslodavac mo`e zaposlenika koji je neopravdano odbio obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad za potrebe Poslodavca rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj stru~noj spremi.
Pravo da odbiju obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad imaju:
- trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti,
- zaposlenik koji njeguje te`e tjelesno ili du{evno oboljelu osobu,
- zaposlenik kojemu do penzionisanja nedostaje do pet (5) godina radnog sta`a ili godina `ivota,
- samohrani roditelj s djetetom do ~etrnaest (14) godina starosti.
^lan 51.
Pored obrazovanja za potrebe Poslodavca, isti je du`an omogu}iti zaposlenicima redovno osposobljavnje za teku}i proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja.
- 6. Materijalna odgovornost
^lan 52.
Zaposlenik je du`an da pravovremeno i kvalitetno izvr{ava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da ~uva sredstva Poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu.
^lan 53.
Materijalna odgovornost zaposlenika i Poslodavca, utvr|uje se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom Poslodavca.
^lan 54.
Na sva ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost zaposlenika, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca.
II.7. Odnosi sa Sindikatom
^lan 55.
Poslodavac je obavezan bez naknade osigurati slijede}e uslove za rad sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora:
- opremljen prostor za rad Sindikata,
- kori{tenje @AT linije,
- vr{iti obra~un sundikalne ~lanarine putem dostavljenih spiskova od strane sindikata.
^lan 56.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili prestavnika kod Poslodavca ne smije biti spre~avana niti ometana ako djeluje u skladu sa ratificiranim konvencijama Me|unarodne organizacije rada, Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Pod terminom sindikalni povjerenik podrazumijevaju se predsjednici Sindikata potpisnici ovog Kolektivnog ugovora i svi ostali funkcioneri koje biraju organi Sindikata.
^lan 57.
Poslodavac se obavezuje da }e sindikatima i njihovim organizacionim dijelovima omogu}iti djelovanje u funkciji za{tite kolektivnih prava zaposlenika na na~in:
- da }e po{tivati odredbe ovog Kolektivnog ugovora,
- da }e provoditi sve mjere za{tite na radu u skladu sa propisima, normativnim aktima i Zakonom,
- da }e obavezno sindikatima osigurati informacije o prijedlozima odluka koje }e razmatrati, a koje su od zna~aja za ekonomski i dru{tveni polo`aj zaposlenika,
- da }e o mi{ljenjima, prijedlozima i primjedbama sindikata zauzeti stav i o tome obavijestiti Sindikat najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva Sindikata, a obavezno prije dono{enja odluke u vezi s kojim je Sindikat dao mi{ljenje ili primjedbu,
- da }e ovla{tenom predstavniku sindikata na njegov zahtjev staviti na raspolaganje sve informacije u vezi sa ostvarivanjem i za{titom prava zaposlenika iz radnog odnosa, a ta obaveza uklju~uje i podatke o pla}ama, odnosno elementima za njihov obra~un, te upla}enim porezima i doprinosima,
- da }e Sindikatima osigurati informacije o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje uti~u na ekonomski i socijalni polo`aj zaposlenika i to prije njihova usvajanja,
- da }e ovla{tenim predstavnicima sindikata omogu}iti pristup svim radnim mjestima, kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalnih du`nosti,
- da }e ovla{tenim predstavnicima sindikata omogu}iti prisustvo inspekcijskim pregledima i dostupnost informacijama inspektora o svim zapa`anjima u vezi provedbe mjera za{tite na radu i
- da }e kod promjena u organizaciji rada, restruktuiranju ili promjeni ustroja, uvo|enja novih tehnologija ili ekonomskih pote{ko}a zbog kojih privremeno ili trajno prestaje potreba za odre|enim brojem zaposlenika, zatra`iti mi{ljenje sindikata i na isto se o~itovati.
^lan 58.
Sindikate prema Poslodavcu predstavljaju predsjednici sindikata potpisnici ovog Kolektivnog ugovora ili od njih ovla{tene osobe, te sindikalni povjerenici u organizacionim dijelovima u skladu sa organizacijom sindikata i Poslodavca, a do visine organizacionog dijela Poslodavca gdje egzistira sindikalni odbor ili odbor dru{tva, odnosno ustanove.
Sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora su obavezni akt o svojoj organizaciji sa potpisom ovla{tenih povjerenika dostaviti Poslodavcu.
Poslodavac i direktori organizacionih dijelova dru{tva su obavezni primiti i saslu{ati predsjednike sindikata potpisnike ovog Kolektivnog ugovora ili od njih ovla{tenu osobu, kada oni to zatra`e ili po dogovoru.
^lan 59.
Pravo na profesionalni rad u sindikatima za puno radno vrijeme imaju lica u skladu sa Statutom i odlukama Sindikata.
Ukoliko sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora donesu odluku o radu profesionalnih lica, Poslodavac se obavezuje da }e obra~unavati bruto pla}u i ispla}ivati neto pla}u pomenutim licima po odluci organa Sindikata, s tim da se Sindikat obavezuje da }e u punom iznosu bruto pla}u refundirati Poslodavcu u roku od sedam (7) dana od isplate pla}e.
^lan 60.
Poslodavac se obavezuje sindikalnog povjerenika, odre|enog aktom o organizaciji sindikata, koji svoju du`nost obavlja uz redovan rad, kao i ~lana sindikalnog organa, osloboditi obaveza obavljanja rada uz naknadu pla}e kao da je radio zbog poha|anja sindikalnih sastanaka, te~ajeva, osposobljavanja i seminara.
^lan 61.
U slu~aju kori{tenja prava iz ovog Kolektivnog ugovora, sindikalni povjerenik, odnosno ~lan odgovaraju}eg organa sindikata, du`an je najaviti vrijeme izostanka s rada neposrednom rukovodiocu dva (2) dana unaprijed.
Ukoliko je rad sindikalnog povjerenika na radnom mjestu na koje je raspore|en vezan za rad drugih zaposlenika, a povjerenik koristi pravo izostanka s posla, neposredni rukovodioc utvrdit }e takav raspored radnog vremena kako se taj izostanak ne bi osjetio.
Neposredni rukovodilac mo`e tra`iti potvrdu opravdanosti izostanka sindikalnog povjerenika i ~lana odgovaraju}eg organa Sindikata iz stava 1. ovog ~lana, kod ovla{tenog predstavnika sindikata.
^lan 62.
Sindikalni povjerenici i ~lanovi organa sindikata za vrijeme obavljanja sindikalnih du`nosti, imaju pravo na kori{tenje naloga za slu`beno putovanje u 1. razredu na svim prugama Poslodavca od mjesta rada do mjesta odr`avanja sindikalnih aktivnosti i nazad bez prava na naknadu.
^lan 63.
Zaposlenik ne mo`e biti stavljen u nepovoljniji polo`aj zbog ~lanstva u sindikatu.
Sindikalnom povjereniku iz ~lana 56. i 59. ovog Kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalne du`nosti i {est (6) mjeseci po njenom isteku, Poslodavac ne mo`e otkazati Ugovor o radu bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva nadle`nog za rad.
Poslodavac se obavezuje da }e vr{ioce sindikalnih du`nosti iz ~lana 59. ovog Kolektivnog ugovora po prestanku njihovih du`nosti rasporediti u skladu sa rasporedom koji su imali prije stupanja na du`nosti uz pla}u tog radnog mjesta.
Radi ostvarivanja prava iz ovog ~lana, Sindikati su du`ni izvje{tavati Poslodavca o po~etku i isteku mandata svakog sindikalnog povjerenika.
II.8. [trajk
^lan 64.
Ukoliko sindikati ocijene da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvr|ena ovim Kolektivnim ugovorom stupit }e u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovaraju}e mjere.
Ako sporna pitanja ne budu rije{ena putem pregovora, sindikati }e tra`iti izja{njavanje zaposlenika – ~lanova Sindikata o stupanju u {trajk.
[trajk najavljuju, organizuju i vode organi sindikata.
Organiziranje i u~estvovanje u {trajku organiziranom u skladu sa odredbama Zakona, ovog Kolektivnog ugovora i Pravilima Sindikata o {trajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu.
^lan 65.
S Poslodavcem pregovoraju i {trajkom rukovode {trajka~ki odbori, ~iji ~lanovi ne mogu biti raspore|eni na rad za vrijeme {trajka.
^lan 66.
Na prijedlog Poslodavca, sindikati i Poslodavac, spora- zumno utvr|uju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme {trajka.
Najkasnije na dan najave {trajka sindikati su du`ni objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne mo`e prekidati za vrijeme {trajka.
Sporazum iz stava 1. ovog ~lana, sadr`i naro~ito, odredbe o poslovima i broju zaposlenika koji su du`ni da rade za vrijeme {trajka ili isklju~enja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada, osiguranje neophodnih uvjeta `ivota i rada stanovni{tva.
^lan 67.
Sudjelovanje zaposlenika u {trajku organiziranom u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne predstavlja povredu radne obaveze.
Zaposlenik zbog sudjelovanja u {trajku organiziranom u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne smije biti stavljen u nepovoljniji polo`aj od drugih zaposlenika kod Poslodavca.
Poslodavac ne smije tokom {trajka zapo{ljavati druge zaposlenike umjesto {trajka~a.
^lan 68.
Sindikati imaju pravo da organizuju {trajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podr{ke zahtjevima zaposlenika.
^lan 69.
Zaposlenik koji ne po{tuje odredbe Zakona o {trajku, odredbe ovog Kolektivnog ugovora i Pravila Sindikata o {trajku ne}e imati za{titu Sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvr|ivanje njegove odgovornosti.
^lan 70.
Na sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o {trajku i Pravila Sindikata o {trajku.
II.9. Prestanak ugovora o radu
^lan 71.
Ugovor o radu prestaje u slu~ajevima predvi|enim u Zakonu o radu, Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju i Pravilniku Poslodavca.
^lan 72.
Otkazni rok je sedam (7) dana u slu~aju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, a (~etrnaest) 14 dana u slu~aju da Poslodavac otkazuje Ugovor o radu.
Otkazni rok po~inje da te~e od dana uru~enja otkaza zaposleniku, odnosno Poslodavcu.
^lan 73.
Otkazni rok u ostalim slu~ajevima predvi|enim Zakonom traje trideset (30) dana.
^lan 74.
Poslodavac odnosno zaposlenik mo`e otkazati ugovor o radu i bez obaveze po{tivanja propisanog otkaznog roka kada zbog kr{enja obaveza iz radnog odnosa nastavak radnog odnosa nije mogu}.
^lan 75.
Kr{enje obaveza iz radnog odnosa zaposlenika utvr|uju se Pravilnikom Poslodavca.
^lan 76.
Ako se ugovor o radu otkazuje zbog pona{anja ili rada zaposlenika u smislu prethodnog ~lana, Poslodavac je du`an da omogu}i zaposleniku da iznese svoju odbranu.
^lan 77.
Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu shodno odredbama Zakona, obavezan je da o tome ~inu pribavi mi{ljenje Vije}a zaposlenika.
Bez pribavljanja mi{ljenja iz stava 1. ovog ~lana, odluka o otkazu ugovora o radu je ni{tavna.
^lan 78.
Na sva druga pitanja u pogledu otkaza ugovora o radu, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona.
II.10. Za{tita prava zaposlenika iz radnog odnosa
^lan 79.
Za{tita prava zaposlenika iz radnog odnosa bli`e se reguli{e Zakonom i Pravilnikom Poslodavca.
^lan 80.
Na zahtjev zaposlenika sindikati mogu zastupati zaposlenike u ostvarivanju njihovih prava.
^lan 81.
Stru~ne slu`be Poslodavca, svaka u svojoj nadle`nosti, du`ne su pru`iti stru~nu pomo} zaposlenicima u ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, a naro~ito:
- primiti i evidentirati prispjele zahtjeve zaposlenika i dostaviti te zahtjeve nadle`nim organima Poslodavca i Sindikata,
- davati na zahtjev zaposlenika i nadle`nih organa odgovaraju}a stru~na mi{ljenja,
- sudjelovati stru~nom pomo}i i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenika,
- izra|ivati nacrte odgovaraju}ih odluka i rje{enja o ostvarivanju prava i obaveza i odgovornosti zaposlenika Poslodavca i
- obavljati i druge stru~ne, administrativne i tehni~ke poslove neophodne za pravovremeno dono{enje odluka nadle`nih organa Poslodavca o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika.
II.11. Vije}e zaposlenika
^lan 82.
Radi ostvarivanja prava zaposlenika da sudjeluju u odlu~ivanjima koja su ustanovljena Zakonom, kod Poslodavca se mogu formirati vije}a zaposlenika.
Ukoliko je poslovanje kod Poslodavca organizovano u vi{e organizacionih jedinica izvan sjedi{ta Poslodavca mo`e se formirati Glavno vije}e zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vije}a zaposlenika organizacionih jedinica.
Formiranje vije}a zaposlenika zasniva se na provedenim slobodnim i neposrednim izborima.
^lan 83.
Vije}a zaposlenika u djelatnosti Poslodavca formiraju se po na~elima i principa utvr|enim u Zakonu o vije}u zaposlenika.
II.12. Pravilnik o radu
^lan 84.
Pravilnikom o radu Poslodavca ure|uje se radnopravni status i druga pitanja koja iz toga proizilaze za zaposlenika i Poslodavca, zatim pla}e i sve vrste naknada kao i organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta.
^lan 85.
Prije dono{enja Pravilnika o radu Poslodavac se obavezno konsultuje sa Sindikatom ili Glavnim vije}em zaposlenika kada se isto izabere i konstitui{e.
^lan 86.
Na sva druga pitanja u vezi Pravilnika, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona.
III. PLA]E, NAKNADE PLA]A, DODACI I DRUGE NAKNADE
^lan 87.
Podaci o pla}ama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni.
Pojedina~ne isplate nisu javne.
Pla}e se obavezno obra~unavaju u bruto iznosu. Poslodavac ne mo`e uvesti ni jedan doprinos izuzev onih koji su utvr|eni Zakonom.
Zaposleniku se ispla}uje iznos pla}e po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u obra~unu iskazuju podaci o svim odbicima ra~unaju}i i one na koje je on dao saglasnost (kredit, kasa uzajamne pomo}i, sindikalna ~lanarina i sli~no).
Pla}e se ispla}uju u neto iznosu.
Pla}a se sastoji od osnovne pla}e, dodatka na pla}u i stimulativnog dijela.
Poreze i doprinose na bruto pla}e pla}a Poslodavac.
^lan 88.
Pla}a zaposlenika utvr|uje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i slo`enosti poslova i uslova rada.
Osnovna pla}a koja se mora isplatiti zaposleniku predstavlja najni`i iznos za posao pripadaju}e grupe slo`enosti, za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada, a utvr|uje se po grupama slo`enosti kao proizvod koeficijenta slo`enosti poslova i najni`e pla}e.
^lan 89.
Najni`a neto pla}a je osnovica za obra~un osnovne pla}e zaposlenika.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 1,94 KM za mjese~ni prosjek od 174 sata. Na najni`u neto pla}u zaposleniku se primjenjuje koeficijent po ~lanu 93. ovog Ugovora.
Kada tro{kovi `ivota u posljednja tri mjeseca na osnovu zvani~nih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5 %, osnovna pla}a zaposlenika uve}ava se za najmanje isti iznos.
^lan 90.
Osnovna pla}a se koriguje i na osnovu ostvarenih rezultata u procesu rada, odnosno na radnom mjestu.
Pravilnikom Poslodavca utvr|uju se kriteriji i mjerila za utvr|ivanje rezultata rada zaposlenika.
Poslodavac unaprijed utvr|uje radne normative i standarde.
Zaposlenici moraju biti unaprijed upoznati sa mjerilima stimulacije rada.
^lan 91.
Zaposleniku se kao posebni sati obra~unavaju:
- vrijeme provedeno u rezervi. 50%
- vrijeme provedeno na re`i putovanju. 80%
- vrijeme de`urstva na radnom mjestu 50%
- vrijeme bavljenja voznog osoblja u obrtnoj stanici:
- a) ako bavljenje traje do dva sata 100%
- ako bavljenje traje preko dva sata, svo ovo vrijeme se obra~unava:
| · | ako nije obezbije|eno odmarali{te | 100% |
| · | ako je obezbije|eno odmarali{te | 50% |
- vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda 100%
- namireni sati nakon preraspodjele. 100%
- vrijeme provedeno na obaveznom ljekarskom pregledu 100%
- vrijeme obeveznog pou~avanja u skladu sa va`e}im propisima 100%
- vrijeme provedeno na stru~nim i periodi~nim ispitima u skladu sa va`e}im propisima 100%
- vrijeme od 7 sati za otkazani redovni voz uz uslov da je zaposlenik stigao na posao, a o otkazivanju voza nije obavije{ten………………………………………100%
- vrijeme provedeno u pripravnosti kod ku}e 20%
Sati iz ovog ~lana po ta~kama 1 – 10 svode se na efektivno radno vrijeme.
Odluku o pripravnosti kod ku}e donosi Poslodavac.
Svoja ovla{tenja iz prethodnog stava Poslodavac mo`e prenijeti na druga lica.
Osnov za obra~un pla}e po osnovu sati iz ovog ~lana je osnovna pla}a zaposlenika, korigovana vrijedno{}u boda.
^lan 92.
Slo`enost svake grupe poslova utvr|uje se kao minimalni koeficijent slo`enosti za obavljanje poslova na odre|enim radnim mjestima.
Minimalnim koeficijentom utvr|uju se relativni odnos izme|u grupa poslova, od najjednostavnijeg do najslo`enijeg.
^lan 93.
Koeficijenti grupa slo`enosti poslova su:
I GRUPA poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji zahtijeva minimalno obrazovanje, odnosno kvalifikaciju za teku}i rad, te je potrebno minimalno znanje za razumijevanje rada i radnih naloga – NK zaposlenik.
Koeficijent slo`enosti je 1,00 – 1,20.
- GRUPA poslova podrazumijeva manje slo`ene poslove odnosno rad pomo}u jednostavnih sredstava za rad. Za obavljanje ovih poslova potrebno je stru~no obrazovanje za drugi stepen stru~ne spreme.
Koeficijent slo`enosti je 1,30 – 1,85.
- – 1 GRUPA podrazumijeva srednje slo`ene poslove na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.
- – 2 GRUPA podrazumijeva slo`enije i raznovrsnije poslove na kojima se rad ponavlja uz ~estu pojavu novih poslova.
Za obavljanje ovih poslova potreban je stepen stru~ne spreme kao i kod grupe III – 1.
Koeficijent slo`enosti je 2,00 – 2,20.
IV – 1 GRUPA podrazumijeva slo`enije i raznovrsnije poslove za ~ije obavljanje su potrebne konsultacije u njihovom izvr{avanju.
Za obavljanje ovih poslova i zadataka odgovara zavr{en obrazovni proces za ~etvrti stepen stru~ne spreme.
Koeficijent slo`enosti je 1,90 – 2,35.
IV – 2 GRUPA poslova podrazumijeva slo`enost i ~etvrti stepen obrazovanja kao i kod grupe IV-1.
Radi specifi~nosti odgovornosti i te`ine poslova od posebnog interesa za Poslodavca, konkretna radna mjesta utvrditi }e se Pravilnikom o radu.
Koeficijent slo`enosti je 2,35 – 2,80.
V GRUPA poslova podrazumijeva slo`enije poslove koji zahtijevaju ve}i stepen samostalnosti u izvr{avanju poslova i zadataka.
Za obavljanje ovih poslova je potreban peti stepen stru~ne spreme.
Koeficijent slo`enosti je 2,10 – 2,40.
VI GRUPA poslova su slo`eni i specijalizirani poslovi koji zahtijevaju samostalnost i ve}i stepen kreativnosti u njihovom izvr{avanju.
Za obavljanje ovih poslova potreban je zavr{en stepen obrazovanja na vi{oj {koli ili na I stepenu fakulteta.
Koeficijent slo`enosti je 2,40 – 3,40.
VII – 1 GRUPA poslova podrazumijeva slo`ene i visoko slo`ene raznovrsne operacije za koje je potrebno zaokru`eno znanje i sposobnost sistematskog obrazovanja i nau~nog rada, zaokru`eno teoretsko i prakti~no znanje koje omogu}ava obavljanje vrlo slo`enih poslova.
Za obavljanje ovih poslova potreban je zavr{en stepen obrazovanja na fakultetu ili vi{oj {koli.
Koeficijent slo`enosti je 3,40 – 4,10.
VII – 2 GRUPA poslova podrazumijeva vrlo slo`ene stru~ne poslove s potpunom samostalno{}u za rad na nau~no – istra`iva~kim projektima, slo`enijim i vrlo slo`enijim poslovima rukovo|enja, raspore|ivanja, kontrole i koordinacije poslovnog procesa.
Za zaposlenike ove kategorije zanimanja odgovara zavr{en stepen obrazovanja na fakultetu, odnosno visokoj {koli i zavr{en specijalisti~ki program obrazovanja (magisteriji i sli~no).
Koeficijent slo`enosti je 4,10 – 4,80.
^lan 94.
Zaposlenik ima pravo na uve}anu osnovnu pla}u po osnovu uslova rada najmanje 5% osnovne pla}e za sate rada provedene pod tim uslovima.
Konkretna visina uve}anja iz prethodnog stava utvr|uje se Pravilnikom Poslodavca.
^lan 95.
Zaposlenik ima pravo na pove}anu pla}u:
- za no}ni rad najmanje 30% od bruto satnice,
- za rad nedjeljom 20% od bruto satnice,
- za prekovremeni rad 50% od bruto satnice,
- za rad u dane praznika koji se po Zakonu ne rade 50% od bruto satnice.
Dodaci se me|usobno ne isklju~uju, sem dodatka za rad nedjeljom i praznikom.
Dodaci iz ovog ~lana mogu biti i vi{i {to se utvr|uje Pravilnikom Poslodavca.
^lan 96.
Po osnovu radnog sta`a zaposleniku se uve}ava pla}a za svaku godinu radnog sta`a 0,6% od osnovne pla}e.
Dio pla}e iz prethodnog stava koriguje se vrijedno{}u boda i mo`e iznosti najvi{e do 20% osnovne pla}e zaposlenika.
^lan 97.
Dio dobiti koji se izdvaja za pla}e zaposlenika srazmjeran je u~e{}u ukupnih pla}a u tro{kovima poslovanja.
Zaposleniku pripada dio pla}e iz dobiti proporcionalno njegovoj ispla}enoj pla}i u odnosu na ukupno ispla}ene pla}e.
Pla}a iz dobiti ispla}uje se u novcu.
^lan 98.
Zaposleniku pripada naknada pla}e u slijede}im slu~ajevima:
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik) u visini satnice (izra~unate iz njegove osnovne pla}e) pomno`eno sa satima prekida rada,
- praznika u dane kada se po Zakonu ne radi,
- vjerskog praznika u skladu sa Zakonom,
- godi{njeg odmora,
- odsutnosti sa posla u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Poslodavca,
- obrazovanja i stru~nog osposobljavanja i prekvalifi- kacije u skladu sa potrebama Poslodavca,
- ~ekanja posla u skladu sa Zakonom,
- vojne slu`be,
- u drugim slu~ajevima utvr|enim Pravilnikom Poslodavca.
Visina ovih naknada i osnovica za obra~un utvr|uje se Pravilnikom Poslodavca.
^lan 99.
Zaposleniku pripada nov~ana naknada u slu~ajevima privremene sprije~enosti za rad usljed bolesti do 42 dana u visini od 90% pla}e, a preko 42 dana u skladu sa Zakonom.
Osnovica za izra~unavanje naknade za bolovanje do 42 dana je pla}a zaposlenika ispla}ena u prethodnom mjesecu, a preko 42 dana je osnovica utvr|ena Zakonom.
^lan 100.
Pla}a pripravnika ne mo`e biti manja od 80% osnovne pla}e odgovaraju}eg stepena slo`enosti radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava.
^lan 101.
U~enicima i studentima na obaveznoj praksi, pripada naknada u skladu sa Pravilnikom Poslodavca.
^lan 102.
Pravo na naknadu pla}e zaposlenik invalid II kategorije invalidnosti ostvaruje u skladu sa Zakonom o PIO.
^lan 103.
Zaposlenik ima pravo na regres za godi{nji odmor u visini od 70% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 104.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini petostrukog iznosa prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U slu~aju otkaza ugovora o radu zaposlenika, ako otkaz uru~uje Poslodavac, zaposlenik ima pravo na otpremninu u visini od jedne tre}ine prosje~no ispla}ene mjese~ne pla}e po odredbama Pravilnika i Zakona.
^lan 105.
U slu~aju smrti zaposlenika, usljed nesre}e na poslu ili te{kog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici se ispla}uje nov~ana naknada u visini tri (3) prosje~ne pla}e ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U slu~aju smrti zaposlenika ili te{ke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesre}e na poslu i u slu~aju smrti ~lana u`e porodice zaposlenika, ispla}uje se naknada u visini dvije (2) pla}e iz prethodnog stava.
^lanom u`e porodice iz stava 2 ovog ~lana smatraju se: bra~ni drug, djeca i roditelji, kao i unu~ad bez roditelja koje zaposlenik izdr`ava `ive}i u zajedni~kom doma}instvu.
^lan 106.
Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko Poslodavac ne obezbijedi ishranu, zaposleniku se ispla}uje mjese~na naknada u iznosu od najmanje 20% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 107.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu tro{kova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa odredbama Pravilnika.
^lan 108.
Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za slu`beno putovanje u zemlji u visini od 10% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni tro{kovi priznaju se u cjelini, kao i tro{kovi no}enja, prema prilo`enom ra~unu, osim hotela “D-luxe” kategorije.
Visina dnevnice (cijela, pola i umanjena) utvr|uje se Pravilnikom Poslodavca.
^lan 109.
Zaposleniku koji po istim poslovima u toku mjeseca slu`beno putuje vi{e puta uzastopno, izdaje se putni nalog za slu`beno putovanje sa prilogom.
Dnevnica po nalogu iz prethodnog stava utvr|uje se na taj na~in {to se ukupan broj sati provedenih na slu`benom putovanju podijeli sa 24.
Putovanja ispod 8 sati ne uzimaju se u obzir.
^lan 110.
Pod slu`benim putovanjem podrazumijeva se putovanje na udaljenosti preko 10 kilometara od mjesta rada, odnosno stanovanja.
Za zaposlenike gra|evinske i elektrotehni~ke djelatnosti pod mjestom rada podrazumijeva se:
- sjedi{te sekcije, radne jedinice, odnosno radne grupe,
- za pru`ni odred: dionica pruge gdje pru`ni odred redovno radi i
- za ~uvara pruge: ~uvarska dionica.
Dnevnice za slu`beno putovanje ne mogu se utvr|ivati pau{alno.
Slu`beno putovanje u jedno mjesto mo`e trajati najvi{e trideset (30) dana neprekidno, a preko toga zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni `ivot ili naknadu za rad na terenu.
^lan 111.
Dnevnica za slu`beno putovanje u inostranstvo ispla}uje se na na~in propisan za organe uprave.
^lan 112.
Za vrijeme rada i boravka na terenu (radili{tu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja u smislu ~lana 110.
kada se zaposlenik ne vra}a ku}i, zaposleniku pripada naknada za pove}anje tro{kova u iznosu od:
- 100% ako nije organizovan smje{taj i ishrana,
- 60% ako je organizovan samo smje{taj ili ishrana,
- 30% ako su organizovani smje{taj i ishrana.
Osnovica za obra~un naknada iz ovog ~lana je dnevnica za putovanje u zemlji.
Dnevnica i terenski dodatak se me|usobno isklju~uju.
^lan 113.
Naknada za putne tro{kove voznog osoblja (kilometra`a) iznosi 4% dnevnice za slu`beno putovanje u zemlji, za svaki sat proveden na putovanju.
U vrijeme provedeno na putu ura~unava se:
- vrijeme putovanja voza,
- vrijeme pripremno zavr{nih radnji,
- vrijeme u obrtu i
- vrijeme re`i putovanja.
Naknade za putne tro{kove iz ovog ~lana i putne dnevnice me|usobno se isklju~uju.
^lan 114.
Naknada za odvojeni `ivot od porodice pripada zaposleniku koji je privremeno raspore|en na rad van mjesta prebivali{ta njegove porodice i iznosi 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Dnevnica, naknada za odvojeni `ivot i terenski dodatak se me|usobno isklju~uju.
^lan 115.
Na sva ostala pitanja pla}a i naknada pla}a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Pravilnika i Zakona.
- RADNI USLOVI I ZA[TITA NA RADU
^lan 116.
Poslodavac je du`an obezbijediti takve uslove rada i sve potrebne mjere li~ne i kolektivne za{tite na radu kojima se {titi fizi~ko i psihofizi~ko zdravlje i li~na i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom, Zakonom o za{titi na radu i drugim pravilnicima Poslodavca.
^lan 117.
Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu nisu obezbije|ena propisana sredstva za{tite na radu i o tome obavje{tava Sindikat koji }e zahtijevati od Poslodavca obezbje|enje propisane za{tite na radu.
Ukoliko se ne udovolji zahtjevu Sindikata iz prethodnog stava Sindikat }e obavijestiti nadle`ni inspekcijski organ.
^lan 118.
Ukoliko se ustanovi da je zaposlenik radio ili radi bez za{titne opreme, Sindikat }e od Poslodavca zahtijevati pokretanje odgovornosti neposrednog rukovodioca i zaposlenika zadu`enog za obezbje|enje sredstava za{tite na radu.
^lan 119.
Poslodavca je obavezan sve zaposlenike osigurati kod nadle`nog osiguravaju}eg dru{tva od posljedica povrede na radu, za slu~ajeve prirodne smrti i smrti uslijed nesre}e na poslu, invalidnosti i sli~no.
Sindikat je du`an zahtijevati od Poslodavca, da premije osiguranja budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima sa te{kim uslovima rada.
^lan 120.
Na sva ostala pitanja koja reguli{u za{titu na radu zaposlenika, za{titu maloljetnika, za{titu `ena i materinstva, za{titu zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca.
- PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA I NA^IN RJE[AVANJA SPOROVA
^lan 121.
Ugovorne strane du`ne su zalagati se za po{tivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu primjenu.
Ugovorne strane du`ne su se suzdr`avati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili bi sprije~avalo ili ote`avalo njegovu primjenu.
Ovaj Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zaklju~ile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile.
^lan 122.
Postupak za zaklju~ivanje novog Kolektivnog ugovora pokre}e se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.
Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predlo`iti izmjene odnosno dopune ovog Kolektivnog ugovora.
U zaklju~ivanju izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora, sindikati nastupaju kao jedna strana na strani zaposlenika.
^lan 123.
Ugovorna strana koja `eli izmjenu odnosno dopunu ovog Kolektivnog ugovora, predla`e drugoj strani svoj obrazlo`eni zahtjev u pisanom obliku.
Druga ugovorna strana du`na se je o prijedlogu izjasniti u roku od trideset (30) dana od dana prijema zahtjeva iz prethodnog stava.
U slu~aju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od trideset (30) dana, strana predlaga~ pokre}e postupak pred Mirovnim vije}em.
Odredbe stava 1. do 3. ovog ~lana primjenjuju se i na postupak zaklju~ivanja novog Kolektivnog ugovora.
^lan 124.
Eventualni sporovi koji bi u vezi primjene ovog Kolektivnog ugovora nastali izme|u ugovornih strana rje{avaju se me|usobnim pregovaranjem.
Ako se spor ne mo`e rije{iti me|usobnim pregovaranjem pokre}e se postupak mirenja.
Me|usobno pregovaranje mo`e trajati najvi{e sedam (7) radnih dana.
^lan 125.
Postupak mirenja provodi se pred Mirovnim vije}em.
Mirovno vije}e se formira shodno odredbama Zakona.
^lan 126.
Tokom postupka mirenja Mirovno vije}e }e ispitati navode i prijedloge stranaka, a po potrebi prikupiti }e i potrebne obavijesti i saslu{ati stranke.
Shodno provedenom postupku Mirovno vije}e sa~init }e pismeni prijedlog nagodbe.
^lan 127.
Mirenje se smatra uspjelim ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe.
Mirenje je bezuspje{no ako bilo koja strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspje{nim.
Nagodba u smislu stava 1. ovog ~lana ima snagu nagodbe zaklju~ene van suda (vansudska nagodba).
Nagodba mora biti sa~injena u pisanom obliku.
^lan 128.
U slu~aju da se stranke ne sporazumiju o zaklju~ivanju, promjeni ili dopuni ovog Kolektivnog ugovora, odnosno da ne postignu saglasnost mirenjem, ili na drugi na~in, rje{avanje spora povjerava se arbitra`nom vije}u kao stalnom organu za rje{avanje sporova.
^lan 129.
Broj i sastav arbitra`nog vije}a utvrditi }e se sporazumom zainteresiranih strana.
Broj arbitara je neparan.
Svaki arbitar mora imati zamjenika.
Predsjednika i zamjenika arbitra`nog vije}a strane imenuju sporazumno iz svojih redova.
^lan 130.
Arbitra`no vije}e utvr|uje i slu~ajeve kr{enja odredaba ovog Kolektivnog ugovora i donosi odluke u tim slu~ajevima.
Postupak za utvr|ivanje kr{enja odredaba ovog Kolektivnog ugovora, mogu pokrenuti potpisnici ovog Kolektivnog ugovora, Poslodavac i nadle`na inspekcija.
^lan 131.
Odluka arbitra`e je kona~na i protiv nje nije dopu{tena `alba.
Arbitra`na odluka ima pravnu snagu i djejstvo ovog Kolektivnog ugovora.
^lan 132.
Za sjedi{te arbitra`e se odre|uje Sarajevo.
^lan 133.
U slu~aju da jedna od ugovornih strana kr{i obaveze koje je preuzela ovim Kolektivnim ugovorom, druga strana mo`e ovaj Kolektivni ugovor otkazati.
Otkaz je potrebno drugoj ugovornoj strani prethodno najaviti u roku koji ne mo`e biti kra}i od tri (3) mjeseca.
Po otkazivanju ovog Kolektivnog ugovora, svaka strana mo`e tra`iti zaklju~ivanje novog Kolektivnog ugovora.
^lan 134.
Tro{kovi pripremanja, pra}enja i ostvarivanja ovog Kolektivnog ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a tro{kove pripremanja i rada arbitra`e i Mirovnog vije}a stranke dijele proporcionalno.
- PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 135.
Ugovorne strane su saglasne da imenuju zajedni~ku komisiju od ~etiri (4) ~lana za pra}enje primjene, sprovo|enja i tuma~enja odredaba ovog Kolektivnog ugovora.
Svaka ugovorna strana u komisiju iz stava 1. ovog ~lana imenuje po dva (2) ~lana.
^lan 136.
Poslodavac je du`an da ovaj Kolektivni ugovor dosljedno primjenjuje u svim njegovim organizacionim dijelovima.
^lan 137.
Na sva druga pitanja iz dijelova ovog Kolektivnog ugovora a koja nisu regulisana istim, primjenjuju se odredbe zakona kojima se reguli{e ta oblast.
^lan 138.
Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaklju~enim kada ga potpi{u ovla{teni predstavnici ugovornih strana.
^lan 139.
Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora vr{e se na na~in i po postupku propisanom za njegovo zaklju~ivanje.
^lan Uredba.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja istog u “Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.
^lan 141.
Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje da va`i Kolektivni ugovor `eljezni~ara Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH” broj 28/00).
Broj 01-27-1274/06
- decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo
Federalno ministarstvo
prometa i komunikacija
Ministar
- Ned`ad Brankovi}, s. r.
Broj 105/06
- decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo
Samostalni sindikat
`eljezni~kih radnika BiH
Predsjednik
Munir Spahi}, s. r.
Broj 234/06
- decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo
Sindikat ma{inovo|a-
-strojovo|a u FiH
Predsjednik
Rasim D`afi}, s. r.
Broj 24/06
- decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo
Neovisni sindikat
`eljezni~ara u HNK/@
Predsjednik
Brano Nuji}, s. r.
KOLEKTIVNI UGOVOR
O IZMJENAMA KOLEKTIVNOG UGOVORA @ELJEZNI^ARA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
^lan 1.
U Kolektivnom ugovoru `eljezni~ara Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 11/07) u ~lanu 89. stav 2. rije~i “1,94 KM”, zamjenjuju se rije~ima “1,75 KM”.
^lan 2.
^lan 103. mijenja se i glasi: “Zaposlenik ima pravo na regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini od 50% prosje~ne neto pla}e svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu zavr{io sa gubitkom.”
^lan 3.
Primjena ~lana 1. i 2. ovog Kolektivnog ugovora ograni~ava se na period od najdu`e jedne godine ra~unaju}i od 01.10.2010. godine.
^lan 4.
Ovaj Kolektivni ugovor o izmjenama Kolektivnog ugovora `eljezni~ara Federacije Bosne i Hercegovine, nakon zaklju~ivanja, objavljuje se u “Slu`benim novinama Federacije BiH”, a stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja.
Broj 01-27-2068/10
- oktobra/listopada 2010. godine
Federalno ministarstvo prometa i komunikacija
Ministar
Nail [e}kanovi}, s. r.
Broj 68/10
- oktobra/listopada 2010. godine Sarajevo
Samostalni sindikat
`eljezni~kih radnika u BiH
Predsjednik
Munir Spahi}, s. r.
Broj 14x/10
- oktobra/listopada 2010. godine
Samostalni sindikat izvr{nog osoblja podru~ja infrastrukture @FBiH
Predsjednik
Zejneli Ismail, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
