Godina XIII – Broj 78
Srijeda, 13. 12. 2006. godine
S A R A J E V O
ISSN 1512-7079
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA PODRUČJE TELEKOMUNIKACIJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu – Ugovor) utvr|uju se prava i obveze radnika iz rada i na osnovi rada, kao i prava i obveze potpisnika Ugovora.
Pod pojmom Poslodavac podrazumijeva se Dioni~ko dru{tvo BH Telecom Sarajevo i Javno Poduze}e Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Poslodavac), kao organizacije koje se bave pru`anjem usluga u telekomunikacijskom prometu, kao pravnim slijednicima JP PTT saobra}aja BiH Sarajevo, odnosno JP BH Telecom Sarajevo i HPT d.o.o. Mostar, odnosno HT d.o.o. Mostar.
Pod pojmom radnik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizi~ka osoba koja je zaposlena na osnovi Ugovora o radu kod Poslodavca.
^lanak 2.
Op}im aktima Poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava radnika, niti uskratiti prava radnika od onih koja su utvr|ena ovim Ugovorom.
- RADNI ODNOSI
^lanak 3.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaklju~enim izme|u Poslodavca i radnika nakon provedenog postupka prijama.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi Poslodavac koji vr{i izbor radnika sukladno s utvr|enim uvjetima za odre|eno radno mjesto.
Potrebe za radnicima Poslodavac mo`e rje{avati internim natje~ajima, osim u slu~ajevima potrebe za posebnim stru~nim znanjima i vje{tinama od va`nosti za poslovanje u konkurentskom okru`enju i zapo{ljavanju mladih visoko- stru~nih kadrova neposredno nakon zavr{etka {kolovanja.
^lanak 4.
Ugovor o radu s odabranom osobom, budu}im radnikom mo`e se zaklju~iti:
- na neodre|eno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- na odre|eno vrijeme sa punim ili nepunim radnim vremenom,
- na neodre|eno ili odre|eno vrijeme uz probni rad.
Prilikom stupanja na rad organizacijska jedinica Poslodavca u kojoj radnik zasniva radni odnos mora omogu}iti radniku upoznavanje s op}im aktima Poslodavca kojima se utvr|uju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stru~nog osposobljavanja za samostalni rad, Poslodavac mo`e sa zainteresiranom osobom zaklju~iti i ugovor o volonterskom radu, odnosno ugovor o obavljanju pripravni~kog sta`a.
Poslodavac mo`e pod odre|enim uvjetima sa zainteresiranom osobom zaklju~iti ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaklju~ivanje ugovora iz stavka 1., 3. i 4. ovog ~lanka vr{i se sukladno Zakonu o radu, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
^lanak 5.
Ugovor o radu zaklju~uje se u pisanoj formi i pored podataka utvr|enih Zakonom o radu, treba da sadr`ava i podatke o:
- posebnim uvjetima rada za odre|ena radna mjesta (ote`ani, opasni i sl.),
- osiguranju sredstava za{tite na radu i mjerama za{tite na radu,
- probnom radu i stru~nom ispitu za odre|ena radna mjesta,
- drugim uvjetima utvr|enim Pravilnikom o radu, Pravilnikom o za{titi na radu i drugim aktima.
Probni rad
^lanak 6.
Ako je Pravilnikom i Ugovorom o radu za odre|ene poslove predvi|en probni rad kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, Poslodavac je du`an odrediti stru~nu osobu ili tijelo koje }e pratiti i ocijeniti rad radnika.
Probni rad mo`e trajati najdulje 6 ({est) mjeseci.
^lanak 7.
Po zavr{etku probnog rada stru~na osoba ili tijelo du`no je radniku i Poslodavcu saop}iti ocjenu o stru~nim sposobnostima, kao i radnoj disciplini radnika.
Ako do isteka roka probnog rada, a najdu`e pet dana po isteku toga roka, stru~na osoba ili tijelo ne saop}e svoju ocjenu, smatra se da je radnik zadovoljio na probnom radu.
Otkazni rok za radnika koji nije zadovoljio na probnom radu iznosi najmanje 7 (sedam) dana.
^lanak 8.
Probni rad se mo`e produljiti za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.).
Prijam pripravnika
^lanak 9.
Poslodavac mo`e zaklju~iti Ugovor o obavljanju pripravni~kog sta`a s pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravni~ki sta` propisan za zanimanje na koje se odnosi sukladno odredbama Zakona o radu.
^lanak 10.
Pripravni~ki sta` mo`e se utvrditi u trajanju do godine dana i to:
- 6 ({est) mjeseci za pripravnike sa KV i SSS stru~nom spremom,
- 10 (deset) mjeseci za pripravnike sa VKV i V[S stru~nom spremom,
- 12 (dvanaest) mjeseci za pripravnike sa VSS stru~nom spremom.
^lanak 11.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje pripravni~kog ispita vr{i se po programu kojeg utvr|uje Poslodavac sukladno Pravilniku o radu.
Po zavr{etku pripravni~kog sta`a, pripravnik pola`e pripravni~ki ispit pred stru~nom komisijom ~iji sastav odre|uje Poslodavac.
^lanak 12.
Trajanje pripravni~kog sta`a produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, slu`enje vojnog roka, povreda na radu bez krivnje radnika i sl.).
Volonterski rad
^lanak 13.
Na stru~no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stjecanja iskustva i polaganja stru~nog ispita (volonterski rad) kao uvjeta za obavljanje poslova odre|enih zanimanja, mogu se primati osobe koja su zavr{ile {kolovanje za takvo zanimanje.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uvjetima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada osiguravaju se prava propisana Zakonom o radu.
Volonterski rad iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e trajati najdulje godinu dana i taj period ubraja se u pripravni~ki sta` i radno iskustvo, kao uvjet za rad na odre|enim poslovima.
III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
Radno vrijeme
^lanak 14.
Puno radno vrijeme radnika iznosi 40 (~etrdeset) sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme radnika i raspored radnog vremena, odnosno po~etak i zavr{etak radnog vremena utvr|uje Poslodavac odlukom, uz obvezne konsultacije Radni~kog vije}a (Vije}a zaposlenika).
^lanak 15.
U slu~aju vi{e sile (po`ar, potres, poplava) i iznenadnog pove}anja obima posla, te u drugim slu~ajevima neophodne potrebe, radnik je obvezan, na zahtjev Poslodavca, raditi dulje od punog radnog vremena u tjednu (prekovremeni rad), a najvi{e do 10 sati tjedno.
Radnik mo`e dragovoljno, na zahtjev Poslodavca, raditi prekovremeno i to u trajanju od jo{, najvi{e 10 (deset) sati tjedno.
^lanak 16.
Rad u vremenu izme|u 22 (dvadeset dva) ve~er i 06 ({est) sati ujutro idu}eg dana, smatra se no}nim radom.
^lanak 17.
U zavisnosti od potreba normalnog odvijanja procesa rada ovla{tena osoba Poslodavca mo`e nalogom odrediti pripravnost kod ku}e.
Pripravnost kod ku}e predstavlja poseban uvjet rada kada radnik ne mora biti prisutan na radu, ali mora biti dostupan radi obavljanja poslova prema potrebi procesa rada.
Poslodavac je du`an omogu}iti radniku kori{tenje slobodnih dana za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod ku}e i to najkasnije do kraja mjeseca u kojem je radnik bio u pripravnosti ili mu isplatiti naknadu.
Odmori i odsustvo
^lanak 18.
Sukladno Zakonu o radu, Poslodavac osigurava radnicima sljede}e odmore u trajanju:
- tijekom radnog vremena (odmor se koristi tijekom radnog dana po rasporedu, s tim da se ne ura~unava
u radno vrijeme i da ne mo`e biti na po~etku ili na kraju radnog vremena) najmanje 30 minuta · dnevni odmor izme|u dva uzastopna
| neprekidno radna dana najmanje 12 sati | ||
| · | tjedni odmor | najmanje 24 sata neprekidno |
| · | godi{nji odmor | najmanje 18 radnih dana |
| · | godi{nji odmor maloljetnika najmanje 24 radna dana | |
- godi{nji odmor radnika koje uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi od
{tetnih utjecaja najmanje 30 radnih dana
^lanak 19.
Radnicima koji su tijekom rada izlo`eni {tetnim zra~enjima Poslodavac je du`an osigurati odmor na svakih 60 ({ezdeset) minuta rada po 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Pravilnikom o za{titi na radu utvr|uju se radna mjesta iz stavka 1. ovog ~lanka.
Godi{nji odmori
^lanak 20.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa dulji od 8 (osam) dana, stje~e pravo na godi{nji odmor nakon 6 ({est) mjeseci neprekidnog rada.
Ako radnik nije stekao pravo na godi{nji odmor u smislu stavka 1. ovog ~lanka, ima pravo na jedan radni dan godi{njeg odmora za svaki navr{eni mjesec rada.
^lanak 21.
Trajanje godi{njeg odmora dulje od najkra}e propisanog Zakonom o radu, zavisi od:
- du`ine radnog sta`a,
- stru~ne spreme i grupe slo`enosti poslova,
- posebnih uvjeta rada,
- posebnih zdravstvenih i socijalnih uvjeta.
^lanak 22.
Prema duljini radnog sta`a, duljina godi{njeg odmora uve}ava se:
| · | do 5 godina radnog sta`a za 1 radni dan | |
| · | od 5 – 10 godina radnog sta`a | za 2 radna dana |
| · | od 10 – 15 godina radnog sta`a | za 3 radna dana |
| · | od 15 – 20 godina radnog sta`a | za 4 radna dana |
| · | od 20 – 25 godina radnog sta`a | za 5 radnih dana |
| · | od 25 – 30 godina radnog sta`a | za 6 radnih dana |
| · | 30 i vi{e godina radnog sta`a | za 7 radnih dana |
Prema duljini radnog dana sta`a, za {estodnevni radni tjedan, duljina godi{njeg odmora utvr|uje se:
- do 3 godine radnog sta`a 18 radnih dana
- od 3 – 6 godina radnog sta`a 19 radnih dana
- za svake daljnje navr{ene 3 godine radnog
sta`a po 1 radni dan.
Kao navr{ena godina radnog sta`a uzima se godina radnog sta`a koju radnik navr{ava do dono{enja plana kori{tenja godi{njeg odmora.
^lanak 23.
Duljina godi{njeg odmora, zavisno od stru~ne spreme koja se tra`i za radno mjesto radnika, uve}ava se po jedan radni dan za svaki stupanj slo`enosti poslova.
^lanak 24.
Obzirom na uvjete rada, za radnike koji rade na neposrednom odr`avanju ili remontima objekata, te na visini, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata du`e od 60 ({ezdeset) dana u tijeku godine, te za radnike koji rade u smjenama, duljina godi{njeg odmora uve}ava se za 3 (tri) radna dana.
Uve}avanja godi{njeg odmora po osnovama iz prethodnog stavka ne mogu se kumulirati.
^lanak 25.
Radnik koji `ivi pod posebnim socijalnim i zdravstvenim uvjetima ima pravo na pove}anje godi{njeg odmora i to:
Roditelji djece sa smetnjama u psihofizi~kom razvoju ili sa utvr|enim invaliditetom
Radnice za svako dijete do 15 godina starosti 1 dan
2 dana
- Radnik invalid sa preostalom radnom
sposobno{}u za rad sa punim radnim vremenom 2 dana Radnici sa tjelesnim o{te}enjima iznad 60% 1 dan Samohranim roditeljima djece do 15 godina 2 dana
Samohranim roditeljima smatraju se:
- majka izvanbra~nog djeteta kojem otac nije utvr|en,
- majka izvanbra~nog djeteta kojem je otac utvr|en, a ne `ive u zajedni~kom ku}anstvu,
- razvedeni roditelj djeteta kojem je dijete povjereno na ~uvanje i odgoj,
- roditelj kojem je bra~ni drug umro ili progla{en nestalim.
^lanak 26.
Godi{nji odmor se mo`e koristi u tijeku ~itave kalendarske godine na osnovi plana kori{tenja godi{njeg odmora, koji donosi Poslodavac sukladno potrebama radnika i procesa rada, a najkasnije do 1. o`ujka za teku}u godinu.
U trajanje godi{njeg odmora ne ura~unava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote za radnike koji rade petodnevni radni tjedan, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se radniku priznaje u sta` osiguranja.
^lanak 27.
Godi{nji odmor mo`e se koristiti u dva dijela.
Ako radnik koristi godi{nji odmor u dijelovima, prvi dio koristi se bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u tijeku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30-og lipnja sljede}e godine.
Radnik ima pravo koristiti jedan dan odmora kad on to `eli, uz obavezu da o tome obavijesti neposrednog rukovoditelja najmanje 3 (tri) dana prije njegova kori{tenja.
^lanak 28.
Radnik se ne mo`e odre}i prava na godi{nji odmor.
Radniku se ne mo`e uskratiti pravo na godi{nji odmor, niti mu se izvr{iti isplata naknade umjesto kori{tenja godi{njeg odmora.
Odsustvo sa rada
– Pla}eno odsustvo:
^lanak 29.
Radnik ima pravo odsustva s rada, uz naknadu pla}e, do 7 (sedam) radnih dana u jednoj kalendarskoj godini i to:
| · | sklapanje braka, | 5 radnih dana |
| · | ro|enje djeteta, | 5 radnih dana |
| · | sklapanje braka djeteta radnika, 3 radna dana | |
- smrt supru`nika, djeteta, roditelja,
usvojioca, o~uha i ma}ehe i unuka, 5 radnih dana
- smrt roditelja,usvojitelja,o~uha i ma}ehe
supru`nika, 3 radna dana
smrt brata i sestre, 4 radna dana
smrt roditelja po ocu i majci, 3 radna dana
te{ka bolest ~lana u`e obitelji, 4 radna dana
- otklanjanje {tetnih posljedica
elementarnih nepogoda, 5 radnih dana
sudjelovanje na sportskim, kulturnim i
drugim manifestacijama, 5 radnih dana
priprema za odslu`enje vojnog roka, 2 radna dana
osposobljavanje za rad u Sindikatu, 3 radna dana
- selidba i izgradnja vlastite stambene
ku}e, stana, 3 radna dana
za vojnu prisegu djeteta, 2 radna dana
reguliranje prava na mirovinu, 2 radna dana
^lanom u`e obitelji, u smislu prethodnog stavka ovog ~lanka, smatraju se: supru`nici odnosno izvanbra~ni supru`nici, dijete (bra~no, izvanbra~no, usvojeno, pastor~e i dijete bez roditelja uzeto na izdr`avanje), otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), bra}a i sestre. Za svaki smrtni slu~aj predvi|en ovim ~lankom radnik ima pravo na pla}eni dopust.
Dobrovoljni davatelji krvi imaju pravo na dva uzastopna dana za svako darivanje krvi koji se ra~unaju kao da su na radu.
Za slu~aj stru~nog obrazovanja i usavr{avanja, polaganja stru~nog ili drugog ispita, na koje ga je uputio Poslodavac, radnik ima pravo na pla}eno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.
Tijekom jedne kalendarske godine radnik ima pravo na pla}eno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.
– Nepla}eno odsustvo:
^lanak 30.
Radniku se mo`e na njegov zahtjev, odobriti odsustvo bez naknade pla}e, (nepla}eno odsustvo), u trajanju do godinu dana, radi neophodnih privatnih poslova u sljede}im slu~ajevima:
- radi te`e bolesti ~lana u`e obitelji, odnosno ku}anstva (bra~ni drug, djeca, roditelji, o~uh, ma}eha, usvojitelj i osobe nad kojima radnik ima starateljstvo),
- radi lije~enja, odnosno oporavka, prema preporuci lije~nika,
- izgradnje ili popravke ku}e ili stana,
- obrazovanja, osposobljavanja, usavr{avanja ili specijalizacije na osobni tro{ak,
- radi u~e{}a u dru{tvenim, kulturnim i sportskim manifestacijama,
- kad radnik ima pravo na pla}eno odsustvo i isto je iskoristio u cijelosti,
- i drugim opravdanim razlozima.
Radnik ima pravo na nepla}eno odsustvo u trajanju od 2 (dva) dana u jednoj kalendarskoj godini, radi zadovoljavanja svojih vjerskih i tradicijskih potreba u jednoj kalendarskoj godini.
^lanak 31.
Radnici koji su imenovani ili izabrani u predstavni~ka tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, @upanije – Kantona, grada i op}ina imaju pravo na nepla}eno odsustvo za dane kada su obvezni prisustvovati sjednicama tijela u koje su imenovani ili izabrani. Obveza je radnika da najavi odsustvo, po dobivanju poziva za sjednicu.
Radnici na slu`enju vojnog roka, slu`enju u rezervnom sastavu kao i radnicima izabranim, odnosno imenovanim na neku od javnih du`nosti, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
Prava i obveze radnika iz ovog ~lanka regulirani su Zakonom o radu.
- ZA[TITA RADNIKA
^lanak 32.
Poslodavac je du`an omogu}iti radniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti za{tite na radu u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja radnika na rad.
^lanak 33.
Poslodavac je obvezan osposobiti radnika za rad na na~in koji osigurava za{titu `ivota i zdravlja radnika, te sprje~ava nastanak nesre}e.
Poslodavac je obvezan osigurati potrebne uvjete za za{titu na radu.
Poslodavac je obvezan, kod uvo|enja novih tehnologija informirati radnike o tehnolo{kim karakteristikama i mogu}im utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.
Za{tita radnika ostvarivat }e se sukladno odredbama Zakona o radu i drugim pozitivnim zakonskim propisima.
Du`nost je radnika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih sa kojima radi.
^lanak 34.
Radnik ima pravo odbiti rad na poslovima od kojih mu prijeti neposredna opasnost po `ivot i zdravlje, zbog toga {to nisu provedene propisane mjere za{tite na radu, a o tome je du`an da odmah obavijesti inspekciju rada i Sindikat.
Ako odbije raditi, ne smije biti stavljen u nepovoljniji polo`aj, ne mo`e mu se uskratiti puna isplata naknade pla}e za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.
^lanak 35.
Kod povreda na radu i u svezi sa radom ili oboljenja od profesionalne bolesti, Poslodavac je du`an osigurati zdravstvenu za{titu, odnosno snositi tro{kove lije~enja radnika, kao i sve druge tro{kove sukladno zakonu.
Poslodavac je du`an jednom godi{nje organizirati besplatne sistematske lije~ni~ke preglede i potrebnu vakcinaciju, specijalisti~ke preglede, kao i periodi~ne preglede sukladno pozitivnim zakonskim propisima.
^lanak 36.
Poslodavac mo`e ugovoriti kombinovano kolektivno osiguranje radnika pri vr{enju i van vr{enja redovnih poslova.
^lanak 37.
Poslodavac ne mo`e odbiti zaposliti `enu zbog njene trudno}e ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu ili je, osim u slu~ajevima odre|enim Zakonom o radu, rasporediti na druge poslove.
@enu za vrijeme trudno}e, odnosno dojenja djeteta, Poslodavac je du`an rasporediti na druge poslove, ako je to u interesu njezina zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovla{teni lije~nik.
Ako Poslodavac nije u mogu}nosti osigurati raspore|ivanje `ene u smislu stavka 2. ovog ~lanka, `ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pla}e, sukladno Zakonu o radu, Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Privremeni raspored iz stavka 2. ovog ~lanka, ne mo`e imati za posljedicu smanjenje pla}e `ene.
@enu iz stavka 2. ovog ~lanka, Poslodavac mo`e premjestiti na drugo mjesto rada samo uz njen pismeni pristanak.
^lanak 38.
Po isteku prava na pla}eno porodiljsko odsustvo, utvr|eno zakonom, jedan od roditelja mo`e odsustvovati sa rada do tri godine `ivota djeteta.
Za vrijeme odsustva sa rada, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
^lanak 39.
Radniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, Poslodavac ne mo`e otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stru~nom obrazovanju radi prekvalifikacije, te se raspore|uje na lak{e poslove koji odgovaraju njegovoj preostaloj sposobnosti za rad.
Poslodavac mo`e, samo uz prethodnu suglasnost Sindikata ili Radni~kog vije}a (Vije}a zaposlenika), otkazati ugovor o radu radniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
^lanak 40.
Radniku se ne mo`e ponuditi Ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onog koji je imao u trenutku navr{enih 60 ({ezdeset) godina (mu{karac), odnosno 55 (pedeset pet) godina (`ena) `ivota.
- PLA]E I NAKNADE PLA]A
^lanak 41.
Poslodavac ne mo`e radniku obra~unati i isplatiti pla}u u iznosu manjem od iznosa odre|enog Kolektivnim ugovorom, Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.
Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu odre|uje se period isplate pla}e koji ne mo`e biti dulji od 30 (trideset) dana.
Poslodavac je du`an radniku uru~iti pismeni obra~un bruto i neto pla}e prilikom njene isplate.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati pla}u ili je ne isplati u cijelosti, du`an je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata pla}e, radniku uru~iti obra~un iznosa pla}e koji je bio du`an isplatiti.
Obra~un iz stavka 4. ovog ~lanka ima snagu izvr{ne isprave.
Pojedina~ne isplate pla}e nisu javne.
^lanak 42.
Osnovna pla}a je najni`i iznos koji se radniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovaraju}e grupe slo`enosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna pla}a je proizvod najni`e neto pla}e i odgovaraju}eg koeficijenta slo`enosti poslova koje radnik obavlja.
^lanak 43.
Najni`a neto pla}a je osnovica za obra~un osnovne pla}e radnika.
Bruto satnica sa doprinosima iz pla}e, doprinosima na pla}u i porezom na pla}u ne mo`e biti manja od 5,88 KM.
Najni`a bruto satnica uskla|uje se sa pove}anjem tro{kova `ivota, rasta cijena na malo i ukupnog gospodarskog razvoja najmanje jednom godi{nje, sukladno sa ~lankom 9. stavak 1. Op}eg kolektivnog ugovora.
Ako se tro{kovi `ivota u posljednja tri mjeseca pove}aju najmanje 5% vr{i se obvezeno uskla|ivanje najni`e bruto satnice.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 3,48 KM, za mjese~ni prosjek od 174 sata.
Na najni`u neto pla}u radnika primjenjuju se koeficijenti iz platnih grupa iz ~lanaka 47. ovog Kolektivnog ugovora.
^lanak 44.
Osnovna pla}a radnika uve}ava se za svaku godinu radnog sta`a za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lanak 45.
Kada tro{kovi `ivota u posljednja tri mjeseca, na osnovi zvani~nih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5% ili vi{e, osnovna pla}a obvezno se pove}ava najmanje za isti iznos.
^lanak 46.
Poslodavac raspore|uje radnike na pojedina radna mjesta u okviru grupe poslova.
^lanak 47.
U okviru grupe poslova iz prethodnog ~lanka, sva radna mjesta razvrstavaju se u 6 ({est) grupa poslova i utvr|uju koeficijenti ovisno o slo`enosti poslova radnih mjesta i stupnja stru~ne spreme, kako slijedi:
Grupa poslova koeficijenti
- NSS – jednostavni, rutinski poslovi koji se
obavljaju po jedinstvenom postupku
s jednostavnim sredstvima rada, 1,00 – 1,10
- KV – srednje slo`eni poslovi, s
razli~itim sredstvima rada na kojima se rad
obavlja, uz povremenu pojavu novih poslova, 1,30 – 1,55
- SSS – slo`eniji i raznovrsniji poslovi koji
zahtijevaju razumijevanje radnih uputstava i konsultacije pri izvr{avanju poslova, 1,60 – 1,80
- VKV – slo`eniji poslovi, za ~ije obavljanje je potreban ve}i stupanj samostalnosti u izvr{avanju zadataka, poslovi organiziranja,
vo|enja i pripreme rada, 1,82 – 2,05
- VS[ – poslovi koji zahtijevaju teorijsko
i prakti~no znanje za obavljanje poslova, samostalnosti i kreativnosti u
njihovom izvr{avanju, 2,20 – 2,70
- VSS – najslo`eniji poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnosti, dodatna specijalisti~ka znanja, sposobnosti vo|enja poslova, rada i razvoja, istra`iva~ku sposobnost. 2,85 – 5,05
^lanak 48.
Dodatak na osnovnu pla}u za ote`ane uvjete rada (buka, vlaga, pra{ina, mra~ne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, nepovoljnim klimatskim i atmosferskim uvjetima, rad na visini, te{ki fizi~ki napori, elektromagnetno zra~enje i ostali uvjeti definirani Zakonom o za{titi na radu) iznosi 5% od osnovne pla}e radnika, a Pravilnikom o za{titi na radu utvr|uju se pripadaju}a radna mjesta.
^lanak 49.
Naknada pripravnika iznosi 80% od osnovne pla}e radnog mjesta za koje se osposobljava.
^lanak 50.
Osnovna pla}a radnika uve}ava se:
za rad no}u . 30% za prekovremeni rad
50%
za rad na dan tjednog odmora 35%
za rad u dane praznika koji su po zakonu neradni
50%
- za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti kod ku}eu vrijeme odmora izme|u dva
uzastopna radna dana ili tjednog odmora 20%
- za vrijeme provedeno u stanju pripravnosti
kod ku}e u vremenu u kojem se
po Zakonu ne radi (praznici) 30%
Dodaci se me|usobno ne isklju~uju, izuzev u slu~ajevima:
- pripravnost kod ku}e koji isklju~uje primjenu ostalih dodataka iz stavka 1.
- rada na dane praznika za koje se po Zakonu ne radi, koji isklju~uje naknadu za rad nedjeljom.
^lanak 51.
Koeficijenti, odnosno bodovi za platne grupe, sadr`e sveukupne elemente (zahtjeve) radnog mjesta, slo`enost poslova, odgovornost i uvjete rada.
^lanak 52.
Radnik ima pravo na naknadu pla}e u sljede}im slu~ajevima:
- za vrijeme godi{njeg odmora,
- za vrijeme privremene sprije~enosti za rad zbog bolesti,
- za vrijeme poro|ajnog odsustva,
- za pla}eno odsustvo i praznike,
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao radnik),
- za vrijeme odsutnosti sa posla zbog obrazovanja, stru~nog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio Poslodavac,
- i u drugim slu~ajevima, utvr|enim Zakonom o radu i Pravilnikom o radu.
^lanak 53.
Naknada pla}e iz ~lanka 52. ispla}ivat }e se sukladno Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru, Pravilnikom o radu i drugim zakonskim propisima.
^lanak 54.
Sukladno sa pozitivnim bilancom poslovanja, a na osnovu rezultata zavr{nog ra~una za prethodnu godinu, Poslodavac mo`e iz dobiti radnika nagraditi jednom njegovom prosje~nom pla}om obra~unatom za period teku}e godine.
- OSTALE ISPLATE RADNICIMA
^lanak 55.
Radniku pripada regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini 70% prosje~ne neto pla}e svih zaposlenih ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa.
Regres }e Poslodavac isplatiti radnicima u prvoj polovici godine.
Iznos utvr|en u stavku 1. ovog ~lanka mo`e se korigirati ovisno o rezultatima poslovanja, {to odre|uje Poslodavac svojom odlukom, s tim da ne mo`e biti manji od iznosa utvr|enog ovim Ugovorom.
^lanak 56.
Poslodavac mo`e nagraditi i stimulirati radnika povodom vjerskih, nacionalnih i dr`avnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih u{teda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Poslodavac }e pitanje nagra|ivanja i stimuliranja radnika bli`e urediti posebnim op}im aktom.
Poslodavac mo`e jednom godi{nje za pobolj{anje `ivotnog i kulturno-sportskog standarda radnika izdvojiti sredstva za:
- susrete radnika Poslodavaca,
- za kulturno – rekreacijske potrebe,
- preventivno – zdravstvene potrebe,
Poslodavac }e ova pitanja regulirati internim aktima poduze}a.
^lanak 57.
Radniku kojem nije organiziran prijevoz na posao ili sa posla, a ~ije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje 2 (dva) kilometra, pripada naknada ili mjese~na karta za tro{kove prijevoza u visini mjese~ne karte gradskog, prigradskog ili me|ugradskog prometa, {to }e se regulirati Pravilnikom o radu.
^lanak 58.
Radnik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu u visini njegovih 6 ({est) prosje~nih pla}a ispla}enih u prethodna tri mjeseca odnosno 6 ({est) prosje~nih neto pla}a ispla}enih kod Poslodavca, ako je to za radnika povoljnije, uz prigodan poklon od Poslodavca ~ija vrijednost ne prelazi visinu jedne prosje~ne pla}e ispla}ene u poduze}u u posljednja tri mjeseca.
^lanak 59.
Radnik i Poslodavac mogu pod uvjetima utvr|enim Zakonom o mirovinsko – invalidskom osiguranju zaklju~iti sporazum o ranijem odlasku radnika u mirovinu. Sporazumom, posebnim aktom }e se utvrditi i visina poticajne otpremnine za raniji odlazak u mirovinu, koja ne mo`e biti manja od:
za jednu godinu za dvije godine
6 pla}a
12 pla}a
Pla}e se ispla}uju u visini prosje~ne pla}e ostvarene kod Poslodavca za mjesec koji prethodi odlasku u mirovinu.
Primjena ~lanka 59. ne isklju~uje primjenu ~lanka 58.
^lanak 60.
Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu nakon 10., 20. i 30. godina neprekidnog rada kod Poslodavca i to u iznosu od:
- za 10 godina jedna prosje~na pla}a ispla}ena kod
Poslodavca za prethodni mjesec,
- za 20 godina dvije prosje~ne pla}e ispla}ene kod
Poslodavca za prethodni mjesec,
- za 30 godina tri prosje~ne pla}e ispla}ene kod
Poslodavca za prethodni mjesec.
^lanak 61.
U slu~aju smrti radnika ili ~lana njegove u`e obitelji, ispla}uje se nov~ana naknada u visini tri prosje~ne pla}e Poduze}a ispla}ene u prethodna tri mjeseca kod Poslodavca.
U slu~aju te{kog invaliditeta 70% i vi{e ili te{ke bolesti radnika ili ~lana njegove u`e obitelji, ispla}uje se jednokratna nov~ana pomo} u visini tri prosje~ne pla}e poduze}a ispla}ene u prethodna tri mjeseca, s tim da nov~ana pomo} za tro{kove lije~enja mo`e biti u ve}em iznosu.
Postupak o podnesenom zahtjevu za isplatu }e biti rije{en posebnim aktom Poslodavca i Sindikata.
^lanom u`e obitelji, u smislu stavka 1. i 2. ovog ~lanka, smatraju se: supru`nici odnosno izvanbra~ni supru`nici, dijete (bra~no, izvanbra~no, usvojeno, pastor~e i dijete bez roditelja uzeto na izdr`avanje), otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojitelj, a bra}a i sestre ako `ive u zajedni~kom ku}anstvu s radnikom.
Za svaki konkretan slu~aj smrti, te{ke invalidnosti, odnosno te{ke bolesti, u slu~aju iz stavka 2. ovog ~lanka, ispla}uje se samo jedna jednokratna nov~ana naknada, bez obzira s koliko je radnika umrla, invalidna, odnosno bolesna osoba bila, odnosno jeste u srodstvu iz stavka 4. ovog ~lanka, a iznos se ravnomjerno dijeli na sve radnike, ~lanove u`e obitelji.
U slu~ajevima bolovanja du`eg od pet mjeseci, radniku se ispla}uje nov~ana naknada u visini dvije prosje~ne pla}e ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji je prethodio isplati, jednom u kalendarskoj godini.
U slu~aju elementarne nepogode, poplave ili po`ara u vlastitom stanu ili ku}i radniku se ispla}uje nov~ana naknada u visini dvije prosje~ne pla}e ostvarene kod Poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati.
Radniku, za ro|enje svakog djeteta ili usvajanje svakog djeteta, Poslodavac }e isplatiti pomo} u visini jedne prosje~ne neto pla}e ispla}ene za protekli mjesec u poduze}u.
U slu~aju iz prethodnog stavka, ukoliko su oba roditelja novoro|enog, odnosno usvojenog djeteta radnici kod Poslodavca, prava na nov~anu pomo} ima samo jedan roditelj.
U slu~aju smrti umirovljenika, Poslodavac ~lanovima njegove obitelji koji snose tro{kove sahrane, ispla}uje se jednokratna nov~ana pomo} u visini prosje~ne pla}e Poslodavca, obra~unate za prethodni mjesec.
^lanak 62.
Radnik ima pravo na naknadu tro{kova koji nastaju upu}ivanjem radnika na slu`beno putovanje – dnevnice.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Dnevnica za slu`beni put u inozemstvo, ispla}uje se na na~in propisan za organe uprave.
Izdaci na ime naknade tro{kova za slu`bena putovanja obuhva}aju: naknadu za ishranu, smje{taj, naknadu za prijevoz radnika i druge tro{kove neophodne za obavljanje poslova na slu`benom putovanju, {to }e se regulirati Pravilnikom o radu.
Putni tro{kovi obra~unavaju se prema pla}enom hotelskom ra~unu.
Naknada tro{kova za upotrebu vlastitog vozila za slu`bene potrebe utvrdit }e se sukladno sa va`e}im propisima.
Upotrebu vlastitog vozila u slu`bene svrhe odobrava ovla{tena osoba kod Poslodavca.
^lanak 63.
Radom na terenu podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, izvan mjesta zaposlenja i u trajanju du`em od 30 (trideset) dana neprekidno.
Naknada za rad na terenu – terenski dodatak, utvr|uje se u jednakom iznosu za sve radnike ovisno od mjesta boravka na terenu (smje{taj, ishrana i dr.).
Za rad na terenu utvr|uje se dnevni iznos terenskog dodatka u visini od:
- ako je osiguran i smje{taj i ishrana terenski dodatak iznosi 75% od visine dnevnice za slu`beno putovanje,
- ako je osiguran samo smje{taj terenski dodatak iznosi 80% visine dnevnice za slu`beno putovanje,
- ako je osigurana samo ishrana terenski dodatak iznosi 85% od visine dnevnice za slu`beno putovanje,
- ako nije osiguran ni smje{taj ni ishrana terenski dodatak iznosi 95% od visine dnevnice za slu`bena putovanja.
^lanak 64.
Radnik koji je privremeno upu}en na rad van mjesta prebivali{ta njegove obitelji, ima pravo na mjese~nu naknadu tro{kova zbog odvojenog `ivota od obitelji u visini 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Radniku koji je raspore|en po potrebi posla, na drugo radno mjesto, a izvan njegova mjesta prebivali{ta, priznaju se tro{kovi selidbe:
- prijevoz radnika, ~lanova obitelji i stvari,
- dnevnica radniku za vrijeme putovanja od mjesta prebivali{ta do mjesta preseljenja.
Poslodavac mo`e, uz konsultaciju Radni~kog vije}a (Vije}a zaposlenika), izvr{iti premje{taj radnika u drugu regionalnu direkciju ili relekomunikacijski centar.
^lanak 65.
Dnevnica, naknada za odvojeni `ivot od obitelji i terenski dodatak me|usobno se isklju~uju.
^lanak 66.
Radnik ima pravo na naknadu za ishranu u tijeku radnog dana (topli obrok), u iznosu od 2% prosje~ne mjese~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog Zavoda za statistiku.
Radniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kada odsustvuje sa posla po bilo kom osnovu (slu`beni put, pla}eno odsustvo, rad sa terenskim dodatkom, bolovanje i dr.).
U~enici i studenti koji obavljaju prakti~an rad kod Poslodavca, te volonteri imaju pravo na naknadu za topli obrok.
VII. NAKNADA [TETE
^lanak 67.
Naknada {tete utvr|ivat }e se sukladno zakonima i Pravilnikom o radu.
Za {tetu koju je prouzrokovao radnik, a ~iji se iznos ne mo`e to~no utvrditi ili bi utvr|ivanje iznosa prouzrokovalo nesrazmjerne tro{kove, visina naknade {tete se utvr|uje u pau{alnom iznosu, uzimaju}i u obzir vrijednost radne snage, materijala, izgubljenog vremena, izgubljenu zaradu i druge kriterije, zavisno od vrste {tete.
Visinu {tete utvr|uje komisija za naknadu {tete koju formira Poslodavac, a koja se sastoji od 3 (tri) ~lana i isto toliko zamjenika, s tim da jedan ~lan i zamjenik budu predstavnici Sindikata.
^lanak 68.
Radnik ne mo`e bez odobrenja Poslodavca, za svoj ili tu|i ra~un, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja Poslodavac.
Poslodavac i radnik mogu ugovoriti da se odre|eno vrijeme nakon prestanka Ugovora o radu, a najdulje dvije godine od dana prestanka tog ugovora, radnik ne mo`e zaposliti kod druge osobe koja je u tr`i{noj utakmici sa Poslodavcem i da ne mo`e za svoj ili za ra~un tre}e osobe sklapati poslove kojima se takmi~i sa Poslodavcem.
Ugovor iz stavka 2. ovog ~lanka mo`e biti sastavni dio Ugovora o radu.
Ugovorena zabrana natjecanja obavezuje radnika samo ako je ugovorom Poslodavac preuzeo obavezu da }e radniku za vrijeme trajanja zabrane ispla}ivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosje~ne pla}e ispla}ene radniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu.
Naknadu iz stavka 4. ovog ~lanka Poslodavac je du`an isplatiti radniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.
Visina naknade iz stavka 4. ovog ~lanka uskla|uje se na na~in i pod uvjetima utvr|enim Ugovorom o radu.
VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
^lanak 69.
Ugovor o radu prestaje u slu~ajevima, na na~in i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.
Ugovor o radu prestaje:
- smr}u radnika,
- sporazumom Poslodavca i radnika,
- kada radnik navr{i 65 godina `ivota i najmanje 20 godina sta`a osiguranja, odnosno navr{i 40 godina sta`a osiguranja, ako Poslodavac i radnik druga~ije ne dogovore,
- dana dostavljanja pravosna`nog rje{enja o utvr|ivanju gubitka radne sposobnosti,
- otkazom Poslodavca, odnosno radnika,
- istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na odre|eno vrijeme,
- ako radnik bude osu|en na izdr`avanje kazne zatvora u trajanju du`em od tri mjeseca – danom stupanja na izdr`avanje kazne,
- ako radniku bude izre~ena mjera sigurnosti, odgojna ili za{titna mjera u trajanju duljem od tri mjeseca – po~etkom primjene te mjere,
- odlukom nadle`nog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Otkaz ugovora o radu
^lanak 70.
Radnik kome Poslodavac uru~uje kona~nu odluku o otkazu Ugovora o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:
- za radnike na rukovode}im mjestima
ili radnike sa radnim sta`em preko 20 godina, 6 mjeseci
- za radnike VII stupnja stru~ne spreme ili
radnike sa 15 do 20 godina radnog sta`a 5 mjeseci
- za radnike VI i V stupnja stru~ne spreme ili
za radnike sa 10 – 15 godina radnog sta`a 4 mjeseca
- za radnike IV stupnja stru~ne spreme ili
radnike sa 5 – 10 godina radnog sta`a 3 mjeseca
- za radnike III stupnja stru~ne spreme ili
radnike sa 3 – 5 godina radnog sta`a 2 mjeseca
- za ostale radnike 1 mjesec
Poslodavac mo`e osloboditi radnika obveze otkaznog roka pod uvjetima utvr|enim zakonom.
U slu~aju da radnik otkazuje Ugovor o radu, otkazni rok traje 15 dana.
^lanak 71.
Radniku se otkaz Ugovora o radu kod Poslodavca, s obrazlo`enim razlozima za dono{enje tog akta, mora dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.
^lanak 72.
Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo odsustvovati sa rada, s naknadom pla}e radi tra`enja novog zaposlenja od 2 (dva) sata dnevno ili 1 (jedan) dan u tjednu.
^lanak 73.
Poslodavac bez suglasnosti Federalnog ministarstva nadle`nog za rad, ne mo`e otkazati Ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja sindikalne du`nosti, 6 ({est) mjeseci nakon prestanka obavljanja te du`nosti.
^lanak 74.
Ako do|e do prodaje dijela dr`avnog kapitala, promjene vlasni~ke strukture BH Telecoma d.d. Sarajevo i Javnog poduze}a Hrvatskih telekomunikacija d.o.o. Mostar, Poslodavac i Sindikat su suglasni da se u tenderu i u Ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uvjet da u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaklju~ivanja Ugovora o prodaji ne}e do}i do otpu{tanja radnika, otkazivanjem Ugovora o radu od strane Poslodavca zbog ekonomskih, tehni~kih i drugih razloga niti }e mijenjati odredbe postoje}eg Kolektivnog ugovora.
^lanak 75.
Protekom roka iz ~lanka 74. Poslodavac koji zbog ekonomskih, tehni~kih, organizacijskih i drugih razloga u sljede}a tri mjeseca, namjerava otkazati Ugovor o radu najmanje petorici radnika, du`an je izraditi Program zbrinjavanja vi{ka radnika sukladno odredbama Zakona o radu uz obvezno dokazivanje opravdanosti postojanja tehnolo{kog vi{ka za svakog radnika koji je progla{en tehnolo{kim vi{kom.
Program iz stavka 1. ovog ~lanka, Poslodavac je obvezan dostaviti na konsultacije Sindikatu – Radni~kom vije}u (Vije}u zaposlenika).
Sindikat }e, u slu~ajevima otkaza Ugovora o radu, zastupati interese radnika u odnosu na Poslodavca i predlo`iti na~in rje{avanja otkaza, sukladno odredbama Zakona o radu i Kolektivnog ugovora.
Ako u periodu od jedne godine od otkazivanja Ugovora o radu u smislu stavka 1. ovog ~lanka, Poslodavac namjerava zaposliti radnike sa istim kvalifikacijama i stupnjem stru~ne spreme, prije zapo{ljavanja drugih osoba }e ponuditi zaposlenje onim radnicima ~iji su Ugovori o radu otkazani.
Prilikom utvr|ivanja tehnolo{kog vi{ka za o~uvanje zaposlenja, u slu~aju iste radne efikasnosti, kao prednost se primjenjuje du`ina radnog sta`a kod Poslodavca.
^lanak 76.
Radnik sa kojim je Poslodavac sklopio Ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a kojem se otkazuje Ugovor o radu nakon 2 (dvije) i vi{e godina neprekidnog rada, osim u slu~aju ako se Ugovor o radu otkazuje zbog kr{enja obveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz Ugovora o radu od strane radnika, ima pravo na nov~ani iznos otpremnine koji se sastoji od:
- dvije tre}ine mjese~ne pla}e ispla}ene radniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navr{enu godinu rada kod Poslodavca i sve naknade po osnovu prava ostvarenih do isteka otkaznog roka.
- dodatne naknade radniku na osnovi ukupne du`ine radnog sta`a, koja }e se utvr|ivati tako {to }e se za svaku godinu radnog sta`a ispla}ivati nov~ani iznos od 3.000,00 (tri tisu}e) KM.
Nov~ani iznos otpremnine ispla}uje se radniku odmah nakon rje{enja o prestanku radnog odnosa zbog tehnolo{kog vi{ka, kada odluka postane kona~na.
- RADNI^KO VIJE]E (VIJE]E ZAPOSLENIKA)
^lanak 77.
Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika) formira se na prijedlog Sindikata ili najmanje 20% radnika od ukupnog broja radnika koji su u radnom odnosu kod Poslodavca. Radnici imaju pravo da u~estvuju u odlu~ivanju po pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na na~in i pod uvjetima propisanim Zakonom o vije}u zaposlenika u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 39/04).
Radni~ko Vije}e (Vije}e zaposlenika) u cilju za{tite prava i interesa radnika, sura|uje sa Sindikatom.
Ako kod Poslodavca nije formirano Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika), Sindikat ima obveze i ovla{tenja koja se na osnovi Zakona o vije}u zaposlenika odnose na Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika).
^lanak 78.
Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika) prati primjenu zakona, kolektivnih ugovora i drugih propisa koji su od interesa za ostvarivanje prava radnika.
Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika) prati da li Poslodavac ispunjava obvezu u pogledu uplate doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje od nezaposlenosti i s tim u vezi ima pravo uvida u odgovaraju}u dokumentaciju.
^lanak 79.
Predsjednik Nadzornog odbora }e pozivati predstavnika Radni~kog vije}a (Vije}a zaposlenika) na sastanke Nadzornog odbora na kojima se raspravlja o pitanjima koja su definirana Zakonom o vije}u zaposlenika i drugim zakonskim propisima.
- OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA
^lanak 80.
Radnici imaju pravo i du`nost {kolovati se, osposobljavati i usavr{avati se na radu, sukladno svojim sposobnostima i u uvjetima rada, Planom utvr|enim potrebama Poslodavca.
Poslodavac je obvezan prilikom tehnolo{kih promjena ili uvo|enja novog na~ina organiziranja rada, omogu}iti radniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavr{avanje za rad.
Obrazovanje radnika za potrebe Poslodavca uredit }e se posebnim Pravilnikom.
Obrazovanje za potrebe Poslodavca je radna obveza radnika, te mu u to vrijeme pripadaju sva prava kao da je radio. Me|usobna prava i obveze izme|u Poslodavca i radnika koji je upu}en na obrazovanje od strane Poslodavca ure|uju se posebnim ugovorom.
U slu~aju da radnik ne zavr{i {kolovanje u odre|enom roku, Poslodavac je du`an da ga rasporedi na poslove u okviru njegove stru~ne spreme uz obvezu vra}anja tro{kova {kolovanja od strane radnika.
^lanak 81.
Na zahtjev Sindikata Poslodavac }e sukladno mogu}- nostima, omogu}iti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova.
- OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
^lanak 82.
Radnik }e svoja prava iz radnog odnosa ostvarivati po postupku i na na~in utvr|en Zakonom o radu.
Rje{enje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitra`i. Sastav, postupak i druga pitanja zna~ajna za rad arbitra`e uredit }e se sporazumom strana.
^lanak 83.
Ako se zbog prodaje, naslje|ivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni osoba ili pravni polo`aj Poslodavca, sve obveze iz Kolektivnog ugovora, Ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na radnike, prenose se na novog Poslodavca, uz suglasnost radnika.
^lanak 84.
Sukladno ~lanku 217. Zakona o gospodarskim dru{tvima u Federaciji Bosne i Hercegovine, statutima Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo i Javnog poduze}a Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, Poslodavac }e predvidjeti posebnu emisiju dionica za radnike u visini od 5% osnovnog kapitala Dioni~kog dru{tva BH Telecom Sarajevo i Javnog poduze}a Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar koje }e biti prenesene na radnike.
XII. DJELOVANJE I UVJETI ZA RAD SINDIKATA
^lanak 85.
Sindikat je samostalna, dragovoljna i interesna organizacija radnika u Dioni~kom dru{tvu BH Telecom Sarajevo i Javnom poduze}u Hrvatske telekomunikacije d.o.o. Mostar, strukovna i nezavisna od dr`avnih organa, vjerskih institucija, politi~kih stranaka i poslodavaca, organizirana u osnovne sindikalne organizacije, podru`nice i sindikalne jedinice, koji svoju aktivnost zasnivaju na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, Dejtonskom sporazumu (Anex 3), svom Statutu, me|unarodnim dokumentima i pozitivnim zakonskim propisima.
^lanak 86.
Poslodavac ne}e ograni~avati djelovanje Sindikata odlukama tijela upravljanja i rukovo|enja.
Podru~je rada Sindikata utemeljeno Statutom i Programom je sindikalno organiziranje zaposlenih kod Poslodavca, aktivno u~e{}e u dono{enju normativnih akata kod Poslodavca koji tretiraju odnose na osnovi rada kod Poslodavca i za{tita prava radnika.
Sindikat ima pravo da od Poslodavca zahtijeva i druge informacije vezane za status radnika, ostvarivanje prava radnika, a Poslodavac obvezu da te informacije pru`i, sukladno Zakonu o vije}u zaposlenika i drugim propisima.
Sindikat se ne}e baviti poslovnom politikom, politikom obveza i razvoja Poslodavca, tehnolo{kim i ekonomsko – komercijalnim procesom, ako ne utje~u negativno na socijalni status i prava radnika.
^lanak 87.
Funkcije predsjednika i tajnika Sindikata obavljaju se profesionalno.
Poslodavac }e osigurati Sindikatu:
- aktivno u~e{}e u dono{enju akata koji ure|uju pitanja iz radnih odnosa sukladno zakonu.
- omogu}iti predstavnicima Sindikata pla}eno odsustvo sa rada radi sudjelovanja u radu organa Sindikata i
to:
- ~lanovima Centralnog odbora i
Predsjedni{tva, tijelima Centralnog odbora i Predsjedni{tva, predsjedniku Skup{tine i Nadzornog odbora 15 radnih dana u godini
- predsjednicima i ~lanovima sindikalnih odbora OSO i predsjednicima i ~lanovima
Vije}a sindikalnih podru`nica i ~lanovima Nadzornog odbora 9 radnih dana u godini
- povjerenicima sindikalnih podru`nica i povjerenicima sindikalnih
jedinica 5 radnih dana u godini
Osim broja sati sindikalne aktivnosti s naknadom pla}e utvr|enim u prethodnom stavku, Poslodavac je obvezan sindikalnom povjereniku koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u punom radnom vremenu (profesionalno) omogu}iti izostanak s rada uz naknadu pla}e i ostalih tro{kova, prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, te~ajevima, osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu.
U vrijeme trajanja mandata i 6 ({est) mjeseci nakon isteka mandata sindikalnom povjereniku, Poslodavac ne mo`e bez njegove suglasnosti i suglasnosti Sindikata, premjestiti na drugo radno mjesto rada kod Poslodavca ili drugo poduze}e ili utvrditi kao vi{ak radnika.
Sindikalni povjerenik ima pravo, nakon prestanka sindikalne funkcije, vratiti se na radno mjesto i mjesto gdje je radio prije odlaska na funkciju.
Povjereniku kojem je sindikalna funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni imunitet traje 6 ({est) mjeseci.
Sindikat je obvezan Poslodavca obavijestiti o sindikalnim povjerenicima i trajanju mandata svakog sindikalnog povjerenika.
^lanak 88.
Sindikatu }e Poslodavac osigurati sljede}e uvjete rada:
- radne prostorije,
- sredstva, namje{taj, sitan inventar i potro{ni materijal,
- kori{tenje sale za sastanke ili drugi odgovaraju}i prostor,
- besplatno kori{tenje najmanje jednog telefonskog priklju~ka (telefon, faks, ra~unar),
- besplatan pristup Internetu, intranetu, e-mail adresa, web prostor, domena i distribucijska grupa,
- dva mobilna priklju~ka za predsjednika i tajnika sukladno odluci Uprave dru{tva,
- kori{tenje putni~kog automobila po potrebi,
- slobodu sindikalnog izvje{tavanja sukladno va`e}im propisima i eti~kim standardima, te podjelu tiska,
- besplatno kori{tenje po{tanskih usluga,
- izdavanje sindikalnog glasnika (tromjese~no) ili ustupanje dijela prostora u svom informativnom glasilu,
- obra~un ~lanarine i sindikalnih financijskih potreba ~lanova sindikata putem platnih lista,
- osigurati i druga neophodna sredstva i uvjete za rad Sindikata sukladno posebnom sporazumu zaklju~enom izme|u Sindikata i Poslodavca.
Odgovorni rukovoditelji ni`ih organizacijskih cjelina Dru{tva }e osigurati prostoriju sa namje{tajem i opremom za rad Osnovne sindikalne organizacije Sindikata BH Telecoma, odnosno Sindikalne podru`nice Sindikata hrvatskih telekomunikacija Mostar.
^lanak 89.
Kod kori{tenja uvjeta za rad Sindikata, ugovorenim s Poslodavcem, Sindikat }e osigurati da se:
- povjerene prostorije i sredstva koriste na predvi|en i racionalan na~in,
- sve sjednice odr`avaju tako da se odsustva sa posla svedu na razumnu mjeru,
- za prisustvovanje sjednicama, predvi|enim ovim Ugovorom, preko svog sindikalnog povjerenika blagovremeno izvijestiti neposrednog rukovodioca.
^lanak 90.
Poslodavac i Sindikat }e partnerski odnos ostvarivati putem: Generalni direktor, odnosno Direktor- Predsjednik Uprave i Predsjednik sindikata, odnosno kroz rad pregovara~kih timova Uprave dru{tva i Sindikata.
Generalni direktor, odnosno Direktor – Predsjednik Uprave ili ovla{teni predstavnik prave dru{tva obvezni su primiti Predsjednika sindikata na njegov zahtjev.
Direktori odnosno rukovoditelji dijelova poduze}a obvezni su primiti predsjednike osnovnih sindikalnih organizacija, odnosno sindikalnih podru`nica na njihov zahtjev.
Pregovara~ki timovi imaju po pet ~lanova i isto toliko zamjenika, na ~elu sa Generalnim direktorom, odnosno Direktorom – Predsjednikom Uprave, odnosno Predsjednikom sindikata. Za vrijeme trajanja konkretnih pregovora, partneri u pregovorima nemaju prava mijenjati ~lanove svog pregovara~kog tima do okon~anja konkretnih pregovora.
Sastav pregovara~kog tima Uprave dru{tva odre|uje Generalni direktor, odnosno Direktor – Predsjednik Uprave, a Sindikata Predsjednik sindikata uz suglasnost Centralnog odbora – Predsjedni{tva.
Sastanak pregovara~kih timova ugovara se ravnopravno na zahtjev jednog ili drugog partnera u pregovorima.
^lanak 91.
Profesionalni nosioci funkcija u Sindikatu regulirat }e se Aneksima pojedina~nih ugovora o radu.
Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija, radnici iz stavka 1. ovog ~lanka ne mogu biti uskra}eni u ostvarivanju niti jednog prava iz radnog odnosa, koje bi ostvarivali da su radili na svojim radnim mjestima koja su utvr|ena u njihovim ugovorima o radu.
Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcija u Sindikatu, radniku pripada pla}a u visini pla}e koju bi imao da je radio na svom radnom mjestu ili po odluci Sindikata ukoliko je povoljnije za njega.
Pla}u koju bi radnik iz prethodnog stavka ovog ~lanka ostvario da je radio na svom radnom mjestu, odnosno po odluci Sindikata ako je povoljnije za njega, ispla}uje Poslodavac.
Odnosi izme|u radnika profesionalaca u Sindikatu i Poslodavca ure|uju se aneksom njihovih ugovora o radu.
Radnici koji profesionalno obavljaju du`nosti u Sindikatu, imaju pravo po isteku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada gdje su radili prije odlaska na funkciju, a ako to radno mjesto ne postoji, onda na drugo odgovaraju}e radno mjesto.
XIII. METODA SINDIKALNE AKCIJE
^lanak 92.
Sindikat }e metode sindikalne akcije koristiti tako {to }e njihov nositelj biti Sredi{nji odbor – Predsjedni{tvo Sindikata, a partner Generalni direktor, odnosno Direktor – Predsjednik Uprave.
Pojedini oblici sindikalnih aktivnosti i rokovi rje{avanja su sljede}i:
| METOD SINDIKALNE | NA^IN | ROK | ||||
| AKCIJE | RJE[AVANJA | RJE[AVANJA | ||||
| Zahtjev | pismeno | 15 – 30 dana | ||||
| Posredovanje | predstavnici | 1 – 3 dana | ||||
| Arbitra`a | komisijski | 30 dana | ||||
| Pregovaranje | predstavnici | 30 dana | ||||
| Usugla{avanje | predstavnici | 15 dana | ||||
| Bojkot | pismeno | 1 – 3 dana | ||||
| Najava {trajka | pismeno | 15 dana | ||||
| [trajk upozorenja | pismeno | 3 dana | ||||
XIV. RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
^lanak 93.
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sli~nog spora koji se nisu mogli rije{iti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rje{avat }e se u postupku mirenja sukladno sa Zakonom o radu.
^lanak 94.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli rije{iti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rje{ava Mirovno vije}e.
Mirovno vije}e se sastoji od tri ~lana, i to: predstavnika Poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvr|uje resorni federalni ministar, a utvr|uje se za razdoblje od 2 (dvije) godine.
Mirovno vije}e iz stavka 2. ovog ~lanka donosi Pravila o postupku pred tim Vije}em. Administrativne poslove za Mirovno vije}e vr{i resorno federalno ministarstvo. Tro{kove za ~lana Mirovnog vije}a sa liste koju utvr|uje resorni federalni ministar snosi resorno federalno ministarstvo.
^lanak 95.
Postupak mirenja pokre}e se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovr{iti u roku od 10 (deset) dana od dana po~etka mirenja.
U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslu{avaju svjedoci. Mirovno vije}e sastavlja pismeni prijedlog nagodbe.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i u~inke Kolektivnog ugovora.
^lanak 96.
Strane u sporu mogu rje{avanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitra`i.
U slu~aju odbijanja prijedloga nagodbe, provodi se arbitra`ni postupak.
Arbitra`no vije}e broji 5 (pet) ~lanova, od ~ega po dva imenuju ugovorne strane, a jednog zajedni~kog ~lana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stru~njaka iz oblasti koja je predmet spora.
Rad Arbitra`nog vije}a je javan.
^lanak 97.
Odluka arbitra`e donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitra`nog spora i ima pravnu snagu i u~inke Kolektivnog ugovora.
Protiv arbitra`ne odluke, `alba nije dopu{tena.
- [TRAJK
^lanak 98.
U svrhu za{tite i ostvarenja ekonomskih i socijalnih interesa svojih ~lanova Sindikat ima pravo pozvati svoje ~lanstvo i zaposlene u {trajk.
Radnik ima pravo na {trajk i slobodno odlu~uje o svom u~e{}u u {trajku.
Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava radnika utvr|ena Zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit }e u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da poduzme odgovaraju}e mjere.
Sindikat ima pravo organizirati {trajk sukladno sa Zakonom i pravilima Sindikata o {trajku, ako sporna pitanja ne budu rije{ena putem pregovora.
Sindikat se suzdr`ava od {trajka, ako se odredbe ovog Kolektivnog ugovora uredno ispunjavaju prema svim radnicima.
[trajk se organizira i vodi sukladno Zakonu o {trajku, Kolektivnom ugovoru i Pravilnikom sindikata o {trajku.
^lan 99.
Sindikat }e pristupiti {trajku, kao metodu sindikalne akcije, sukladno zakonu, pri tome vode}i ra~una da se osigura funkcioniranje sustava telekomunikacija sukladno ~lanku 5. Zakona o {trajku.
Za provo|enje {trajka potrebno je utvrditi nu`an obim poslova u poduze}u koji se ne smiju prekidati za vrijeme {trajka, a na osnovu Sporazuma utvr|enog sa Poslodavcem.
Sporazum kojim se utvr|uje funkcioniranje nu`nih radnih mjesta u poduze}u, kao i njihov obujam, predla`e Poslodavac.
^lanak 100.
Odluku o stupanju u {trajk donosi Sredi{nji odbor – Predsjedni{tvo Sindikata.
Sredi{nji odbor – Predsjedni{tvo Sindikata sa~injava {trajka~ki odbor. ^lanovi {trajka~kog odbora ne mogu biti raspore|eni na rad za vrijeme {trajka.
Odluka o stupanju u {trajk dostavlja se osnovnim sindikalnim organizacijama – sindikalnim podru`nicama i Poslodavcu i to u zakonski utvr|enom roku.
^lanak 101.
Poslodavac ne mo`e pozivati na odgovornost radnike, niti ih dovoditi u nepovoljniji polo`aj, zbog u~e{}a u {trajku bez obzira jesu li u~lanjeni u Sindikat ili nisu njegovi ~lanovi.
^lanak 102.
Radniku koji je u~estvovao u {trajku pla}a se mo`e smanjiti razmjerno vremenu u~e{}a u {trajku.
XVI. PRIMJENA I TUMA^ENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
^lanak 103.
Ugovorne strane imenuju zajedni~ko povjerenstvo od ~etiri ~lana za pra}enje primjene i tuma~enje odredaba ovog Ugovora, i to dva ~lana Sindikata i dva ~lana resornog ministarstva.
Povjerenstvo se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana potpisivanja ovog Ugovora. Predsjednik povjerenstva mijenja se naizmjeni~no svake godine. Povjerenstvo donosi Poslovnik o radu.
Odluke povjerenstva donose se ve}inom glasova, a kod istog broja glasova, Povjerenstvo }e usugla{avati stavove, a ako nije mogu}e ide na arbitra`u.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 104.
Za{tita dostojanstva i na~ela pona{anja Poslodavca i radnika temelje se na eti~kom Kodeksu.
^lanak 105.
Ovaj Ugovor zaklju~uje se na neodre|eno vrijeme.
Svaka ugovorna strana mo`e pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora, ali ga ne mo`e jednostrano otkazati.
Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Ugovora obvezna je pristupiti pregovorima o predlo`enoj izmjeni i dopuni u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga.
Ako druga strana ne prihvati prijedlog u roku od 15 (petnaest) dana, pokre}e se arbitra`ni postupak.
^lanak 106.
Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zaklju~enim kada ga potpi{u predstavnici ugovornih strana.
Prava utvr|ena ovim Ugovorom ne mogu biti manja u eventualnoj tvorbi pojedina~nih Kolektivnih ugovora.
^lanak 107.
Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni inspektor rada.
Radnik, Sindikat, Radni~ko vije}e (Vije}e zaposlenika) i Poslodavac mogu zahtijevati od Inspektora rada provo|enje inspekcijskog nadzora.
^lanak 108.
Potpisnici ovog Ugovora obvezuju se da }e na sva druga pitanja iz radnog odnosa koja nisu ure|ena ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjivati odredbe Zakona o radu, Op}eg kolektivnog ugovora za teritoriju
Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 54/05) i Konvencija MOR-a koje su ratificirane od strane Bosne i Hercegovine.
^lanak 109.
Poslodavac je du`an uskladiti Pravilnik o radu, Pravilnik o radnim mjestima sa posebnim uvjetima rada, Pravilnik o za{titi na radu i druga op}a akta sa odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
^lanak 110.
Danom po~etka primjene ovog Kolektivnog ugovora prestaje da va`i Kolektivni ugovor za zaposlenike JP BH Telecom Sarajevo (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 5/04) i Kolektivni ugovor za zaposlenike hrvatske po{te i telekomunikacija Mostar (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 37/02).
^lanak 111.
Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu i primjenjuje se sljede}eg dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”.
Ugovorne strane suglasne su da se ovaj Kolektivni ugovor primjenjuje za Javno Poduze}e Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar od 01. srpnja 2007.
Broj 01-27-1239/06
- decembra 2006. godine
Na strani Poslodavca
Za Vladu Federacije BiH
Federalni ministar
prometa i komunikacija
- Nexad Brankovi}, s. r.
Broj 51-06/06
- decembra 2006. godine
Na strani zaposlenika/radnika
Predsjednik
Sindikata BH Telecoma
Omer Karamuji}, s. r.
Broj P-4-2/06
- decembra 2006. godine
Predsjednik
Sindikata Hrvatskih telekomunikacija Mostar
Pero Obad, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
