504
Na osnovu člana 112. Zakona o radu (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 43/99.) i člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 19/2000.), a u skladu sa stavom 2. člana 40. Statuta Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja BiH, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Bosne i Hercegovine kao predstavnik zaposlenika i Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/ porta kao predstavnik poslodavca, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
ZA DJELATNOST OSNOVNOG OBRAZOVANJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I – OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom za djelatnost osnovnog obrazovanja se uređuju prava i obaveze zaposlenika u osnovnim kolama i njima sličnim odgojno-obrazovnim ustanovama kao to su: redovne osnovne kole, specijalne osnovne kole, osnovne muzičke, osnovne umjetničke, osnovne kole za obrazovanje odraslih i druge kole osnovnog obrazovanja i odgoja (u daljem tekstu: osnovne kole) na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Općim aktima osnovne kole se ne mogu utvrditi manja prava zaposlenika od onih koja su utvrđena ovim kolektivnim ugovorom.
Direktor osnovne kole i drugi organi upravljanja i rukovođenja obezbijedit će uče će sindikata u pripremi i izradi prednacrta i nacrta općih akata koji reguli u oblast radno-pravnih odnosa zaposlenika u osnovnoj koli (u daljem tekstu: pravilnik o radu).
Član 3.
Ovim kolektivnim ugovorom se uređuju: radni odnos, radno vrijeme, odmori i odsustva, za tita zdravlja i sigurnosti na radu; plaće, naknade plaće i nagrade; naknade tete; za tita prava zaposlenika; stručno usavr avanje i osposobljavanje za rad; djelovanje i uslovi rada sindikata; mirno rje avanje kolektivnih radnih sporova; trajk; tumačenje i praćenje primjene kolektivnog ugovora kao i druga pitanja koja nisu regulisana Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 4.
Za pitanja koja nisu uređena ovim kolektivnim ugovorom, primjenjivat će se odredbe Općeg kolektivnog ugovora.
II – RADNI ODNOSI
Član 5.
U osnovnoj koli radni odnos se zasniva između zaposlenika i poslodavca.
Zaposlenik u smislu ovog kolektivnog ugovora je: učitelj, nastavnik, profesor,
pedagog, bibliotekar, administrativni radnik, blagajnik, knjigovođa, ef
računovodstva, kućni majstor, domar, vozač, sekretar, psiholog, kuhar-servirka, te
drugi kvalifikovani radnici, higijeničari, kuriri i drugi nekvalifikovani radnici.
Poslodavac u smislu ovog kolektivnog ugovora je osnovna kola kod koje je zaposlenik u radnom odnosu, odnosno nadle ni dr avni organ.
Član 6.
Način i postupak za zasnivanje radnog odnosa se vr e u skladu sa zakonom. Danom zasnivanja radnog odnosa se smatra dan potpisivanja ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.
Član 7.
Osoba koja ima opću zdravstvenu sposobnost, utvrđenu od nadle ne zdravstvene ustanove, mo e zaključiti ugovor o radu u osnovnoj koli.
Zaposlenik koji u toku trajanja radnog odnosa u osnovnoj koli oboli od zarazne ili du evne bolesti, ne mo e obavljati odgojno-obrazovni rad sve dok bolest traje.
Član 8.
Ugovor o radu se zaključuje u pismenoj formi.
Ugovor o radu se zaključuje na neodređeno vrijeme, ako zakonom nije drugačije odredjeno.
Član 9.
Ugovor o radu se mo e zaključiti na određeno vrijeme u sljedećim slučajevima:
zamjene odsutnog zaposlenika do povratka odsutnog zaposlenika, a najdu e godinu dana;
za obavljanje izvanrednih, privremenih ili povremenih poslova čiji se opseg privremeno povećao, u skladu sa općim aktom poslodavca;
zasnivanje radnog odnosa sa pripravnikom;
drugim slučajevima utvrdjenim kolektivnim ugovorom.
Ugovor o radu zaključen na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog tim ugovorom.
Prijem pripravnika
Član 10.
Zaposlenik-pripravnik, koji zaključuje ugovor o radu za neposredan odgojno-obrazovni rad, osposobljava se za samostalan odgojno-obrazovni rad za vrijeme pripravničkog sta a.
Pripravnički sta iz prethodnog stava se utvrđuje u skladu sa zakonom ili drugim propisom kantona kojim se reguli e djelatnost u osnovnoj koli.
Ukoliko zaposlenik-pripravnik ne polo i stručni ispit u propisanom roku prestaje mu radni odnos.
Za ostale zaposlenike-pripravnike u osnovnoj koli radni odnos se zaključuje na određeno vrijeme, i to najdu e godinu dana.
Volonterski rad
Član 11.
Zaposlenici u neposrednom odgojno-obrazovnom radu (nastavnici i profesori) se mogu primiti i bez zasnivanja radnog odnosa, na volonterski rad, na stručno osposobljavanje radi polaganja stručnog ispita, po postupku i na način koji je zakonom predviđen za pripravnike.
Ugovor o volonterskom radu se zaključuje u pismenom obliku.
Volonterski rad mo e trajati najdu e godinu dana, koliko i pripravnički sta , ako to zakonom nije drugačije regulisano.
Otkazni rok
Član 12.
Zaposlenik kome se otkazuje ugovor o radu u skladu sa Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom, ima pravo na otkazni rok zavisno od godina penzijskog staa, kako slijedi:
do 5 godina penzijskog staa 1 mjesec;
od 5 do 10 godina penzijskog staa 2 mjeseca;
od 10 do 20 godina penzijskog staa 4 mjeseca;
preko 20 godina penzijskog staa 6 mjeseci.
Sindikat osnovnog obrazovanja na nivou kantona obavezan je voditi listu zaposlenika kojima je prestao, otkazan ugovor o radu, odnosno prestao radni odnos.
Osnovne kole na području kantona ne mogu zasnovati radni odnos sa novim zaposlenikom, ako se na listi iz prethodnog stava nadlenog kantonalnog sindikata osnovnog obrazovanja nalazi osoba koja ispunjava uslove stru ne spreme koja se trai, a koja ima prioritet u zapoljavanju.
III – RADNO VRIJEME
lan 13.
Raspored radnog vremena u okviru 40-satne radne sedmice i koritenja dnevnog i sedmičnog odmora, utvrđuju se pravilnikom o radu poslodavca donesenim u skladu sa zakonom, nastavnim planom i programom i pedagokim standardima.
lan 14.
- okviru 40-satne radne sedmice zaposlenici u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj koli imaju propisanu normu nastavnih sati sedmično: za pripremu nastave, vannastavne aktivnosti, prisustvovanje sjednicama stručnih organa, rad na pedagokoj dokumentaciji, saradnja sa roditeljima, individualni rad sa u enicima, utvr enim pedagokim standardima i normativima i pravilnikom o radu poslodavca.
Zaposlenik moe imati najvie 6 sati dnevno neposrednog odgojno-obrazovnog rada u kontinuitetu.
lan 15.
U slu aju iznenadnog pove anja poslova ili kada do odre enog roka treba izvriti neke poslove koje nije moguće izvriti u redovnom radnom vremenu zaposlenik je, na zahtjev poslodavca, obavezan raditi due od punog radnog vremena, u skladu sa zakonom.
Prekovremeni rad za zaposlenike u neposrednom odgojno-obrazovnom radu ne moe trajati vie od 10 sati nastave sedmično iznad nastavne norme, dok ne prestanu razlozi za takav rad, a najdue dok traje nastavna godina, o čemu je poslodavac duan pribaviti miljenje sindikata i obavijestiti organ nadlean za poslove inspekcije rada kantona.
IV – ODMORI I ODSUSTVA
lan 16.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta, koji ne ulazi u dnevno radno vrijeme.
lan 17.
Duina i vrijeme koritenja godinjeg odmora se utvrđuje u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
Pri utvr ivanju trajanja godinjeg odmora se ne uračunavaju nedjelje i dani u koje se po zakonu ne radi.
lan 18.
Zaposlenik u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj koli, godinji odmor koristi u vrijeme ljetnog raspusta, u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
- drugom periodu godine, zaposlenik iz prethodnog stava moe koristiti godinji odmor ukoliko se ne remeti nesmetano odvijanje odgojno-obrazovnog procesa.
Trajanje godinjeg odmora od 18 radnih dana se uvećava po sljedećim osnovama i mjerilima:
- Po osnovu radnog staa
za svake tri godine staa najmanje jedan radni dan;
- Po osnovu sloenosti poslova i zadataka:
za rukovode a radna mjesta dva radna dana;
za ostala radna mjesta jedan radni dan;
- Po osnovu uslova rada:
za oteane uslove rada jedan radni dan;
- Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
majka sa jednim djetetom do sedam godina starosti dva radna dana;
majka sa dvoje ili vie djece do sedam godina starosti tri radna dana;
samohrani roditelj kod kojeg ivi malodobno dijete dva radna dana;
invalidi i zaposlenici sa hroni nim oboljenjem uz nalaz nadlenog ljekara dva radna dana;
- Po osnovu rezultata rada:
za uspjene rezultate u radu jedan radni dan;
za naro ito uspjene rezultate u radu dva radna dana.
lan 19.
Zaposlenik koji nije stekao pravo na godinji odmor, odnosno koji nema 6 mjeseci neprekidnog rada, ima pravo na najmanje dva radna dana godinjeg odmora za svaki navreni mjesec rada.
lan 20.
Na osnovu plana koritenja godinjih odmora, poslodavac je duan zaposleniku uručiti rjeenje o godinjem odmoru, najkasnije 15 dana prije početka koritenja godinjeg odmora.
lan 21.
Koritenje godinjeg odmora se moe privremeno prekinuti na zahtjev poslodavca u slučaju kada je to neophodno radi izvrenja neodlonih slubenih poslova.
U slu aju iz stava 1. ovog lana, zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih
trokova nastalih prekidom koritenja godinjeg odmora, a visina trokova se dokazuje odgovarajućim dokazima (vozne karte, računi o koritenju pansiona i sl.).
lan 22.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu pla e od ukupno 7 radnih dana u kalendarskoj godini u slu aju:
stupanja u brak 5 dana;
porođaja supruge 5 dana;
te e bolesti 5 dana;
smrti člana u e obitelji, ili domaćinstva 5 dana;
selidbe 2 dana.
Ukoliko je u toku jedne kalendarske godine iskori teno pravo na plaćeno odsustvo
- trajanju od 7 dana, a stekao se nanovo jedan od uslova za kori tenje plaćenog odsustva, poslodavac će odlučiti o pravu zaposlenika u skladu sa pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju od pet radnih dana za pripremanje stručnog ispita ili drugog ispita koji predstavlja uslov za obavljanje poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen, u skladu sa pravilnikom o radu.
- slučaju smrti zaposlenika ili člana u e obitelji, zaposleniku pripada plaćena naknada u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom.
Član 23.
Zaposleniku pripada plaćeno odsustvo od dva plaćena i dva neplaćena radna dana u jednoj kalendarskoj godini, za zadovoljenje vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, u skladu sa godi njim programom rada osnovne kole.
Član 24.
Zaposleniku se mo e odobriti neplaćeno odsustvo sa rada od 30 dana u slijedećim slučajevima:
za pripremanje i polaganje ispita;
za gradnju ili popravku kuće ili stana;
za njegu bolesnog člana u e obitelji ili domaćinstva;
za sudjelovanje u kulturnim i sportskim aktivnostima;
u drugim slučajevima u skladu sa pravilnikom o radu.
Odsustvo iz prethodnog stava poslodavac će odobriti zaposleniku samo pod uslovom da se ne ometa normalno odvijanje nastavnog procesa, u skladu sa pravilnikom o radu.
V – ZA TITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI NA RADU
Član 25.
Poslodavac je du an osigurati zaposlenika za slučaj povrede na radu i u vezi sa radom, odnosno prilikom dolaska na posao i odlaska sa posla, u skladu sa zakonom.
Član 26.
Zaposlenici su du ni brinuti o vlastitiom zdravlju i sigurnosti, kao i drugih zaposlenika i učenika.
Član 27.
Poslovi sa posebnim uslovima rada zaposlenika su neposredan odgojno-obrazovni rad u nastavi u kojoj se izvode praktične vje be iz hemije, biologije i fizike, tehničkog i informatike, te u nastavi tjelesnog odgoja.
Pravilnikom o radu se utvrđuju poslovi sa posebnim uslovima rada.
Član 28.
Poslodavac je du an, na zahtjev sindikata, preuzeti dono enje potrebnih mjera za za titu zaposlenika, uključujući i njihovo osposobljavanje za siguran rad i prevenciju zdravlja.
Član 29.
Zaposlenik- ena ima pravo na posebnu za titu za vrijeme trudnoće, porođaja i njege djeteta u skladu sa Zakonom o radu i pravilnikom o radu.
Zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada do tri godine ivota djeteta, bez naknade plaće, uz prethodno podnesen pismeni zahtjev poslodavcu i dokaz da to pravo ne koristi drugi bračni drug.
VI – PLAĆE, NAKNADE PLAĆA I NAGRADE
Član 30.
Najni a plaća zaposlenika u osnovnoj koli ne mo e biti manja od 70%
prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, računajući od dana primjene ovog kolektivnog ugovora.
Član 31.
Osnovna plaća zaposlenika se utvrđuje u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom.
Osnovica za obračun plaća je najni a plaća u osnovnoj koli.
Osnovicu za obračun plaće zaposlenika u osnovnoj koli utvrđuje, svaka tri mjeseca, nadle na vlada kantona, na osnovu usagla enog prijedloga kantonalnog ministra za finansije, ministra obrazovanja i sidnikata, s tim da ne mo e biti manja od iznosa definisanog u članu 30. ovog kolektivnog ugovora.
Prilikom utvrđivanja osnovice za plaću zaposlenika u osnovnoj koli po proceduri iz prethodnog stava, vodit će se računa da zaposlenik u osnovnoj koli ne bude u nepovoljnijem polo aju od slu benika organa uprave u kantonu.
U slučaju povećanja tro kova ivota, ili inflacije veće od 5%, osnovica za utvrđivanje plaća se mo e utvrđivati mjesečno.
Član 32.
Vrednovanje poslova zaposlenika se utvrđuje određivanjem koeficijenata koji se mno e sa osnovicom i tako utvrđuje osnovna plaća.
Koeficijenti iz stava 1. se utvrđuju vrijednostima i to:
- pomoćno i tehničko osoblje 1.00-160
- administrativno i finansijsko osoblje 1.60-2.40
- nastavno osoblje 2.40-2.70
- stručni sradnici 2.70-3.00
- rukovodno osoblje 3.00-3.30
Ukoliko određene poslove u osnovnoj koli radi zaposlenik sa ni im stepenom stručne spreme od one koja je predviđena kao uslov, koeficijent slo enosti se mo e umanjiti do 0,20.
Ukoliko je kao uslov predviđen ni i stepen kolske spreme nego to zaposlenik ima, koeficijent slo enosti se mo e uvećati do 0,20.
Smanjenje i uvećanje koeficijenta vr it će se u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 33.
Plaće zaposlenika koje se utvrde u skladu sa koeficijentima iz člana 32. ovog kolektivnog ugovora predstavljaju platne razrede.
U okviru svakog platnog razreda moguće je napredovanje u vi i stepen.
Napredovanje u vi i stepen platnog razreda moguće je nakon provedenih 10 godina na poslovima određenog platnog razreda i na osnovu ocjene o radu, u skladu sa pravilnikom o radu.
Zaposlenik u osnovnoj koli mo e napredovati nakon 20 godina rada u koli, za jo jedan stepen, na osnovu ocjene o radu.
Zaposleniku koji napreduje u vi i stepen platnog razreda se povećava koeficijent slo enosti za 5%.
Član 34.
Zaposleniku, koji radi na poslovima u ote anim uslovima rada, utvrđenim pravilnikom o radu, pripada pravo na posebni dodatak na plaću u visini do 20%.
Ote anim uslovima rada u smislu prethodnog stava se smatra:
rad u dvije smjene istog dana;
rad u kombinovanim odjeljenjima sa dva ili vi e razreda;
rad sa većim brojem učenika od broja koji je utvrđen pedago kim standardima;
rad u specijalnim odjeljenjima pri redovnoj osnovnoj koli i u specijalnoj koli;
rad u dislociranim i udaljenim kolama ili odjeljenjima;
i drugi uslovi koji se pravilnikom o radu kategorizuju kao ote ani.
Član 35.
Osnovna plaća se uvećava za svaku godinu penzijskog sta a za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne mo e biti veće od 20%.
Član 36.
Pravo na uvećanu osnovnu plaću za prekovremeni rad, noćni rad, rad na dan sedmičnog odmora i u dane praznika, zaposlenik će ostvarivati u najmanjim iznosima iz Općeg kolektivnog ugovora.
Naknade plaće
Član 37.
Zaposleniku pripada naknada za kori tenje godi njeg odmora (regres) najmanje u visini 70% njegove plaće ili najmanje u visini prosječne plaće ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Član 38.
Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.
Ukoliko se ishrana ne osigurava kod poslodavca, zaposleniku se osigurava mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 39.
Zaposleniku kome nije organiziran prevoz na posao i sa posla, a čije je mjesto stanovanja od mjesta rada udaljeno najmanje dva kilometra, pripada pravo na tro kove prevoza u visini karte gradskog ili prigradskog saobraćaja.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene tro kove prilikom slu benog putovanja-dnevnica, u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom.
Jubilarne i druge nagrade
Član 40.
Zaposleniku se za vjernost slu bi na poslovima odgoja i obrazovanja dodjeljuju jubilarne nagrade, i to:
za navr enih 10 godina rada, u visini jedne prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine;
za navr enih 20 godina rada, dvije prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine;
za navr enih 30 godina rada, tri prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine;
za navr enih 35 godina rada, četiri prosječne plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Izuzetno, ako se zbog ekonomskih te koća ne mogu obezbijediti sredstva za jubilarne nagrade u iznosima iz stava 1. ovog člana, poslodavac, uz pribavljenu saglasnost sindikata, mo e donijeti odluku o ni im isplatama, ali ne manje od 70% visine nagrade utvrđene ovim kolektivnim ugovorom.
Jubilarne nagrade se ne mogu isplaćivati retroaktivno.
Otpremnina
Član 41.
Zaposleniku kome prestaje radni odnos zbog odlaska u penziju – mirovinu se isplaćuje otpremnina u visini od najmanje tri prosječne mjesečne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca neposredno prije umirovljenja, ili tri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji BiH, ako je to povoljnije za zaposlenika, u skladu sa Zakonom o radu.
Član 42.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu, bez njegove krivice, nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, ima pravo na otpremninu u skladu sa Zakonom o radu.
Otpremnina iz prethodnog stava se utvrđuje na sljedeći način:
do 10 godina neprekidnog rada kod poslodavca, zaposlenik ostvaruje otpremninu u visini 1/3 njegove prosječne plaće za svaku godinu rada kod poslodavca;
preko 10 godina neprekidnog rada kod poslodavca, zaposlenik ostvaruje otpremninu u visini 1/ 2 njegove prosječne mjesečne plaće za svaku godinu rada;
preko 20 godina neprekidnog rada kod poslodavca, zaposleniku pripada jedna njegova prosječna mjesečna plaća za svaku godinu.
Otpremnina se isplaćuje zaposleniku najkasnije posljednjeg dana rada kod poslodavca.
VII – NAKNADA TETE
Član 43.
Poslodavac je du an naknaditi tetu zaposleniku, koju on pretrpi na poslu ili u vezi sa poslom, po općim propisima za naknadu tete.
Kad zaposlenik na poslu ili u vezi sa poslom, namjerno ili iz krajnje nepa nje, prouzrokuje tetu poslodavcu, nadle ni organ upravljanja, u skladu sa zakonom, utvrdit će visinu i način naknade tete.
Ako se teta ne moe utvrditi tačno, ili bi utvrđivanje tete proizvelo nesrazmjerne trokove, teta se moe utvrditi u paualnom iznosu, na način propisan pravilnikom o radu.
lan 44.
Ako je teta nastala na stvari, poslodavac moe dozvoliti da se teta naknadi uspostavom prijanjeg stanja stvari, u određenom roku, o troku zaposlenika.
Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev, zavisno od njegovog materijalnog stanja, omogu iti pla anje naknade tete u obrocima.
Poslodavac moe iznos tete umanjiti ili osloboditi zaposlenika obaveza plaćanja tete, u zavisnosti od imovnog stanja i odnosa prema radu zaposlenika.
VIII – ZATITA PRAVA
lan 45.
Poslodavac je duan odluke, rjeenja i druge akte koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenika, dostaviti zaposleniku u pismenom obliku s obrazloenjem i poukom o pravnom lijeku, u rokovima određenim zakonom.
lan 46.
Prilikom razmatranja prigovora podnesenih na rjeenja i akte iz prethodnog člana ovog kolektivnog ugovora, poslodavac je duan razmotriti miljenje sindikata.
lan 47.
U slu aju povrede nekog prava iz radnog odnosa zaposlenika, moe se pokrenuti postupak mirnog rjeavanja spora, prije ostvarivanja prava putem suda.
Za rjeavanje spora moe se imenovati komisija, u skladu sa pravilnikom o radu .
Komisija je obavezna zatraiti posredovanje sindikata s ciljem traenja zatite od nadlenih inspekcijskih slubi i drugih nadlenih organa.
lan 48.
U slu aju spora u realizaciji prijedloga komisije iz prethodnog lana, za rjeavanje nastalog spora stranke mogu povjeriti arbitrai.
Strane u sporu formiraju tročlano arbitra no vijeće u koje po jednog člana arbitra nog vijeća imenuje zaposlenik i poslodavac, a trećeg člana imenuju sporazumno obje strane.
Rad arbitra nog vijeća se reguli e pravilnikom o radu.
Protiv odluke arbitra nog vijeća alba nije dopu tena.
IX – STRUČNO USAVR AVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Član 49.
Poslodavac je du an omogućiti zaposleniku, u toku radnog odnosa, obrazovanje, osposobljavanje i usavr avanje za rad:
upućivanjem na stručno usavr avanje;
upućivanjem na kolovanje ili specijalizaciju;
prisustvo organiziranim seminarima i kursevima.
Za vrijeme odsustvovanja sa posla radi obrazovanja, osposobljavanja i usavr avanja, zaposleniku pripada pravo na naknadu plaće i naknadu putnih tro kova.
Član 50.
Prilikom uvođenja novog načina organiziranja nastave, novih nastavnih pomagala ili nastavne tehnike, u skladu sa nastavnim planovima i programima i pedago kim standardima za osnovnu kolu, poslodavac je du an omogućiti zaposleniku stručnu obuku, o tro ku poslodavca.
Član 51.
Zaposlenik je du an da se obrazuje, usavr ava i osposobljava, u skladu sa zakonom, ovim kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
X – DJELOVANJE I USLOVI RADA SINDIKATA
Član 52.
Sindikat djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
Sindikat je du an obavijestiti poslodavca o izboru ili imenovanju sindikalnog povjerenika i drugih sindikalnih predstavnika.
Član 53.
Poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku, omogućiti neophodan pristup radnim mjestima zaposlenika, u cilju uspje nog ostvarivanja njegove du nosti, te radi omogućavanja uvida u podatke i isprave u vezi sa ostvarivanjem i za titom prava zaposlenika.
Poslodavac je du an primiti na razgovor sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika, po mogućnosti odmah, ali najkasnije u roku od dva dana.
Poslodavac je du an u pismenom obliku odgovoriti na svaki dopis sindikalnog povjerenika, odnosno predstavnika, najkasnije u roku od pet dana.
Član 54.
Sindikalni povjerenik, odnosno predstavnik, ne smije biti spriječen ili ometan u obavljanju svoje du nosti ako djeluje u skladu sa zakonom i ovim kolektivnim ugovorom.
Sindikalni predstavnik du an je pred poslodavcem da se predstavi odgovarajućom punomoći ili iskaznicom.
Ozljeda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne du nosti i slu benog puta u vezi sa tom du no ću smatra se ozljedom na radu kod poslodavca.
Član 55.
Poslodavac je du an sindikalnom povjereniku, odnosno predstavniku, kao i
članovima povjereni tva sindikata, omogućiti obavljanje sindikalne aktivnosti u radnom vremenu na način i u obimu koji ovisi o organizaciji rada kole.
Članovi sindikalne podru nice imaju pravo odr avati sindikalne sastanke u radno vrijeme vodeći računa da se sastanci organiziraju u vrijeme i na način koji ne teti djelotvornosti poslovanja kole.
Sindikalni predstavnik, odnosno povjerenik, odnosno članovi sindikalnog povjereni tva imaju pravo na neplaćeno odsustvo za sindikalne seminare, savjetovanja, konferencije i kongrese u trajanju od ukupno osam dana godi nje.
Član 56.
Poslodavac se obavezuje da neće svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način onemogućiti sindikalni rad, sindikalno organiziranje i pravo zaposlenih da se učlane u sindikat.
Član 57.
U provođenju mjera za tite na radu, sindikalni povjerenik ima pravo i obavezu:
sudjelovati u planiranju za unapređenje uslova rada;
brinuti o sigurnosti i zdravlju zaposlenih;
njihovoj za titi na radu;
pozvati inspektora za tite na radu, ako ocijeni da je to potrebno.
Član 58.
Sindikalni povjerenik ili druga osoba koja profesionalno obavlja du nost u sindikatu, ima se pravo nakon isteka mandata, ako ne bude ponovo imenovana, vratiti na svoje ili drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove stručne spreme.
Prava i obaveze iz stava 1. ovog člana se uređuju pismenim putem između sindikata i poslodavca.
XI – MIRNO RJE AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 59.
Kolektivni radni spor, koji se ne mo e rije iti pregovaranjem ugovornih strana, rje ava mirovno vijeće u postupku mirenja, u skladu sa zakonom o radu.
Ukoliko ugovorne strane ovog kolektivnog ugovora prihvate prijedlog mirovnog vijeća, prijedlog ima pravnu snagu ovog kolektivnog ugovora.
Član 60.
Ukoliko ugovorne strane odbiju prijedlog mirovnog vijeća, mogu povjeriti
rje avanje kolektivnog radnog spora arbitra i, u skladu sa Zakonom o radu i ovim kolektivnim ugovorom.
Arbitra u u smislu stava 1. ovog člana vodi arbitra no vijeće koje sačinjava neparan broj arbitara, i to ugovorne strane biraju isti broj arbitara, a jednog arbitra sporazumno.
Svaki arbitar mora imati zamjenika.
Arbitra no vijeće bira predsjednika.
Arbitri se biraju sa liste istaknutih i priznatih nau nih i stru nih javnih osoba i zaposlenika u oblasti obrazovanja.
Listu arbitara u smislu ovog lana utvr uju ugovorne strane ovog kolektivnog ugovora u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Ugovorne strane mogu donijeti poslovnik o radu arbitranog vijeća.
lan 61.
Rad arbitranog vijeća je javan.
Za rad arbitranog vijeća strane u sporu dune su osigurati potrebnu dokumentaciju i prue sve informacije potrebne za donoenje konačne odluke u sporu od strane arbitranog vijeća.
XI – TRAJK
lan 62.
Radi zatite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa koji se ne mogu rijeiti pregovorima s poslodavcem, niti drugim mjerama, zaposlenici u osnovnim kolama mogu, na poziv sindikata, organizirati trajk, pod uslovima i na način utvrđen Zakonom o radu, Zakonom o trajku i ovim kolektivnim ugovorom.
lan 63.
Odluku o trajku donosi Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja BiH natpolovi nom ve inom glasova svojih lanova, deset dana prije datuma odre enog za po etak trajka.
Sindikat je duan ne zloupotrebljavati funkciju profesije.
lan 64.
Na dan najave trajka, Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja BiH mora objaviti Pravila o trajku.
trajkom rukovodi trajkački odbor sastavljen od predstavnika organizatora
trajka koji je duan odravati vezu sa drugom ugovornom stranom, kako bi se nastavilo pregovaranje o rjeavanju i otklanjanju razloga za trajk, u skladu sa zakonom.
U sporazumnom rjeavanju nastalog spora učestvuju zaposlenici u osnovnim
kolama, predstavnici osnovnih kola kao poslodavaca, nadlenih ministarstava kantona i Federacije BiH i predstavnik Vlade.
Član 65.
Zaposlenik u osnovnoj koli koji sudjelujući u trajku po tuje odredbe Zakona o radu, Zakona o trajku, ovog kolektivnog ugovora i odluke trajkačkog odbora, ima punu za titu sindikata, dok u suprotnom nema tu za titu.
Član 66.
Zaposleniku koji sudjeluje u trajku plaća se mo e smanjiti, srazmjerno vremenu sudjelovanja u trajku, u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 67.
Sindikat mo e organizirati trajk upozorenja u trajanju najdu e dva sata.
Član 68.
trajk prestaje odlukom trajkačkog odbora nakon postizanja dogovora o rje avanju zahtjeva zaposlenika u trajku sa nadle nim organima.
XIII – TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 69.
Tumačenje i praćenje primjene ovog kolektivnog ugovora,vr it će zajednička komisija koju u roku od 30 dana od dana potpisivanja ugovora imenuju ugovorne strane.
Komisiju čine po dva člana predstavnika potpisnika ovog kolektivnog ugovora i njihova dva zamjenika.
Komisija donosi poslovnik o svom radu.
Sve odluke komisija donosi konsenzusom.
Ugovorne strane su du ne pridr avati se tumačenja i odluka komisije.
U slučaju nemogućnosti postizanja konsenzusa u tumačenju pojedinih odredaba ovog ugovora, sporna pitanja dostavit će se na rje avanje abitra nom vijeću iz člana 59.ovog ugovora.
XIV – PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE
Član 70.
Ovaj kolektivni ugovor se zaklju uje na neodre eno vrijeme, a svaka ugovorna strana moe predloiti njegove izmjene i dopune.
Na inicijativu za izmjene kolektivnog ugovora druga ugovorna strana duna je odgovarati u roku od 15 dana od dana prijema inicijative.
Izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora se vre na način na koji je i donesen.
lan 71.
Ovom kolektivnom ugovoru mogu pristupiti kao potpisnici i ovlateni predstavnici nadlenih kantonalnih ministarstava i granskog sindikata kantona.
lan 72.
Ovaj kolektivni ugovor se smatra zaklju enim i stupa na snagu kad ga potpiu ovlateni predstavnici ugovornih strana.
lan 73.
Zaklju eni kolektivni ugovor objavit e se u “Slubenim novinama Federacije BiH“, a stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Broj 01-320/00 3. oktobra 2000. godine Sarajevo
Broj 03-38-5754/00 3. oktobra 2000. godine Sarajevo
SAMOSTALNI SINDIKAT OSNOVNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA BOSNE I HERCEGOVINE P R E D S J E D N I K Prof.Ibrahim Halvadija, s.r.
FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA/PORTA M I N I S T A R Prof. dr.Fahrudin Rizvanbegović, s.r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ