| Godina XIV – Broj 61 | Ponedjeljak, 10. 9. 2007. godine | ISSN 1512-7079 |
| S A R A J E V O |
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI ZDRAVSTVA NA TERITORIJI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Član 1.
Kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti zdravstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ugovor) ure|uju se prava, obaveze i druga pitanja iz radnog odnosa zaposlenika u javnim zdravstvenim ustanovama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH).
Član 2.
Na nivou kantona/`upanija mogu se zaklju~iti kolektivni ugovori iz oblasti zdravstva, ali se njima na mogu utvrditi manja prava i obaveze od prava i obaveza utvr|enih ovim Ugovorom.
^lan 3.
Poslodavci su du`ni pridr`avati se odredbi ovog Ugovora na cjelokupnoj teritoriji Federacije BiH, odnosno u svim kantonima/`upanijama i u skladu s njim donijeti u roku od 45. dana pravilnike o radu te zaklju~iti ugovore o radu sa zaposlenicima.
^lan 4.
Poslodavac je obavezan zaposleniku s kojim je zaklju~io ugovor o radu obezbijediti i dati posao i za obavljeni rad isplatiti pla}u.
Poslodavac ima pravo bli`e odrediti mjesto i na~in obavljanja rada zaposlenika po{tuju}i pritom prava, stru~nu spremu i dostojanstvo zaposlenika.
Poslodavac je obavezan osigurati zaposleniku uslove za siguran rad u skladu sa zakonom i drugim propisima.
^lan 5.
Pravilnikom o radu i ugovorima o radu zaposlenika i poslodavaca ne mogu se odrediti manja prava i obaveze od prava i obaveza utvr|enih ovim Ugovorom.
^lan 6.
Na sva pitanja koja nisu ure|ena ovim Ugovorom, primjenjuje se Zakon o radu (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03), Zakon o zdravstvenoj za{titi (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 29/97), Zakon o zdravstvenom osiguranju (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 30/97 i 7/02), Op}i kolektivni ugovor za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 54/05 – u daljnjem tekstu: Op}i kolektivni ugovor), drugi zakoni i propisi.
^lan 7.
Ovaj Ugovor obavezuje njegove potpisnike.
Strane potpisnice obavezuju se primjenjivati ovaj Ugovor u dobroj vjeri.
- RADNI ODNOS
^lan 8.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.
Odluka iz prethodnog stava donosi se na osnovu pravilnika o radu.
^lan 9.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti samo sa zaposlenikom koji pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa ispunjava i posebne uslove utvr|ene pravilnikom o radu.
^lan 10.
Prilikom zaklju~ivanja ugovora o radu mo`e se ugovoriti probni rad.
Ukoliko se ugovori, probni rad traje:
- za zaposlenike s visokom i vi{om stru~nom spremom tri mjeseca
- za ostale zaposlenike 30 dana.
Probni rad se mo`e zaposleniku iznimno produ`iti iz objektivnih razloga /bolest, mobilizacija i sl./ za onoliko vremena koliko je zaposlenik bio odsutan, ako je bio odsutan najmanje deset dana.
^lan 11.
Zaposleniku koji nije udovoljio na probnom radu prestaje radni odnos otkazom koji mora biti u pisanom obliku i obrazlo`en, uz otkazni rok od sedam dana.
Ako poslodavac zaposleniku ne dostavi otkaz do posljednjeg dana probnog rada, smatrat }e se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
^lan 12.
Poslodavac mo`e zaklju~iti ugovor o obavljanju pripravni~kog sta`a sa pripravnikom.
Poslodavac mo`e pripravnika primiti i na stru~no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Osposobljavanje pripravnika – zdravstvenog radnika po osnovu st. 1. i 2. ovog ~lana je u trajanju utvr|enom Zakonom o zdravstvenoj za{titi i podzakonskom aktu koji reguli{e pripravni~ki sta` i stru~ni ispit.
Na prava i obaveze pripravnika i poslodavca, po osnovu ugovora o obavljanju pripravni~kog sta`a i volonterskog rada primjenjuje se Zakon o radu.
III. RADNO VRIJEME
^lan 13.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 37,5 sati sedmi~no.
Sedmi~no radno vrijeme raspore|eno je na pet dana u sedmici, od ponedjeljka do petka.
Za poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju druga~iji raspored dnevnog, odnosno sedmi~nog radnog vremena poslodavac mo`e odrediti druga~iji dnevni i sedmi~ni raspored radnog vremena.
^lan 14.
Zaposlenik ne mo`e napustiti radno mjesto dok ne dobije zamjenu, iako je njegovo radno vrijeme isteklo, ako bi time bilo dovedeno u pitanje osiguranje kontinuirane zdravstvene za{tite.
Napu{tanje radnog mjesta iz stava 1. ovog ~lana predstavlja te`u povredu radne obaveze.
^lan 15.
Na poslovima na kojima uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi zaposlenike od {tetnih uticaja, radno vrijeme se skra}uje srazmjerno {tetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika.
Poslovi iz stava 1. ovog ~lana i trajanje radnog vremena utvr|uje se Pravilnikom o radu i ugovorom o radu u skladu sa Zakonom.
Poslodavci su du`ni, da u okviru Pravilnika o radu i ugovora o radu, u vremenskom roku od 45 dana provedu postupak skra}ivanja radnog vremena na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, a u skladu sa Zakonom o za{titi na radu.
Zaposlenici koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada izjedna~eni su sa pravima i obavezama sa zaposlenicima sa punim radnim vremenom.
- ODMORI I ODSUSTVA
^lan 16.
Zaposlenik koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta, a koristi ga u skladu sa rasporedom koji odredi poslodavac ili ovla{tena osoba.
Vrijeme odmora u toku radnog dana ne ura~unava se u radno vrijeme i ne mo`e se koristiti na po~etku i na kraju radnog vremena.
^lan 17.
Izme|u dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
^lan 18.
Zaposlenik ima pravo na sedmi~ni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno.
Dani sedmi~nog odmora u pravilu su subota i nedjelja.
Ako zaposlenik radi na dan sedmi~nog odmora, osigurava mu se jedan dan u toku naredne sedmice.
^lan 19.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na pla}eni godi{nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
^lan 20.
Pravo na godi{nji odmor u trajanju du`em od 18 radnih dana imaju zaposlenici prema utvr|enim kriterijima kako to slijedi:
- prema du`ini radnog sta`a
| · | od 2 | – 5 godina | jedan dan; |
| · | od 5 | – 10 godina | dva dana; |
| · | od 10 – 15 godina | tri dana; | |
| · | od 15 – 20 godina | ~etiri dana; | |
| · | od 20 – 25 godina | pet dana; | |
| · | od 25 – 30 godina | {est dana; | |
| · | od 30 – 35 godina | sedam dana i | |
| · | preko 35 godina | osam dana. | |
- prema slo`enosti poslova:
| · | poslovi VSS sa zavr{enom specijalizacijom pet dana; | ||
| · | poslovi VSS | ~etiri dana; | |
| · | poslovi V[S i SSS | tri dana; | |
| · | poslovi VKV i KV | dva dana; | |
| · | poslovi NK | jedan dan. | |
- prema socijalnim uslovima:
- roditelj, staratelj ili usvojitelj s jednim maloljetnim djetetom do sedam godina – dva dana;
- roditelju, staratelju ili usvojitelju za svako sljede}e maloljetno dijete do sedam godina jo{ po jedan dan;
- roditelju, staratelju ili usvojitelju hendikepiranog djeteta – tri dana;
- invalidima rada, invalidnim osobama i civilnim `rtvama rata sa najmanje 60% invalidnosti i RVI sa 20 i vi{e % invalidnosti – dva dana
- prema uslovima rada:
- rad u smjenama, s pripravno{}u ili de`urstvom – dva dana;
- rad u ve{eraju i rad u centralnoj sterilizaciji – dva dana
- zaposlenici u timu porodi~ne medicine koji rade na terenu – dva dana
- ATD-e i ustanovama koje se bave lije~enjem i dijagnostikom aktivne tuberkuloze, u mikrobiolo{kim, citolo{kim, biohemijsko-hematolo{kim, bromatolo{- kim, patolo{kim, imunolo{kim i protetskim labora- torijama, na infektivnim odjeljenjima, na odjeljenjima nuklearne medicine, higijensko-epidemiolo{koj slu`bi, prosekturi, u centrima za mentalno zdravlje, odjelje- njima za paraplegiju, u hirur{kim salama, oralna hirurgija na svim nivoima organizovanja zdravstvene djelatnosti, odjeljenjima intenzivne njege, odjeljenjima hemodijalize, na neurolo{kim odjeljenjima, u transfuziolo{koj slu`bi, endoskopiji, patrona`noj slu`bi, odjeljenjima invazivne kardiolo{ke dijagnostike i terapije, ekipe hitne medicinske pomo}i na terenu – pet dana
- rad na psihijatrijskim odjelima, parenteralnoj aplikaciji citostatika – deset dana
- rad sa izvorima ioniziraju}eg zra~enja – 15 dana
^lan 21.
U dane godi{njeg odmora ne ura~unavaju se dani sedmi~nog odmora, praznici u koje se ne radi i vrijeme privremene sprije~enosti za posao koje je utvrdio ovla{teni doktor medicine.
^lan 22.
Pri odre|ivanju vremena kori{tenja godi{njeg odmora, a u skladu s potrebama procesa /organizacije/ rada, poslodavac je obavezan voditi ra~una i o potrebama i `eljama zaposlenika.
^lan 23.
Na osnovu plana rasporeda godi{njeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku pismeno rje{enje o kori{tenju godi{njeg odmora.
Zaposleniku se mo`e promijeniti, odnosno prekinuti kori{tenje godi{njeg odmora samo radi izvr{enja posebno va`nih i neodgodivih slu`benih poslova na osnovu odluke poslodavca kao i na zahtjev zaposlenika zbog li~nih potreba.
Zaposleniku kojem je promijenjeno ili prekinuto kori{tenje godi{njeg odmora mora se omogu}iti naknadno kori{tenje, odnosno nastavljanje zapo~etog godi{njeg odmora.
Zaposlenik ima pravo na naknadu stvarnih tro{kova prouzro~enih odgodom odnosno prekidom kori{tenja godi{njeg odmora koje je uslijedilo na zahtjev poslodavca.
Tro{kovima iz stava 4. ovog ~lana smatraju se putni i drugi tro{kovi.
Putnim tro{kovima smatraju se stvarni tro{kovi prijevoza koji je zaposlenik koristio u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koristio godi{nji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini odre|enoj ovim Ugovorom.
Drugim tro{kovima smatraju se ostali izdaci koje je zaposlenik imao zbog odgode, odnosno prekida godi{njeg odmora {to dokazuje odgovaraju}om dokumentacijom.
^lan 24.
Zaposlenik koji odlazi u penziju ima pravo na puni godi{nji odmor za tu godinu.
^lan 25.
Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo u trajanju ukupno do sedam radnih dana.
Zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo zbog:
- sklapanja braka – pet dana;
- te`e bolesti ~lana u`e porodice odnosno doma}instva – pet dana;
- za smrtni slu~aj ~lana u`e porodice odnosno doma}instva kao i smrti roditelja bra~nog druga – pet dana;
- poro|aja supruge – tri dana;
- sudjelovanja na sindikalnim susretima, seminarima, sportskim susretima – dva dana;
- dobrovoljnog davanja krvi – dva dana;
- preseljenja dva dana.
^lan 26.
Zaposleniku se na njegov zahtjev mo`e odobriti nepla}eno odsustvo u toku kalendarske godine za:
- polaganje specijalisti~kog ispita – 30 dana;
- stru~no usavr{avanje – 15 dana;
- polaganje diplomskog ispita – 30 dana;
- izradu doktorske disertacije ili magistarskog rada – 30 dana;
- gradnju ili popravku ku}e ili stana – 30 dana;
- njegu ~lana porodice – 30 dana;
- posjete ~lanovima porodice izvan mjesta stanovanja – 30 dana.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi slu~ajevi za koje se mo`e odobriti nepla}eno odsustvo.
Za vrijeme odsustva iz st. 1. i 2. ovog ~lana prava i obaveze zaposlenika koja se sti~u na radu i po osnovi rada miruju.
- PLA]E I NAKNADE
^lan 27.
Za obavljeni rad zaposleniku pripada pla}a, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim Ugovorom i drugim propisima koji ure|uju ovu oblast u Federaciji BiH.
^lan 28.
Pla}e zaposlenika i ostala li~na primanja u smislu ovog Ugovora ispla}uju se zaposlenicima iz sredstava, koja se u skladu sa zakonom obezbje|uju za finansiranje djelatnosti zdravstva i drugih sredstava koja u vr{enju djelatnosti ostvaruje zdravstvena ustanova.
Poslodavac je du`an da iz ukupnih sredstava za finansiranje zdravstvene ustanove, na osnovu ~lana 49. Zakona o zdravstvenoj za{titi, kao i drugih propisa, obezbijedi sredstva za pla}e i druga prava uposlenika iz ovog Ugovora.
^lan 29.
Osnovna pla}a je najni`i iznos koji poslodavac mora platiti zaposleniku za puno radno vrijeme za posao odgovaraju}e grupe slo`enosti i rezultate rada.
Osnovna pla}a zaposlenika predstavlja umno`ak najni`e neto pla}e i odgovaraju}eg koeficijenta slo`enosti u koji je razvrstano zvanje i poslovi zaposlenika.
^lan 30.
Najni`a neto pla}a je osnovica za obra~un osnovne pla}e zaposlenika i predstavlja umno`ak neto satnice i broja radnih sati u toku mjeseca.
^lan 31.
Najni`a neto satnica u oblasti zdravstva iznosi 2,00 KM.
^lan 32.
Najni`a bruto satnica uskla|uje se sa pove}anjem tro{kova `ivota u skladu sa ~lanom 9. Op}eg kolektivnog ugovora.
^lan 33.
Pojedina~ni poslovi, odnosno zanimanja razvrstavaju se u grupe slo`enosti sa koeficijentima slo`enosti kako slijedi:
Zanimanje I grupe – koeficijent slo`enosti 1,00
Jednostavni poslovi, odnosno zanimanja za koje je potrebna osnovna {kola, (poslovi ~i{}enja radnih, administrativnih i zajedni~kih prostorija, skupljanje sme}a i drugih otpadaka iz administrativnih prostorija, briga o stanju sredstava za ~i{}enje i drugi poslovi koji se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada).
Zanimanje II grupe – koeficijent slo`enosti 1,10
Manje slo`eni poslovi, odnosno zanimanja sa prethodnim priu~avanjem za koje je potrebna osnovna {kola sa dodatnim funkcionalnim znanjima, vje{tinama ste~enim na te~ajevima ili odgovaraju}im prakti~nim iskustvima.
- poslovi odr`avanja ~isto}e u zdravstvenim ustanovama (~i{}enje, pranje i spremanje bolesni~kih soba i ordinacija, dezinfekcija prostorija, predmeta i pribora, transportovanje ne~istog rublja i sl.);
- poslovi pranja laboratorijskog posu|a, ambala`e, pribora za rad (priprema oru|a za mikrobiolo{ke postupke, pranje laboratorijskog posu|a, razvrstavanje sterilizovanog posu|a prema namjeni i sl.);
- poslovi portira i ~uvara;
- jednostavni poslovi na uspostavljanju telefonskih veza;
- pomo}ni poslovi u praonicama rublja, prehrani, serviranju hrane (tehni~kim radionicama i sl.);
- pomo}ni poslovi kod obdukcije, pakovanja sanitetskog materijala i sl.
Zanimanje III grupe – koeficijent slo`enosti 1,50
Srednje slo`eni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna stru~na sprema predvi|ena programom za III stepen obrazovanja odnosno KV radnici.
- poslovi tehni~kog odr`avanja (zanatsko odr`avanje instalacija, ure|aja, vozila, objekata i opreme, poslovi kroja~a – na nivou zvanja kvalifikovanog radnika i sl.);
- poslovi na pripremi hrane (kuhanje);
- poslovi uspostavljanja veza ve}eg intenziteta – operater na telefonskoj centrali;
- poslovi obi~nog transporta bolesnika i drugi op}i prijevoz;
- srednje slo`eni administrativni poslovi i poslovi evidencija.
Zanimanje IV grupe – koeficijent slo`enosti 1,90
Slo`ena zanimanja, odnosno poslovi za koje je potrebna srednja stru~na sprema (u ~etverogodi{njem trajanju), a obavljaju ih zaposlenici nezdravstvenog usmjerenja.
Zanimanje V grupe – koeficijent slo`enosti 2,10
Slo`eni poslovi, odnosno zanimanja za koje je potrebna VKV.
Zanimanje VI grupe – koeficijent slo`enosti 2,10
Slo`eni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna srednja stru~na sprema zdravstvenog usmjerenja.
Zanimanja VII/1 grupe – koeficijent slo`enosti 2,40
Slo`eni poslovi, odnosno zanimanja za koja je potrebna vi{a {kolska sprema nezdravstvenog usmjerenja.
Zanimanje VII/2 grupe – koeficijent slo`enosti 2,60
Zanimanje, odnosno poslovi za koje je potrebna vi{a {kolska sprema zdravstvenog usmjerenja.
Zanimanja VIII/1 grupe – koeficijent slo`enosti 3,20
Zanimanja, odnosno poslovi za koja je predvi|ena visoka stru~na sprema nezdravstvenog usmjerenja.
Zanimanja VIII/2 grupe – koeficijent slo`enosti 3,20
Zanimanja odnosno poslovi za koja je predvi|ena visoka stru~na sprema zdravstvenog smjera – visoka zdravstvena {kola.
Zanimanje IX/1 grupe – koeficijent slo`enosti 3,50
Zanimanja odnosno poslovi za koja je potrebna visoka stru~na sprema zdravstvenog smjera:
- doktor medicine
- doktor stomatologije
- magistar farmacije
- diplomirani in`enjer medicinske biohemije.
Zanimanje IX/2 grupe – koeficijent slo`enosti 3,70
Slo`eni i vrlo slo`eni poslovi za koje je potrebna visoka stru~na sprema nezdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.
Zanimanja IX/3 grupe – koeficijent slo`enosti 4,20
Slo`eni i vrlo slo`eni poslovi za koje je potrebna visoka stru~na sprema zdravstvenog usmjerenja i specijalizacija.
Zanimanje X grupe – koeficijent slo`enosti 4,40
Slo`eni i vrlo slo`eni poslovi za koje je potrebna visoka stru~na sprema zdravstvenog usmjerenja i subspecijalizacija.
Pravilnikom o radu zdravstvene ustanove mogu se detaljnije razraditi grupe slo`enosti poslova, s tim da se tom razradom ne mogu utvrditi nepovoljniji uslovi, koeficijenti, za pojedine grupe utvr|ene ovim Ugovorom.
^lan 34.
Zaposlenici se moraju unaprijed upoznati sa grupama slo`enosti u koje se raspore|uju.
^lan 35.
Osnovna pla}a zaposlenika pove}ava se za svaku godinu radnog sta`a kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lan 36.
Osnovna pla}a pove}ava se za:
- nau~ni stepen doktora nauka – 10%
- nau~ni stepen magistra nauka – 5%
- ste~eni naziv primarius – 3%
Pla}u menad`mentu zdravstvene ustanove utvr|uje upravni odbor zdravstvene ustanove.
Rukovodnim radnicima u zdravstvenim ustanovama, utvr|enim pravilnikom o radu, osnovna pla}a se uve}ava za polo`ajni dodatak koji iznosi od 5 do 15% na utvr|enu pla}u prema koeficijentu slo`enosti, u skladu sa pravilnikom o radu.
^lan 37.
Naknada za de`urstvo utvr|uje se tako da:
- radnim danom iznosi 9% od osnovne pla}e zaposlenika, a obra~unava se na sljede}i na~in:
- prvih osam sati obra~unava se kao redovan rad,
- drugih osam sati obra~unava se kao redovan rad jer zaposlenik odra|uje sljede}i dan,
- tre}ih osam sati de`urstva obra~unava se u visini od 9% od osnovne pla}e zaposlenika;
- radnim danom pred neradni dan, subotom i nedjeljom naknada za de`urstvo iznosi 13,5% od osnovne pla}e zaposlenika, a obra~unava se na sljede}i na~in:
- prvih osam sati obra~unava se kao redovan rad,
- drugih {esnaest sati obra~unava se u visini od 13,5% od osnovne pla}e zaposlenika;
- praznikom se naknada za de`urstvo obra~unava u visini od 18% od osnovne pla}e zaposlenika.
Nakon odra|enog de`urstva, subotom, nedjeljom i praznikom zaposlenik ima pravo na jedan pla}eni slobodni dan.
Poslodavac ne mo`e odrediti du`e radno vrijeme od propisanog zakonom, ra~unaju}i i vrijeme provedeno na de`urstvu.
^lan 38.
Naknada za pripravnost obra~unava se od naknade za de`urstvo, zavisno o tome u koji dan pada pripravnost i to u iznosu od 30%.
Pripravnost radnim danom traje 16 sati, a subotom, nedjeljom i praznikom 24 sata.
^lan 39.
Odredbe o de`urstvu odnose se i na zaposlenike koji su upu}eni na specijalizaciju ili subspecijalizaciju u drugu zdravstvenu ustanovu.
Naknadu za de`urstvo ispla}uje zdravstvena ustanova u koju je zaposlenik upu}en.
^lan 40.
Osnovna pla}a zaposlenika uve}ava se za:
- prekovremeni rad najmanje 30% od bruto satnice
- no}ni rad najmanje 30% od bruto satnice
- rad na dan sedmi~nog odmora najmanje 20% od bruto satnice
- rad u dane praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50% bruto satnice.
Osnovna pla}a uposlenika uve}ava se prema uvjetima rada kako slijedi:
- zaposlenicima koji rade sa ioniziraju}im zra~enjima, odjeljenjima za karantenske bolesti i odjeljenjima koji se bave lije~enjem pacijenata oboljelim od HIV/AIDS – 10%;
- zaposlenicima koji rade u bolni~kim ustanovama: na odjelima hirur{kih disciplina, jedinicama intenzivne njege, odjeljenjima invazivne kardiolo{ke dijagnostike i terapije, hitnoj medicinskoj pomo}i na terenu – 7%;
- medicinskim sestrama na bolni~kim odjelima – 5%
- zaposlenicima koji rade na parenteralnoj aplikaciji citostatika, u mikrobiolo{kim citolo{kim biohemijsko-hematolo{kim, bromatolo{kim, patolo{kim, protetskim i imunolo{kim laboratorijama, na infektivnim odjelje-njima, u higijensko-epidemiolo{koj slu`bi, hirur{kim salama, ginekologiji i aku{erstvu, na odjelima pedijatrije i odjelima za nedono{~ad, maksilofacijalnoj i oralnoj hirurgiji koji rade na svim nivoima zdravstvene djelatnosti, transfuziolo{koj slu`bi, hemodijalizi, sterilizaciji, palijativnoj njezi, endoskopiji, patrona`noj slu`bi, u centrima za mentalno zdravlje, centrima za lije~enje ovisnosti, u prosekturi, odjeljenjima koji se bave lije~enjem i dijagnostikom aktivne tuberkuloze, ATD-u, na neurolo{kim odjeljenjima – 4%.
No}nim radom smatra se rad u vremenu od 22 sata uve~e do 06 sati ujutro idu}eg dana.
Naknade iz stava 1. ovog ~lana se ne isklju~uju.
^lan 41.
Obra~un naknade za de`urstvo i pripravnost isklju~uju pove}anje osnovne pla}e za no}ni rad, rad subotom, nedjeljom, praznikom i prekovremeni rad.
^lan 42.
Poslodavac je obvezan zaposleniku obezbijediti topli obrok u toku radnog vremena.
Ukoliko poslodavac ne osigurava topli obrok, zaposlenik ima pravo na mjese~nu naknadu za isti u iznosu od najmanje 20% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 43.
Zaposlenik ima pravo na regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini od najmanje 50% prosje~ne neto pla}e svih zaposlenika ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa pod uslovom da zdravstvena ustanova-poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu zavr{ila s gubitkom.
^lan 44.
Zaposleniku pripada pravo na pla}ene tro{kove slu`benog putovanja-dnevnica.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni tro{kovi obra~unavaju se i ispla}uju prema pla}enom hotelskom ra~unu, osim hotela “de luxe” kategorije.
Dnevnice za slu`beni put u inostranstvo ispla}uju se na na~in propisan za organe uprave.
Dnevnice za slu`beni put iz stava 2. i 3. umanjuju se najvi{e za 30%, ako je osigurana besplatna hrana.
^lan 45.
Zaposlenik koji je privremeno upu}en na rad van mjesta prebivali{ta njegove porodice ima pravo na mjese~nu naknadu tro{kova zbog odvojenog `ivota od porodice u visini od 50 do 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Visina tro{kova iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se pravilnikom o radu zdravstvene ustanove.
^lan 46.
Naknada za rad na terenu – terenski dodatak utvr|uje se u jednakom iznosu za sve uposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smje{taj, ishrana i dr.), s tim {to ne mo`e biti manja od 75% utvr|enog iznosa dnevnice.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog ~lana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju du`em od 30 dana neprekidno.
^lan 47.
Dnevnica, naknada za odvojeni `ivot i terenski dodatak me|usobno se isklju~uju.
^lan 48.
Pla}a se ispla}uje mjese~no za prethodni mjesec.
Razmak izme|u dvije pla}e u pravilu ne smije biti du`i od 30 dana, a najdu`e do 40 dana.
^lan 49.
Za vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e u visini njegove prosje~ne pla}e u prethodna tri mjeseca.
^lan 50.
Zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e kada ne radi, a u visini pla}e koju bi ostvario da je radio zbog:
- pla}enog odsustva
- dr`avnih praznika
- vjerskih praznika – dva dana
- obrazovanja, prekvalifikacije i stru~no osposobljavanja na koje je upu}en od strane poslodavca
- obrazovanja za potrebe sindikalne aktivnosti
- zastoja u poslu do kojeg je do{lo bez njegove krivice.
^lan 51.
Nov~ana naknada u slu~aju smrti uposlenika ili ~lana njegove u`e porodice, kao i za slu~aj te`e invalidnosti uposlenika ispla}uje se u skladu sa ~lanom 15. Op}eg kolektivnog ugovora.
^lan 52.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu tro{kova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
^lan 53.
Poslodavac mo`e nagraditi i stimulisati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i dr`avnih praznika po osnovu ostvarenih u{teda, racionalizacija i inovacija u procesu rada kao i po osnovu neprekidnog rada (jubilarna nagrada), a u skladu sa materijalnim mogu}nostima.
^lan 54.
Tehnolo{kim vi{kom se ne mo`e proglasiti zaposlenik koji radi u zdravstvenoj djelatnosti neprekidno vi{e od 20 godina.
- OTPREMNINA
^lan 55.
Otpremnina iz ~lana 100. Zakona o radu utvr|uje se pravilnikom o radu, a ne mo`e se utvrditi u iznosu manjem od jedne tre}ine prosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr{enu godinu rada kod tog poslodavca.
Na~in, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stava 1. ovog ~lana, utvr|uju se pismenim ugovorom izme|u zaposlenika i poslodavca.
^lan 56.
Zaposleniku koji odlazi u penziju ispla}uje se otpremnima u visini najmanje tri prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
VII. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
^lan 57.
Djelovanje sindikata poslodavac ili organ upravljanja ne mo`e ograni~iti niti zabraniti.
Sindikat u ustanovi djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.
^lan 58.
Mi{ljenja, prijedlozi, `albe i svi nastali nesporazumi o pravima iz rada i po osnovu rada rje{ava}e se direktnim pregovorima izme|u poslodavca i Sindikata.
Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, a ~iji Sindikat ima ~lanove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Poslodavac je du`an da Pravilnikom o radu predvidi i obezbjedi uvjete za rad i djelovanje Sindikata u skladu sa propisima.
Poslodavac je du`an obra~unavati i iz pla}e zaposlenika odbijati sindikalnu ~lanarinu, uz pismenu saglasnost zaposlenika, te je redovno upla}ivati na ra~un Sindikata, a na zahtjev i u skladu sa uputama Sindikata.
^lan 59.
Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadle`nog za rad mo`e otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te du`nosti i {est mjeseci nakon obavljanja te du`nosti.
Za vrijeme trajanja mandata, odnosno {est mjeseci poslije isteka mandata sindikalni povjerenik, zbog sindikalnog rada, ne mo`e se bez saglasnosti Sindikata:
- premjestiti u okviru iste ustanove
- ubrojati me|u vi{ak zaposlenih,
- premjestiti na nepovoljnije radno mjesto po njega.
Sindikalnom povjereniku, za vrijeme iz stava 2. ovog ~lana ne mo`e se, zbog sindikalnog rada smanjiti pla}a niti pokrenuti disciplinski postupak.
^lan 60.
@albe zaposlenika – koji su ~lanovi Sindikata ne mogu se razmatrati i o njima odlu~ivati bez prisutnosti ovla{tenog predstavnika Sindikata.
Poslodavac je du`an primiti i saslu{ati sindikalnog predstavnika.
Zdravstvena ustanova odnosno poslodavac je du`an za rad Sindikata osigurati sljede}e uslove:
- prostor za rad i odr`avanje sastanaka Sindikata bez naknade tro{kova;
- stru~ne, tehni~ke i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri u kojoj je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije;
- pla}eno odsustvo sa rada sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalne aktivnosti (prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim {kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu), a na osnovu zvani~nog pismenog poziva organa Sindikata ~iji je on ~lan.
^lan 61.
Organi sindikata na odgovaraju}em nivou organizovanja mogu odlu~iti da se odre|ene funkcije obavljaju profesionalno.
Zaposleniku izabranom za profesionalno obavljanje funkcije u Sindikatu radni odnos miruje za period obavljanja te funkcije.
Nakon isteka mandata poslodavac je du`an zaposlenika vratiti na poslove koji odgovaraju njegovoj stru~noj spremi, u skladu sa Zakonom o radu.
VIII. MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
- MIRENJE
^lan 62.
U slu~aju spora o zaklju~ivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sli~nog spora vezanog za primjenu ovog Ugovora primjenjuju se odredbe ~lanova 122-125. Zakona o radu.
- ARBITRA@A
^lan 63.
Rje{avanje nastalog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitra`i.
U arbitra`no vije}e se imenuje sporazumno jednak broj predstavnika Sindikata i poslodavca. Postupak rada arbitra`no vije}e reguli{e sporazumom strana u sporu.
Arbitra`na odluka ima pravnu snagu.
- [TRAJK
^lan 64.
[trajk se priprema, organizuje i provodi u skladu sa Zakonom o {trajku (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br.
14/00), Zakonom o radu i Pravilima Sindikata o {trajku.
[trajkom rukovodi Predsjedni{tvo osnovne, kantonalne i federalne organizacije Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu.
Za izvr{enje ciljeva {trajka Nezavisni strukovni sindikat radnika zaposlenih u zdravstvu Federacije BiH osniva {trajka~ki odbor, kao izvr{no tijelo za rukovo|enje {trajkom.
[trajka~ki odbor obavlja pregovore sa poslodavcem i nalazi se u neprekidnom zasjedanju.
^lan 65.
[trajk se odvija na radnim mjestima i traje do ispunjenja postavljenih zahtjeva.
Svi u~esnici u {trajku su du`ni svakodnevno dolaziti na svoja radna mjesta, izvr{iti pripreme za po~etak rada i ~ekati upute {trajka~kog odbora.
U~esnici u {trajku obavljaju poslove koji ne trpe odlaganje, odnosno one poslove ~ije bi neizvr{enje prouzrokovalo nenadoknadive {tetne posljedice.
[trajk u zdravstvenim ustanovama hitne medicinske pomo}i, slu`bama hitne medicinske pomo}i zdravstvenih ustanova i epidemiolo{kim slu`bama zavoda za javno zdravstvo nije dozvoljen.
U zdravstvenim ustanovama primarne zdravstvene za{tite za vrijeme trajanja {trajka mora se osigurati prijem i obrada hitnih slu~ajeva kod kojih su ugro`ene osnovne `ivotne funkcije.
Zdravstvene ustanove bolni~ke zdravstvene za{tite za vrijeme trajanja {trajka du`ne su osigurati permanentnu zdravstvenu za{titu bolesnika na odjelima sa svim prate}im djelatnostima, kao i prijem svih bolesnika ~iji je `ivot u opasnosti sa osiguranjem kompletnih hirur{kih i drugih specijalisti~kih intervencija.
U cilju izvr{avanja obaveza iz prethodnog stava zdravstvene ustanove su du`ne osigurati neprekidnu slu`bu trija`e sa najiskusnijim doktorima medicine o ~emu se izvje{tava {trajka~ki odbor.
- PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 66.
Za primjenu, sprovo|enje i tuma~enje odredbi Kolektivnog ugovora njegovi potpisnici, u roku od 90 dana, imenuju Komisiju od {est ~lanova od kojih svaki potpisnik imenuje po tri ~lana.
^lan 67.
Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor rada.
Zaposlenik – ~lan Sindikata, sindikalni predstavnik i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provo|enje inspekcijskog nadzora.
^lan 68.
Ovaj Ugovor se zaklju~uje na neodre|eno vrijeme.
Ugovor se smatra zaklju~enim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi{u Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu Federacije BiH i federalni ministar zdravstva, uz prethodnu suglasnost vlada kantona/`upanija.
^lan 69.
Zaklju~eni ugovor se objavljuje u “Slu`benim novinama Federacije BiH” i stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja.
Primjena ugovora u kantonu po~inje od dana davanja saglasnosti i pod uslovima utvr|enim odlukom od strane vlade kantona.
Vlade kantona/`upanija koje nisu dale saglasnost federalnom ministru zdravstva za potpisivanje Ugovora, mogu istom naknadno pristupiti saglasno ~lanu 115. Zakona o radu.
^lan 70.
Stupanjem na snagu ovoga Ugovora prestaje va`iti Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavca i zaposlenika u oblasti zdravstva (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 49/00).
Broj 19/07
- augusta/kolovoza 2007. godine Sarajevo
Nezavisni strukovni sindikat
radnika u zdravstvu Federacije Bosne i Hercegovine
- Abud Sari}, s. r.
Broj 01-37-6038/07
- augusta/kolovoza 2007. godine Sarajevo
Na strani poslodavaca –
na osnovu saglasnosti vlada kantona/`upanija
prim. dr. Safet Omerovi}, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
