Godina VII – Broj 49, ponedjeljak, 27 novembra/studenog 2000. godine
442
Na osnovu člana 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH“, br. 43/99 i 32/00), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 19/00), Samostalni sindikat umarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključili su
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI ŠUMARSTVA, PRERADE DRVETA I PAPIRA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
I – OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom u oblasti šumarstva, prerade drveta i papira (u daljem tekstu: ugovor), uređuju se prava i obaveze zaposlenika, te prava i obaveze poslodavaca prema zaposlenicima koji kod njih rade, odnosno prava i obaveze ugovornih strana koje su zaključile ovaj ugovor.
II – POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA
Član 2.
Strane su du ne iskazati dobru volju u pregovorima, pripremanju i zaključivanju ovog ugovora u vezi sa pitanjima koja, prema Zakonu o radu, mogu biti predmet njegovog regulisanja.
Član 3.
Za provođenje postupka pregovaranja strane će odrediti pregovaračke odbore sastavljene od 3-5 članova ispred svake strane.
Pregovarački odbori iz stava 1. ovog člana samostalno utvrđuju način svog rada i dono enja odluka, a zajednički dogovaraju pregovaračke sastanke na kojima razmatraju iznesene prijedloge koji se odnose na specifične uslove mogućih sporazuma o pitanjima koja su predmet i sadr aj ovog ugovora.
Član 4.
Lica koja zastupaju potpisnike ovog ugovora moraju imati punomoć u pismenoj formi za pregovaranje i zaključivanje ovog ugovora.
Član 5.
Ovaj ugovor obavezno se zaključuje u pismenoj formi.
Član 6.
Po zaključivanju ovog ugovora strane su du ne o njegovom sadr aju obavijestiti sve poslodavce i zaposlenike na koje se on primjenjuje, te obavezne ispunjavati njegove odredbe.
III – PRIMJENA UGOVORA
Član 7.
Ovaj ugovor primjenjuje se na teritoriji Federacije BiH.
Član 8.
Ovaj ugovor na strani Vlade Federacije BiH obavezuje sve poslodavce iz djelatnosti umarstva, prerade drveta i papira sa dr avnim, odnosno većinskim dr avnim kapitalom.
Član 9.
Na strani Sindikata, samo članovi Sindikata potpisnika ovog ugovora ostvaruju prava iz ovog ugovora.
IV – ZASNIVANJE I PRESTANAK RADNOG ODNOSA
Član 10.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavaca i zaposlenika.
Član 11.
Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj ili usmenoj formi.
Član 12.
Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme.
Izuzetno, ugovor o radu mo e se zaključiti na određeno vrijeme kada postoji opravdan razlog, posebno kada se radi o:
sezonskom poslu,
zamjeni privremeno odsutnog zaposlenika,
radu na određenom projektu,
privremenom povećanju obima poslova,
ostvarivanju određenog poslovnog poduhvata,
drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.
Član 13.
Ugovor o radu prestaje na način utvrđen zakonom.
U slučajevima kada radni odnos zaposlenika prestaje otkazom ugovora o radu od strane poslodavca, otkazni rok traje od 14 dana do 6 mjeseci.
Član 14.
Ugovor o radu sadr i podatke utvrđene zakonom i pravilnikom o radu.
Član 15.
Za obavljanje privremenih i povremenih poslova mo e se zaključiti ugovor pod uslovima utvrđenim zakonom.
Član 16.
Prije davanja otkaza ugovora o radu, poslodavac je obavezan da o tome pribavi mi ljenje Sindikata ili vijeća zaposlenika.
Ako poslodavac nije pribavio mi ljenje Sindikata ili vijeća zaposlenika, odluka o otkazu ugovora o radu je ni tavna.
Član 17.
Poslodavac ne mo e otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove du nosti i est mjeseci nakon obavljanja te du nosti, ukoliko nije dobivena prethodna saglasnost Sindikata.
Član 18.
Ako dođe do otkaza zaključenog ugovora o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, a otkaz nije uslijedio zbog kr enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, zaposlenik ima pravo na otpremninu.
Član 19.
Otpremnina iz člana 18. ovog ugovora iznosi najmanje 55% prosječne mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr enu godinu rada kod tog poslodavca.
Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine iz stava 1. ovog člana utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.
Član 20.
Ako poslodavac otkazuje radni odnos zaposleniku nakon pretrpljene povrede na radu, odnosno zaposleniku koji je obolio od profesionalne bolesti, zaposlenik ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa koji mu pripada u skladu sa članom 19. ovog ugovora.
Član 21.
Probni rad, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, određuje poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Probni rad mo e trajati najdu e est mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje mjesec dana.
VI – PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 22.
Osposobljavanje pripravnika, polaganje stučnog ispita i druga pitanja vezana za ovu materiju regulisat će se pravilnikom o radu.
VII – RADNO VRIJEME
Član 23.
Puno radno vrijeme zaposlenika iznosi najdu e 40 sati sedmično.
Član 24.
O rasporedu i preraspodjeli radnog vremena, zavisno od procesa rada, odlučuje poslodavac pravilnikom o radu ili odlukom u pismenoj formi.
VIII – ODMORI I ODSUSTVA
Član 25.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima svakog dana pravo na odmor od 30 minuta, čiji raspored određuje poslodavac pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 26.
Između dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Na sezonskim poslovima, dnevni odmor između dva uzastopna radna dana mo e biti najmanje 10 sati neprekidno, a za maloljetne zaposlenike najmanje 12 sati neprekidno.
Član 27.
Sedmični odmor traje najmanje 24 sata neprekidno.
Ako je neophodno da se radi na dan sedmičnog odmora, mora se za svaku radnu sedmicu osigurati jedan dan odmora, u periodu određenom prema dogovoru između poslodavca i zaposlenika.
Član 28.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na plaćeni godi nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Maloljetni zaposlenik ima pravo na godi nji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.
Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se, uz primjenu mjera za tite na radu nije moguće za tititi od tetnih uticaja, ima pravo na godi nji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Trajanje godi njeg odmora utvrđuje se pravilnikom o radu, tako da se na minimum dana određenog zakonom dodaje broj dana za radni sta i druge uslove.
Član 29.
Zaposlenik ima pravo godinji odmor koristiti u dva dijela. Raspored koritenja godinjeg odmora utvr uje poslodavac, vode i ra una o potrebama i izraenim eljama zaposlenika.
Jedan dan godinjeg odmora zaposlenik ima pravo koristiti kada on to eli, uz najavu poslodavcu najmanje tri dana ranije.
lan 30.
Pla eno odsustvo uposlenik moe koristiti najvie do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za li ne potrebe, a posebno u slu ajevima: zaklju enja braka, ro enja djeteta, teke bolesti ili smrti lana ue porodice, elementarne nepogode i zaklju enja braka djeteta.
Pravilnikom o radu izvrit e se konkretna razrada slu ajeva navedenih u stavu 1.
ovog lana.
IX – ZATITA ZAPOSLENIKA
lan 31.
Poslodavac je duan odravati postrojenja, ure aje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizovati rad u skladu sa posebnim zakonima i drugim propisima u vezi posla koji se kod njega obavlja.
lan 32.
Poslodavac je duan omogu iti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim odnosima i propisima iz oblasti zatite na radu u roku 30 dana od dana stupanja zaposlenika na rad.
lan 33.
Zaposlenik je duan da se pridrava uputstava i mjera zatite na radu i da radi na na in koji mu osigurava zatitu ivota i zdravlja, te spre ava nastanak nesre e.
lan 34.
Poslodavac je obavezan pridravati se propisa iz Zakona o radu, a u vezi zatite ena i materinstva i maloljetnika.
Poslodavac je duan da vodi ra una o zatiti zaposlenika koji je privremeno ili trajno nesposoban za rad zbog pretrpljene povrede na radu ili profesionalne bolesti, u skladu sa zakonom.
X – PLA E I NAKNADE PLA A
Član 35.
Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada u pravilu jedanput mjesečno, s tim da periodi isplate plaće ne mogu biti du i od 30 dana.
Član 36.
Podaci o plaćama su javni, a pojedinačne isplate plaće nisu javne.
Član 37.
Plaće se obavezno obračunavaju u bruto iznosu.
Osim obaveza obračuna doprinosa utvrđenih zakonom, poslodavac je du an obračunati i isplaćivati sindikalnu članarinu u iznosu utvrđenom odlukom granskog Sindikata.
Član 38.
Plaća zaposlenika utvrđuje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i
slo enosti poslova, cijene radne snage i uslova rada u skladu sa ostvarenom dobiti dru tva, odnosno poslodavca.
Član 39.
Osnovna najni a neto plaća za najjednostavnije poslove i zadatke ne mo e biti manja od 55% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za puno radno vrijeme i puni učinak.
Član 40.
Osnovna plaća je najni i iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za posao pripadajuće grupe slo enosti za puno radno vrijeme i normalne rezultate rada, a utvrđuje se po grupama slo enosti kao proizvod osnovne plaće i koeficijenta slo enosti.
Odnos između osnovice najni e i najvi e vrednovanih poslova iznosi najmanje 1:4.
Svaka grupa poslova utvrđena je donjom granicom koeficijenta, tj. najni im koeficijentom kako slijedi:
I grupa slo enosti poslova podrazumijeva jednostavne rutinske poslove sastavljene od manjeg broja različitih i kratkotrajnih operacija koje se obavljaju po jednostavnom postupku i sa jednostavnim sredstvima rada.
Najnii koeficijent sloenosti poslova je 1,00.
- grupa poslova podrazumijeva manje sloene poslove u proizvodnji, zajedni kim slubama i upravi, koji se ponavljaju i izvode s jednostavnim i mehanizovanim sredstvima rada i bez njih. Ova grupa poslova ima po pravilu specifi nu organizaciju i podjelu rada.
Najnii koeficijent sloenosti je 1,25.
- grupa podrazumijeva srednje sloene poslove u proizvodnji, poslove s razli itim mainama, alatom i napravama, u stu nim slubama, upravi i sli no, na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova.
Najnii koeficijent sloenosti je 1,60.
IV grupa podrazumijeva sloenije i raznovrsnije poslove koji se obavljaju u proizvodnji sa razli itim oru ima i napravama, poslove kod pripreme rada i pri obezbje enju proizvodnje, poslovnih i odgovaraju ih procesa, poslove za raspore ivanje i kontrolu rada, za pripremu materijala i alata za manje sloene poslove.
Obavljanje ovih poslova zahtijeva razumijevanje uputstava iz pisanih, usmenih i grafi kih oblika i njihov prenos za rjeavanje manje sloenih, srednje sloenih i sloenih poslova.
Najnii koeficijent sloenosti je 2,00.
V grupa poslova podrazumijeva sloenije poslove koji zahtijevaju ve i stepen samostalnosti u izvravanju zadataka. To su poslovi sa raznovrsnim operacijama, sa razli itim mainama i sredstvima, uvo enje visoko mehanizovanih i automatizovanih sredstava nieg stepena automatizacije i nadzor nad njima, poslovi organizovanja, vo enja, pripreme rada, posebni zadaci u oblasti usluga. Poslovi koji zna ajno uti u na radnu uspjenost kod drugih poslova i na uspjenost poslovanja.
Najnii koeficijent sloenosti je 2,30.
VI grupa podrazumijeva sloene i specijalizirane poslovi koji se izvode sa razli itim mainama i sredstvima, poslovi na pripremi, projektovanju, analiziranju i operativnom i stru nom vo enju radnih procesa, rukovo enju poslovanja jedinice, anali- ti kog prou avanja proizvodnje, specijalnih i administrativnih procesa, rukovanja procesom kontrole. Obavljane poslova trai samo smjernice za rad. Potrebno je teoretsko i prakti no znanje za obavljanje poslova ve e specijalnosti.
Najnii koeficijent sloenosti je 2,65.
VII grupa poslova podrazumijeva slo ene i visokoslo ene raznovrsne operacije za koje je potrebno zaokru eno znanje i sposobnost sistematskog obrzovanja i naučnog rada, zaokru eno teoretsko i praktično znanje koje omogućava obavljanje vrlo slo enih poslova, razumijevanje i obja njenje stručnih rezimea i pronalazaka.
To su slo eniji poslovi stručnog vođenja, pripreme, analize, kontrole organizacije poslovnog procesa. Postoji potreba za koordiniranje, rukovođenje, raspoređivanje, nadzor i savjeto- vanje u proizvodnom i poslovnom procesu.To su poslovi analize i promocje proizvoda na tr i tu, samostalnog vođenja stručnih timova, samostalnog pripremanja odluka.
Najni i koeficijent slo enosti je 3.00.
VIII grupa poslova podrazumijeva vrlo slo ene stručne poslove s potpunom slo eno ću samostalnog pripremanja odluka. Neophodno je specijalističko znanje, potrebno za izvo- đenje visoko stručnih i slo enih poslova, za rad na naučno- istra ivačkim projektima, slo enijim i vrlo slo enim poslovima rukovođenja, raspoređivanja, kontrole i koordinacije poslovnog procesa.
Najni i koeficijent slo enosti je 3,40.
IX grupa poslova podrazumijeva visoko slo ene kreativne poslove na analitičkom proračunavanju, teoretsko i praktično znanje i sposobnosti koje omogućavaju nova saznanja na stručno slo enim oblastima organizovanja, projektovanja i koordinacije privrednih i drugih poslovnih sistema, rje avanje najkompliko-vanijih problema i oblikovanja modela za prenos teoretskih znanja i rje avanja u praksi.
Najni i koeficijent slo enosti je 3,70.
X grupa poslova podrazumijeva najslo enije poslove na organizovanju i učestvovanju u razvojnom i naučnom istra ivanju, vođenju istra ivačkih projekata i vođenje organizacionih jedinica za istra ivanje, organizovanje i koordinaciju rada privrednog sistema.
Najni i koeficijent slo enosti je 4,00.
Član 41.
Plaće se obavezno usklađuju ukoliko se tro kovi ivota u posljednja tri mjeseca povećavaju najmanje 5%.
Član 42.
Kada zbog ekonomskih te koća ne mo e obezbijediti plaće zaposlenicima u skladu sa čl. 38. i 39. ovog ugovora, a ima program koji garantuje savladavanje
problema, poslodavac se mo e sa zaposlenicima dogovoriti o isplati i manje najni e plaće za vrijeme realizacije programa konsolidacije koji ne mo e biti du i od 3 mjeseca.
Sindikat i poslodavac utvrđuju procenat odstupanja najni e plaće iz stava 1. ovog člana, vrijeme tog odstupanja i vrijeme realizacije programa konsolidacije dru tva, s tim da tako dogovorena najni a plaća ne mo e iznositi manje od 80% iznosa najni e plaće utvrđene u članu 39. ovog ugovora.
Član 43.
Poslodavac mo e zaposleniku isplatiti i stimulativni dio plaće, na osnovu kriterija koje utvrđuje poslodavac u pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
Član 44.
Za svaku navr enu godinu sta a, plaća zaposlenika se povećava za 0,6% na osnovnu plaću zaposlenika, s tim da ukupno povećanje ne mo e biti veće od 20%.
Član 45.
Zbog posebnih uslova zaposlenik ima pravo na dodatke na osnovnu plaću:
za noćni rad, najmanje 30%,
za prekovremeni rad, najmanje 50%,
za rad na dan sedmičnog odmora, najmanje 30%,
za rad neradnim danom određenim zakonom, najmanje 50%.
Dodaci se međusobno ne isključuju.
Član 46.
Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće kada ne radi, u slučajevima kori tenja godi njeg odmora, plaćenog odsustva, dr avnih praznika i neradnih dana određenih zakonom, u visini plaće koju bi primao da je radio.
Član 47.
Za slučaj zastoja u proizvodnji, smanjenog obima posla ili prekida rada usljed
pomanjkanja sirovina, nestanka električne energije, zastoja na tr i tu, bitno
ote anih uslova izvoza, restriktivnih mjera Vlade BiH i Vlade Federacije BiH ili
zakonodavca, zaposlenicima će se isplatiti naknada u visini najni e plaće utvrđene
na način propisan ovim ugovorom.
Član 48.
Zaposlenik ima pravo na uvećanu osnovnu plaću po osnovu ote anih uslova rada, kako slijedi:
za te e uslove rada kao to su npr. dim, ar, otrovne hemijske supstance, pepeo,
pra ina, vlaga, visoke i niske temperature, jaka buka, posebno blje tava
vje tačka rasvjeta, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti ili fizički te ki
napori, rad na visinama, najmanje 4% od osnovne plaće;
za rad gdje je propisana primjena sredstava za tite na radu, kao to su npr.
za titne naočale, gasna maska, maska protiv pra ine, aparati za dovod svje eg vazduha, za titna sredstva od tetnog djelovanja kiselina, visokih i niskih temperatura i sl., najmanje 5% od osnovne plaće;
za povećanu opasnost, kao to su npr. po ar, eksplozije, poplave i sl., najmanje 7% od osnovne plaće.
Član 49.
Zaposleniku pripada novčana naknada u slučajevima privremene spriječenosti za rad usljed bolesti u skladu sa zakonom.
U slučaju bolovanja prouzrokovanog povredom na radu i profesionalnim oboljenjem, zaposleniku će se isplatiti naknada u visini 100% osnovice osnovne plaće u prethodnom mjesecu.
Ako je zaposleniku smanjena radna sposobnost zbog godina starosti, invaliditeta i profesionalne bolesti, poslodavac je du an osigurati povoljnije uslove za rad, kao naprimjer: lak i posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i slično, vodeći računa o visini njegove plaće.
Visina naknade u slučaju porodiljskog odsustva utvrđuje se posebnim zakonom.
Član 50.
Za izum, odnosno tehničko unapređenje koje zaposlenik ostvari na radu ili u vezi sa radom, zaposlenik ima pravo na primjernu naknadu koja se utvrđuje posebnim ugovorom.
Član 51.
Izum koji nije ostvaren na radu ili u vezi sa radom, ako je u vezi sa djelatno ću poslodavca, obavezuje zaposlenika da upozna poslodavca, te mu pismeno ponudi ustupanje prava na izum.
Poslodavac je du an izjasniti se o ponudi zaposlenika u roku od mjesec dana od dana obavje tenja iz stava 1. ovog člana radi kori tenja obaveznog prava preče kupnje.
Član 52.
Poslodavac koji zaključi ugovor o radu sa pripravnikom, du an je pripravniku utvrditi plaću pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaća pripravnika zavisi od doprinosa u radu, s tim da ne mo e biti manja od 70% osnovne plaće odgovarajućeg stepena slo enosti poslova za koje se osposobljava.
Član 53.
Učenicima i studentima na obaveznom proizvodnom radu i praksi pripada naknada u skladu sa pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Član 54.
Za vrijeme profesionalnog obavljanja funkcije sindikalnom povjereniku (puno radno vrijeme) pripada plaća u visini plaće koju bi zaposlenik imao da je radio na svom radnom mjestu uvećana za prosječni dio stimulacije organizacione jedinice u kojoj je zaposlenik radio prije preuzimanja profesionalne funkcije.
XI – OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
Član 55.
Prilikom odlaska u penziju (starosnu, privremenu, invalidsku) isplaćuje se zaposlenom otpremnina u iznosu tri prosječne isplaćene plaće u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili u visini tri prosječne plaće radnika, ako je to za njega povoljnije.
Član 56.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na solidarnu pomoć na teret poslodavca u sljedećim slučajevima:
smrti zaposlenika, u visini najmanje tri prosječne isplaćene plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca;
smrti bračnog ili vanbračnog supru nika, djeteta, roditelja, unučadi bez roditelja i članova zajedničkog domaćinstva, u visini najmanje dvije prosječne isplaćene plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca.
Zaposleniku se mo e isplatiti solidarna pomoć zbog bolovanja du eg od 90 dana, radi pokrića tro kova liječenja, kao i elementarne nepogode ili po ara, jednom
godi nje u visini najmanje prosječne isplaćene plaće kod poslodavca iz prethodnog mjeseca.
Član 57.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za ishranu u toku rada.
Ukoliko se ishrana – topli obrok ne obezbijeđuje u dru tvu, poslodavac je obavezan da zaposleniku obezbijedi naknadu za topli obrok u visini najmanje 25% prosječno isplaćene plaće u prethodna tri mjeseca u Federaciji BiH ili u tom iznosu obezbijedi davanje u naturi.
Član 58.
Pravilnikom, odnosno ugovorom o radu poslodavac je du an utvrditi naknadu tro kova prevoza zaposlenika na posao i sa posla.
U slučaju kada poslodavac osigurava zaposlenicima besplatan prevoz na posao i s posla, zaposlenik nema pravo na naknadu iz stava 1. ovog člana.
Član 59.
Za vrijeme rada van sjedi ta dru tva ili van mjesta rada zaposlenika, koji traje
du e od 7 dana, zaposlenik ima pravo na terenski dodatak radi povećanih
tro kova ivota i boravka na terenu u visini od najmanje 75% iznosa dnevnice
koja se isplaćuje u tom periodu.
Terenski dodatak se isplaćuje unaprijed, najkasnije posljednji dan u mjesecu za sljedeći mjesec.
Dnevnica i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Član 60.
Zaposlenik koji je privremeno raspoređen na rad van mjesta stalnog boravka vi e od dva mjeseca i ne mo e svakodnevno putovati, ima pravo na naknadu za odvojeni ivot od porodice, koji mu se isplaćuje radi pokrića povećanih tro kova ivota.
Naknada za odvojeni ivot iznosi 70% prosječne mjesečne plaće isplaćene u prethodna tri mjeseca u Federaciji BiH.
Ako je zaposleniku obezbjeđen smje taj, naknada se umanjuje za 10%, a ako mu je obezbjeđena i besplatna ishrana, naknada se umanjuje za jo 10%.
Naknada za odvojeni ivot i terenski dodatak se međusobno isključuju.
Član 61.
Za slu beno putovanje u zemlji zaposleniku pripada pravo na naknadu tro kova prevoza u visini stvarnih tro kova, dnevnica u visini od 10% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku i naknada za noćenje u visini punog iznosa računa, osim hotela “de-lux“ kategorije.
Naknada putnih tro kova, tro kova noćenja i dnevnica za slu beno putovanje u inostranstvo utvrđuje se na način propisan za organe uprave u Federaciji BiH.
Dnevnica za slu beni put se umanjuje 30%, ako je obezbjeđena besplatna hrana.
Član 62.
Naknada za kori tenje privatog automobila u slu bene svrhe isplaćuje se zaposleniku u visini 20% cijene litra benzina “super“ po pređenom kilometru.
Član 63.
Poslodavac mo e isplatiti nagradu za vjernost u novčanom iznosu.
Nagrada za vjernost isplaćuje se za neprekidni rad kod poslodavca i to:
za 10 godina sta a, jednu prosječnu plaću u Federaciji BiH za prethodni obračunski period,
za 20 godina sta a, dvije prosječne plaće u Federaciji BiH za prethodni obračunski period,
za 30 godina sta a, tri prosječne plaće u Federaciji BiH za prethodni obračunski period,
za 40 godina sta a, tri i po prosječne plaće u privredi Federaciji BiH za prethodni obračunski period.
Član 64.
Zaposleniku pripada pravo na regres za godi nji odmor u visini od 70% prosječne plaće u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 65.
Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu poslodavac mo e urediti i druga materijalna prava za zaposlenike.
lan 66.
U slu aju ste aja ili drugog na ina prestanka drutva, poslodavac je duan da izmiri obaveze prema zaposleniku nastale do dana otvaranja ste ajnog postupka, odnosno do dana prestanka drutva na drugi na in.
XII – NAKNADA TETE
lan 67.
Ako je teta na radu prouzrokovana namjerno ili zbog krajnje nepanje od strane jednog ili vie zaposlenika, isti su duni tetu naknaditi poslodavcu.
Pravilnikom o radu moe se predvidjeti da se visina naknade tete utvr uje u paualnom iznosu, ako se njena visina ne moe utvrditi u ta nom iznosu.
Visinu tete i na in njene naknade utvr uju nadleni organ i poslodavac. teta se moe naknaditi u vie rata, s tim da mjese ni iznos ne moe prelaziti jednu tre inu pla e zaposlenika.
lan 68.
Ako zaposlenik pretrpi na radu ili u vezi sa radom tetu, poslodavac je duan naknaditi tetu zaposleniku po op im propisima obligacionog prava.
lan 69.
Zaposlenik se moe osloboditi od obaveze naknade tete, odnosno iznos utvr ene tete mu se moe umanjiti na na in i pod uslovima utvr enim pravilnikom o radu.
XIII – OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA
lan 70.
Poslodavac ili drugo ovlateno lice, u skladu sa zakonom i ovim ugovorom odlu uje o pravima i obavezama iz radnog odnosa.
lan 71.
Zaposlenik ima pravo zahtijevati zatitu svojih prava pred organima u drutvu, nadlenim sudom, Sindikatom, inspekcijskim organima i drugim organima u skladu sa zakonom u roku od 15 dana od dana dobijanja odluke sa kojom je nezadovoljan, odnosno kojom su povrije ena njegova prava.
U slučaju nemogućnosti sporazumnog rje avanja nastalih međusobnih sporova, nezadovoljna strana nadle nom sudu mo e podnijeti zahtjev za za titu svojih prava u daljem roku od 15 dana.
Član 72.
Poslodavac i zaposlenik mogu sporazumno rje avati nastale međusobne sporove.
Ukoliko dođe do sporazumnog rje enja spora, taj sporazum ima snagu izvr ne isprave.
U rje avanju sporova iz stava 1. ovog člana učestvuje i predstavnik Sindikata.
Član 73.
Zaposlenik je du an da pravovremeno, disciplinovano i kvalitetno izvr ava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da čuva sredstva dru tva i poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u prometu.
XIV – PRAVILNIK O RADU
Član 74.
Pravilnik o radu donosi poslodavac ako zapo ljava vi e od 15 zaposlenika.
U skladu sa zakonom i ovim ugovorom, pravilnikom se uređuju pitanja radnog vremena, odmori i odsustva, plaće, oraganizacija rada i druga pitanja značajna za zaposlenike i poslodavca.
Prilikom dono enja pravilnika o radu poslodavac se obavezno konsultuje s vijećem zaposlenika, odnosno Sindikatom.
Pravilnikom o radu ne mogu se urediti pitanja plaća i drugih uslova nepovoljnije od uslova pod kojima su ta pitanja bila uređena na dan zaključivanja ovog ugovora.
Vijeće zaposlenika, odnosno sindikalni povjerenik mo e od nadle nog suda zatra iti da nezakoniti pravilnik o radu ili neke njegove odredbe oglasi neva ećim.
XV – SUDJELOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU
Član 75.
Poslodavac koji redovno zapo ljava najmanje 15 zaposlenika, mo e formirati vijeće zaposlenika koje će zastupati zaposlenike kod poslodavca u za titi njihovih prava i interesa.
Vijeće zaposlenika formira se na zahtjev najmanje 20% zaposlenika ili Sindikata.
Ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, Sindikat ima obaveze i ovla tenja koja se odnose na ovla tenja vijeća zaposlenika u skladu sa zakonom.
XVI – USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 76.
Radi za tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposleni imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih.
Sindikat sa obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim konven- cijama, zakonom i ovim ugovorom.
Član 77.
Poslodavac se obavezuje da će uva avati potrebe Sindikata u vezi sa:
prostorom za rad i odr avanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
kori tenjem telefona, telefaksa, aparata za umno avanje i drugih tehničkih sredstva neophodnih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za titu prava zaposlenika,
obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine,
naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
Član 78.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Poslodavac se obavezuje obezbijediti naknadu plaće u punom iznosu najvi e jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja vi e od 500 zaposlenih članova sindikalne organizacije.
Poslodavac i Sindikat će posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do četiri sata sedmično radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja članova sindikalne organizacije rada i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehničko- tehnolo ke organizacije i materijalnih mogućnosti poslodavca.
Poslodavac će obezbijediti i naknadu plaće za vrijeme najvi e do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
XVII – RJE AVANJE SPOROVA
Član 79.
U slučaju kolektivnog radnog spora nastalog između potpisnika ovog ugovora, sprovodi se postupak mirenja u skladu sa Zakonom o radu.
Mirenje iz stava 1. ovog člana provodi mirovno vijeće.
Mirovno vijeće sastoji se od tri člana i to: predstavnika poslodavca, Sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvrđuje federalni ministar u oblasti za koju se zaključuje ovaj ugovor.
Mirovno vijeće formira se za period primjene ovog ugovora.
Član 80.
Strane u sporu mogu prihvatiti ili odbiti prijedlog mirovnog vijeća, a ako ga prihvate, prijedlog ima pravnu snagu i dejstvo ovog ugovora.
Član 81.
Rje avanje kolektivnog radnog spora, strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitra i.
Za sprovođenje arbitra nog postupka formira se arbitra no vijeće koje broji sedam arbitara.
Svaka ugovorna strana imenuje po dva arbitra, a sedmog nezavisnog člana biraju sporazumno iz reda uglednih stručnjaka iz oblasti koja je predmet spora.
Član 82.
Odluka arbitra e je konačna i ima snagu ovog ugovora.
XVIII – TRAJK
lan 83.
Ukoliko Sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvr ena ovim ugovorom, stupi e u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovaraju e mjere.
Ako sporna pitanja ne budu rijeena putem pregovora i mirnog rjeavanja spora, sindikat e traiti izjanjavanje zaposlenika – lanova Sindikata o stupanju u trajk.
trajk organizuje i vodi Sindikat u skladu sa Zakonom o trajku, Pravilima sindikata o trajku i Statutom Samostalnog sindikata umarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine.
lan 84.
Svaki poslodavac duan je propisati minimum poslova koji se moraju obavljati i koji se ne smiju prekidati u vrijeme trajka. To su proizvodno odravaju i neophodni poslovi, a posebno:
poslovi protivpoarne i imovinske zatite,
poslovi odravanja ure aja i instalacija koji kontinuirano rade (kotlovnice, suionice, parionice i sl.),
poslovi vezani za sigurnost i zdravlje ljudi,
poslovi vezani za zatitu okoline,
poslovi isporuke robe namijenjene izvozu,
poslovi gdje je nuna zatita sirovina i proizvoda od propadanja.
lan 85.
Za vrijeme trajanja trajka zaposlenici ostvaruju prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o trajku.
Zaposleniku iz stava 1. ovog lana moe se umanjiti pla a srazmjerno vremenu provedenom u trajku, ukoliko radno vrijeme u trajku nije nadokna eno, i to:
za u e e u trajku do 3 radna dana, najvie do 50% od osnovne pla e,
za u e e u trajku preko 3 radna dana, najvie do 30% od osnovne pla e.
Konkretno umanjenje plaće iz stava 2. ovog člana utvrđuje se pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Član 86.
Zaposlenik koji odbija postupiti po odredbama zakona, ovog ugovora, Pravila sindikata o trajku i Statuta Samostalnog sindikata umarstva, prerade drveta i papira Bosne i Hercegovine, neće imati za titu Sindikata, ako poslodavac pokrene postupak za utvrđivanje njegove odgovornosti zbog radnji učinjenih u toku trajanja trajka.
XIX – ZAKLJUČIVANJE I TRAJANJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 87.
Ovaj ugovor zaključuje se na određeno vrijeme od godinu dana.
Član 88.
Ovaji ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate nadle ni organi ugovornih strana i potpi u ovla tena lica.
Član 89.
Ugovorne strane mogu sporazumno da promijene odredbe ovog ugovora.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora mo e dati svaka strana. Inicijativa se podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upućena inicijativa, du na se o inicijativi izjasniti u roku od 15 dana od dana prijema inicijative.
Član 90.
Sve izmjene i dopune ovog ugovora vr e se po postupku po kojem je ovaj ugovor zaključen.
Član 91.
Strane će najmanje 30 dana prije isteka roka na koji je zaključen ovaj ugovor, započeti pregovore o njegovoj obnovi.
Strane su saglasne da će sve odredbe ovog ugovora primjenjivati i nakon proteka vremena na koje je zaključen, sve do zaključenja novog ugovora.
Član 92.
Za primjenu, provođenje i tumačenje odredabi ovog ugovora strane imenuju zajedničku komisiju od tri člana od kojih svaka strana imenuje po jednog člana.
Član 93.
Ovaj ugovor, te njegove izmjene i dopune dostavljaju se nadle nom Federalnom ministarstvu, prema postupku propisa- nom u njegovom pravilniku.
Član 94.
Ovaj ugovor objavljuje se u “Slu benim novinama Federacije BiH“ i stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja.
Broj 06-187 /2000 25. oktobra 2000. godine Sarajevo
Broj 13-02-3894-4/99 25. oktobra 2000. godine Sarajevo
Samostalni Sindikat umarstva, prerade drveta i papira BiH Predsjednik Salem Hujić, s .r.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ministar Mirsad Salkić, s. r. Broj 01-02-2086/00 25. oktobra 2000. godine Sarajevo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Faruk Mekić, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ