| Godina XIV – Broj 61 | Ponedjeljak, 10. 9. 2007. godine | ISSN 1512-7079 |
| S A R A J E V O |
KOLEKTIVNI UGOVOR
ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
- UVODNE ODREDBE
Član 1.
Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) ure|uju se prava i obveze poslodavaca i zaposlenika
elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) iz radnog odnosa i na osnovu rada u skladu sa Zakonom o radu (u daljnjem tekstu: Zakon) (“Slu`bene novine Federacije BiH”, br. 43/99, 32/00 i 29/03) i drugim propisima.
Prema odredbama ovog Ugovora poslodavci su privredna dru{tva s ve}inskim dr`avnim kapitalom koja se bave elektroprivrednom djelatno{}u u Federaciji BiH.
Pod pojmom zaposlenik, u smislu ovog Ugovora, podrazumijeva se fizi~ko lice u radnom odnosu koje obavlja odre|ene poslove za poslodavca na osnovu ugovora o radu.
^lan 2.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovaraju}a razrada u op}im aktima poslodavca.
Op}i akti poslodavca (pravilnici i ostali akti kojima se reguli{u radni odnosi i prava zaposlenika iz radnih odnosa) moraju biti u skladu sa ovim Ugovorom, osim ako nije druga~ije regulisano Zakonom, a bit }e doneseni uz konsultacije i saglasnost sindikata.
Ako bi u op}em aktu poslodavca pojedino pravo zaposlenika bilo manje od prava utvr|enog ovim Ugovorom, neposredno se primjenjuju odredbe ovog Ugovora.
- RADNI ODNOS
^lan 3.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu zaklju~enim izme|u poslodavca i zaposlenika nakon provedenog postupka prijema u skladu sa Zakonom.
O potrebi zapo{ljavanja novog zaposlenika odlu~uje poslodavac, a odabir novog zaposlenika vr{i se na jedan od na~ina predvi|enih Pravilnikom o radu dru{tva (u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Provedba konkursa isklju~uje se kod stipendista na osnovu ugovora o stipendiranju.
Zapo{ljavanje novog zaposlenika mogu}e je tek nakon neuspjelog poku{aja tra`enja odgovaraju}eg zaposlenika unutar dru{tva, u smislu odredaba ovog Ugovora.
Ovla{teno lice vr{i obavezno tra`enje odgovaraju}eg zaposlenika unutar dru{tva u kontaktima s drugim ovla{tenim licima, odnosno, putem kadrovskih slu`bi i internog oglasa.
^lan 4.
Ugovor o radu sklopljen u pismenoj formi, mora sadr`avati podatke o:
- ugovornim stranama te njihovom prebivali{tu, odnosno sjedi{tu,
- mjestu rada,
- nazivu, prirodi ili vrsti rada na koji se zaposlenik zapo{ljava: popis i opis poslova,
- danu otpo~injanja rada,
- o~ekivanom trajanju ugovora, u slu~aju ugovora o radu na odre|eno vrijeme,
- trajanju pla}enog godi{njeg odmora na koji zaposlenik ima pravo,
- otkaznim rokovima kojih se mora pridr`avati zaposlenik, odnosno poslodavac, a u slu~aju kad se takav podatak ne mo`e dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, na~inu odre|ivanja otkaznih rokova,
- osnovnoj pla}i, dodacima i naknadama na pla}u te periodima isplate primanja na koje zaposlenik ima pravo,
- trajanju redovnog radnog dana ili sedmice.
^lan 5.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti:
- na neodre|eno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom,
- na odre|eno vrijeme s punim ili nepunim radnim vremenom.
Prilikom stupanja na rad organizaciona jedinica poslodavca u kojoj zaposlenik zasniva radni odnos mora omogu}iti zaposleniku upoznavanje s op}im aktima poslodavca kojima se utvr|uju prava, obaveze i odgovornost iz radnog odnosa.
Bez zasnivanja radnog odnosa, a radi stru~nog osposobljavanja za samostalni rad, poslodavac mo`e sa zainteresovanim licem zaklju~iti i Ugovor o volonterskom radu.
Poslodavac mo`e pod odre|enim uslovima sa zainteresovanim licem zaklju~iti i Ugovor o obavljanju privremenih i povremenih poslova.
Zaklju~ivanje ugovora, iz st. 1., 3. i 4. ovog ~lana, vr{i se u skladu sa Zakonom, Pravilnikom i ovim Ugovorom.
^lan 6.
Ugovor o radu zaklju~uje se u pismenoj formi, i pored podataka utvr|enih Zakonom, moraju biti sadr`ani i podaci o:
- posebnim uslovima rada za odre|ena radna mjesta (ote`ani, opasni i sl.),
- postupku za{tite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
- probnom radu i stru~nom ispitu za odre|ena radna mjesta.
PROBNI RAD
^lan 7.
Zaklju~ivanjem ugovora o radu, mo`e se ugovoriti probni rad, koji ne mo`e trajati du`e od 6 ({est) mjeseci.
PRIJEM PRIPRAVNIKA
^lan 8.
Ugovor o obavljanju pripravni~kog sta`a zaklju~uje se na odre|eno vrijeme s tim da pripravnik ostvaruje sva prava utvr|ena Zakonom i Pravilnikom.
VOLONTERSKI RAD
^lan 9.
Na stru~no osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, a radi sticanja iskustva i polaganja stru~nog ispita (volonterski rad) kao uslova za obavljanje odre|enih zanimanja, mogu se primati lica koja su zavr{ila {kolovanje za takvo zanimanje.
Volonterski rad i provjera osposobljenosti odvija se pod istim uslovima kao i za pripravnike. Za vrijeme volonterskog rada obezbje|uju se prava propisana Zakonom.
Volonterski rad iz stava 1. ovog ~lana mo`e trajati najdu`e godinu dana i taj period ubraja se u pripravni~ki sta` i radno iskustvo.
III. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
RADNO VRIJEME
^lan 10.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 (~etrdeset) sati sedmi~no.
Dnevno radno vrijeme i raspored radnog vremena utvr|uje poslodavac u skladu sa Pravilnikom.
^lan 11.
U slu~ajevima neophodne potrebe zaposlenik je obavezan na zahtjev poslodavca raditi du`e od punog radnog vremena u sedmici (prekovremeni rad), a najvi{e do 10 (deset) sati sedmi~no.
Zaposlenik mo`e dobrovoljno, na zahtjev poslodavca, raditi prekovremeno, i to u trajanju od jo{, najvi{e, 10 (deset) sati sedmi~no.
Zaposlenik mo`e imati maksimalno 40 sati prekovremenog rada tokom jednog mjeseca.
^lan 12.
Rad zaposlenika u vremenu izme|u 22 (dvadeset dva) sata uve~er i 6 ({est) sati idu}eg dana smatra se no}nim radom.
No}ni rad smatra se kao rad u posebnim okolnostima za koji zaposlenik ostvaruje pravo na uve}anu osnovnu pla}u.
ODMORI
^lan 13.
U skladu sa Zakonom, poslodavac obezbje|uje zaposlenicima sljede}e odmore u trajanju:
- tokom radnog dana najmanje 30 (trideset) minuta (odmor ne mo`e biti kori{ten na po~etku i na kraju radnog vremena),
- iznimno, na zahtjev zaposlenika, odmor tokom radnog dana u trajanju od najmanje 1 (jedan) sat za jedan dan tokom radne sedmice,
- dnevni odmor izme|u dva radna dana najmanje 12 (dvanaest) sati neprekidno,
- sedmi~ni odmor najmanje 24 (dvadeset ~etiri) sata neprekidno,
- godi{nji odmor najmanje 18 (osamnaest) radnih dana.
Izuzetak u odnosu na stav 1. ovog ~lana ~ine zaposlenici koji rade u smjenama na radnim mjestima gdje se rad ne mo`e prekidati zbog bezbjednosti i prirode tehnolo{kog procesa i gdje vrijeme trajanja odmora tokom rada mo`e biti podijeljeno u vi{e kratkih pauza od 10-15 minuta radi ishrane na radnom mjestu i drugih potreba zaposlenika.
^lan 14.
Zaposlenicima koji su tokom rada neprekidno izlo`eni {tetnim tvarima poslodavac je du`an obezbijediti odmor na svakih 60 ({ezdeset) minuta rada, 10 (deset) minuta odmora koji ulazi u radno vrijeme.
Pravilnikom o za{titi na radu utvr|uju se radna mjesta iz stava 1. ovog ~lana.
GODI[NJI ODMOR
^lan 15.
Trajanje godi{njeg odmora du`eg od najkra}eg propisanog Zakonom, zavisi od:
- du`ine radnog sta`a,
- stru~ne spreme i grupe slo`enosti poslova,
- uslova rada,
- socijalnih i zdravstvenih uslova.
- Prema du`ini radnog sta`a, du`ina godi{njeg odmora uve}ava se za svake navr{ene 3 godine radnog sta`a po 1 radni dan.
- Du`ina godi{njeg odmora, zavisno od stru~ne spreme koja se tra`i za radno mjesto zaposlenika, uve}ava se kako slijedi:
- NKV, PKV, NSS za 1 radni dan,
- KV, SSS za 2 radna dana,
- VKV, V[S za 3 radna dana,
- VSS za 4 radna dana.
- Obzirom na uslove rada za zaposlenike koji rade kontinuirano na neposrednom odr`avanju ili remontima objekata, te na visinama, pod zemljom, na visokim ili niskim temperaturama, u vlazi ili buci, za zaposlenike koji rade na terenu ili u nadzoru na izgradnji objekata du`e od 60 dana tokom godine, te za zaposlenike koji rade u smjenama, du`ina godi{njeg odmora uve}ava se za 3 dana.
Zaposlenici koji rade na izuzetno te{kim poslovima na kojima se uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi od {tetnih uticaja, koji su utvr|eni posebnim postupkom predvi|enim Zakonom, imaju pravo na godi{nji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana.
Za zaposlenike iz prethodnog stava ovog ~lana, zavisno od uslova rada u skladu sa propisanom metodologijom, godi{nji odmor se uve}ava:
- 2 dana do 5% ote`anih uslova rada,
- 3 dana do 10% ote`anih uslova rada,
- 4 dana do 15% ote`anih uslova rada,
- 5 dana preko 15% ote`anih uslova rada.
- Zaposlenik koji `ivi u te{kim socijalnim i zdravstvenim uslovima ima pravo na uve}anje godi{njeg odmora i
to:
- zaposleniku – ratnom vojnom invalidu preko 50% invalidnosti za 5 radnih dana,
- zaposleniku – ratnom vojnom invalidu do 50% invalidnosti za 4 radna dana,
- zaposleniku – invalidu II kategorije invalidnosti za 3 radna dana,
- zaposleniku – u~esniku oru`anih snaga Bosne i Hercegovine za svaku godinu provedenu u oru`anim snagama za 1 radni dan,
- zaposleniku – samohranom roditelju, odnosno staratelju djeteta i majci do navr{enih 10 godina `ivota djeteta za 2 radna dana,
- zaposleniku – roditelju djeteta sa smetnjama u psihofizi~kom razvoju ili s utvr|enim invaliditetom za 3 radna dana.
Zaposlenik je ~injenice iz prethodnog stava du`an dokumentovati poslodavcu odgovaraju}im dokumentom.
Kriteriji se primjenjuju kumulativno, sa tim da godi{nji odmor ne mo`e trajati du`e od 30 (trideset) radnih dana, izuzev slu~ajeva iz ta~. 3. i 4. gdje mo`e pre}i 30 dana, najvi{e 35 dana.
U dane godi{njeg odmora ne ubrajaju se praznici, neradni dani, subote i nedjelje.
Zaposlenik, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa du`i od 8 (osam) dana, sti~e pravo na godi{nji odmor nakon 6 ({est) mjeseci neprekidnog rada.
Ako je zaposlenik zasnovao radni odnos tokom kalendarske godine, a nema 6 ({est) mjeseci radnog sta`a neprekidno, ostvaruje pravo na godi{nji odmor u toj godini, i to 2 (dva) dana godi{njeg odmora za svaki navr{eni mjesec rada.
Zaposlenik kojem prestaje ugovor o radu radi sticanja prava na penziju do 1. jula, ima pravo na puni godi{nji odmor, a koristit }e ga od dana prestanka ugovora o radu u obimu koji je mogu}.
^lan 16.
Godi{nji odmor mo`e se koristiti tokom ~itave kalendarske godine na osnovu Plana kori{tenja godi{njih odmora, koji donosi poslodavac najkasnije do 31. marta teku}e godine, a u skladu sa potrebama procesa rada.
Zaposlenik mo`e na pismeni zahtjev koristiti godi{nji odmor i prije dono{enja Plana kori{tenja godi{njih odmora.
Na osnovu Plana iz st. 1. i 2. ovog ~lana, poslodavac je obavezan uru~iti zaposleniku pojedina~no rje{enje o kori{tenju godi{njeg odmora, najkasnije 15 dana prije po~etka kori{tenja godi{njeg odmora.
^lan 17.
Godi{nji odmor mo`e se koristiti u dva dijela.
Ako zaposlenik koristi godi{nji odmor u dijelovima, prvi dio koristit }e bez prekida u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) radnih dana u teku}oj kalendarskoj godini, a drugi dio najkasnije do 30. juna idu}e godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godi{njeg odmora kad on to za`eli, uz obavezu da o tom obavijesti poslodavca najmanje tri (3) dana prije njegovog kori{tenja.
Zaposlenik koji je zapo~eo kori{tenje godi{njeg odmora koji je prekinut ili nije iskori{ten uslijed bolesti ili porodiljskog odsustva, ima ga pravo iskoristiti do 30. juna sljede}e godine, pod uslovom da je radio najmanje 6 ({est) mjeseci u godini koja je prethodila godini u kojoj se vratio na rad.
^lan 18.
Zaposlenik se ne mo`e odre}i prava na godi{nji odmor.
Zaposleniku se ne mo`e uskratiti pravo na godi{nji odmor, niti mu se izvr{iti isplata naknade umjesto kori{tenja godi{njeg odmora.
ODSUSTVA
- Pla}eno odsustvo
^lan 19.
Zaposlenik ima pravo pla}enog odsustva ukupno 7 (sedam) radnih dana tokom jedne kalendarske godine, s tim da u pojedina~nim slu~ajevima ostvaruje sljede}a prava:
- sklapanje braka 5 radnih dana ,
- ro|enje djeteta 5 radnih dana,
- smrt roditelja ili staratelja, supru`nika, djeteta, 7 radnih dana,
- smrt roditelja supru`nika, brata, sestre, djeda, nane, unuka, 3 radna dana,
- te{ka bolest supru`nika, djece, roditelja 7 radnih dana,
- te{ka bolest ostalih ~lanova u`e porodice 3 radna dana,
- sklapanje braka djeteta zaposlenika 3 radna dana,
- otklanjanje {tetnih posljedica elementarnih nepogoda 5 radnih dana,
- selidba 3 radna dana,
- za slu~aj obrazovanja i usavr{avanja o vlastitom tro{ku 5 radnih dana,
- ostalih li~nih potreba 2 radna dana.
Dobrovoljni davaoci krvi za svako davanje krvi koriste 2 (dva) dana odsutnosti sa rada neposredno nakon dana davanja krvi, zasebno i nezavisno od broja dana godi{njeg odmora tokom godine i koji se ra~unaju kao da su radili.
Za slu~aj stru~nog obrazovanja i usavr{avanja, zaposleniku se mo`e odobriti pla}eno odsustvo i do 30 (trideset) radnih dana u jednoj godini.
Za polaganje stru~nog ispita zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo od 3 (tri) radna dana, od kojih jedan dan mora koristiti na dan polaganja stru~nog ispita.
- Nepla}eno odsustvo
^lan 20.
Zaposleniku se mo`e na njegov zahtjev odobriti nepla}eno odsustvo u trajanju do 30 (trideset) radnih dana u teku}oj kalendarskoj godini radi neophodnih privatnih poslova u sljede}im slu~ajevima:
- radi te`e bolesti ~lana u`e porodice, odnosno ~lana doma}instva,
- izgradnju ili popravke ku}e i popravka stana,
- obrazovanje, osposobljavanje, usavr{avanje ili specijalizaciju na li~ni tro{ak.
Zaposlenik ima pravo na nepla}eno odsustvo u trajanju od dva dana radi zadovoljavanja svojih vjerskih i tradicijskih potreba.
Zaposleniku se mo`e odobriti nepla}eno odsustvo du`e od 30 (trideset) dana zavisno o opravdanosti zahtjeva.
Odluku o tome donosi ovla{teno lice u skladu sa Pravilnikom.
^lan 21.
Zaposlenici koji su imenovani u predstavni~ka tijela organa Bosne i Hercegovine, Federacije BiH, kantona, grada i op}ina imaju pravo na nepla}eno odsustvo za dane kad su obavezni prisustvovati sjednicama organa u koje su imenovani ili izabrani. Obaveza je zaposlenika najaviti prisustvo istim po prijemu poziva na sjednicu.
- ZA[TITA I BEZBJEDNOST ZAPOSLENIKA
^lan 22.
Poslodavac je du`an osposobiti zaposlenika za rad na na~in koji obezbje|uje za{titu `ivota i zdravlja zaposlenika, te sprje~ava nastanak nesre}e.
Du`nost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih s kojima radi.
Za{tita zaposlenika ostvarivat }e se u skladu sa odredbama Zakona i drugim pozitivnim zakonskim propisima.
^lan 23.
Zaposlenik ima pravo odbiti raditi na poslovima od kojih mu prijeti opasnost po `ivot i zdravlje zbog toga {to nisu provedene propisane mjere za{tite na radu i o tome je du`an odmah obavijestiti nadle`nu Inspekciju rada, poslodavca i sindikat.
Ukoliko zaposlenik odbije raditi zbog razloga iz prethodnog stava, ne smije biti stavljen u nepovoljniji polo`aj, ne mo`e mu se uskratiti puna isplata naknade pla}e za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzeti bilo kakve mjere odgovornosti.
^lan 24.
U slu~aju povrede na radu i profesionalne bolesti, poslodavac je obavezan obezbijediti besplatnu zdravstvenu za{titu, odnosno snositi sve tro{kove lije~enja zaposlenika koji nisu pokriveni redovnim zdravstvenim osiguranjem.
Poslodavac je obavezan, jednom godi{nje, organizovati besplatne sistematske ljekarske preglede za zaposlenike koji rade na radnim mjestima s posebnim uslovima rada, a jednom u dvije godine za ostale zaposlenike, a {to }e biti definisano Pravilnikom dru{tva.
Poslodavac }e obezbijediti i banjsko klimatsko lije~enje oboljelih zaposlenika, a {to }e se regulisati Pravilnikom.
^lan 25.
Poslodavac ne mo`e odbiti zaposliti `enu zbog njene trudno}e ili joj zbog tog stanja otkazati ugovor o radu.
@ena za vrijeme trudno}e, odnosno dojenja djeteta, mo`e biti raspore|ena na druge poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovla{teni ljekar.
Ako poslodavac nije u mogu}nosti obezbijediti raspore|ivanje `ene, u smislu stava 2. ovog ~lana, `ena ima pravo odsustvovati sa rada uz naknadu pla}e u skladu sa ovim Ugovorom i Pravilnikom.
Privremeni raspored iz stava 2. ovog ~lana ne mo`e imati za posljedicu smanjenje pla}e `ene.
Za vrijeme trajanja trudno}e odnosno za vrijeme dojenja, poslodavac }e snositi razliku pla}e zaposlenici, a sva ostala prava ista ostvaruje u skladu sa Zakonom.
^lan 26.
Jedan od roditelja djeteta s te`im smetnjama u razvoju (te`e hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi polovinu punog radnog vremena, pod uslovom da dijete nije smje{teno u ustanovu socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, a na osnovu nalaza nadle`ne zdravstvene ustanove.
Roditelju koji koristi pravo iz stava 1. ovog ~lana pripadaju sva prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom.
^lan 27.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne mo`e otkazati ugovor o radu i ima prednost pri stru~nom obrazovanju radi prekvalifikacije i raspore|uje ga na lak{e poslove koji odgovaraju njegovoj sposobnosti za rad.
Poslodavac mo`e samo uz prethodnu saglasnost sindikata, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
- RESTRUKTURIRANJE I PRIVATIZACIJA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA
^lan 28.
Shodno Zakonu o privrednim dru{tvima u Federaciji BiH, Statutima JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d.- Sarajevo i JP “Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg- Bosne” d.d. Mostar, Poslodavac }e predvidjeti posebnu emisiju dionica za zaposlenike ova dva preduze}a u visini od 5% osnovnog kapitala JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d.-Sarajevo, odnosno JP “Elektroprivreda Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne” d.d. Mostar, koje }e biti prenesene na zaposlenike. Dionice za zaposlenike sadr`e ista prava kao i obi~ne dionice.
^lan 29.
Poslodavac se obavezuje pravovremeno, a najmanje jedan put godi{nje i po potrebi, obavijestiti sindikate o aktivnostima na izradi planova za restrukturiranje i privatizaciju dru{tva te uticaju njegove poslovne politike na ekonomski i socijalni polo`aj zaposlenika.
^lan 30.
U slu~aju restrukturiranja, statusnih promjena ili pravnih poslova kojima poslodavac elektroenergetskog sektora osniva nova dru{tva ili ukoliko do|e do prodaje dijela dr`avnog kapitala i promjene vlasni~ke strukture u JP Elektroprivreda BiH d.d. – Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, poslodavac i sindikat su saglasni da se u tenderu i ugovoru o prodaji, pored ostalog, navede uslov da, u roku od najmanje 5 (pet) godina od dana zaklju~ivanja ugovora o prodaji, ne}e do}i do otpu{tanja zaposlenika, otkazivanjem ugovora o radu od strane poslodavca zbog ekonomskih, tehni~kih i drugih razloga, niti }e se mijenjati odredbe postoje}eg Kolektivnog ugovora.
- SOLIDARNOST
^lan 31.
Zaposlenik ima pravo u slu~aju promjene radnog mjesta zadr`ati osnovnu pla}u radnog mjesta na kojem je radio kad je 5 godina pred ispunjenjem uslova za prestanak ugovora o radu zbog 65 godina `ivota i najmanje 20 godina sta`a osiguranja ili zbog 40 godina sta`a osiguranja.
VII. PLA]E, DODACI NA PLA]U, STIMULATIVNI DIO PLA]E, NOV^ANA NAKNADA ZA PRIPRAVNIKA I NAKNADA PLA]E
^lan 32.
Podaci o pla}ama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni.
Podaci o pojedina~nim isplatama su tajni.
^lan 33.
Pla}a se utvr|uje, obra~unava i ispla}uje najmanje jedanput mjese~no u konvertibilnim markama (KM).
^lan 34.
Pla}e se ispla}uju u neto iznosu.
Pla}a se sastoji od osnovne pla}e, dodatka na pla}u, naknada pla}e i stimulativnog dijela.
Poreze i doprinose na bruto pla}u upla}uje poslodavac, osim ako Zakonom nije druga~ije regulisano.
- Osnovna pla}a
^lan 35.
Osnovna pla}a je najni`i iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovaraju}e grupe slo`enosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna pla}a je proizvod najni`e neto satnice, koeficijenta slo`enosti poslova koje zaposlenik obavlja i ostvarenog fonda sati.
^lan 36.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 2,45 KM.
Kao prosjek radnih sati uzeta su 174 sata mjese~no.
Na najni`u osnovnu pla}u zaposlenika primjenjuju se koeficijenti iz platnih razreda datih u ovom Ugovoru.
Ti koeficijenti, zavisno o slo`enosti poslova radnih mjesta i stepena stru~ne spreme, kre}u se od 1,00 do 5,40 i to:
| I grupa – najmanje slo`eni poslovi (NK) | 1,00-1,40 |
| II grupa -manje slo`eni poslovi (PK) | 1,40-1,80 |
| III grupa – srednje slo`eni poslovi (KV) | 1,90-2,40 |
IV grupa – slo`eniji poslovi (SSS) 2,20-2,80
V grupa – slo`eniji poslovi sa izra`enijom
samostalno{}u u radu (VKV) 2,60-3,40
VI grupa – slo`eni i specijalizovani poslovi (V[S) 3,20-3,90
VII grupa – slo`eni i raznovrsni poslovi (VSS) 3,80-5,40
^lan 37.
Zaposlenik ima pravo na uve}anu osnovnu pla}u na osnovu ote`anih uslova rada.
Osnov za utvr|ivanje dodataka na ote`ane uslove rada je osnovna pla}a zaposlenika i vrijeme trajanja uslova rada u obra~unskom periodu.
Tipizovane grupe poslova, te pripadaju}e koeficijente i na~in primjene koeficijenata, osnovni broj bodova i radna mjesta odnosno prostore gdje se rad obavlja, poslodavac }e utvrditi Pravilnikom, Pravilnikom o za{titi na radu i metodologijom vrednovanja radnih mjesta najkasnije 60 ({ezdeset) dana nakon potpisivanja ovog Ugovora uzimaju}i pri tome u obzir: mikroklimatske uslove, opasnost od povreda, napore, izlo`enosti stresu, rad u smjeni i turnusu i drugo.
^lan 38.
Osnovna pla}a zaposlenika uve}ava se za svaku godinu radnog sta`a za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lan 39.
Poslodavac se obavezuje vr{iti uskla|ivanje najni`e neto satnice dogovorene u ovom Ugovoru, kad se tro{kovi `ivota u posljednja tri mjeseca pove}aju najmanje 5%, te o tom pove}anju obavijestiti sindikat.
- Dodaci na pla}u
^lan 40.
Osnovna pla}a zaposlenika uve}ava se:
| · | za rad no}u 50%, | ||
| · | za prekovremeni rad 50%, | ||
| · | za rad na dan sedmi~nog odmora (nedjeljom) | 35%, | |
| · | za rad na dane praznika koji su neradni dani | 50%, | |
| · | za vrijeme provedeno u pripravnosti kod ku}e u vrijeme odmora izme|u dva uzastopna dana | 20%, | |
| · | za vrijeme provedeno u pripravnosti kod ku}e u vremenu u kojem se ne radi (praznici u BiH) | 30%. | |
Dodaci se me|usobno ne isklju~uju izuzev u slu~ajevima:
- pripravnosti kod ku}e koji isklju~uje primjenu ostalih dodataka iz stava 1. ovog ~lana,
- rada na dane praznika koji su neradni u BiH, a koji isklju~uju naknadu za rad nedjeljom.
- Stimulativni dio pla}e
^lan 41.
Sredstva za stimulativni dodatak na pla}u zaposlenika utvr|uju se na osnovu plana poslovanja i rezultata poslovanja poslodavca, s tim da }e izvje{taje s rezultatima poslovanja poslodavac polugodi{nje dostavljati sindikatu.
Stimulativni dodatak na pla}u zaposlenika kod poslodavca ure|uje se posebnim aktom poslodavca prema ostvarenim rezultatima rada i prema prijedlogu rukovodioca radne jedinice/slu`be uz obrazlo`enje u pismenom obliku, a navedeni akt poslodavac treba usaglasiti sa sindikatom.
- Nov~ana naknada za pripravnika
^lan 42.
Tokom obavljanja pripravni~kog sta`a, pripravnik ima pravo na nov~anu naknadu koja iznosi 80% od najni`e pla}e njegove stru~ne spreme i tipizacije poslova.
- Naknada pla}e
^lan 43.
Zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e u slijede}im slu~ajevima:
- za vrijeme godi{njeg odmora,
- za vrijeme privremene sprije~enosti za rad uslijed bolesti,
- za vrijeme porodiljskog odsustva,
- za pla}eno odsustvo i praznike,
- za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik),
- za vrijeme odsutnosti s posla zbog obrazovanja, stru~nog osposobljavanja i prekvalifikacije na koje ga je uputio poslodavac,
- u drugim slu~ajevima utvr|enim Zakonom i Pravil- nikom.
^lan 44.
Za vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora zaposleniku pripada naknada u visini prosje~no ostvarene njegove pla}e za prethodna tri mjeseca kad je radio.
Za dane kad ne radi zbog privremene nesposobnosti za rad u slu~aju bolesti, njege ~lana u`e porodice i drugih slu~ajeva utvr|enih propisima o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e prema odredbama propisa o zdravstvenoj za{titi i zdravstvenom osiguranju, ovog Ugovora i Pravilnika.
^lan 45.
Naknada pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad iznosi 100% od osnovice za bolovanje zbog: povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti, bolesti i komplikacija prouzro~enih trudno}om i poro|ajem, transplatacije `ivog tkiva i organa u korist druge osobe.
^lan 46.
Osnovica za naknadu pla}e za vrijeme privremene sprije~enosti za rad uslijed bolovanja je pla}a ispla}ena zaposleniku – osiguraniku za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio slu~aj na osnovu kojeg se sti~e pravo na naknadu pla}e.
- Rokovi i period isplate pla}e i za{tita pla}e
^lan 47.
Poslodavac pla}u ispla}uje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu pla}e je do desetog dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati pla}u ili je ne isplati u cijelosti, du`an je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata pla}e zaposleniku uru~iti pismeni obra~un pla}e koju je bio du`an isplatiti sa svim elementima s kojima je obra~un utvr|en, kao i prikaz svih odbitaka za doprinose, poreze i druge odbitke na osnovu zakonskih propisa ili na osnovu izjave zaposlenika (razli~ite vrste kredita, ~lanarine i sl.).
^lan 48.
Naknada pla}e iz ~lana 43. ispla}ivat }e se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom i to zajedno s pla}om.
^lan 49.
Poslodavac ne mo`e, bez saglasnosti zaposlenika, svoja potra`ivanja prema zaposleniku namiriti uskra}ivanjem pla}e ili nekog njezinog dijela, odnosno uskra}ivanjem naknade pla}e ili dijela naknade pla}e.
^lan 50.
U skladu sa pozitivnim bilansom poslovanja, a na osnovu procjene rezultata poslovanja, prije iskazane dobiti, poslodavac mo`e zaposlenike nagraditi iznosom do jedne prosje~ne pla}e dru{tva, obra~unate za period teku}e godine.
VIII. MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA
REGRES
^lan 51.
Zaposleniku pripada regres za kori{tenje godi{njeg odmora minimalno u iznosu 70% prosje~ne pla}e dru{tva ostvarene u posljednjem tromjese~ju pred isplatu ili minimalno od 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Regres }e poslodavac isplatiti zaposlenicima u prvoj polovini teku}e godine.
U slu~aju da je prethodna poslovna godina zavr{ena s gubitkom, poslodavac mo`e isplatiti manji iznos od iznosa utvr|enog u stavu 1. ovog ~lana, a na osnovu ostvarenog rezultata u prvom polugodi{tu i procjene rezultata do kraja teku}e godine.
NAKNADA ZA VJERSKE, NACIONALNE I DR@AVNE PRAZNIKE
^lan 52.
Poslodavac mo`e istovremeno svim zaposlenicima u teku}oj godini isplatiti naknadu za vjerske, nacionalne i dr`avne praznike, a datum i na~in isplate poslodavac }e dogovoriti sa sindikatom.
TRO[KOVI PRIJEVOZA
^lan 53.
Zaposlenik kojem nije organizovan prijevoz na posao i s posla, a ~ije je mjesto stanovanja udaljeno od mjesta rada preko 2 (dva) kilometra s gornjom granicom do 120 kilometara, ima pravo na naknadu tro{kova prijevoza na posao i s posla u visini tro{kova prijevoza javnim odnosno gradskim saobra}ajem, koji odgovara radnom vremenu zaposlenika. Ako zaposlenik stanuje u mjestu koje nema regulisan javni prijevoz, a udaljeno je preko 2 (dva) kilometra, s gornjom granicom do 120 kilometara od mjesta rada, ima naknadu tro{kova u visini cijene karte najbli`eg mjesta s regulisanim javnim prijevozom. Sve tro{kove prijevoza preko 120 kilometara zaposlenik snosi sam.
U slu~ajevima kad postoji mogu}nost kori{tenja razli~itih sredstava javnog saobra}aja razli~ite cijene prijevoza, zaposlenik ima pravo na naknadu tro{kova prijevoza na posao i s posla u visini cijene one vrste javnog saobra}aja koja je najpovoljnija za poslodavca.
Naknada tro{kova prijevoza na posao i s posla ispla}uje se zajedno s pla}om zaposlenika i iskazuje se kao posebna stavka na obra~unskoj listi.
TOPLI OBROK
^lan 54.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za prehranu tokom rada.
Naknada za prehranu tokom rada ispla}uje se, po danu, u iznosu od 2% prosje~ne mjese~ne pla}e u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a utvr|uje se tromjese~nom odlukom poslodavca.
Zaposleniku ne pripada naknada za topli obrok za dane kad odsustvuje s posla po bilo kom osnovu (slu`beni put, pla}eno odsustvo, rad na terenu, bolovanje i sl.), osim u slu~aju dobrovoljnih davatelja krvi.
DNEVNICA
^lan 55.
Zaposlenik ima pravo na naknadu tro{kova koji nastaju upu}ivanjem zaposlenika na slu`beno putovanje – dnevnica izvan sjedi{ta rada.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a utvr|uje se tromjese~nom odlukom poslodavca.
Dnevnice za slu`beni put u inostranstvo ispla}uju se na na~in propisan za organe uprave.
ODVOJENI @IVOT
^lan 56.
Zaposlenik koji je privremeno upu}en na rad izvan mjesta prebivali{ta njegove porodice, ima pravo na mjese~nu naknadu tro{kova zbog odvojenog `ivota od porodice u visini 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
TERENSKI RAD
^lan 57.
Rad na terenu podrazumijeva poslove koji se po svojoj prirodi izvode na terenu izvan mjesta zaposlenja i u trajanju du`em od 20 radnih dana neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za terenski rad ~ija se visina utvr|uje u zavisnosti od uslova obezbije|enih za terenski rad, i to:
- ako je obezbije|en smje{taj i ishrana, terenski dodatak iznosi 20% od visine dnevnice za slu`beno putovanje,
- ako je obezbije|en samo smje{taj, u tom slu~aju terenski dodatak se ispla}uje u visini dnevnice za slu`beno putovanje,
- ako je obezbije|ena samo ishrana, u tom slu~aju terenski dodatak iznosi 70% od visine dnevnice za slu`beno putovanje.
Terenski dodatak obuhvata tro{kove smje{taja i ishrane, a tro{kovi prijevoza od mjesta stanovanja do mjesta rada na terenu priznaju se u stvarnom iznosu, s tim da se ti tro{kovi ne priznaju ako je prijevoz obezbije|en slu`benim vozilom.
^lan 58.
Dnevnica, naknada za odvojeni `ivot od porodice i terenski dodatak me|usobno se isklju~uju.
KORI[TENJE LI^NOG AUTOMOBILA U SLU@BENE SVRHE
^lan 59.
Zaposleniku, koji ima odobrenje za slu`beno putovanje koristiti li~ni automobil, pripada naknada u visini od 20% od cijene jedne litre benzina (super 98) po prije|enom kilometru.
JUBILARNE NAGRADE ZA DUGOGODI[NJI RAD ZAPOSLENIKU
^lan 60.
Poslodavac }e isplatiti jubilarnu nagradu za dugogodi{nji rad zaposleniku prema Pravilniku dru{tva.
Isplata jubilarne nagrade mo`e se izvr{iti samo u onoj godini u kojoj zaposlenik navr{ava predvi|eni radni sta` za pojedinu kategoriju radnog sta`a, a ista }e se ispla}ivati na Dan dru{tva.
OTPREMNINA
^lan 61.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u iznosu od 5 (pet) prosje~nih njegovih pla}a u dru{tvu ostvarenih u prethodna tri mjeseca ili 5 (pet) prosje~nih pla}a u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za zaposlenika povoljnije.
^lan 62.
Zaposlenik s kojim je poslodavac sklopio ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a kojem se otkazuje ugovor o radu nakon 2 (dvije) i vi{e godina neprekidnog rada, osim u slu~aju ako se ugovor o radu otkazuje zbog kr{enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na nov~ani iznos otpremnine od 1 (jedne) prosje~ne bruto pla}e Dru{tva ispla}ene zaposleniku u posljednja 3 (tri) mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navr{enu godinu rada kod poslodavca.
Nov~ani iznos otpremnine ispla}uje se zaposleniku u roku od 15 dana od dana kona~nosti rje{enja o prestanku radnog odnosa zbog tehnolo{kog vi{ka.
JEDNOKRATNE NOV^ANE POMO]I
^lan 63.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na jednokratnu nov~anu pomo} u slijede}im slu~ajevima:
- u slu~aju smrti zaposlenika, u visini 5 (pet) prosje~nih pla}a dru{tva ispla}enih u prethodna 3 (tri) mjeseca ili 5 (pet) prosje~nih pla}a ostvarenih u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za zaposlenika povoljnije,
- u slu~aju smrti ~lana njegove u`e porodice, u visini 3 (tri) prosje~ne pla}e u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
- u slu~aju te{kog invaliditeta ili te{ke bolesti zaposlenika, ili ~lana njegove u`e porodice, u visini 2 (dvije) prosje~ne pla}e dru{tva, ispla}ene u prethodna 3 (tri) mjeseca, s tim da nov~ana pomo} za tro{kove lije~enja mo`e biti u ve}em iznosu,
- otklanjanja {tetnih posljedica nastalih uslijed djelovanja elementarnih nepogoda (zemljotres, poplave, po`ar i dr.) na stambenom objektu zaposlenika u visini 2 (dvije) prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Jednokratna pomo} iz stava 1. alineja 2. ovog ~lana pripada i zaposleniku u slu~aju mrtvoro|enog djeteta.
^lan 64.
Poslodavac mo`e zaposleniku odobriti nov~anu pomo} za tro{kove lije~enja te{ke bolesti njega ili ~lana u`e porodice u iznosu do ukupno 2 (dvije) prosje~ne pla}e dru{tva ispla}ene u prethodna 3 (tri) mjeseca, a kod izuzetno te{kih oboljenja i vi{e, a najvi{e do 12 (dvanaest) prosje~nih pla}a dru{tva, ispla}enih u prethodna 3 (tri) mjeseca.
Izuzetno, ako se radi o povredi na radu, koja nije prouzrokovana krivicom zaposlenika, poslodavac }e priznati sve tro{kove lije~enja, a koji nisu obuhva}eni obaveznim zdravstvenim osiguranjem i kolektivnim osiguranjem zaposlenika kod poslodavca, bez obzira na visinu tro{kova.
Tro{kovi lije~enja ~iji ukupni iznos prelazi 2 (dvije) prosje~ne pla}e dru{tva, vezano za stav 1. ovog ~lana, bit }e ispla}eni zaposleniku na osnovu ispostavljenog ra~una nadle`ne medicinske ustanove.
Odluka o odobravanju nov~ane pomo}i za tro{kove lije~enja donosi se na prijedlog posebne komisije imenovane sa zadatkom obrade takvih zahtjeva za pomo}, shodno ovom ~lanu. Kad tro{kovi lije~enja prelaze najvi{i iznos (12 prosje~nih pla}a), Nadzorni odbor treba dati saglasnost na isplatu istih od strane poslodavca.
Postupak, na~in i uslovi za dodjelu pomo}i, te rad komisije iz prethodnog stava, ure|uju se posebnim uputstvom dru{tva donijetim uz konsultacije i saglasnost sindikata.
^lan 65.
U slu~aju smrti penzionisanog zaposlenika poslodavca, njegova porodica ima pravo na jednokratnu nov~anu pomo} u iznosu od 3 (tri) prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 66.
Pod ~lanom u`e porodice iz ~l. 19., 20., 44., 63. i 64. ovog Ugovora podrazumijevaju se bra~ni drug, djeca i roditelji (otac, majka, o~uh, ma}eha), kao i unu~ad bez roditelja koje zaposlenik izdr`ava `ive}i u zajedni~kom ku}anstvu.
Pod te{kom bole{}u iz ~l. 63. i 64. podrazumijevaju se slijede}e bolesti:
- akutna tuberkoloza, maligna oboljenja, endemska nefropatija, kirur{ka intervencija na srcu i mozgu, sve vrste degenerativnih oboljenja centralnog `iv~anog sistema, infarkt (sr~ani, mo`dani), oboljenje mi{i}nog sistema, paraliza i druge te{ke bolesti odre|ene op}im aktom Federalnog ministarstva zdravstva, kao i te{ke tjelesne povrede. Bolest, odnosno tjelesna povreda se dokazuje na osnovu dijagnoze ovla{tenog lica zdravstvene struke, odnosno zdravstvene ustanove.
Ukoliko u dru{tvu rade dva ili vi{e zaposlenika koji su ~lanovi u`e porodice, stav 1. ovog ~lana, tada pravo na jednokratnu pomo} mo`e ostvariti samo jedan od njih, vezano za ~l. 63. i 65. ovog Ugovora.
^lan 67.
Isto tako, ukoliko zaposlenik iz ~lana 63., stav 1., alineja 1. i penzionisani zaposlenik iz ~lana 65., nemaju porodicu, jednokratna nov~ana pomo} u iznosu navedenom u ~lanu 65., ispla}uje se licu koja organizuje sahranu umrlog odnosno penzionisanog zaposlenika.
POKLON DJECI ZAPOSLENIKA
^lan 68.
Prilikom vjerskih ili dr`avnih praznika poslodavac mo`e zaposlenicima jednokratno isplatiti nov~ani iznos ili dati poklon za svako dijete do navr{enih 10 godina u teku}oj kalendarskoj godini u iznosu od minimalno 5 % prosje~ne neto pla}e dru{tva ispla}ene u prethodnom mjesecu.
Pravo na poklon iz stava 1. ovog ~lana imaju samo ona djeca koja su zdravstveno osigurana preko zaposlenika kod poslodavca.
Pravo na poklon iz stava 1. ovog ~lana imaju i djeca umrlih i poginulih zaposlenika do navr{enih 10 godina.
Ukoliko u dru{tvu rade dva ili vi{e zaposlenika koji su ~lanovi u`e porodice, tad pravo na poklon djetetu mo`e ostvariti samo jedan od njih.
NOV^ANA POMO] ZA [KOLOVANJE DJECE UMRLIH ZAPOSLENIKA
^lan 69.
Nov~ana pomo} za {kolovanje djece umrlih zaposlenika ispla}uje se mjese~no, po djetetu, do kraja redovnog {kolovanja, a najdu`e do navr{ene 26. godine `ivota, i to:
- za djecu koja poha|aju osnovnu {kolu, minimalno 10% od prosje~ne pla}e dru{tva,
- za djecu koja poha|aju srednju {kolu, minimalno 15% od prosje~ne pla}e dru{tva,
- za redovne studente, minimalno 20% od prosje~ne pla}e dru{tva.
Isplata }e te}i od 1. u mjesecu kad je {kolovanje zapo~eto, odnosno od dana smrti zaposlenika.
U^ENICI I STUDENTI NA PRAKTI^NOM RADU KOD POSLODAVCA
^lan 70.
U~enici i studenti na prakti~nom radu kod poslodavca imaju pravo na naknadu tro{kova prijevoza na posao i s posla, kao i na odgovaraju}i iznos naknade tro{kova prehrane pod jednakim uslovima kao i zaposleni kod poslodavca.
Naknada tro{kova prehrane odre|uje se razmjerno vremenu provedenom na praksi, a naknada im se ispla}uje u gotovini.
PENZIONERI
^lan 71.
Poslodavac mo`e ispla}ivati jednokratnu nov~anu pomo} u iznosu od minimalno 20% prosje~ne pla}e dru{tva ispla}ene u prethodna 3 (tri) mjeseca svim penzionisanim zaposlenicima i to svake godine za Dan dru{tva.
^lan 72.
Poslodavac je ovla{ten donositi odluke o visini materijalnih prava ve}ih od utvr|enih u ovom Ugovoru, kad je to vezano uz promjene propisa i utvr|enih potreba dru{tva.
- NAKNADA [TETE
^lan 73.
Naknada {tete regulisat }e se u skladu sa zakonskim propisima i aktima dru{tva.
- ZABRANA TAKMI^ENJA ZAPOSLENIKA S POSLODAVCEM
^lan 74.
Zaposlenik ne mo`e bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tu|i ra~un, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.
Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se odre|eno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdu`e dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne mo`e zaposliti kod drugog pravnog lica koja je u tr`i{noj utakmici s poslodavcem i da ne mo`e za svoj ili za ra~un tre}eg lica, sklapati poslove kojima se takmi~i sa poslodavcem.
Ugovorena zabrana takmi~enja obavezuje poslodavca da }e zaposleniku, za vrijeme trajanja ugovora, ispla}ivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosje~ne pla}e ispla}ene zaposleniku u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Naknadu iz prethodnog stava poslodavac je du`an isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca. Visina naknade uskla|uje se na na~in i pod uslovima utvr|enim ugovorom o radu, Pravilnikom ili ovim Ugovorom.
- OSIGURANJE
^lan 75.
Poslodavac mo`e, uz pojedina~nu saglasnost zaposlenika, zaklju~iti ugovor o `ivotnom osiguranju s odgovaraju}im osiguravaju}im dru{tvom uklju~uju}i dodatno osiguranje od nezgode, uz zajedni~ko finansiranje ugovorene premije zaposlenika i poslodavca u skladu sa va`e}im zakonskim propisima.
XII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
^lan 76.
Zaposlenik kome poslodavac otkazuje ugovor o radu ima pravo na otkazni rok koji ne mo`e biti kra}i od 14 (~etrnaest) dana niti du`i od 6 ({est) mjeseci, a njegova du`ina trajanja odre|uje se u zavisnosti od vremena koje je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poslodavca i to:
| · | za zaposlenike s neprekidnim radnim sta`om do godine dana 14 dana, | |
| · | za zaposlenike preko 1 godine radnog sta`a | 1 mjesec, |
| · | za zaposlenike preko 2 godine radnog sta`a | 2 mjeseca, |
| · | za zaposlenike preko 5 godina radnog sta`a | 3 mjeseca, |
| · | za zaposlenike preko 10 godina radnog sta`a | 4 mjeseca, |
| · | za zaposlenike preko 15 godina radnog sta`a | 5 mjeseci, |
- za zaposlenike sa radnim sta`om preko
20 godina 6 mjeseci.
Otkazni rok po~inje te}i od dana uru~enja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.
Poslodavac mo`e osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.
^lan 77.
Poslodavac, bez saglasnosti Federalnog ministarstva nadle`nog za rad, ne mo`e otkazati ugovor o radu sindikalnim povjerenicima za vrijeme obavljanja sindikalne du`nosti i 1 (jednu) godinu nakon prestanka obavljanja te du`nosti.
^lan 78.
Poslodavac, koji zbog ekonomskih, tehni~kih i drugih razloga u periodu od naredna tri mjeseca namjerava otkazati ugovor o radu za vi{e od 10% zaposlenika, ali najmanje petorici zaposlenika, du`an je program zbrinjavanja vi{ka zaposlenika dostaviti sindikatu.
O programu zbrinjavanja vi{ka zaposlenika, poslodavac mora obavijestiti i zaposlenike u pisanom obliku najkasnije 8 (osam) dana nakon dono{enja programa.
U slu~aju otkaza, poslodavac ne mo`e u roku od jedne godine zaposliti drugu osobu koja ima istu kvalifikaciju ili isti stepen stru~ne spreme, prije nego {to ponudi zaposlenje onim zaposlenicima ~iji su ugovori o radu otkazani.
^lan 79.
Za vrijeme otkaznog roka, zaposlenik ima pravo odsustvovati s posla, uz naknadu pla}e, radi tra`enja novog zaposlenja, od dva sata dnevno ili jedan dan u sedmici.
XIII. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZAPOSLENIKA
^lan 80.
Obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje zaposlenika uredit }e se aktom poslodavca.
^lan 81.
Poslodavac }e u skladu sa mogu}nostima, a u organizaciji sindikata, finansirati susrete zaposlenika koji imaju radno- takmi~arski karakter.
^lan 82.
Na zahtjev sindikata, poslodavac mo`e u skladu sa svojim mogu}nostima omogu}iti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova.
XIV. OSTVARIVANJE PRAVA IZ RADNOG ODNOSA
^lan 83.
Zaposlenik }e svoja prava iz radnog odnosa ostvariti po postupku i na na~in utvr|en Zakonom.
Rje{enja nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitra`i. Sastav, postupak i druga pitanja u vezi s arbitra`nim postupkom uredit }e se sporazumom izme|u sindikata i poslodavca.
^lan 84.
Ako se zbog prodaje, naslje|ivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni lica ili pravni polo`aj poslodavca, sve obaveze iz ovog Ugovora, ugovora o radu i svih drugih akata, koje se odnose na zaposlenika, prenose se na novog poslodavca, uz saglasnost sindikata.
- U^ESTVOVANJE ZAPOSLENIKA U ODLU^IVANJU – VIJE]E ZAPOSLENIKA
^lan 85.
Zaposlenici u dru{tvu mogu formirati vije}e zaposlenika, koje }e ih zastupati u za{titi njihovih prava i interesa iz radnog odnosa i u vezi s radom i radnim odnosom u dru{tvu.
Vije}e zaposlenika formira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih koji su u radnom odnosu kod poslodavca.
Na~in i postupak formiranja vije}a zaposlenika, kao i druga pitanja vezana za rad i djelovanje vije}a zaposlenika, sadr`ana su u Zakonu o vije}u zaposlenika.
XVI. DJELOVANJE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA
^lan 86.
Sindikat je samostalna, dobrovoljna i interesna organizacija zaposlenika u elektroprivredi, strukovna i nezavisna od dr`avnih organa, vjerskih institucija, politi~kih stranaka i poslodavaca, organizuje se u sindikalne organizacije, podru`nice i sindikalne jedinice i svoju aktivnost zasniva na Ustavu Bosne i Hercegovine, Ustavu Federacije BiH, svom statutu, ovom Ugovoru i me|unarodnim dokumentima.
^lan 87.
Poslodavac ne mo`e ograni~avati djelovanje sindikata odlukama organa upravljanja i rukovo|enja.
Podru~je rada sindikata zasnovano na Statutu i Programu je sindikalno organizovanje zaposlenika kod poslodavca, aktivno u~e{}e u dono{enju op}ih akata kod poslodavca iz oblasti rada i za{tite prava zaposlenika.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati sindikalni rad, sindikalno organizovanje i pravo svakog radnika da postane ili ne postane ~lanom sindikata.
^lan 88.
Poslodavac:
- Obavezan je proslijediti poziv sindikatu za prisustvo ~lana sindikata sjednici nadzornog odbora dru{tva,
- ujedno obezbijediti njegovo prisustvo tim sjednicama bez prava odlu~ivanja, a sindikat }e odrediti svog ~lana koji }e prisustvovati sjednicama nadzornog odbora,
- Ne mo`e proglasiti va`e}im akta kojima se reguli{e radno-pravni status zaposlenika bez saglasnosti sindikata,
- Mora omogu}iti predstavnicima sindikata pla}eno odsustvo sa rada (kao da je radio) radi prisustvovanja sindikalnim sastancima, konferencijama, sjednicama, kongresima, te radi osposobljavanja na kursevima
- seminarima,
- U vrijeme trajanja mandata i 1 (jednu) godinu nakon isteka mandata sindikalnim povjerenicima, ne mo`e bez njihove saglasnosti i saglasnosti sindikata premjestiti iste na drugo radno mjesto rada kod poslodavca ili u drugo preduze}e ili eventualno utvrditi kao vi{ak zaposlenika ili na neki drugi na~in staviti iste u nepovoljniji polo`aj u odnosu na ostale zaposlenike,
- Mora sindikalnog povjerenika (profesionalca) vratiti po prestanku sindikalne funkcije na radno mjesto i mjesto rada gdje je radio prije odlaska na funkciju u skladu sa njegovom kvalifikacijom.
Registrovanom sindikatu poslodavac }e obezbijediti sljede}e uslove rada:
- radne prostorije veli~ine od najmanje 25 m2 za sjedi{te sindikata i od najmanje 15 m2 za svaku sindikalnu podru`nicu/organizaciju, kao i kori{tenje ostalog raspolo`ivog prostora za potrebe sindikalnih aktivnosti,
- registrovano i ispravno vozilo, minimalno srednje klase,
- jedan mobilni priklju~ak za predsjednika, u skladu sa pravilima o na~inu kori{tenja i ograni~enjima koja vrijede i za zaposlenike poslodavca,
- raspolaganje sredstvima od prodaje sekundarnih sirovina u skladu s va`e}im zakonskim propisima,
- pristup internetu (Internet, WAN mre`u i nova tehnolo{ka dostignu}a iz oblasti Informatike), intranetu, e-mail adrese, web prostor, u skladu sa pravilima o na~inu kori{tenja i ograni~enjima koja vrijede i za zaposlenike poslodavca,
- sredstva, namje{taj, telefonski priklju~ak, potro{ni materijal i sitni inventar,
- slobodu sindikalnog izvje{tavanja, podjele {tampe, neometano kori{tenje oglasnih plo~a, umno`avanje dokumenata nu`nih za provo|enje sindikalnih aktivnosti i ostvarenja prava zaposlenika, besplatno kori{tenje po{tanskih i telekomunikacijskih usluga,
- izdavanje sindikalnog glasnika (tromjese~no) ili ustupanje dijela postora u svom informativnom glasilu,
- obra~un i ubiranje sindikalne ~lanarine i sindikalne finansijske podr{ke ~lanovima sindikata putem obra~unskih lista,
- poslodavac je obavezan sindikalnom povjereniku omogu}iti pristup radnim mjestima i podacima potrebnim za obavljanje njegove du`nosti te mu omogu}iti uvid u podatke i isprave u vezi sa ostvarenjem i za{titom prava zaposlenika,
- poslodavac je obavezan omogu}iti sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju o obra~unu i isplati pla}e, dodatka na pla}u, naknada na pla}e i isplati zakonskih obaveza na osnovu pla}a,
- poslodavac }e snositi tro{kove za ~lanove sindikata (putni nalozi) radi prisustvovanja sastancima koje organizuje poslodavac, sastancima pregovara~kih timova na izradi Kolektivnog ugovora i sjednicama zajedni~kog povjerenstva koje }e tuma~iti odredbe Kolektivnog ugovora,
- poslodavac je obavezan prijaviti svaku nesre}u na radu sindikatu, a po provedenoj istrazi, izvijestiti ga o uzrocima, posljedicama i te`ini povrede na radu, kao i procjenama za otklanjanje uzroka nesre}e i o toku lije~enja zaposlenika,
- poslodavac }e redovno dostavljati popis zaposlenih koji se nalaze na bolovanju (preko 42 dana) svaki mjesec uz popis odbijene sindikalne ~lanarine.
^lan 89.
Poslodavac se obavezuje obezbijediti naknadu pla}e u punom iznosu za predsjednika sindikata i zaposlenika u stru~noj slu`bi sindikata / izvr{nog sekretara, u skladu sa odlukama tijela sindikata.
^lan 90.
Poslodavac i sindikat }e partnerski odnos ostvariti putem generalnog direktora i predsjednika sindikata.
Generalni direktor, ili od njega ovla{teni predstavnik, }e primiti predsjednika sindikata na njegov zahtjev.
Partnerski odnos na ni`im oblicima organizovanja ostvarivati }e se prema organizacionim postavkama dru{tva i sindikata.
XVII. METODE SINDIKALNE AKCIJE
^lan 91.
Sindikat }e metode sindikalne akcije koristiti tako {to }e njegov nosilac biti Glavni odbor / Predsjedni{tvo sindikata, a partner generalni direktor dru{tva.
Pojedini oblici sindikalne aktivnosti i rokovi rje{avaju se u skladu sa Zakonom o {trajku i ovim Ugovorom.
^lan 92.
Sindikat }e pristupiti {trajku kao metodu sindikalne akcije, u skladu sa Zakonom o {trajku, pri tome vode}i ra~una da se obezbijedi funkcionisanje Dru{tva u skladu sa Zakonom o {trajku i ~lanom 100. ovog Ugovora.
XVIII. RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
^lan 93.
Kolektivni radni sporovi o primjeni, izmjeni i dopuni, odnosno otkazivanju ovog Ugovora ili drugog sli~nog spora koji se nisu mogli rije{iti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rje{avat }e se u postupku mirenja u skladu sa Zakonom.
^lan 94.
Kolektivne radne sporove, koji se nisu mogli rije{iti dogovorom potpisnika ovog Ugovora, rje{ava mirovno vije}e.
^lan 95.
Mirovno vije}e sastoji se od tri ~lana. Svaka strana bira po jednog ~lana mirovnog vije}a, a tre}i ~lan bira se sa liste koju utvr|uje resorni federalni ministar i to na period od 2 (dvije) godine.
Mirovno vije}e iz stava 1. ovog ~lana donosi Pravilnik o postupku pred tim vije}em.
Administrativne poslove za mirovno vije}e vr{i resorno federalno ministarstvo. Tro{kove za ~lana mirovnog vije}a s liste, koju utvr|uje resorni federalni ministar, snosi resorno federalno ministarstvo.
^lan 96.
Postupak mirenja pokre}e se na pismeni prijedlog jednog od potpisnika ovog Ugovora, a mora se dovr{iti u roku od 10 (deset) dana od dana po~etka mirenja.
U postupku mirenja ispituju se navodi i prijedlozi ugovornih strana, a po potrebi prikupljaju se i drugi dokazi i saslu{avaju stranke.
Mirovno vije}e sastavlja pismeni prijedlog nagodbe.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog nagodbe, nagodba ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora.
^lan 97.
U slu~aju odbijanja prijedloga nagodbe, strane u sporu mogu rje{avanje kolektivnog radnog spora, sporazumno, povjeriti arbitra`i. Arbitra`no vije}e broji 5 (pet) ~lanova od ~ega po 2 (dva) imenuju ugovorne strane, a jednog zajedni~kog ~lana (predsjednika) biraju iz reda uglednih stru~njaka iz oblasti koja je predmet spora.
Rad arbitra`nog vije}a je javan.
^lan 98.
Odluka arbitra`e donosi se u roku od 15 (petnaest) dana od dana pokretanja arbitra`nog spora i ima pravnu snagu i djejstvo Kolektivnog ugovora.
Protiv arbitra`ne odluke `alba nije dopu{tena.
XIX. [TRAJK
^lan 99.
Zaposlenik ima pravo na {trajk.
Sindikat se suzdr`ava od {trajka ako se odredbe ovog Ugovora uredno ispunjavaju prema svim zaposlenicima.
[trajk se organizuje i vodi u skladu sa Zakonom o {trajku, ovim Ugovorom i Pravilnikom sindikata o {trajku.
^lan 100.
Tri mjeseca nakon potpisivanja ovog Ugovora, sindikat i poslodavac potpisati }e zajedni~ki sporazum o obaveznim radnim aktivnostima koje }e se odvijati u slu~aju {trajka.
^lan 101.
Odluku o stupanju u {trajk donosi Glavni odbor / Predsjedni{tvo.
Odluka o stupanju u {trajk dostavlja se osnovnim sindikalnim podru`nicama i poslodavcu.
^lan 102.
Poslodavac ne mo`e pozivati na odgovornost zaposlenike, niti ih dovoditi u nepovoljniji polo`aj, zbog u~e{}a u {trajku, bez obzira jesu li u~lanjeni u sindikat ili nisu njegovi ~lanovi.
- PRIMJENA I TUMA^ENJA KOLEKTIVNOG UGOVORA
^lan 103.
Ugovorne strane imenuju zajedni~ku komisiju od 4 (~etiri) ~lana za pra}enje primjene i tuma~enje odredaba ovog Ugovora.
Komisija se imenuje u roku od 30 (trideset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora. Predsjednik komisije mijenja se naizmjeni~no svake godine.
Komisija donosi Poslovnik o radu.
Odluke komisije donose se ve}inom glasova.
^lan 104.
Svaka ugovorna strana mo`e pokrenuti postupak za izmjene i dopune ovog Ugovora. Strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog du`na je izjasniti se na predlo`ene izmjene i dopune u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema prijedloga.
^lan 105.
Potpisnici ovog Ugovora se obavezuju da }e na sva ostala pitanja iz radnog odnosa koja nisu ure|ena ovim Ugovorom primjenjivati odredbe Zakona o radu i Op}eg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH.
^lan 106.
Ovaj kolektivni ugovor zaklju~uje se na neodre|eno vrijeme, a smatra se zaklju~enim kad ga u istovjetnom tekstu potpi{u svi njegovi u~esnici.
^lan 107.
Poslodavac je du`an usaglasiti op}e akte s odredbama ovog Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
^lan 108.
Po~etkom primjene ovog Ugovora prestaje va`iti Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti elektroprivredne djelatnosti u Federaciji BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 51/00).
Na~in izmirivanja eventualno neispla}enih potra`ivanja zaposlenika nastalih do stupanja na snagu ovog Ugovora bit }e sporazumno regulisan.
^lan 109.
Ovaj Ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”, a primjenjivat }e se od 1. januara 2008. godine.
Br.01-02-2810/07
Za Vladu Federacije BiH,
Federalni ministar energije, rudarstva i industrije
- Vahid He}o, s. r.
Br. 081-86/07
Za SEER BiH Sarajevo
Predsjednik Sindikata
Omer Sikira, s. r.
Br. 259/07
Za NSUEPHZHB Mostar
Predsjednik Sindikata
Dubravko Pervan, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
