ZAKON
O PRAVOSUDNOM ISPITU
Članak 1.
Pravosudni ispit (u daljnjem tekstu: ispit) je stručni ispit koji polažu diplomirani pravnici radi stjecanja uvjeta za obavljanje poslova i zadataka čije je vršenje uvjetovano pravosudnim ispitom.
Članak 2.
Ispit mogu polagati osobe koje su kao diplomirani pravnici radile najmanje dvije godine na pravnim poslovima u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužiteljstvu, javnom ili vojnom pravobraniteljstvu ili u odvjetničkom uredu.
Ispit mogu polagati i osobe koje su kao diplomirani pravnici radila najmanje četiri godina na pravnim poslovima u drugim državnim tijelima, u poduzećima (društvima) ili drugim pravnim osobama.
Ispit mogu polagati osobe koje su kao diplomirani pravnici radila najmanje tri godine na pravnim poslovima u tijelima, poduzećima (društvima) i pravnim osobama iz stavka 2. ovog članka, od čega najmanje jednu godinu u tijelima iz stavka 1. ovog članka ili u odvjetničkom uredu.
Članak 3.
Ispit mogu polagati i osobe koje nisu u radnom odnosu u tijelima, poduzećima ili drugim pravnim osobama iz članka 2. ovog članka, koji su kao diplomirani pravnici obavljali potrebnu praksu u redovnom sudu ili u odvjetničkom uredu radi stručnog osposobljavanja i stjecanja uvjeta za polaganje ispita (volonteri).
Članak 4.
Na ispitu se provjerava sposobnost kandidata za samostalno obavljanje poslova i zadataka iz članka 1. ovog zakona.
Ispit se polaže pismeno i usmeno.
Pismeni dio ispita polaže se iz kaznenog prava i iz građanskog prava, ili obiteljskog ili radnog prava.
Usmeni dio ispita polaže se iz:
- kaznenog prava (materijalno i procesno),
- građanskog prava (materijalno i procesno),
- obiteljskog prava,
- privrednog prava,
- upravnog prava,
- radnog prava,
- ustavnog sustava i organizacije pravosuđa.
Članak 5.
Ispit se polaže u okviru programa pravosudnog ispita koji sadrži pravne izvore i literaturu za svaki predmet iz članka 4. stavak 4. ovog zakona.
Program iz stavka 1. ovog članka donosi ministar pravde Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ministar pravde), na prijedlog Povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita.
Članak 6.
Ispit se polaže pred Povjerenstvom za polaganje pravosudnog ispita (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje se sastoji od predsjednika i četiri člana sa liste ispitivača.
Predsjednika Povjerenstva, njegovog zamjenika i 13 ispitivača (u daljnjem tekstu: lista ispitivača) imenuje ministar pravde na vrijeme od dvije godine iz reda diplomiranih pravnika sa položenim pravosudnim ispitom, koji su radom u pravosudnim tijelima ili odvjetništvu ili u državnim tijelima ili drugim tijelima ili u poduzećima (društvima) ili drugim pravnim osobama stekli visok ugled pravnog stručnjaka.
Predsjednik Povjerenstva, njegov zamjenik i ispitivači s liste su ispitivači za određene predmete, a rješenjem o imenovanju određuje se ko je od njih ispitivač za pojedini predmet.
Predsjednik Povjerenstva ili njegov zamjenik određuju sastav Povjerenstva za polaganje pojedinog kandidata ili za određeno vrijeme, ali ne duže od dva mjeseca.
Rješenjem o imenovanju predsjednika Povjerenstva, njegovog zamjenika i ispitivača određuje se i tajnik Povjerenstva i njegov zamjenik iz reda diplomiranih pravnika.
Članak 7.
Administrativni poslovi Povjerenstva obavljaju se u Ministarstvu pravde Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde).
Članak 8.
Povjerenstvo o svom radu podnosi izvješće ministru pravde najmanje jedanput godišnje.
Članak 9.
Prijavu za polaganje pravosudnog ispita diplomirani pravnik (u daljnjem tekstu: kandidat) podnosi Ministarstvu pravde. Uz prijavu kandidat podnosi i dokaze da ispunjava uvjeta iz članka 2. ovog zakona o završenom pravnom fakultetu i provedenom radu na pravnim poslovima.
Uvjerenje o provedenoj praksi osobama iz članka 3. ovog zakona izdaje predsjednik suda, odnosno odvjetnička komora kod koje je osoba upisana u imenik kao odvjetnički vježbenik.
Ministarstvo pravde rješenjem utvrđuje da li kandidat ispunjava uvjete za polaganje pravosudnog ispita.
Članak 10.
Na osnovu rješenja kojim je kandidatu odobreno polaganje ispita predsjednik Povjerenstva određuje vrijeme kada će kandidat polagati ispit.
Članak 11.
Ispit počinje polaganjem pismenog dijela ispita. Pismeni dio ispita kandidat polaže rješavanjem praktičnog slučaja iz kazneno-pravne i građansko-pravne oblasti.
Zadatak za pismeni dio ispita daje Povjerenstvo na prijedlog člana koji je ispitivač za predmet iz koga kandiat polaže pismeni dio ispita.
Kandidat ima pravo na šest sati rada za izradu pismenog zadatka.
Članak 12.
Odluku o ocjeni uspjeha kandidata na pismenom dijelu ispita donosi Povjerenstvo većinom glasova, po pribavljenom mišljenju ispitivača.
Pismeni rad se ocjenjuje ocjenom “položio” ili “nije položio”.
Članak 13.
Kandidat koji ne položi pismeni dio ispita ni iz kazneno-pravne ni iz građansko-pravne oblasti ne može pristupiti polaganju usmenog dijela ispita i smatra se da ispit nije položio.
Članak 14.
Kandidat koji položi pismeni dio ispita iz kazneno-pravne i građansko-pravne oblasti ili samo iz jedne od njih pristupa polaganju usmenog dijela ispita.
Kandidat koji je pristupio polaganju usmenog dijela ispita a nije položio pismeni dio ispita iz jedne oblasti, na usmenom dijelu ispita ne može polagati ispit iz odgovarajućeg predmeta.
Usmeni dio ispita je javan.
Članak 15.
Konačni uspjeh na ispitu ocjenjuje se prema rezultatu koji je kandidat pokazao na pismenom i usmenom ispitu ocjenom “položio” ili “nije položio”. Ako je kandidat na ispitu pokazao osobiti uspjeh i na pismenom i na usmenom dijelu ispita iz svih predmeta, ocjenjuje se ocjenom “položio s odličnim uspjehom”.
- uspjehu kandidata Povjerenstvo odlučuje većinom glasova, vodeći računa o ocjeni koju je predložio ispitivač. Ocjena o uspješnosti ispita saopćava se kandidatu po završenom ispitu.
Članak 16.
Kandidat koji na ispitu ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz najviše dva predmeta, odnosno kandidat koji nije dužan polagati neki od predmeta (članak 23. ovog zakona), a ne pokaže zadovoljavajuće znanje iz jednog predmeta, ima pravo iz tih predmeta, odnosno tog predmeta, polagati popravni ispit.
Rok za polaganje popravnog ispita iz jednog predmeta ne može biti kraći od jednog ni duži od tri mjeseca, a rok za polaganje popravnog ispita iz dva predmeta ne može biti kraći od dva ni duži od četiri mjeseca.
Ako kandidat ne položi samo usmeni dio ispita iz predmeta iz kojeg se polaže i pismeni dio ispita a taj dio ispita je položio, na popravnom ispitu nije dužan ponovo polagati pismeni dio ispita iz tog predmeta.
Ako kandidat u roku iz stavka 2. ovog članka ne položi popravni ispit, smatrat će se da ispit nije položio.
Članak 17.
Kandidatu koji je položio ispit Ministarstvo pravde izdaje uvjerenje o položenom ispitu, koje potpisuje ministar pravde.
Članak 18.
Kandidat koji nije položio ispit može ga ponovo polagati po isteku roka od šest mjeseci, računajući od dana prethodnog polaganja.
Članak 19.
Ako kandidat ne pristupi polaganju ispita ili prije početka polaganja izjavi da odustaje od ispita, smatrat će se da ispit nije polagao. U ovom slučaju kandidat podnosi novu prijavu za polaganje ispita.
Ako kandidat odustane od već započetog ispita ili ne preda rad iz pismenog dijela u određenom vremenu iz članka 11.
stavak 3. ovog zakona, smatrat će se da ispit nije položio.
Članak 20.
Započeti ispit može se odložiti ako je kandidat zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga spriječen nastaviti polaganje ispita.
O odlaganju ispita odlučuje Povjerenstvo.
Rješenje o nastavku ispita donosi Povjerenstvo na molbu kandidata.
Molba se podnosi u roku od osam dana po prestanku razloga za odgodu polaganja ispita, ali najkasnije u roku od tri mjeseca, računajući od dana kada je odluka o odlaganju donesena.
Ako kandidat ne podnese molbu za nastavak ispita u roku iz stavka 3. ovog članka ili ako mu molba bude odbijena smatrat će se da ispit nije položio.
Protiv rješenja Povjerenstva kandidat može podnijeti žalbu ministru pravde, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
U nastavku ispita kandidat ne polaže onaj dio ispita koji je polagao do odlaganja ispita.
Članak 21.
Predsjedniku Povjerenstva, njegovom zamjeniku, članovima i tajniku Povjerenstva pripada naknada za rad u Povjerenstvu.
Ovlašćuje se ministar pravde da donese pravilnik o naknadama za rad u Povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita.
Članak 22.
Troškove Povjerenstva snosi kandidat, ukoliko tijelo, poduzeće ili pravna osoba kojem je kandidat proveo potrebnu praksu ne odluči da ih ono snosi.
Članak 23.
Osobe koje su nakon diplomiranja na pravnom fakultetu položile stručni ispit propisan za upravna tijela ili za suce za prekršaje ili po propisima Republike Bosne i Hercegovine ili federalnim propisima i polagale predmete: upravno pravo, radno pravo i ustavni sustav, ako ispunjavaju uvjete iz članka 2. ovog zakona, prilikom polaganja ispita nisu
dužna polagati: upravno pravo, radno pravo i ustavni sustav, kao dio predmeta ustavni sustav i organizacija pravosuđa.
Članak 24.
Vježbenici koji su do dana stupanja na snagu ovog zakona počeli s radom na pravnim poslovima radi stjecanja uvjeta za polaganje ispita ili su ispunili uvjete za polaganje po dosadašnjim propisima Republike Bosne i Hercegovine, ispit će polagati po odredbama ovog zakona.
Članak 25.
Diplomirani pravnik koji je do stupanja na snagu ovog zakona obavljao najmanje četiri godine dužnost redovnog i vanrednog profesora pravnih znanosti na fakultetima, suca vrhovnog suda, saveznog i republičkog javnog tužitelja i njihovih zamjenika ili saveznog i republičkog javnog pravobranitelja izjednačen je u pravima sa diplomiranim pravnikom koji je položio ispit.
Članak 26.
Sa ispitom u smislu ovog zakona, izjednačuje se pravosudni ispit položen po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovog zakona i ranijim propisima, sudijski ili odvjetnički ispit koji je po ranijim propisima bio izjednačen sa pravosudnim ispitom, kao i drugi ispiti koji su po ranijim propisima bili izjednačeni sa sudijskim odnosno odvjetničkim ispitom.
- priznavanju pravosudnog ispita položenog po propisima drugih zemalja odlučuje Ministarstvo pravde, rukovodeći se načelom reciprociteta.
Članak 27.
Osobama koje su ispunile uvjete iz čl. 25. i 26. ovog zakona i članka 136. Zakona o vojnim sudovima (“Službeni list SFRJ”, br. 4/77 i 13/82), Ministarstvo pravde na njihov zahtjev, rješenjem utvrđuje postojanje prava koja im pripadaju na temelju navedenih odredaba.
Članak 28.
Ovlašćuje se ministar pravde da donese pravilnik o polaganju pravosudnog ispita kojim će se bliže propisati način prijavljivanja ispita, rad Povjerenstva, oblik i sadržaj uvjerenja o položenom ispitu i vođenje evidencije osoba koje su položile pravosudni ispit.
Članak 29.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a primjenjivat će se od 1. ožujka 1995.godine.
Predsjedavajući
Ustavotvornom skupštinom
Federacije BiH,
Mariofil Ljubić, s. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU
Članak 1.
U Zakonu o pravosudnom ispitu („Službene novine Federacije BiH“, broj 2/95), u članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi: „Ispit mogu polagati osobe koje su kao diplomirani pravnici radile najmanje dvije godine na pravnim poslovima u sudu, tužiteljstvu, pravobraniteljstvu ili u odvjetničkom uredu, kao i diplomirani pravnici koji su po ranijim propisima radili najmanje dvije godine u redovnom ili vojnom sudu, javnom ili vojnom tužiteljstvu i javnom ili vojnom pravobraniteljstvu“.
Članak 2.
U članku 3. u četvrtom redu riječ „redovnom“ briše se.
Članak 3.
U članku 5. u stavku 1. u drugom redu iza riječi „sadrži“ dodaju se riječi „gradivo“.
U stavku 2. u prvom redu iza riječi „donosi“ dodaje se riječ „federalni“, a riječi: „Federacije Bosne i Hercegovine“ brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„Program pravosudnog ispita objavljuje se u Službenim novinama Federacije BiH“.
Članak 4.
U članku 6. u stavku 5. na kraju teksta točka se briše i dodaju se riječi: „ili pravnika“.
Članak 5.
Članak 7. mijenja se i glasi:
„Administrativne poslove Povjerenstva obavlja Federalno ministarstvo pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo pravde)“.
Članak 6.
U članku 14. u stakvu 2. riječi: „odgovarajućeg predmeta“ zamjenjuju se riječima: „te oblasti“.
Članak 7.
Članak 23. briše se.
Članak 8.
Članak 25. mijenja se i glasi:
„Diplomirani pravnik koji je obavljao dužnost redovnog i vanrednog profesora pravnih znanosti na fakultetima, suca Vrhovnog suda, saveznog i republičkog javnog tužitelja i njihovih zamjenika ili saveznog i republičkog javnog pravobranitelja, a kome je u smislu članka 27. Zakona o pravosudnom ispitu („Službene novine Federacije BiH“, broj 2/95) Ministarstvo pravde izdalo rješenje izjednačen je u pravima sa diplomiranim pravnikom koji je položio ispit do dana stupanja na snagu ovog zakona“.
Članak 9.
U članku 26. stavak 1. mijenja se i glasi:
„Sa ispitom u smislu ovog zakona, izjednačavaju se pravosudni ispiti položeni po propisima koji su bili na snazi na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i pravosudni ispiti položeni u bivšoj SFRJ do 06.04.1992. godine.“
Članak 10.
Članak 27. briše se.
Članak 11.
Na kandidata koji je podnio prijavu za polaganje ispita do dana stupanja na snagu ovog zakona, primjenjivat će se dosadašnje odredbe Zakona o pravosudnom ispitu („Službene novine Federacije BiH“, broj 2/95).
Članak 12.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije BiH“.
Predsjedatelj Predsjedatelj
Doma naroda Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubić, s.r. Enver Kreso, s.r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOM ISPITU
Članak 1.
U Zakonu o pravosudnom ispitu (“Službene novine Federacije BiH”, br. 2/95 i 35/98) članak 2. mijenja se i glasi: “Ispit mogu da polažu osobe koje su kao diplomirani pravnici radile najmanje dvije godine na pravnim poslovima. Pod uvjetom iz stavka 1. ovog članka ispit mogu da polažu i vježbenici volonteri.”
Članak 2.
Članak 3. briše se.
Članak 3.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Predsjedatelj
Doma naroda Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.
Predsjedatelj
ZAstupničkog doma Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
