ZAKON O BANKAMA

ZAKON O BANKAMA

 

(“Sl. novine Federacije BiH” broj 39/98, 32/00, 48/01, 27/02, 41/02, 58/02, 13/03, 19/03 i 28/03)

 

I – OPŠTE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i drugih poslova u skladu sa ovim zakonom (u daljem tekstu: banka) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Banka se osniva i posluje kao dioničarsko

 

društvo.

 

Član 2.

 

Niko ne može u svoje ime i za svoj račun primati ili omogućiti primanje depozita u novcu niti davati kredite na području Federacije, ako nema dozvolu Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Agencija) u skladu sa ovim zakonom.

 

Pod kreditima iz stava 1. ovog člana ne smatraju se mikrokrediti koje odobravaju

 

mikrokreditne nedepozitne i neprofitne organizacije.

 

Niko ne može koristiti riječ “banka” ili izvedenice te riječi u smislu oznake djelatnosti, proizvoda ili usluga, bez dozvole ili ovlaštenja Agencije u skladu sa ovim zakonom, osim ako je takva upotreba utvrđena i odobrena posebnim zakonom ili međunarodnim sporazumom, ili je iz konteksta u kojem se koristi riječ “banka” jasno da se ona ne odnosi na bankarske djelatnosti.

 

Banka ne može u svom nazivu koristiti riječ koja bi mogla asocirati na bilo koju državnu, federalnu ili kantonalnu instituciju ukoliko bi to, po ocjeni Agencije, moglo dovoditi javnost u zabunu.

 

 

Član 2a

 

Definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:

 

Dopunski kapital banke – iznos trajnih prioritetnih kumulativnih dionica, iznos općih rezervi za kreditne gubitke za aktivu klasifikovanu

 

 

 

 

 

 

kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do 50% visine osnovnog kapitala, iznos hibridnih instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog kapitala i druge stavke koje propiše Agencija. Dopunski kapital ne može preći 100% iznosa osnovnog kapitala.

 

Kapital banke – zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke.

 

Nadzorni odbor – tijelo koje je odgovorno za nadzor poslovanja banke i ima i druge nadležnosti koje su navedene u ovom zakonu. Skupština dioničara bira nadzorni odbor i predsjednika nadzornog odbora koji moraju djelovati u skladu sa ovim zakonom.

 

Neaktivni račun – račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uključujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana poslednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća.

 

Neto kapital banke – zbir osnovnog i dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke definirane i propisane aktima Agencije.

 

Osnovni kapital banke – sastoji se od gotovine i materijalne imovine date za sve obične dionice, prioritetne nekumulativne dionice, kao i opće zakonske rezerve, zadržanu dobit i druge stavke koje propiše Agencija.

 

Povezane banke – jedna ili više banaka koje dijele dva ili više članova nadzornog odbora ili je zajedničko vlasništvo istog pravnog ili fizičkog lica najmanje 10% od njihovih običnih dionica u vlasništvu dioničara.

 

Povezana lica – dva ili više pravnih lica i/ili fizičkih lica koji posebno ili zajedno imaju:

 

• direktnu ili indirektnu kontrolu nad nadzornim odborom, upravom banke, ili značajnim vlasničkim interesom; ili
• koji zajedno djeluju u uspostavljanju značajnog vlasničkog interesa u cilju pružanja uticaja na poslovanje banke.

 

Prioritetne dionice – dionice sa fiksnom dividendom koje su bez prava glasa i koje su tekuće ukoliko nisu konvertovane u obične dionice. Prioritetne dionice mogu biti konvertovane samo u obične dionice nakon prethodnog odobrenja Agencije i potom odobrenja dioničara. Vlasnici prioritetnih dionica imaju pravo potraživanja prije vlasnika običnih dionica u slučaju likvidacije banke.

 

Supsidijarno lice – bilo koje pravno lice za koje banka drži ekvivalent od 50% ili više od

 

 

 

 

 

 

ukupne vrijednosti dionica s pravom glasa, a što omogućava banci da ostvaruje pravo kontrole nad upravom i politikom tog pravnog lica. Ako je supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve, u skladu sa ovim zakonom.

 

Uplaćeni dioni čki kapital – iznos gotovine uplaćene od dioničara za sve obične i prioritetne dionice.

Uprava – direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori koje imenuje nadzorni odbor, a koji su nadležni za upravljanje poslovanjem banke, u skladu sa Zakonom.

 

Vlasnički udio – bilo koji vlasnički udio dioničara određen valjano registriranim ugovorom u nadležnim institucijama kojim je definiran doprinos u novcu ili drugoj imovini koja predstavlja proporcionalan interes u pravu upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.

 

Značajan vlasnički interes – ima bilo koje pravno ili fizičko lice koje posjeduje najmanje 10% ukupnih glasačkih prava drugog pravnog lica ili banke.

 

Član 3.

 

Agencija neće izdati dozvolu za poslovanje pravnom licu osnovanom sa namjerom da privuče uplate depozita obećanjem finansijske ili druge dobiti na osnovu geometrijskog ili drugog progresivnog povećanja broja osoba koje uplaćuju depozite.

 

Agencija je ovlaštena da kod nadležnog suda pokrene postupak oduzimanja imovine i poslovnih knjiga i likvidacije pravnih lica koje obavljaju djelatnost iz stava 1. ovog člana.

 

Član 4.

 

Banke sa sjedištem izvan Federacije mogu uz odobrenje Agencije otvoriti predstavništvo u Fedraciji.

Uz zahtjev za odobrenje za otvaranje predstavništva podnosi se:

 

1. podaci o nazivu, pravnom statusu i sjedištu banke;
2. statut banke;

 

3. podatke o finansijskom poslovanju banke;

 

4. akt o osnivanju predstavništva;

 

5. naziv i sjedište predstavništva;

 

6. djelatnost predstavništva;

 

 

 

 

 

 

7. program rada predstavništva;

 

8. podaci o vodećim osobama;

 

9. ovlaštenje osobe odgovorne za rad i zastupanje prestavništva;

 

10. ovjerenu izjavu banke za preuzimanje odgovnosti za sve obaveze koje će nastati u poslovanju predstavništva.

Predstavništvo u smislu ovog zakona je organizacioni dio banke u kojem se ne obavljaju bankarske aktivnosti, nego se vrši prezentiranje, prikupljanje i davanje podataka.

 

Rješenje o izdavanju ovlaštenja po zahtjevu iz stava 2. ovog člana Agencija je dužna donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

 

Član 5.

 

Banka sa sjedištem izvan Federacije može

 

• svoje ime i za svoj račun da prima novčane depozite i daje kredite na području Federacije putem filijale koju je ovlastila Agencija, u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona.

Uz zahtjev za izdavanje ovlaštenja za otvaranje filijale banka je dužna priložiti ovjerenu izjavu da svojom imovinom odgovara za obaveze koje će nastati u poslovanju filijale banke.

 

Filijala banke u smislu odredaba ovog zakona jeste poslovni dio banke, sa ovlaštenjima i u platnom prometu, koja su utvrđena statutom banke.

 

Član 6.

 

Radi obezbjeđivanja podataka o poslovanju na području Federacije banaka sa sjedištem izvan Federacije, kao i podataka o poslovanju izvan Federacije banaka sa sjedištem u Federaciji, Agencija sarađuje sa Centralnom bankom Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna banka) i institucijama nadležnim za izdavanje dozvola i superviziju banaka sa sjedištem izvan Federacije.

 

Član 6.a

 

Banke mogu osnovati nezavisna bankarska udruženja kao dobrovoljna neprofitabilna udruženja.

 

Statut udruženja banaka mora osigurati da banke ne mogu potpisati ugovor sa drugim bankama ili udruženjima, a koji bi mogli ograničiti princip slobodnog tržišta i transparentne konkurencije u poslovanju banaka.

 

 

 

2

 

 

 

 

 

 

• – IZDAVANJE BANKARSKE DOZVOLE I OVLAŠTENJA

 

Član 7.

 

Zahtjev za izdavanje banakarske dozvole osnivači podnose Agenciji pismeno, a sadrži slijedeće podatke i isprave:

 

1. ugovor o osnivanju potpisan od svih osnivača, nacrt statuta i drugih osnivačkih akata prema uputstvu Agencije;

 

2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviđenog nadzornog odbora i uprave banke;

 

3. iznos dioničkog i drugih oblika kapitala banke;
4. plan i projekcije poslovanja koji, između ostalog, sadrži vrste predviđenih djelatnosti i strukturu organizacije banke; i

 

5. popis vlasnika banke.

 

Član 8.

 

Rješenje o izdavanju dozvole po zahtjevu iz člana 7. ovog zakona Agencija je dužna donijeti u roku od 60 dana od dana prijema zahtjeva.

 

Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti prigovor direktoru Agencije.

 

Član 9.

 

Bankarska dozvola je uslov za upis u sudski registar.

 

Agencija podnosiocu zahtjeva uručuje bankarsku dozvolu samo ako je prethodno uplaćen iznos dioničkog kapitala iz člana 20. ovog zakona i ako je uvjerena:

 

1. da će banka ispunjavati uslove iz ovog zakona i da su dokumentovane perspektive za buduće finansijsko stanje banke;

 

2. da predviđeni članovi nadzornog odbora i uprave banke imaju odgovarajuće kvalifikacije i iskustvo za djelatnosti za koje se banci izdaje dozvola; i

 

3. da sva lica koja imaju značajan vlasnički interes imaju zadovoljavajuću finansijsku sposobnost i odgovarajuće poslovno iskustvo.

 

 

 

 

 

 

Ukoliko je podnosilac zahtjeva pravno lice, kriteriji iz stava 2. tač ke 2. i 3. ovog člana primjenjuju se na svakog člana organa upravljanja i rukovođenja pravnog lica i lica koja u njemu imaju značajan vlasnički interes.

 

Članovi nadzornog odbora i uprave banke u smislu odredaba ovog zakona su radnici banke koji imaju posebna ovlaštenja i odgovornosti, u skladu sa statutom banke.

 

Član 10.

 

Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica banke sa sjedištem izvan Federacije dodjeljuje se samo ako ta banka posjeduje dozvolu za obavljanje bankarskih poslova izdatu od institucije nadležne za izdavanje dozvola i superviziju te banke.

 

(Stav 2. je brisan)

 

Član 11.

 

• slučaju iz člana 10. ovog zakona, Agencija bankarsku dozvolu izdaje nakon konsultacija sa institucijom nadležnom za izdavanje dozvola i superviziju banke osnivača i prijema izvještaja te institucije o izvršenoj kontroli banke osnivača.

 

Član 12.

 

Agencija je dužna odbiti izdavanje bankarske dozvole ili ovlaštenja ako zakoni ili drugi propisi koji se odnose na banke sa sjedištem izvan Federacije, na bilo koji način sprječavaju ili ometaju uspješno provođenje kontrolnih funkcija Agencije.

 

Agencija je ovlaštena i dužna tražiti od banaka da joj dostave podatke i isprave neophodne za stalno praćenje uslova iz stava 1. ovog člana.

 

Član 13.

 

Svojstvo pravnog lica banka stiče upisom u sudski registar.

 

Prijava za upis osnivanja banke u sudski registar podnosi se u roku od 30 dana od dana dobivanja bankarske dozvole od Agencije.

 

U sudski registar se upisuju i organizacioni dijelovi banke, u skladu sa propisima o upisu u sudski registar poslovnih dijelova pravnih lica s ovlaštenjima u pravnom prometu.

 

Član 14.

 

 

3

 

 

 

 

 

 

Bankarska dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva.

Bankarskom dozvolom određuju se djelatnosti kojim se banka može baviti.

 

Sve banke kojima je Agencija dodijelila bankarsku dozvolu bit će dužne ispuniti uvjete članstva za osiguranje depozita kako bi zadržale svoju dozvolu.

 

Član 15.

 

(Stav 1. je brisan.)

 

Filijale stranih banaka imaju status pravnog lica i dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje ovlaštenja.

 

Član 16.

 

Agencija vodi poseban registar banaka, u kojem se evidentiraju naziv i adresa sjedišta banke i njenih dijelova, i čuvaju važeći dokumenti iz člana 28. stav 2. ovog zakona.

 

Evidencije i druge informacije koje se odnose na banke kojima je ukinuta bankarska dozvola brišu se iz posebnog registra.

Podatke iz posebnog registra banaka Agencija može javno objaviti.

 

Član 17.

 

Agencija može rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu ili ovlaštenje u slijedećim slučajevima:

 

1. zahtjeva banke iz člana 18. ovog zakona;

 

2. kažnjavanja banke za prekršaj iz člana 65. ovog zakona;
3. preporuke privremenog upravnika, iz člana 58. stav 2. tačka 1. ovog zakona;

 

4. utvrđivanja da je bankarska dozvola ili ovlaštenje izdata na osnovu nezakonito izdatih ili lažnih isprava, ili drugih nepravilnosti učinjenih u vezi sa zahtjevom za izdavanje dozvole;

 

5. da prijava za upis u sudski registar nije podnesena u roku od 30 dana od dobijanja bankarske dozvole, ili banka nije počela sa obavljanjem bankarskih djelatnosti u roku od 90 dana od upisa u sudski registar, ili banka ne prima novčane depozite niti daje kredite duže od šest mjeseci;

 

6. spajanja, pripajanja ili podjele banke;

 

 

 

 

 

 

7. da je iznos kapitala i rezervi banke manji od minimalnog iznosa utvrđenog zakonom i propisima Agencije; i
8. odluke vlasnika banke da likvidiraju banku, ili prestanka postojanja banke kao pravnog lica.

 

9. neispunjenja uvjeta   članstva   za

 

osiguranje depozita.

 

Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana može se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti prigovor direktoru Agencije.

 

Rješenje iz stava 1. ovog člana Agencija dostavlja banci narednog dana po donošenju.

 

Član 18.

 

Banka može podnijeti zahtjev Agenciji da joj ukine bankarsku dozvolu.

 

Agencija je dužna donijeti i banci dostaviti rješenje po zahtjevu iz stava 1. ovog člana, najkasnije 60 dana od dana njegovog prijema.

Protiv rješenja iz stava 2. ovog člana može se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja, uložiti prigovor direktoru Agencije.

 

Član 19.

 

Rješenjem iz člana 17. ovog zakona, Agencija utvrđuje dan na koji se ukida bankarska dozvola ili ovlaštenje.

 

Rješenje o ukidanju bankarske dozvole ili ovlaštenja objavljuje se u “Službenim novinama Federacije BiH” i u jednom domaćem dnevnom listu koji se izdaje na teritoriji Federacije i jednom dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji Republike Srpske i Distrikta Brčko.

 

Agencija je dužna dodatno informirati Centralnu banku bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika o svim poduzetim mjerama definiranim u članu 17. Zakona.

 

Od dana ukidanja bankarske dozvole ili ovlaštenja utvrđenog rješenjem iz člana 17. ovog zakona, banci je zabranjeno da se bavi bankarskim djelatnostima iz člana 39. ovog zakona i banka je dužna da okonča postojeće ugovore o depozitu, isplati svoje obaveze i likvidira svoju aktivu.

 

• provođenju radnji iz stava 4. ovog člana, banka je obavezna primjenjivati odredbe ovog zakona na isti način kao da posjeduje bankarsku dozvolu ili ovlaštenje.

 

 

 

4

 

 

 

 

 

 

III – KAPITAL I VLASNIŠTVO BANKE

 

Član 20.

 

Minimalni iznos dioničkog kapitala u novcu banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati, ne mogu biti manji od 15.000.000 (petnaestmiliona) konvertibilnih maraka (u daljem tekstu: KM).

 

Banka ne može smanjiti kapital niti pogoršati njegovu strukturu otkupom vlastitih dionica, bez prethodnog pismenog odobrenja Agencije.

 

Uplaćenim dioničkim kapitalom ne može se smatrati onaj iz:

 

• sredstava kredita koji je odobrila banka u čiji kapital se vrši uplata;

 

• kredita koji je druga banka odobrila za drugu namjenu; ili

 

• za čiji porat je garantovala banka u čiji kapital se vrši uplata.

 

Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica može utvrditi veza između dobijenog kredita i uplaćenog dioničkog kapitala, ili uplaćenog dioničkog kapitala banke i dobijenog kredita, takav uplaćeni dionič ki kapital banke nema pravno djelovanje, bez obzira na to da li su učinjeni na isti ili neki drugi dan.

 

Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica. Agencija također, ima diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni dionički kapital izvršen u skladu sa Zakonom i da, u slučaju povrede Zakona, odbije da prizna i iz uplaćenog dioničkog kapitala isključi uplate izvršene na takav način.

 

Odredbe ovog člana primjenjuju se i na filijale stranih banaka.

 

Član 21.

 

Fizičko, niti pravno lice, samostalno ili u sporazumu sa drugim licima ne može steći ili povećati značajnog glasačko pravo u banci preko 10%, 33%, 50%, i 66,7% u češća u kapitalu banke ili u ukupnom broju dionica banke s pravom glasa, bez odobrenja Agencije.

 

Za dobijanje odobrenja iz stava 1. ovog člana, zainteresirano lice dužno je podnijeti Agenciji zahtjev, sa podacima u skladu sa propisima Agencije.

 

 

 

 

 

 

Sticanje ili povećanje značajnog glasačkog prava u banci u smislu stava 1. ovog člana bez odobrenja Agencije nema pravno dejstvo.

Agencija je dužna odgovoriti na zahtjev iz stava 2. ovog člana u roku od 60 dana, od dana prijema zahtjeva.

 

Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke.

 

Član 22.

 

Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog pisanog odobrenja Agencije imati:

 

1. značajan vlasnički nteres u pravnom licu ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5% osnovnog kapitala banke ili

 

2. ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih udjela banke u drugim pravnim licima

 

i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad 20% osnovnog kapitala banke.

 

Banka ne može, direktno ili indirektno, imati vlasnički udio u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog osnovnog kapitala, a vlasnički udio u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog osnovnog kapitala, niti vlasnički udio može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica.

 

Ukupan iznos svih vlasničkih udjela banke u drugom pravnom licu ne može preći 50% njenog osnovnog kapitala, a ukupan iznos vlasnič kih udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne može preći 25% osnovnog kapitala banke.

 

Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se investicijama u smislu ograničenja u ovom članu.

 

Ni banka ni supsidijarno lice ne mogu investirati u bilo koje pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama, niti može davati donacije ili kredite bilo kojoj politič koj stranci. Agencija pored toga, može propisima ili odlukama, uvesti dodatna ograničenja na investicije ili donacije.

 

Član 23.

 

Agencija može odbiti da izda odobrenje za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa

 

• banci iz slijedećih razloga:

 

1. lošeg finansijskog stanja podnosioca zahtjeva;

 

 

5

 

 

 

 

 

 

2. nedostatka kompetentnosti i iskustva podnosioca zahtjeva, zbog kojeg bi mogli biti ugroženi interesi banke ili njenih deponenata;

 

3. ako bi izdavanje takvog odobrenja dovelo do kršenja zabrane iz člana 40. ovog zakona;

 

4. ako je podnosilac zahtjeva dostavio informacije koje su netačne ili nisu u skladu sa tač. 1. do 3. ovog člana i propisa Agencije, ili je podnosilac zahtjeva odbio da dostavi podatke koje je Agencija tražila radi donošenja odluke po zahtjevu.

 

Član 24.

 

Kada je pravno lice podnosilac zahtjeva iz člana 21. stav 2. ovog zakona, kriteriji iz člana 23. ovog zakona primjenjuju se i na svakog člana organa upravljanja ili vlasnika značajnog glasačkog prava u tom pravnom licu.

 

Član 25.

 

Izuzetno, u sluč aju zahtjeva multilateralnih kreditnih ili regionalnih razvojnih institucija i kada se radi o sticanju dionica bez prava glasa, Agencija može odobriti da se na te institucije ne primjenjuju uslovi i ograničenja utvrđeni odredbama čl. od 21.-do 24. ovog zakona.

 

 

 

Član 26.

 

Banka može vršiti statusne promjene spajanja, pripajanja ili podjele, samo uz prethodno odobrenje Agencije.

Banka je dužna podnijeti zahtjev za odobrenje statusne promjene, sa elaboratom o ekonomskoj opravdanosti i planom poslovanja ishodne banke ili banaka u skladu sa propisima Agencije.

 

Statusna promjena banke koja nije izvršena u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog člana nema pravno dejstvo.

 

Član 27.

 

Agencija može odbiti da izda odobrenje za statusnu promjenu banke iz sljedećih razloga:

 

 

 

 

 

 

1. ako ishodna banka ne bi bila u stanju da ispuni zahtjeve minimalnog kapitala koje je propisala Agencija,
2. nedostatka kompetentnosti i iskustva nadzornog odbora i uprave ishodne banke, koji može ugroziti interese banke ili njenih deponenata;

 

3. ako je podnosilac zahtjeva dostavio podatke koji su netačni ili nisu u skladu

 

sa zahtjevima koje je propisala Agencija, ili je podnosilac zahtjeva odbio dostaviti tražene podatke.

 

Kada postoji uska veza između banke i drugih fizičkih ili pravnih lica, Agencija može izdati odobrenje za statusnu promjenu banke samo ako te veze ne sprječavaju uspješno sprovođenje nadzornih funkcija Agencije.

 

Član 28.

 

Statutom banke obavezno se utvrđuje: sjedište, djelatnost, nadležnosti, nač in rada organa banke, iznos dioničkog i druge vrste kapitala, vrste, broj i nominalna vrijednost dionica, prava glasa vezana za dionice, način donošenja opštih akata i druga pitanja značajna za rad banaka.

 

Banka je dužna dostaviti Agenciji ovjeren primjerak statuta i drugih opštih akata banke, listu službenika banke ovlaštenih da preuzimaju obaveze u ime banke, sa granicama ovlaštenja, i ovjeren pregled potpisa ovlaštenih potpisnika.

 

Saglasnost na statut banke daje Agencija.

 

IIIa – UPRAVLJANJE BANKOM

 

Član 29.

 

Organi banke su:

 

1. skupština,

 

2. nadzorni odbor,

 

 

Član 29.a

 

1. Skupština

 

Skupštinu banke čine dioničari.

 

Skupština se, u pravilu, održava u mjestu sjedišta banke.

 

Radom skupštine predsjedava predsjedavajući skupštine, koji se bira na početku zasjedanja skupštine.

 

 

 

 

6

 

 

 

 

 

 

Na prijedlog predsjedavajućeg, skupština imenuje zapisničara, dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik i članove skupštinskog odbora za glasanje.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.

 

Članovi nadzornog odbora u bankama do pet dioničara nisu dužni prisustvovati skupštini.

 

• banci sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.

 

Član 29.b.

 

Skupština se održava najmanje jednom godišnje.

 

Skupštinu saziva nadzorni odbor, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije određeno.

 

Pravo glasanja u skupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma održavanja skupštine.

Troškove        održavanja          skupštine          snosi

 

banka.

 

1.1. Sazivanje skupštine

 

Član 29.c

 

Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine, sa izuzetkom banaka do pet dioničara.

 

Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava 1. ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom na adresu iz liste dioničara iz člana 29.b stav 3. ovog zakona.

 

1.2. Sazivanje vanredne skupštine dioničara

 

Član 29.d

 

Većina članova nadzornog odbora može izglasati da se održi vanredna skupština dioničara, i to prije roka od 30 dana iz stava 1. č lana 29.c ovog zakona. Međutim, svi dioničari moraju biti obaviješteni o vanrednoj skupštini dioničara, svrsi i dnevnom redu vanredne skupštine dioničara na način predvi đen članom 29.c. Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari koji imaju 75% ukupnih postojećih

 

 

 

 

 

 

dionica prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj sjednici dioničara mora biti odobren od dvije trećine zastupljenih dionica.

 

1.3. Odlučivanje

 

Član 29.e

 

Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predložiti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 29.c stav 1. Zakona.

 

Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioničara iz stava 1. ovog člana objaviti obavještenja na isti način kao i obavještenje o sazivanju skupštine u skladu sa članom 29.c stav 1. ovog zakona.

 

Prijedlog iz stava 1. ovog člana nadzorni odbor nije dužan objaviti ako je:

 

1. nezakonit ili suprotan odredbama statuta banke;

 

2. zasnovan na netačnim i nepotpunim podacima ili sadrži takve podatke;

 

3. isti prijedlog bio razmatran na skupštini najmanje dva puta u posljednjih pet godina i nije bio podržan od drugih dioničara sa više od 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa;

 

4. predlagač najavio da neće prisustvovati skupštini.

 

Troškove objavljivanja pojedinačnih prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100 riječi snosi banka, a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.

 

Član 29. f.

 

Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:

 

1. dioničar ili grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa;

 

2. dva člana nadzornog odbora;

 

3. odbor za reviziju.

 

Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pisanoj formi.

 

Ukoliko nadzorni odbor u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva ne objavi obavještenje

 

 

7

 

 

 

 

 

 

• sazivanju skupštine, na način iz člana 29.c ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pisano obavijestiti Agenciju.

 

Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu i u slučaju da skupština nije sazvana šest mjeseci po isteku roka za izradu godišnjeg obračuna.

 

Član 29.g.

 

Skupština može odlučivati ukoliko su zastupljeni, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od 50% dionica s pravom glasa.

 

Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava 1. ovog člana, skupština se odgađa, a nadzorni odbor je dužan najranije za 15, a najkasnije za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja objaviti obavještenje o ponovnom sazivanju skupštine.

• slučaju iz stava 2. ovog člana kvorum čini trećina dionica s pravom glasa.

 

Član 29.h

 

Skupština banke odlučuje o:

 

1. utemeljenju osnovnog kapitala banke putem emisije ili povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica;

 

2. povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;

 

3. godišnjem finansijskom  izvještaju  sa

 

izvještajem vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;

 

4. raspodjeli dobiti i isplati dividende;

 

5. načinu pokrića gubitka;

 

6. spajanju sa drugim društvima i pripajanju drugih društava banci osim spajanja ili pripajanja supsidijarnog lica;

 

7. podjeli i prestanku banke;

 

8. kupovini, prodaji, zamjeni, davanju u najam, i drugim transakcijama sa imovinom, direktno ili putem supsidijarnih lica u toku poslovne godine, od iznosa koji prelazi jednu trećinu knjigovodstvene vrijednosti imovine banke;

 

9. prodaji i kupovini imovine čija je vrijednost između 15% i 33%

 

 

 

 

 

 

knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojeće imovine banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog odbora;

 

10. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
11. osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovog statuta;

 

12. naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;

 

13. donošenju, izmjenama i dopunama statuta; i
14. drugim pitanjima bitnim za poslovanje banke, u skladu sa Zakonom i statutom banke.

 

Član 29.i

 

Dionič ar ima pravo, od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u finansijski izvještaj, sa izvještajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i druge isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.

 

Član 29.j

 

Skupština dioničara donosi odluku većinom dionica sa pravom glasa, osim za pitanja iz člana 29.h st. 2., 6. i 13. Zakona (greška zakonodavca, umjesto stav 2., 6. i 13. treba da stoji tačke 2., 6. i 13.) za koja se odluke donose dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.

 

Skupština dioničara donosi odluku o izvještajima iz člana 29.h tačka 3. ovog zakona najkasnije šest mjeseci nakon završetka poslovne godine.

 

Član 29.k

 

Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže.

 

Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora “za” ili “protiv” prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa banke.

 

Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.

 

1.4. Odlučivanje putem punomoćnika

 

 

8

 

 

 

 

 

 

 

Član 29.l

 

Punomoćnik dioničara mora imati ovlaštenje za zastupanje dioničara potpisano od dioničara – fizičkog lica ili zastupnika dioni čara – pravnog lica i ovjereno od nadležnog organa.

 

Član 29.m

 

Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pisano ovlaštenje za zastupanje dioničara.

 

Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.

 

Član 29.n

 

Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik u roku od sedam dana održavanja skupštine, dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.

Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeči glasovi bilo odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.

 

 

 

1.5. Zapisnik skupštine

 

Član 29.o

 

• radu skupštine sačinjava se zapisnik koji obavezno sadrži:

 

1. firmu i adresu sjedišta banke;

 

2. mjesto i vrijeme održavanja skupštine;

 

3. ime i prezime predsjedavajućeg, zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;

 

4. dnevni red;

 

5. odluke;

 

6. podatke o glasanju;

 

7. prigovore dioničara i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.

 

Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.

 

Nadzorni odbor je dužan osigurati da se zapisnik sačini u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.

 

 

 

 

 

 

Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.

Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine banke.

 

Član 29.p

 

Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.

 

Likvidator je dužan osigurati čuvanje dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke.

 

Član 30.

 

1.6 Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka skupštine

 

Ako skupština odbije prijedlog dioničara sa više od 20% dionica sa pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje banke u poslednjih pet godina, vanjskog revizora će imenovati Agencija.

 

Odluka skupštine banke ništavna je ako:

 

1. skupština nije sazvana na način utvrđen članom 29.c ovog zakona;
2. nije unesena u zapisnik;

 

3. je ništavnost utvrđena odlukom suda. Postupak za pobijanje i poništenje odluke

 

skupštine kod suda kod kojeg je banka upisana u sudski registar može pokrenuti:

 

1. dioničar koji zastupa najmanje 33% vlasništva, koji je bio zastupljen na skupštini i čiji je prigovor na odluku unesen u zapisnik ili nije pravilno unesen u zapisnik;

 

2. dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno odredbama člana 29.c ovog zakona;

 

3. nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio privredni prijestup ili krivično djelo ili banci

nanio štetu.

 

Postupak iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine.

 

 

9

 

 

 

 

 

 

U postupku iz stava 1. ovog člana banku zastupa direktor ili drugi član uprave, po ovlaštenju direktora.

Ako je tužilac član uprave, banku zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tužioci nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije imenovala skupština.

 

Član 31.

 

2. Nadzorni odbor

 

Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje četiri člana, a najviše šest članova, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan, uključujući i predsjednika.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od četiri godine.

 

Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.

Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Agencije.

 

Član 31.a

 

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:

 

1. osuđeno za krivično djelo i za privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala;

 

2. kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti nadzornog odbora;
3. starije od 70 godina na dan imenovanja.

 

 

Član 31.b

 

Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara s najmanje 5% dionica s pravom glasa.

Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se pisano najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora predsjednika i članova nadzornog odbora.

 

Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavještenja iz člana 29.c ovog zakona mora biti dostavljen dioničarima zajedno sa drugim materijalima.

 

 

 

 

 

 

Kandidati za predsjednika i č lanove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature.

 

Član 31.c

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa članom 29.j ovog zakona, pri čemu svaki dioničar može dati jedan glas za svaku dionicu sa pravom glasa. Svaki dioničar sa pravom glasa može sve svoje glasove dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na više od jednog kandidata.

 

Svaki dioni čar dobiva glasački listić na kojem u vrhu piše broj glasova kojim dioničar raspolaže, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Kandidata koji je dobio najveći broj glasova skupština proglašava za predsjednika, a kandidate sa sljedećim najvećim brojem dobijenih glasova proglašava za članove nadzornog odbora.

 

U slučaju da dobiju jednak broj glasova, nadzorni odbor može odabrati predsjednika iz redova nadzornog odbora.

 

Član 31.d

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju sa bankom ugovore koje odobrava skupština.

Svaki ugovor, u ime banke, potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.

 

Član 31.e

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u skladu sa odredbama čl. 31.b i 31.c ovog zakona.

 

Član 31.f

 

Direktor i član uprave banke ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora te ili bilo koje druge banke u Bosni i Hercegovini.

 

Izabrani zvaničnici i svi uposlenici vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova uprave niti jedne banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.

 

Izabrani zvaničnici, ministri i zamjenici ministara vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova nadzornog odbora niti u jednoj

 

 

10

 

 

 

 

 

 

banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu nakon prestanka obavljanja navedenih funkcija.

Svi uposlenici vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključuju ći i druge vladine institucije, koji obavljaju funkciju članova nadzornog odbora bilo koje banke moraju odbaciti ponudu ili se uzdržati od toga da budu uključeni u bilo kakvu raspravu ili donošenje odluka u okviru vlade, a koje se tiču banke u kojoj su oni kao članovi nadzornog odbora.

 

Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik ili član nadzornog odbora u jednoj ili više banaka istovremeno, osim ukoliko to lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci.

 

Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od tri banke.

 

Član 31.g.

 

Sjednici nadzornog odbora održava se po potrebi, a najmanje jednom tromjesečno.

 

Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.

 

Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazvati sjednicu, na zahtjev direktora banke ili dva člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva. Međutim, ako su svi članovi nadzornog odbora pozvani i ako je uz dnevni red poslat materijal za sve tačke dnevnog reda, većina članova nadzornog odbora može sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana od kada je donesena odluka nadzornog odbora da se vanredna sjednica i održi. Sve odredbe člana 31.i se primjenjuju na vanredne sjednice nadzornog odbora.

 

 

Član 31.h

 

Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vrijeme po četka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije 7 dana prije datuma održavanja sjednice.

 

Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda.

 

Član 31.i

 

Za održavanje sjednice nadzornog odbora potrebna je većina ukupnog broja članova.

 

 

 

 

 

 

Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova.

Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.

 

Lica koja nisu članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.

 

Član 31.j

 

Nadzorni odbor banke nadležan je da:

 

1. nadzire poslovanje banke;

 

2. nadzire rad uprave;

 

3. usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem obračunu sa bilansom stanja i bilansom uspjeha, godišnji obračun sa bilansom stanja i bilansom uspjeha i izvještaj interne i vanjske revizije;

 

4. podnosi skupštini godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uključuje izvještaj internog i vanjskog revizora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;

 

5. imenuje upravu banke;

 

6. imenuje vanjskog revizora;

 

7. predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i način pokrića gubitka;

 

8. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, lizing i druge transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke;

 

9. osigurava da su utvrđene i da se provode odgovarajuće interne kontrole banke;

 

10. osigurava da se provode odgovarajuće interne i vanjske revizije;

 

11. formira rezerve na teret troškova za kreditne gubitke, uspostavlja potrebne rezerve iz neto profita banke i utvrđuje dividende;

 

12. imenuje predsjednika i članove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
13. obrazuje povremene komisije i utvrđuje njihov sastav i zadatke;

 

 

11

 

 

 

 

 

 

14. saziva skupštinu;

 

15. odobrava emisiju novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke;

 

16. donosi opće interne akte banke, poslovne i druge politike i procedure; i

 

17. odlučuje o pitanjima koja Zakonom ili statutom nisu data na odlučivanje drugom organu banke.

 

Član 31.k

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i banke i ne mogu obavljati konkurentnu djelatnosti banke bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih i otkupa vlastitih dionica banke i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje banke.

 

Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu s kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.

 

• slučaju iz stava 3. ovog člana predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa banke i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes.

 

Član 31.l

 

Ako predsjednik ili član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama člana 31.k ovog zakona, banka ima pravo da zahtijeva naknadu štete koju je usljed toga pretrpjela.

 

Banka može odustati od potraživanja iz stava 1. ovog člana nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete ako se sa odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara koji posjeduju najmanje 10% dionica s pravom glasa.

 

 

 

 

 

 

 

Član 31.m

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora pojedinačno ili solidarno odgovaraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.

 

31. n

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora.

 

Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke.

 

Član 32.

 

3.Uprava

 

Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanje.

 

Upravu banke čine direktor i izvršni direktori, kao i zamjenik direktora kojeg može imenovati nadzorni odbor na osnovu diskrecionog prava.

 

Član 32.a

 

Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja.

Mandat direktora je četiri godine i može biti obnovljen bez ograničenja vezano za broj mandata.

 

Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava direktora uređuju se ugovorom između nadzornog odbora i direktora.

Direktor se ne može imenovati bez prethodnog odobrenja Agencije.

 

Član 32.b

 

Zamjenik direktora mijenja direktora u slučaju njegovog izostanka, a u sluč aju kada banka nije imenovala zamjenika direktora, direktor pisano ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga zamjenjuje i utvrđuje ovlaštenja.

 

Izvršni direktori organizuju rad, zastupaju banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvrđenim pisanim aktom direktora.

 

Izvršne direktore imenuje i razrješava nadzorni odbor na prijedlog direktora za period za koji je imenovan direktor.

 

 

12

 

 

 

 

 

 

Plaća i druga materijalna prava izvršnog direktora uređuju se ugovorom između direktora i izvršnog direktora, uz prethodno odobrenje nadzornog odbora.

 

Član 32.c

 

Direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.

 

• slučaju iz stava 1. ovog člana direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori mogu učestvovati u poslovnom odnosu na osnovu pisane saglasnosti nadzornog odbora.

 

Član 32.d

 

U slučajevima da je direktor smijenjen, dao otkaz, zatim u slučajevima smrti ili bolesti, ili je iz drugih razloga odsutan(a) sa dužnosti bez prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu dužem od trideset uzastopnih dana, nadzorni odbor mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji ili imenovati privremenog direktora koji će obavljati tu funkcuju dok nadzorni odbor ne imenuje novog direktora.

 

Privremeni direktor može obavljati tu funkciju maksimalno devedeset dana bez odobrenja Agencije.

 

Prije isteka perioda od devedeset dana nadzorni odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za odobrenje direktora banke ili zahtjev za produženje za privremenog direktora za narednih devedeset dana na odobrenje Agenciji. Agencija ima 45 dana da postupi po ovom zahtjevu.

 

Ukoliko Agencija ne odobri zahtjev za produžetak za privremenog direktora ili ukoliko nadzorni odbor ne imenuje direktora i ukoliko Agencija nije dala odobrenje za direktora, Agencija će imenovati privremenog upravitelja.

 

Član 32.e

 

Banka ima sekretara, koga imenuje nadzorni odbor na prijedlog direktora banke za isti period za koji je imenovan i direktor.

Plaća i druga materijalna prava sekretara uređuju se ugovorom između sekretara i nadzornog odbora na prijedlog direktora.

 

 

 

 

 

 

Član 32.f

 

Sekretar je odgovoran za vo đenje knjige dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog odbora i čuvanje dokumenata utvrđenih Zakonom i statutom banke, osim finansijskih izvještaja.

 

Sekretar je ovlašten za provođenje odluka skupštine, nadzornog odbora i direktora.

 

Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.

 

4. Odbor za reviziju

 

Član 32.g

 

Banka mora formirati odbor za reviziju imenovan od nadzornog odbora.

 

Odbor za reviziju ima pet članova koji se imenuju na četiri godine. Članovi mogu biti ponovo imenovani.

 

Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor provođenja i angažiranje vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.

 

Odbor za reviziju će nadzornom odboru i skupštini prezentirati kompletnu reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja.

 

Odbor za reviziju je, također dužan nadgledati poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna kao i, na zahtjev dionič ara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru najkasnije osam dana po okončanju revizije.

 

Član 32.h

 

Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti imenovan iz grupe koja uključuje predsjednika ili članove nadzornog odbora i ne smije biti č lan uprave banke ili osoblja banke, niti može imati direktni ili indirektni finansijski interes u banci, izuzev naknade po osnovu te funkcije.

 

Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu osluke skupštine.

 

Odbor za reviziju direktno odgovara nadzornom odboru.

 

Član 32.i

 

Odbor za reviziju je odgovoran za provođenje odluka skupštine dioničara u vezi sa izborom i upošljavanjem vanjskog revizora.

 

 

13

 

 

 

 

 

 

 

Član 32. j

 

Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili izvršnih direktora.

 

Član 32.k

 

Interni revizor je odgovoran za identifikaciju, praćenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na način kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru.

 

• provođenju svojih nadležnosti interni revizor mora imati ovlaštenja za neograničen i neometan rad i dužan je da sarađuje sa odborom za reviziju banke.

 

Interni revizor direktno izvještava odbor za reviziju banke. Međutim, u slučajevima značajnih neslaganja interni revizor obavještava nadzorni odbor, a nadzorni odbor mora razriješiti slučaj.

 

Internog revizora imenuje nadzorni odbor. Plaće i druga materijalna primanja internog

 

revizora utvrđuju se ugovorom zaključenim između nadzornog odbora i internog revizora.

 

Član 33.

 

Direktor banke je odgovoran za zakonito poslovanje i provođenje utvrđene poslovne politike.

 

Predsjednik i svi članovi nadzornog odbora, direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori kreditnih odjela banke ne mogu biti imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije.

 

Direktor banke ne može biti:

 

1. član nadzornog odbora iste banke ili druge banke registrovane u Federaciji, osim ako ta banka ima uske veze sa bankom čiji je on generalni direktor;

 

2. lice koje se u periodu od posljednje dvije godine nalazilo na funkciji direktora ili zamjenika direktora Agencije, osim ako je dobilo prethodnu

 

saglasnost Upravnog odbora Agencije.

 

Direktor banke:

 

1. predstavlja i zastupa banku;

 

2. izvršava odluke skupštine, odbora za reviziju i nadzornog odbora banke;

 

 

 

 

 

 

3. organizuje rad i rukovodi poslovanjem banke;
4. odlučuje o svim pitanjima koja nisu u nadležnosti skupštine, odbora za reviziju ili nadzornog odbora banke;

 

5. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i opštim aktima

 

banke.

 

Direktor može prenijeti dio ovlaštenja na druga lica.

 

Član 34.

 

Lica imenovana za članove uprave banke ne smiju biti starija od 65 godina i moraju ispunjavati uvjete utvrđene propisima Agencije i općim aktima banke.

 

Lica imenovana za internog revizora ne mogu biti vezana po krvi i po tazbini do trećeg stepena sa bilo kojim članom nadzornog odbora, uprave ili bilo kojim licem koje ima značajan vlasnički interes.

 

• slučaju da Agencija odbije zahtjev pojedinca iz člana 33. Zakona banka ne može podnijeti novi zahtjev za imenovanje tog lica na istu funkciju dok se razlozi navedeni u odluci Agencije, zbog kojih je davanje saglasnosti odbijeno, ne uklone.

 

Član 34.a

 

Nadzorni odbor, uprava i članovi njihove uže porodice koji sa njima žive u zajedničkom domaćinstvu, ili koji imaju zajednička ulaganja treba pojedinačno da prilože potpisanu izjavu o svom imovnom stanju, u roku od trideset kalendarskih dana od dana preuzimanja dužnosti članova nadzornog odbora, odnosno uprave.

 

U izjavi o imovnom stanju opisuje se sva imovina, uključujući i podatke o svim ulaganjima, svi zajmovi ili krediti preko iznosa od 20.000 KM, te podaci o pravnim licima u kojima imaju 5% ili više dionica ili dioničkog kapitala sa glasačkim pravima, kao i svi drugi podaci koje Agencija zatraži.

 

Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje Agencija. Svako lice koje podliježe obavezi popune ove izjave mora Agenciji podnositi redovne godišnje ažurirane izjave prvog radnog dana svake kalendarske godine.

 

Član 35.

 

 

 

14

 

 

 

 

 

 

Nadzorni odbor, uprava, svi uposlenici, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu, dužni su da čuvaju poslovnu tajnu vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u toku obavljanja poslova za banku i ne mogu je koristiti za lič nu korist, niti pružati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje i drugim nadležnim organima u skladu sa Zakonom.

 

Lica iz stava 1. ovog člana dužna su čuvati poslovnu tajnu i nakon prestanka rada u banci, odnosno obavljanja funkcije.

 

Član 36.

 

Dijelovi banke mogu se osnovati samo uz pismeno odobrenje Agencije.

 

Agencija može odbiti zahtjev banke za osnivanje filijale ili predstavništva ako:

 

1. predviđeni kadrovi, prostorije i oprema ne zadovoljavaju zahtjeve utvrđene propisima Agencije;
2. poslovanje ili finansijsko stanje banke ukazuje da osnivanje dijela banke ne bi bilo u skladu s interesom njenih deponenata;

 

3. banka sa sjedištem izvan Federacije nije predmet propisa i supervizije na konsolidovanoj osnovi.

 

Član 37.

 

Način poslovanja i kontrolu dijelova banke u Federaciji banaka sa sjedištem izvan Federacije propisaće Agencija svojim aktom.

 

IV – USLOVI ZA FUNKCIONISANJE BANKE

 

Član 38.

 

Banka je dužna svoje poslovanje obavljati u skladu sa zakonom, propisima Agencije, uslovima i ograničenjima utvrđenim bankarskom dozvolom, te odgovarajućim poslovnim i računovodstvenim principima i standardima utvrđenim posebnim zakonom.

 

Banka je dužna u svom poslovanju neprekidno održavati adekvatan kapital odnosno solventnost, potreban obim likvidnih sredstava odnosno sposobnost plaćanja i kreditnu sposobnost, te osiguravati diverzifikaciju svoje aktive.

 

 

 

 

 

 

Diverzifikacija u smislu ovog zakona je proširenje aktive investiranjem i plasiranjem sredstava u više različitih pravnih osoba.

 

Član 39.

 

Banka može obavljati samo slijedeće djelatnosti:

 

1. primanje svih vrsta novčanih depozita i drugih novčanih sredstava;

 

2. davanje i uzimanje kredita i finansijski lizing;. davanje svih oblika novčanog jemstva;

 

3. davanje svih oblika novčanog jemstva;

 

4. učešće, kupovina i prodaja instrumenata tržišta novca i kapitala za svoj ili tuđi račun;

 

5. usluge platnog prometa i prenosa novca;

 

6. kupovina i prodaja strane valute;

 

7. izdavanje i upravljanje sredstvima plaćanja (uključujući kreditne kartice, putne i bankarske čekove);

 

8. pohranjivanje i upravljanje vrijednosnim papirima i drugim vrijednostima;
9. usluge finansijskog menadžmenta;

 

10. kupovina i prodaja vrijednosnih papira; i

 

11. druge poslove koji proizilaze iz tač. 1.-10. ovog člana.

 

Član 40.

 

Banka ne smije ulaziti u transakcije ili učestvovati u bilo kojim djelatnostima koje predstavljaju nelojalnu konkurenciju na finansijskom tržištu.

 

Član 40.a

 

Agencija ima pravo regulirati naknade koje banke naplaćuju u slu čajevima sporazuma banaka o fiksnim naknadama ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije.

 

Član 41.

 

Banka je dužna pridržavati se stopa ograničenja i rizika vezanih za bilans i vanbilansne stavke, aktivu i podnderisanu aktivu, kapital i njegovu strukturu, utvrđenih propisima Agencije.

 

Banka je dužna održavati dionički kapital i neto kapital, u skladu sa odredbama člana 20. ovog

 

 

15

 

 

 

 

 

 

zakona, i istovremeno najmanje u iznosu od 12% ukupne rizikom ponderisane aktive, pri čemu najmanje jedna polovina njenog kapitala mora da se sastoji od osnovnog kapitala.

 

Kapital, dionički kapital i ponderisana aktiva banke utvrđuje se u skladu s propisima koje donosi Agencija.

 

Član 42.

 

Izlaganje banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika ne smije preći iznos od 40% osnovnog kapitala banke, sa slijedećom strukturom i dodatnim ograničenjima da:

 

1. iznos neobezbijeđenog kredita pojedinačnom korisniku illi grupi povezanih korisnika ne smije biti veći od 5% osnovnog kapitala banke;

 

2. kredit pojedinačnom krosiniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 25% osnovnog kapitala banke, mora biti potpuno obezbijeđen kvalitetnim utrživim zalogom čija vrijednost, utvrđena pouzdanim i stabilnim cijenama, prelazi iznos kredita.

 

Veliko izlaganje banke kreditnom riziku predstavlja ukupnu izloženost banke kreditnom riziku prema pojedinačnom korisniku ili grupi povezanih korisnika u iznosu većem od 15% osnovnog kapitala banke, pri čemu zbir svih velikih izlaganja banke kreditnom riziku ne smije preći iznos od 300% osnovnog kapitala banke.

 

Dva ili više korisnika smatraju se “grupom povezanih korisnika”, kada zbog njihovih međusobnih odnosa izloženost banke kreditnom riziku, pod uslovima koji se bliže uređuju propisima Agencije.

 

Član 42.a

 

Ako banka prima uplate sredstava javnih prihoda, prima depozite i obavlja platne transakcije za budžete i vanbudžetske fondove dužna je da:

 

1. po završetku svakog radnog dana 50% dnevnog stanja tih sredstava drži u novčanom obliku kao posebnu rezervu na računu obaveznih rezervi kod Centralne banke Bosne i Hercegovine koji depozitarna banka otvara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i

 

 

 

 

 

 

Hercegovine i propisima koji se na osnovu njega donose; ili

1. potpuno osigura  prosječno  dnevno

 

stanje domaćim ili stranim vrijednosnim papirima koji se drže u banci koja je treća strana i čija je uloga čuvanje i zaštita vrijednosnih papira. Imalac računa, banka i banka treća strana moraju sklopiti sporazum navodeći vrstu vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri se moraju držati u ime ili u korist imaoca računa, a kamata koja se zaračunava na vrijednosne papire pripada banci. Vrijednosni papiri moraju osigurati 100% pokrića prosječnog dnevnog stanja. Vrijednosni papiri se mogu mijenjati i može se trgovati njima, u skladu sa sporazumom imaoca računa, sve dok su 100% jednaki sa prosječnim dnevnim stanjem. U slučaju neizvršenja obaveza, ako je proglašeno da je banka pod privremenom upravom, ili u slučaju stečaja banke, vrijednosni papiri pripadaju imaocu računa. U suprotnom, ako imalac računa zatvori račun ili ako banka prestane biti depozitna banka vrijednosni papiri se

 

prebacuju na banku.

 

U smislu ovog zakona, “sredstva javnih prihoda” predstavljaju carine, porezi, naknade, doprinosi, donacije i drugi prihodi koji pripadaju državi, entitetima, kantonima i njihovim odgovarajućim ministarstvima i institucijama, kao i općinama.

 

Član 42.b

 

Iz jednog izvora banka ne može držati sredstva u iznosu većem od 20% od njenih ukupnih dnevnih depozita.

 

Ako iz bilo kojeg pojedina čnog izvora banka primi novčana sredstva depozita koja prelaze iznos od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita, dužna je da slijedeći radni dan to ukupno prekoračenje u novčanom obliku drži kao posebnu rezervu na ra čunu obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine iz člana 42.a stav 1. tačka a) ovog zakona.

 

U smislu prethodnog stava “jedan izvor” predstavlja jedno pravno lice, jedno fizičko lice ili

 

 

16

 

 

 

 

 

 

ukupan zbir svih korisnika sredstava javnih prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.

Banka je u potpunosti i samostalno odgovorna za vršenje posebnog nadzora nad svojim depozitarima, naročito onim koji čine sredstva javnih prihoda.

 

Član 42.c

 

U skladu sa odredbama čl. 42.a i 42.b Zakona, banka je dužna da Agenciji dostavlja izvještaje, čiju formu, sadržaj i rokove za dostavu propisuje Agencija.

 

Član 43.

 

Banka ne smije u svoja stalna sredstva investirati više od 50% iznosa njenog osnovnog kapitala bez posebne dozvole Agencije.

 

Član 43.a

 

Banka ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od iznosa 25% niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala.

 

Član 44.

 

Dokumentaciju i evidencije o obavljenim transakcijama banka je dužna čuvati u skladu sa zakonskim propisima.

 

Član 45.

 

Banka je dužna redovno izvještavati svoje klijente o uslovima međusobnog poslovanja, a posebno o uslovima koji se odnose na depozite i kredite koji su im dati, uključujući i godišnju kamatnu stopu.

 

Član 45.a

 

Banka je dužna dati obavijest o svim neaktivnim depozitnim računima u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko svakih šest mjeseci kada depozitni račun postane neaktivni depozitni račun.

 

Nakon što banka izda obavijest o neaktivnom depozitnom računu najmanje dva puta u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada se neaktivni depozitni računi i svi podaci vezani za njih prebacuju u Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ministarstvo)

 

 

 

 

 

 

Sredstva se polažu u Budžet Federacije BiH dok vlasnik računa ne dostavi dokaz o vlasništvu.

 

Vlasnik računa može u bilo koje vrijeme Ministarstvu dostaviti dokaz o vlasništvu nad sredstvima sa neaktivnog depozitnog računa.

 

Ministarstvo će pregledati dokaze i ako su isti zadovoljavajući novac vratiti vlasniku računa.

 

Ministarstvo izdaje propise vezano za procedure potraživanja sredstava sa neaktivnih računa.

 

Ministarstvo je dužno objaviti informacije

 

• svim neaktivnim računima jednom godišnje u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.

 

Agencija izdaje propise o obračunatim kamatama i visini naknada za neaktivne račune do momenta dok se ne prebace na Ministarstvo.

Onog momenta kada se neaktivni računi prebace vlasnik računa nema pravo ni na kakvu kamatu.

 

Član 46.

 

Pri obavljanju poslovanja sa licima povezanim sa bankom i u ime i za račun lica povezanim sa bankom, banka ne može ponuditi tom licu povoljnije uvjete od onih koje ponudi drugim licima koja nisu povezana sa bankom.

 

U smislu stava 1. licima povezanim sa bankom posebno se smatraju:

 

1. predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave, članovi odbora za reviziju te članovi njihovih užih porodica, do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;

 

2. lica sa značajnim vlasničkim interesom u banci te članovi njihovih užih porodica, do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;

 

3. pravna lica sa običnim dionicama, prioritetnim dionicama i glasačkim pravima u banci;

 

 

17

 

 

 

 

 

 

4. pravna lica u kojima banka ima značajne vlasničke interese;
5. pravna lica u kojima značajan vlasnički interes imaju ista ona pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes u banci;

 

6. pravna lica u kojima imalac značajnog vlasničkog interesa, član nadzornog odbora ili uprave jeste jedno od lica pomenutih u tač. 1. do 5. ovog stava;

 

7. povezana lica definirana u članu 1. stav 2. Zakona, kao i povezana lica dioničara banke.

Banka ne može dodjeljivati kredite svojim uposlenicima u iznosu većem od iznosa propisanog u propisima Agencije.

 

Agencija donosi propise kojima se osigurava realizacija ograničenja utvrđenih u odredbama st. od 1. do 3. ovog člana.

 

Član 47.

 

Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela.

 

Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa članom 2. Zakona o sprečavanju pranja novca (Službene novine F BiH broj 8/00)

 

Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za terorističke aktivnosti ili za pomaganje lica koja su uključena u terorističke aktivnosti ili njihovo pomaganje, niti smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine, za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi ih mogli koristiti pojedinci ili pravna lica ili organi koji opstruiraju ili prijete opstrukcijom ili predstavljaju značajan rizik od aktivne opstrukcije provedbe mirovnog procesa; ili koji materijalno pomažu, sponzoriraju ili pružaju finansijsku ili tehnološku podršku ili daju robu i usluge kao podršku takvom opstrukcionizmu; ili koji su u vlasništvu ili pod kontrolom, ili djeluju ili

 

 

 

 

 

 

nastoje da djeluju direktno ili indirektno u ime i za račun bilo koga od gore navedenih.

Svaka banka će uspostaviti internu kontrolu i komunikacione procedure u cilju otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, ili aktivnosti koje podržavaju terorizam, kao i one koje podržavaju opstrukciju mirovnog procesa ili je materijalno pomažu u skladu sa st. 1.,2. i 3. ovog člana.

 

Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi u ći u poslovne odnose sa tom bankom koja obavlja transakciju ili seriju transakcija u toj banci tako što će od navedenog lica tražiti službeni dokument kojim se može utvrditi njegov identitet (lična karta, rodni list, vozačka dozvola, pasoš ili neko drugo sredstvo za utvrđivanje identiteta), a u sluč aju da se radi o pravnom licu potrebno je predočiti izvod iz registra

 

• osnivanju preduzeća. Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila da li to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica. Ako se ustanovi da to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica, banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila pravi identitet tog lica.

 

Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi izvršiti transakciju od 30.000,00 KM ili više, ne računajući iznos novca potreban za izvršenje transakcije. Nadzorni odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni su da automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju odnosno njenog pravnog sljednika i Agenciju za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine o svim transakcijama od 30.000,00 KM ili više kao i o svim onim transakcijama banke za koje znaju ili opravdano sumnjaju da su u suprotnosti sa odredbama st. 1.,2. ili 3. ovog člana. Također su dužni da na zahtjev finansijske policije odnosno njenog pravnog sljednika, ili Agencije dostave informacije o navedenim transakcijama. Osiguravanje informacija, u skladu sa ovim članom, neće se smatrati kao otkrivanje poslovnih tajni.

 

Direktor banke blokira depozitne račune, ili bilo koji drugi vid računa, drugu imovinu i vrijednosti fizičkih ili pravnih lica nakon što se pisani nalog finansijske policije odnosno njenog pravnog sljednika ili Agencije, koja daje upute o blokadi, dostavi ili pošalje faksom. U slučaju da ne postupe u skladu sa nalogom za blokiranje prema

 

 

 

18

 

 

 

 

 

 

direktoru banke, ili pojedincu koji nastupa u ime i za račun banke, postupa se u smislu člana 65. stav

1. tačka 23. navedenog zakona kao da sudjeluju u transakcijama protivno odredbama navedenog člana

 

47. pri čemu se u cijelosti primjenjuje član 65. kao i član 66. zakona. Takvo nepostupanje će se u smislu člana 67. tretirati kao prekršaj iz navedenog člana

 

Od banaka će se tražiti da Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine proslijede sve informacije koje se odnose na radnju poduzetu na osnovu naloga za blokiranje, kao i sve informacije koje se odnose na pokušaje transakcija na blokirani račun ili sa blokiranog računa, neposredno nakon prijema tih informacija.

 

 

 

 

V – KNJIGOVODSTVO, REVIZIJA I KONTROLA

 

Član 48.

 

Banka i njena supsidijarna lica dužni su uredno, ažurno i kontinuirano voditi knjigovodstvene evidencije poslovanja i pripremati godišnje finansijske izvještaje, koji na adekvatan način prikazuju njihove aktivnosti i finansijsko stanje, u obliku i sa sadržajem utvrđenim zakonom, međunarodnim računovodstvenim standardima i propisima Agencije.

 

Knjigovodstvene evidencije i finansijski izvještaji banke moraju iskazivati i djelatnosti i finansijsko stanje njenih supsidijarnih lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi.

 

Član 49.

 

Banka i njena supsidijarna lica dužni su imenovati, uz odobrenje Agencije, nezavisnog vanjskog revizora, koji:

1. banci daje savjete o primjeni računovodstvenih standarda;

 

2. priprema i organima upravljanja banke podnosi godišnji izvještaj, sa njegovim mišljenjem da li finansijski izvještaji daju potpun, tačan i vjerodostojan pregled finansijskog stanja banke, u skladu s odredbama ovog zakona i propisima Agencije;

 

 

 

 

 

 

3. informiše nadzorni odbor, odbor za reviziju, upravu i Agenciju o protivpravnom postupanju radnika banke ili njenog subsidijarnog lica, ili nepravilnosti ili nedostatku u upravljanju ili poslovanju banke ili njenog subsidijarnog lica, za koje je saznao, a koji mogu prouzrokovati materijalni gubitak za banku ili njeno subsidijarno lice.

 

4. u godišnjem izvještaju daje komentare nadzornom odboru, odboru za reviziju, upravi banke i Agenciji o

efikasnosti unutrašnjeg revizora i sistemu unutrašnje kontrole.

 

Banka je dužna na zahtjev Agencije odmah dostaviti dodatne podatke i mišljenje revizora o banci i njenim subsidijarnim licima, na račun banke, odnosno njenih subsidijarnih lica.

 

Član 50.

 

Banka je dužna dostaviti Agenciji godišnji finansijski izvještaj u roku od 75 dana, a izvještaj vanjskog revizora u roku od pet mjeseci od isteka te poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.

 

Banka je dužna da izvještaj vanjskog revizora u skraćenom obliku, u roku 15 dana po njegovom prijemu, objavi u jednom ili više od dnevnih novina na teritoriji Bosne i Hercegovine i o tome, uz dostavu kopije objave, izvjesti Agenciju.

 

Osim objavljivanja revidiranog godišnjeg izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirani polugodišnji izvještaj koji uključuje bilans stanja, uključujući cjelokupnu vanbilansnu evidenciju, bilans uspjeha i iskaz o gotovinskim tokovima, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioni čara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima.

 

Izvještaj iz stava 3. ovog člana banka je dužna objaviti u roku od trideset dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na svojim šalterima njegove kopije učiniti stalno dostupnim svojim klijentima.

 

Član 51.

 

Banka je dužna pripremiti i dostavljati Agenciji izvještaje o poslovanju, likvidnosti, solventnosti i rentabilnosti, za sebe i svoja

 

 

19

 

 

 

 

 

 

supsidijarna lica pojedinačno i na konsolidovanoj osnovi, u obliku, sa sadržajem i u rokovima utvrđenim propisima Agencije.

Banka i dijelovi banke otvoreni u Distriktu Brčko, kao i dijelovi banke sa sjedištem izvan Federacije, podliježu svim oblicima nadzora od Agencije, u sklada sa propisima Agencije.

 

Subjekti iz stava 2. ovog člana dužni su da prime kontrolore i revizore koje je Agencija imenovala i da u potpunosti sarađuju s njima.

 

VI-POSTUPAK STEČAJA I LIKVIDACIJE BANKE

 

Član 52.

 

Postupak stečaja i likvidacije banaka provodi se u skladu sa Zakonom o stečaju i likvidaciji (“Službene novine Federacije BiH”, broj 23/98), ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

 

1. PRIVREMENA UPRAVA I LIKVIDACIJA

 

Član 53.

 

Agencija može imenovati privremenog upravnika banke kada ocijeni:

 

1. da je prekršen zakon, propis ili odluka Agencije, čime su ozbiljno ugroženi interesi deponenata;
2. da je svojim poslovanjem banka prouzrokovala ili može prouzrokovati značajno pogoršanje njenog kapitala ili finansijskog stanja, ili druge ozbiljne rizike po interes deponenata;

 

3. da je banka prekršila i nastavlja sa povredom propisa iz člana 65. ovog zakona;
4. da je banka prikrila od Agencije ili njenih kontrolora i revizora poslovne knjige, dokumente, evidencije ili imovinu banke ili je odbila pristup ovlaštenih lica tim knjigama;

 

5. da je opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju, direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika banke;

 

6. da je kapital banke manji od 50% visine kapitala iz člana 41. stav 2. ovog zakona;

 

 

 

 

 

 

7. da banka ne plaća dospjele finansijske obaveze, 15 dana neprekidno ili 30 dana sa prekidima u toku 45 dana;
8. da je nakon oduzimanja bankarske dozvole u banci potrebna zaštita interesa deponenata dok nadležni sud imenuje stečajnog upravnika.

 

Član 54.

 

Banka se smatra nesolventnom kada Agencija, prema propisima koje donosi, utvrdi da je vrijednost obaveza veća od vrijednosti njene aktive.

 

U postupku ocjene solventnosti, vrijednost aktive i obaveza banke procjenjuje se u skladu sa standardima i procedurama utvrđenim propisima Agencije, pri čemu se u vrijednosti aktive i obaveza banke za buduć i period uključ uje i realna procjena iznosa prihoda i rashoda banke za taj period.

 

Agencija je dužna ukinuti bankarsku dozvolu banci za koju utvrdi da je nesolventna, i pokrenuti postupak za likvidaciju ili podnijeti zahtjev nadležnom sudu za pokretanje postupka stečaja.

 

Odluka Agencije o oduzimanju bankarske dozvole iz stava 3. je konačna.

 

Član 55.

 

Privremenog upravnika banke Agencija imenuje rješenjem, u kojem je dužna navesti razloge imenovanja, u skladu s članom 53. ovog zakona.

 

Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata privremenog upravnika banke bez odlaganja se dostavlja privremenom upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH”, i upisuje u registar banaka iz člana 16. ovog zakona i sudski registar kod nadležnog suda.

 

Privremeni upravnik ima imunitet i zaštićen je od bilo kakve lične ili službene odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili donošenje odluka u okviru njegovih odgovornosti kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik ne može biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba ovog zakona.

 

Član 56.

 

Privremeni upravnik banke ima pravo neograničenog pristupa i kontrole svih poslovnih

 

 

20

 

 

 

 

 

 

prostorija banke, finansijske aktive, računovodstvenih i drugih evidencija, i ostale aktive banke i njenih supsidijarnih lica.

Privremeni upravnik je dužan odmah po prijemu odluke o imenovanju preduzeti mjere zaštite i sprječavanja otuđenja ili zloupotrebe aktive i dokumentacije banke i njenih supsidijarnih lica.

 

U preduzimanju mjera iz svojih nadležnosti Agencija i privremeni upravnik ovlašteni su zahtijevati pomoć nadležnih organa unutrašnjih poslova i drugih nadležnih organa.

 

Član 57.

 

Privremeni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i preuzimanje kontrole nad poslovanjem banke i donošenje odluke o nastavku poslovanja banke.

 

U toku mandata privremenog upravnika banke, sva ovlaštenja nadzornog odbora, odbora za reviziju, uprave i dioničara banke za donošenje odluka ili poduzimanje aktivnosti prestaju.

 

Privremeni upravnik ima sva ovlaštenja nadzornog odbora, odbora za reviziju, uprave i dioničara, u skladu sa rješenjem Agencije o njegovom imenovanju.

 

Privremeni upravnik može odmah da ukine sva ovlaštenja predstavnicima banaka u nadzornim odborima i upravi i skupštini supsidijarnih lica banke i u svim vlasničkim udjelima banke, i ostvaruje direktno ili putem zastupnika sva ovlaštenja takvih predstavnika.

 

Privremeni upravnik ovlašten je da:

 

1. vrši prodaju imovine i otkup obaveza banke, s ciljem očuvanja odgovarajuće vrijednosti banke ili zaštite interesa deponenata i drugih kreditora banke;

 

2. otkaže ili jednostrano dopuni i izmjeni ugovore koje je banka potpisala, uključujući i obustavu obračuna kamata i promjenu kamatne stope, naknada i rokova dospijeća, a može izvršiti i prebijanje kredita depozitima istog fizičkog ili pravnog lica;
3. donosiodlukeootpuštanju,

 

degradiranju, suspenziji i raspoređivanju zaposlenih u banci;

 

4. suspenduje prikupljanje depozita;

 

5. zaključuje i potpisuje ugovore i preuzima obaveze u ime i za račun banke;

 

 

 

 

 

 

6. podnosi i ulaže zahtjeve i tužbe u ime i za račun banke, te zastupa banku u sudskom i upravnom postupku;
7. obustavi sve isplate članovima nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju i dioničarima banke;

 

8. izvrši isplate depozita fizičkih lica u okviru sredstava koja su na

 

raspolaganju i na pro rata osnovi ako je primjenljivo.

 

U zavisnosti od toga kolike su rezerve za prioritete iz člana 63. tač. 1. i 2. ovog zakona najveći iznos koji se isplaćuje fizičkom licu bit će ukupan iznos svih njegovih depozita, umanjen za bilo koji zakonski ili ugovorni dug koji banci duguje fizičko lice ili iznos od 5.000 KM, tj. iznos koji je manji od ta dva.

 

Depoziti neće obuhvatiti sredstva koja su položena na bilo kojem računu čije vlasništvo nije transparentno ili bilo koji depozit koji nije uplaćen na ime ili sredstva koja se čuvaju u sefu banke. Isto tako neće biti obuhvaćena sredstva, krediti ili bilo koja druga transakcija za koju su fizičkom licu isplać ene kamate, bez obzira da li preferencijalne ili druge vrste, i/ili bilo koje druge finansijske olakšice od strane banke koje mogle doprinijeti pogoršanju finansijskog stanja banke.

 

Članovi nadzornog odbora, uprave banke, dioničari sa učešćem od najmanje 5% u osnovnom kapitalu banke i lica nadležna za provođenje Zakonom propisane revizije i kontrole knjigovodstvene dokumentacije banke nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.

 

Članovi uže porodice, srodnici lica iz prethodne reč enice po krvi i po tazbini do trećeg stepena, kao i treća lica koja postupaju i ime tih lica takođe nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.

 

9. može da isplati, uz odobrenje Agencije depozite pravnih lica i ostalih deponenata na pro rata osnovi nakon plaćanja i rezervisanja sredstava za veće prioritete i rezervisanja sredstava za poslovanje i troškove. Privremeni urpavnik postupa u skladu sa ostalim uvjetima utvrđenim u tački 8. ovog člana;

 

10. Agenciji podnese zahtjev za izdavanje rješenja svim bankama na području Federacije za obustavu isplata sa računa koje neuredni dužnici banke

 

 

21

 

 

 

 

 

 

pod privremenom upravom i/ili garanti tih dužnika i njihova povezana lica imaju u drugim bankama sve dok te obaveze ne izmire.

 

11. svi transferi običnih i prioritetnih dionica uključujući i prodaju, prenos prava ili zaloge zahtjevaju prethodno

pismeno odobrenje privremenog upravnika i Agencije.

 

Agencija je dužna da u roku od 15 dana postupi po zahtjevu privremenog upravnika iz stava 5. tačka 10. ovog člana.

 

Odluka Agencije iz stava 5. tačka 10. ovog člana i stava 6. ovog člana, izvršava se prije svakog drugog naloga za isplatu i prije svakog drugog osnova za naplatu utvrđenog u drugim zakonima.

 

Privremeni upravnik može određena ovlaštenja prenijeti i na druga lica.

 

Privremeni upravnik dužan je provoditi zakone i propise i naloge Agenacije.

 

Član 58.

 

Privremeni upravnik dužan je sačiniti pismeni izvještaj o finansijskom stanju i budućim perspektivama banke, sa projekcijom bilansa stanja i dokumentovanim pretpostavkama na osnovu kojih je analiza urađena, uklju čujući podatke koji se odnose na kamatne stope i mjere za poboljšanje aktive, troškove na kamatne stope i mjere za poboljšanje aktive, troškove održavanja aktive i nepredviđene obaveze, i dostaviti Agenciji u roku od 60 dana od dana imenovanja, ako odlukom Agencije nije utvrđen duži rok.

 

Privremeni upravnik dužan je u izvještaju iz stava 1. ovog člana, pored ostalog, razmotriti i predložiti jednu ili više slijedećih mjera:

 

1. ukidanje bankarske dozvole i likvidaciju banke, s procjenom iznosa aktive koja će biti realizovana u likvidaciji banke;

 

2. sanaciju banke, uključujući i povećanje kapitala banke do propisanog minimuma, u skladu sa zakonom i propisima Agencije;

 

3. prodaju dijelova imovine i / ili otkup obaveza banke, odnosno prodaju banke;

 

4. spajanje ili pripajanje banke sa drugom bankom.

 

 

 

 

 

 

Član 59.

 

Ukoliko privremeni upravnik u svom izvještaju ne predloži jednu od mjera iz člana 58. stav 2. tač. 2-4. ovog zakona, Agencija je dužna donijeti odluku o konač nom ukidanju bankarske dozvole, u roku od 30 dana od dana prijema izvještaja privremenog upravnika.

 

Prilikom odlučivanja o planu mjera predloženom u izvještaju privremenog urpavnika. Agencija je dužna cijeniti i potrebu zaštite interesa deponenata i ostalih kreditora banke, te utvrditi postojanje realnih pretpostavki da se predloženi plan uspješno provede u peiriodu od 12 mjeseci po donošenju odluke Agencije o izvještaju privremenog upravnika.

 

Agencija može izmijeniti ili dopuniti plan predložen od privremenog upravnika, prilikom usvajanja izvještaja ili tokom provođenja plana.

 

Kada na osnovu izvještaja privremenog upravnika ukine bankarsku dozvolu i donese odluku o likvidaciji banke, uzimajući u obzir aktivu i pasivu banke, Agencija može po sopstvenoj procjeni:

 

1. Imenovati likvidacionog upravnika u skladu sa članom 61. ovog zakona i u slučaju kada visina obaveza ne prelazi i u slučaju kada visina obaveza prelazi vrijednost aktive banke, koji će izvršiti likvidaciju aktive pod najpovoljnijim uvjetima koje može postići uz saglasnost Agencije i iz ostvarenih sredstava izvršiti isplatu obaveza po redosljedu prioriteta iz čl. 63. ovog zakona. Za preostali dio aktive i obaveza koji eventualno ne može likvidirati u razumnom vremenskom roku prema diskrecionoj ocjeni Agencije, na prijedlog likvidacinog upravnika, Agencija može podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja;

 

ili

 

2. odmah podnijeti nadležnom sudu zahtjev za pokretanje postupka stečaja i imenovanje stečajnog upravnika banke.

 

Izuzetno od odredaba zakona kojim se uređuje

 

prinudno poravnanje, stečaj i likvidacija pravnih lica, samo Agencija može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka stečaja banke.

 

Član 59.a

 

Pokretanjem likvidacije banke prestaju svi parnični sporovi protiv nje.

 

 

22

 

 

 

 

 

 

 

Član 60.

 

Ovlaštenja privremenog upravnika banke prestaju:

 

1. rješenjem Agencije, ili istekom mandata utvrđenog rješenjem o imenovanju ili kasnijim rješenjem o produženju prvobitnog mandata;
2. rješenjem Agencije o ukidanju bankarske dozvole i likvidaciji banke;

 

3. rješenjem Agencije o imenovanju likvidacionog upravnika banke; ili
4. rješenjem nadležnog suda o imenovanju stečajnog upravnika.

 

Član 61.

 

Kada na osnovu izvještaja privremenog upravnika odluči da banku proda, pripoji drugoj banci ili likvidira, Agencija može imenovati likvidacionog upravnika za provođenje te odluke.

 

Likvidacionog upravnika banke Agencija imenuje rješenjem u kojem navodi i razloge imenovanja, u skladu sa stavom 1. ovog člana.

Za likvidacionog upravnika banke može biti imenovano lice koje ispunjava uslove u pogledu profesionalnih kvalifikacija, iskustva i povjerenja, utvrđene ovim zakonom i propisima Agencije.

 

Rješenje o imenovanju, razrješenju ili produžetku mandata likvidacionog upravnika banke Agencija bez odlaganja dostavlja likvidacionom upravniku i banci u kojoj je imenovan, objavljuje je u “Službenim novinama Federacije BiH”, i upisuje u registar banaka iz člana 16. ovog zakona i sudski registar kod nadležnog suda.

Danom imenovanja likvidacionog upravnika, prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i vlasnič ka prava članova nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju i dioničara banke.

 

Likvidacioni upravnik je u roku od 7 dana od dana prijema rješenja o imenovanju dužan da u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u Distriktu Brčko izda obavještenje da su svi povjerioci dužni da likvidacionom upravniku prijave sva svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prve obavijesti.

 

U roku od 30 dana nakon prve objave likvidacioni upravnik je dužan da objavi drugo obavještenje povjeriocima u najmanje tri dnevna

 

 

 

 

 

 

lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u Distriktu Brčko.

Svi povjerioci su dužni da likvidacionom upravniku prijave svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana prve objave.

 

Likvidacioni upravnik dužan je postupati u skladu sa zakonom, propisima i nalozima Agencije, i za obavljanje svojih ovlaštenja i odgovornosti odgovoran je Agenciji.

 

Likvidacioni upravnik ima imunitet i zaštićen je od bilo kakve lične ili službene odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanja koraka, ili donošenje odluka u okviru njegovih odgovornosti kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik ne može biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba ovog zakona.

 

Likvidacioni upravnik banke, osim ovlaštenja privremenog urpavnika iz člana 57. ovog zakona, ima ovlaštenja da:

1. proda imovinu i otkupljuje obaveze banke, djelimično ili u cjelini;

 

2. proda banku ili je pripoji drugoj banci, uz saglasnost Agencije;
3. likvidira banku  i  u  tom  postupku

 

odlučuje o osnovanosti i isplati zahtjeva prema banci.

 

Prebijanja potraživanja s protivpotraživanjima banke moguća su samo uz pridržavanje redoslijeda prioriteta iz člana 63. Zakona.

 

Postupak utvrđivanja potraživanja i raspodjele aktive i pasive prilikom likvidacije banke uređuje se propisima Agencije.

 

Tokom provođenja plana prodaje banke ili njenog pripajanja drugoj banci, likvidacioni upravnik dužan je podnositi Agenciji izvještaj o realizaciji plana, najmanje jednom tromjesečno.

 

Tokom provođenja plana prodaje banke ili njenog pripajanja drugoj banci, Agencija može uz pismeni izvještaj likvidacionog upravnika obustaviti taj postupak i donijeti odluku o likvidaciji banke.

 

 

Član 62.

 

Na prijedlog privremenog upravnika ili likvidacionog upravnika, Agencija može depozite u banci i druge obaveze banke proglasiti djelimično ili potpuno blokiranim.

 

 

23

 

 

 

 

 

 

Odluku iz stava 1. ovog člana Agencija može donijeti isključivo radi pravilnog i potpunog provođenja plana privremenog upravnika, odnosno funkcija likvidacionog upravnika, koji je ovlašten i dužan takvu odluku provoditi na način kojim se osigurava maksimalna zaštita vrijednosti depozita i sredstava u banci.

 

Član 63.

 

U procesu likvidacije ili steč aja isplata obaveza vrši se po sljedećem redoslijedu prioriteta:

 

1. dugovi banke koja je u procesu likvidacije, po osnovu zajmova datih banci ili drugih obaveza banke stvorenih tokom privremene uprave ili postupka likvidacije banke, u skladu sa Zakonom;

 

2. potraživanja osiguranih kreditora do vrijednosti njihovog osiguranja;
3. potraživanja Agencije za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika za naknadu isplaćenih depozita fizičkim i pravnim licima najviše do iznosa definiranog Zakonom o osiguranju depozita;

 

4. depoziti fizičkih i pravnih lica najviše do iznosa definiranog Zakonom o osiguranju depozita po deponentu, a koji nisu na drugi način isplaćeni od Agencije za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika, u skladu sa tačkom 4. ovog člana;

 

5. ostali depoziti, uključujući depozite fizičkih lica iznad iznosa definiranog Zakonom o osiguranju depozita po deponentu, a koji nisu isplaćeni u skladu sa tačkom 4. ovog člana;

 

6. neaktivni računi prebačeni na Ministarstvo;

 

7. potraživanja ostalih kreditora;

 

8. potraživanja vlasnika prioritetnih dionica; i

 

9. potraživanja vlasnika običnih dionica. U postupku iz stava 1. ovog člana isplata

 

obaveza banke prema članovima nadzornog odbora, uprave, članovima odbora za reviziju, dioničarima sa najmanje 5% udjela, povezanim licima i povezanim bankama suspenduju se sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim licima povjeriocima banke.

 

 

 

 

 

 

Treć a lica koja djeluju u ime fizičkih i pravnih lica navedenih u prethodnom stavu, kao i članovi uže porodice, srodnici lica iz prethodne rečenice po krvi i po tazbini do trećeg stepena, također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti.

 

VI a – OBAVEZE I ODGOVORNE STRANE

 

Član 64.

 

Prodaju imovine, otkup obaveza, ili raspodjelu aktive i pasive, odnosno prodaju ili pripajanje banke, privremeni upravnik ili likvidacioni upravnik dužan je provesti tako da:

 

1. postigne maksimalnu cijenu takvom prodajom ili raspodjelom, radi zaštite deponenata i ostalih povjerilaca banke;

 

2. osigura ravnopravnost mogućih kupaca ili partnera za pripajanje;

 

3. onemogući bilo koju vrstu diskriminacije prilikom nadmetanja i razmatranja ponuda; i
4. osigura da kupac ili partner za pripajanje bude lice ili banka u pretežnom vlasništvu i pod kontrolom privatnih lica, osim ako je to, uz pismeno odobrenje Agencije, banka u državnom vlasništvu čiji je plan privatizacije odobren od nadležnog državnog organa, ili banka u pretežnom vlasništvu strane države ili vlade.

 

Član 64.a

 

Banka se sudskim postupkom može proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa ostalim bankama ili privrednim društvima, za obaveze banke ili privrednog društva koje je platežno nesposobno ili je pod stečajem, s ti

 

m da postoje dokazi da se banka i privredna društva nalaze u okolnostima povezanog upravljanja.

 

Povezano upravljanje može proizaći iz sporazuma između banke i/ili privrednih društava ili iz njihovih podzakonskih akata ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili lica povezanih sa bankom, u skladu sa članom 46. Zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica.

 

Član 64.b

 

Dionič ar banke odgovara za obaveze banke do visine svog udjela.

 

 

24

 

 

 

 

 

 

Izuzetno od odredbi stava 1., kad je nad bankom otvoren stečaj ili je banka nesolventna, dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizička lica, ako su faktički imala neposredan ili posredan bitan uticaj na poslovanje banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima:

 

1. kad je banka korištena za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima banke utvrđenim Zakonom, ili

 

1. kad se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine navedenih lica, ili
2. kad je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv interesa povjerilaca, ili

 

1. kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke namjerno loše rukovođenje ili krajnja nepažnja pri rukovođenju bankom.

 

 

VII – KAZNENE ODREDBE

 

Član 65.

 

Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM kazniće se za prekršaj banka, odnosno drugo pravno lice, ako:

1. se bavi primanjem novčanih depozita ili drugih naplativih novčanih sredstava ili daje kredite bez dozvole Agencije, protivno odredbi člana 2. stav 1. Zakona;

 

2. direktno ili indirektno prikuplja depozite na način iz člana 3. Zakona;
3. u svom nazivu koristi riječi suprotno odredbama člana 2. stav 3. Zakona;

 

4. nastavi da obavlja bankarsku djelatnost protivno zabrani iz člana 19. stav 3. Zakona;
5. ne likvidira svoju aktivu i ne isplati svoje obaveze u skladu sa članom 19. stav 3. Zakona;

 

6. ne održava uplaćeni dionički kapital i neto kapital u skladu sa članom 20. Zakona;
7. bez odobrenja Agencije prekorači ograničenja iz člana 21. stav 1. Zakona;

 

8. banka bez dozvole Agencije, investira protivno članu 20. Zakona;

 

 

 

 

 

 

9. bez saglasnosti Agencije preduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke protivno odredbi člana 26. stav 1. i stavlja u primjenu izmjene i dopune statuta protivno odredbi člana 28. stav 3. Zakona;

 

10. svoje aktivnosti ne obavlja u skladu s internim aktima iz člana 28. Zakona;
11. za dosije Agencije ne dostavlja potrebna akta u skladu sa članom 28. stav 2. .Zakona;

 

12. imenuje predsjednika i članove nadzornog odbora, direktora i uprave suprotno odredbama člana 33. Zakona;

 

13. nadzorni odbor, uprava i članovi njihove uže porodice koji s njima žive u zajedničkom domaćinstvu ne prilože potpisanu izjavu o svom imovnom stanju u skladu sa članom 34.a Zakona;

 

14. ne čuva poslovne tajne, u skladu sa odredbama člana 35. Zakona;

 

15. osnuje dio banke suprotno odredbama člana 36. Zakona;
16. svoje poslovanje obavlja suprotno odredbi člana 38. Zakona;

 

17. postupa suprotno odredbama članova 40. i 40.a Zakona;

 

18. ulazi u  transakcije  ili  učestvuje  u

 

djelatnostima protivno zabrani nelojalne konkurencije iz člana 40. Zakona;

 

19. ne pridržava se ograničenja u poslovanju iz čl. 41-44. Zakona;
20. ne čuva dokumentaciju i evidencije u skladu sa odredbama člana 44. Zakona;
21. svoje klijente redovno ne izvještava u skladu sa članom 45. Zakona;

 

22. obavlja transakcije s povezanim licima protivno odredbama člana 46.Zakona;

 

23. sudjeluje u tranakcijama protivno odredbama člana 47. Zakona;
24. ne imenuje nezavisnog vanjskog revizora u skladu sa članom 49. Zakona;

 

25. ne dostavi Agenciji finansijski izvještaj i izvještaj vanjskog revizora, ili ukoliko ne objavi finansijske informacije u skladu sa članom 50. i 50.a Zakona;

 

 

 

25

 

 

 

 

 

 

26. u postupku kontrole banke ne sarađuje sa Agencijom, u skladu sa odredbama člana 51. Zakona.

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana, rok za otkrivanje prekršaja ograničen je na tri godine. Nakon što je prekršaj otkriven, rok predviđen za

 

podnošenje prekršajne prijave Komisiji za prekršaje ograničen je na godinu.

 

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana može se

 

• srazmjeri i sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze izreći novčana kazna najviše do dvadesetostrukog iznosa pričinjene štete ili neizvršene obaveze koja je predmet prekršaja.

 

Nakon što otkrije svjesno loše upravljanje, Komisija za prekršaje može odrediti da se svaki naredni dan kršenja smatra zasebnim prekršajem.

 

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana kazniće se i odgovorno lice i lice koje je učinilo prekršaj u banci odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od 200 do 10.000 KM.

 

Međutim, nakon što otkrije svjesno loše upravljanje Komisija za prekršaje može odrediti da se svaki naredni dan kršenja smatra zasebnim prekršajem.

 

Sve novčane kazne propisane u ovom članu se plaćaju budžetu Federacije.

 

Utvrđivanje odgovornosti izricanje mjera, po ovom zakonu, ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima.

 

1. PREKRŠAJNI POSTUPAK

 

Član 66.

 

Prekršajni postupak u prvom stepenu vodi i rješenje donosi Komisija za prekršaje (u daljem tekstu: Komisija) od tri člana.

 

Članove Komisije,kao i njihove zamjenike, imenuje direktor Agencije u skladu sa zakonom.

 

Komisija vodi prekršajni postupak u skladu sa Zakonom o prekršajima kojima se povređuju federalni propisi (“Službene novine Federacije BiH”, broj 9/96) i ovim zakonom.

 

Član 67.

 

Agencija za svaki slučaj pojedinačno određuje mjere koje su određene ovim članom.

 

Agencija može preduzeti jednu ili više aktivnosti iz ovog člana prema banci, ili članovima njenog nadzornog odbora, uprave, uposlenicima

 

 

 

 

 

 

banke, licima koja imaju značajan vlasnički interes ili povezanim licima i to:

1. izdati pisano upozorenje;

 

2. sazvati skupštinu dioničara ili drugih vlasnika banke u cilju rasprave i razmatranja sanacionih mjera koje treba poduzeti;

 

3. izdati pisani nalog:

 

1. koji nalaže da banka prestane i da se uzdrži od prekršaja ovog zakona i

 

propisa Agencije, te preduzme mjere za sanaciju, ili

 

1. u cilju nametanja posebnih zahtjeva za opreznim poslovanjem koji se razlikuju od onih koji se inače primjenjuju za datu banku;

 

4. izdati pisani nalog koji sadrži upute u vezi sa kamatnom stopom, rokom dospijeća ili drugim uvjetima koji se primjenjuju na bilo koji vid finansiranja kojeg je banka izvršila ili primila (uključujući i depozite), ili koji se odnose na neočekivane obaveze banke;

 

5. izreći novčane kazne, u skladu sa ovim zakonom;

 

6. izdati pisani  nalog  o  privremenoj

 

suspenziji članova skupštine, nadzornog odbora, uprave ili radnika banke kada:

 

65. utvrdi da su takva lica napravila jedan od prekršaja koji su navedeni u članu 54 ovog zakona ( greška zakonodavca, ispravno je u članu 65. Zakona); ili

 

1. ako takva lica ne ispunjavaju uvjete za kvalifikacijom, iskustvom ili drugim

 

uvjetima koji su određeni propisom Agencije;

 

7. izdati pisani nalog kojim se zabranjuje da jedno ili više lica koja posjeduju značajan vlasnički interes u banci imaju pravo glasa ili kojom se traži od takvih lica da prodaju ili rasprodaju čitav ili bilo koji dio njihovih vlasničkih prava u banci, u skladu sa Zakonom i u vremenskom periodu koji se odredi

 

nalogom, kada:

 

1. Agencija utvrdi da su takva lica namjerno ili grubo počinila jedan od prekršaja koji su navedeni u članu 54

 

 

26

 

 

 

 

 

 

ovog zakona ( greška zakonodavca, ispravno je u članu 65. Zakona);

1. Agencija dođe do saznanja koja opravdavaju odbijanje izdavanja odobrenja za sticanje ili povećanje značajnog vlasničkog interesa; ili

 

1. je značajan vlasnički interes stečen ili

 

povećan bez prethodnog odobrenja Agencije;

 

8. odrediti dodatne uvjete za bankarsku dozvolu u obimu koji je potreban da se ispravi učinjeni prekršaj;

 

9. imenovati savjetnika za banku uz saglasnost nadzornog odbora banke sa ovlaštenjima koje odredi Agencija;
10. imenovati vanjskog revizora na trošak banke kako bi on izveo finansijsku i operativnu reviziju pod uvjetima koje je postavila Agencija;

 

11. imenovati privremenog upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona;

 

12. ukinuti banci bankarsku dozvolu.

 

U slučaju da Agencija odluči da preduzme korake propisane tač.3.,9.,11. i 12. o tome će obavijestiti Agenciju za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika.

 

U sluč aju da Agencija izda nalog za prodaju svih ili dijela običnih i prioritetnih dionica potencijalni kupac prvo mora dobiti odobrenje od Agencije.

 

Ako je lice na koje se odnosi stav 2. ovog člana optuženo za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala Agencija može izdati pisani nalog kojim se lice privremeno suspenduje sa njegovih pozicija u banci i, ako je primjenljivo, suspendovati pravo glasa u banci do okončanja postupka.

 

Ukoliko je pravosnažnom sudskom presudom lice iz prethodnog stava proglašeno krivim, Agencija može izdati pisani nalog kojim se takvo lice uklanja sa dužnosti koju je obavljao u banci i, ukoliko je potrebno, može mu se zabraniti ostvarivanje pravo glasa u banci i zahtjevati od njega da proda dio ili cjelokupan udio svog vlasništva u banci.

 

Nije potrebno nikakvo prethodno obavještenje ili saslušanje za nalog propisan ovim stavom.

Ako je bilo koje lice iz stava 2. ovog člana optuženo od Agencije za kršenje naloga Agencije

 

 

 

 

 

 

ili bilo koje odredbe člana 65. ovog zakona i ako se smatra da to kršenje može nanijeti neposrednu štetu finansijskom položaju i sigurnosti finansijskog poslovanja banke, Agencija može izdati pisani nalog za neposrednu i privremenu suspenziju tog lica sa njegovih ili njenih poslova i ovlaštenja u banci i, ako je to primjenjivo, suspenziju korištenja glasačkih prava u banci.

 

Privremena suspenzija ne može trajati duže od 45 dana, odnosno do momenta kada Komisija za prekršaje donese odluku.

 

Nije potrebno nikakvo prethodno obavještenje ili saslušanje za pisani nalog propisan ovim stavom.

Lice ne može imati poziciju niti učestvovati u aktivnostima banke bez prethodno izdatog odobrenja Agencije, ako se na njega odnosi nalog Agencije u slijedećim slučajevima da se:

 

1. takvo lice suspenduje ili odstranjuje iz banke; ili
2. licu zabranjuje da ima značajan vlasnički interes u banci ili se od njega traži da proda značajan vlasnički interes koji ima u banci zbog namjernog ili grubog prekršaja; ili

 

3. dovodi u   vezu   sa   kriminalnim

 

aktivnostima u skladu sa stavom 3.

 

ovog člana.

 

Nalog iz stava 5. tačka 3. ovog člana može se izdati svakom licu u periodu od pet godina nakon što je dato lice prestalo biti član nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju, dioničar, uposlenik ili imalac značajnog vlasničkog interesa u banci.

 

U slučaju da je od bilo kojeg lica zahtijevano da proda dionice sa pravom glasa koje ima u banci, a prema nalogu izdatom u skladu sa ovim članom i ono to ne učini u određenom periodu, Agencija je ovlaštena da te dionice sa pravom glasa proda na javnoj licitaciji osim u slučaju kada se dozvola oduzima zbog nesolventnosti banke.

 

Protiv rješenja iz ovog člana može se, u roku od 8 dana od dana dostavljanja uložiti prigovor direktoru Agencije.

 

Podnošenje prigovora ne zadržava izvršenje rješenja.

 

Mjere utvrđene ovim članom ne sprečavaju primjenu drugih građanskih ili krivičnih kazni utvrđenih drugim zakonom.

 

 

27

 

 

 

 

 

 

Ako se utvrdi da je banka poč inila prekršaj iz člana 65. ovog zakona i Komisija za prekršaje izrekne novčanu kaznu, i utvrdi da je izvršen drugi isti ili sličan prekršaj u roku od šest mjeseci, Komisija za prekršaje mora dati upute Agenciji da preduzme jednu ili više radnji iz stava 2. tač.6., 7. i 8. ovog člana.

 

• slučaju da ista banka izvrši treći isti ili sličan prekršaj u roku od šest mjeseci od dana kada je izvršen drugi prekršaj, a utvrđeno od Komisije za prekršaje, Komisija za prekršaje mora dati upute Agenciji da provede stav 2., tačku 12. ovog člana.

 

VIII-PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Član 68.

 

Banke koje imaju bankarsku dozvolu moraju uskladiti svoje poslovanje sa članom 20. Zakona najkasnije do 31.12.2002. godine.

 

Rok iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na Investicijsku banku Federacije BiH i BOR banku.

 

Banke iz stava 2. ovog člana bit ć e tretirane posebnim propisom (IBF) i bit će tretirane posebnim rokom (BOR). Za period dok ne osiguraju cenzus pomenute banke ne mogu prikupljati depozite.

 

 

Član 69.

 

Agencija će uskladiti svoje propise sa ovim zakonom u roku od četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona.

 

Propisi iz stava 1. ovog člana objavljuju se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

Propise koje donosi Agencija u skladu sa ovim zakonom, kao i aktivnosti Agencije u primjeni svojih zakonom propisanih ovlaštenja zasnivaju se na osnovnim principima za efikasnu superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju banaka.

 

Član 69.a

 

Banke su dužne uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a uvjete iz člana 14. stav 3. godinu poslije stupanja na snagu Zakona o osiguranju depozita u Bosni i Hercegovini.

 

 

Član 70.

 

 

 

 

 

 

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o bankama (“Službene novine Federacije BiH” br. 2/95, 9/96 i 25/97) kao i primjena drugih zakona i propisa koji su regulisali ovu materiju, a primjenjivali su se na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

 

 

 

 

 

 

 

Član 70.a

 

Ovlašćuju se Zakonodovno-pravna komisija Doma naroda i Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne

• Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Zakona o bankama.

 

Član 71.

 

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

 

 

NAPOMENA: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama, objavljen u “Službenim novinama F BiH” broj 41/02 dana 23.08.2002. godine, stupio je na snagu dana 24.08.2002. godine od kog datuma teče rok od 6 mjeseci iz člana 69.a Zakona.

 

Zakon o osiguranju depozita u bankama Bosne i Hercegovine objavljen je u “Službenom glasniku BiH” broj 20/02 i stupio na snagu 11.08.2002. godine, od kog datuma teče rok od godine dana iz člana 69.a Zakona.

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ