Službene novine Federacije BiH, br. 45/02
ZAKON
O ARHIVSKOJ GRAĐI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom uređuje se evidentiranje, čuvanje, zaštita i sređivanje registraturne i arhivske građe, kao i način njihovog prikupljanja, istraživanja, stručne i znanstvene obrade, objavljivanja i davanja na korištenje arhivske građe iz djelokruga organa vlasti i drugih institucija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), predviđenih ovim zakonom.
Članak 2.
Registraturna građa kao izvor za arhivsku građu obuhvata izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tiskani, fotografirani, filmirani, fonografirani ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal, nastao u radu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije), predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednika Federacije), dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: dopredsjednika Federacije), Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije), federalnih organa uprave i federalnih ustanova, odnosno drugih federalnih institucija, kao i udruženja građana i drugih pravnih i fizičkih osoba koje su organizirane na razini Federacije (u daljnjem tekstu: stvaratelji i imatelji registraturne građe), dok se iz njega ne odabere arhivska građa.
Članak 3.
Arhivska građa obuhvata izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tiskani, fotografirani, filmirani, fonografirani ili na drugi način zabilježen) dokumentarni materijal od značenja za funkcioniranje uprave u Federaciji, povijest, kulturu, znanost, obrazovanje i druge društvene oblasti, koji je nastao u radu stvaratelja registraturne građe iz članka 2. ovog zakona.
Članak 4.
Arhivska građa je dobro kulturno-povijesnog naslijeđa i kao takva uživa posebnu zaštitu pod uvjetima i na način utvrđen ovim zakonom i propisom o zaštiti i korištenju kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa, i drugim obvezujućim propisima Bosne i Hercegovine.
Posebnu zaštitu uživa i registraturna građa iz koje se odabire arhivska građa pod uvjetima i na način utvrđen ovim zakonom.
Članak 5.
Arhivska građa dostupna je javnosti pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Članak 6.
Zaštita arhivske građe je od posebnog značenja za Federaciju.
Arhivska i registraturna građa zaštićena je bez obzira na to u čijem je vlasništvu, ili posjedu, odnosno kod koga se nalazi.
Zaštita arhivske i registraturne građe provodi se na način utvrđen ovim zakonom i drugim propisima koji reguliraju tu materiju.
Članak 7.
Registraturna i arhivska građa nastala u radu jednog od stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe čini jednu cjelinu, i po pravilu, ne može se dijeliti.
Izuzetno, registraturna i arhivska građa može se dijeliti ili spajati zbog promjena u unutrašnjoj organizaciji stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe, odnosno izdvajanja jednog ili više organizacionih dijelova stvaratelja i imatelja u samostalne stvaratelje i imatelje.
Tijelo koje donosi odluku o podjeli i spajanju registraturne ilil arhivske građe, dužno je utvrditi stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe spojenog ili odvojenog materijala.
Članak 8.
Registraturna i arhivska građa nastala u radu stvaratelja i imatelja iz članka 2. ovog zakona, vlasništvo je Federacije.
Registraturna i arhivska građa u vlasništvu Federacije ne može se otuđiti, ako ovim zakonom, nije drugačije određeno.
Članak 9.
Arhivska građa nastala djelatnošću: Parlamenta Federacije, predsjednika Federacije, dopredsjednika Federacije, Vlade Federacije, federalnih organa uprave i federalnih ustanova, odnosno drugih federalnih institucija, udruženja građana i drugih pravnih osoba na koje je prenesen dio ovlasti smatra se javnom arhivskom građom.
Arhivska građa nastala djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba iz članka 2. ovog zakona njihovo je vlasništvo, ukoliko nije nastala u obavljanju javnih ovlasti ili javne službe, ali podliježe stručnom nadzoru Arhiva Federacije.
Članak 10.
Pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu institucija Bosne i Hercegovine kao i arhivsku građu nastalu radom ranijih institucija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine i Republike Bosne i Hercegovine uređuju se Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine.
Pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu iz nadležnih organa vlasti i drugih institucija kantona, odnosno iz nadležnosti grada i općina, kao i pitanja koja se odnose na registraturnu i arhivsku građu u vlasništvu ili posjedu fizičkih lica, udruženja građana i drugih pravnih osoba koja se osnivaju na razini kantona, grada i općine, uređuju se zakonom kantona.
Pri uređivanju pitanja iz stavka 2. ovog članka, zakonom kantona osiguravaju se principi predviđeni ovim zakonom, posebice principi iz čl. 11.,12.,14.,15.,16.,17.,18.,19.,21., 24. i 29. ovog zakona.
II – ZA[TITA REGISTRATURNE I ARHIVSKE GRAĐE
Članak 11.
Stvaratelji i imatelji registraturne građe:
- čuvaju registraturnu građu od oštećenja, uništenja i nestajanja, dok se iz njega ne odabere arhivska građa;
- vode evidenciju o predmetima i aktima;
- čuvaju registraturnu građu u sređenom stanju;
- omogućavaju Arhivu Federacije Bosne i Hercegovine(u daljnjem tekstu: Arhivu Federacije), provjeru čuvanja i sređenosti registraturne građe;
- utvrđuju Listu kategorija registraturne građe sa rokovima čuvanja (u daljnjem tekstu: Listu kategorija), na koju suglasnost daje Arhiv Federacije;
- vrše godišnje odabiranje arhivske građe iz registraturne građe prema Listi kategorija uz odobrenje Arhiva Federacije;
- vode arhivsku knjigu i njen prijepis dostavljaju Arhivu Federacije;
- dostavljaju Arhivu Federacije potrebne podatke za evi- dencije koje vode.
Članak 12.
Stvaratelj i imatelj registraturne građe može, nakon odabi- ranja arhivske građe, preostalu bezvrijednu registraturnu građu predati poduzeću za otkup papira samo na temelju rješenja Arhiva Federacije.
Arhiv Federacije donosi rješenje iz stavka 1. ovog članka, u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Poduzeće za otkup papira ne smije preuzeti registraturnu građu bez rješenja Arhiva Federacije.
Članak 13.
Bliži propis o odabiranju arhivske građe iz registraturne građe iz članka 2. ovog zakona, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.
Članak 14.
Stvaratelji i imatelji arhivske građe:
- sređuju, čuvaju i održavaju arhivsku građu u sigurnom stanju;
- prijavljuju arhivsku građu Arhivu Federacije i dostavljaju podatke za evidentiranje;
- omogućuju korištenje arhivske građe u smislu odredaba ovog zakona, prema uvjetima koji su zajednički utvrđeni između stvaratelja i imatelja i Arhiva Federacije;
- omogućuju Arhivu Federacije provjeru čuvanja i sređenosti arhivske građe;
- planiraju i provode mjere zaštite arhivske građe;
- omogućuju Arhivu Federacije kopiranje arhivske građe.
Članak 15.
Arhivska građa iz članka 3. ovog zakona, evidentira se po jedinstvenoj metodologiji, koju utvrđuje Arhiv Federacije.
Stručna obrada arhivske građe vrši se primjenom jedinstvenog načina obrade koju utvrđuje Arhiv Federacije.
Članak 16.
Stvaratelji i imatelji registraturne i arhivske građe dužni su da osiguraju odgovarajući prostor, opremu, kadar i druge mjere zaštite registraturne i arhivske građe, posebno za vrijeme rata, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih prilika.
Bliži propis o mjerama zaštite iz stavka 1. ovog članka, i o uvjetima i rokovima čuvanja registraturne i arhivske građe, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.
Članak 17.
U slučaju prestanka, odnosno ukidanja rada stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, organ koji je donio akt o njegovom prestanku dužan je da u roku od 60 dana od dana prestanka stvaratelja i imatelja, njegovu registraturnu i arhivsku građu preda Arhivu Federacije na način utvrđen ovim zakonom i odgovarajućim podzakonskim aktom.
Članak 18.
Arhivska građa stvaratelja i imatelja iz članka 2. ovog zakona, predaje se Arhivu Federacije popisana i u sređenom stanju.
Prilikom predaje arhivske građe stvaratelj i imatelj je dužan dati Arhivu Federacije pismeno mišljenje o načinu i uvjetima njenog korištenja.
Članak 19.
Arhivska građa u vlasništvu Federacije nastala u radu stvaratelja i imatelja iz članka 2. ovog zakona, predaje se Arhivu Federacije najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno.
Rok iz stavka 1. ovog članka, može se skratiti ili produžiti ukoliko Vlada Federacije ocijeni da za to postoje opravdani razlozi.
Stvaratelji i imatelji su dužni i poslije isteka roka iz stavka 1. ovog članka, čuvati arhivsku građu dok je ne preuzme Arhiv Federacije.
- slučaju skraćivanja ili produženja roka stvaratelji i imatelji su dužni predati arhivsku građu u roku utvrđenom međusobnim sporazumom.
Članak 20.
Bliži propis o načinu primopredaje arhivske građe iz članka 3. ovog zakona, a nastala u radu stvaratelja i imatelja iz članka 2. ovog zakona, donosi Vlada Federacije na prijedlog Arhiva Federacije.
Članak 21.
Registraturna i arhivska građa nastala u radu Federalnog ministarstva obrane-Federalnog ministarstva odbrane i Federal- nog ministarstva unutarnjih poslova-Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova čuvaju se kod njih do roka koji oni odrede, ali ne duže od 50 godina, od dana nastanka arhivske građe.
Organi iz stavka 1. ovog članka, dužni su svojim aktom odrediti uvjete i način korištenja arhivske građe, u skladu sa ovim zakonom.
Stvaratelji i imatelji registraturne i arhivske građe iz stavka 1. ovog članka, dužni su izvršavati sve obveze utvrđene čl. 11. i 14. ovog zakona.
Članak 22.
Arhivska građa može se koristiti za javne, znanstvene i druge društvene potrebe po isteku roka koji utvrdi stvaratelj i imatelj arhivske građe, s tim da taj rok ne bude dulji od 30 godina od dana njenog nastanka.
Izuzetno, stvaratelj i imatelj arhivske građe, odnosno Arhiv Federacije može, uz suglasnost Vlade Federacije, odrediti rok dulji od roka iz stavka 1. ovog članka, za korištenje pojedine arhivske građe s tim da taj rok ne može biti dulji od 50 godina od dana nastanka arhivske građe.
Članak 23.
Arhivsku građu mogu koristiti bez ograničenja stvaratelji i imatelji čijim je radom ona nastala, u svrhe radi kojih je nastala, odnosno kojima je služila.
Članak 24.
Na korištenje arhivske građe u privatnoj svojini primjenjuju se odredbe ovog zakona o korištenju arhivske građe u vlasništvu Federacije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno ili ako drugačije nije uređeno ugovorom, odnosno ispravom o predaji građe u Arhiv Federacije.
Članak 25.
Arhivska građa u Arhivu Federacije može se proučavati, istraživati i mikrofilmirati uz odobrenje Arhiva Federacije, izuzev arhivske građe koja je u privatnom vlasništvu, a pohranjena je u Arhivu.
Bliže uvjete i način korištenja arhivske građe iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje Arhiv Federacije.
Članak 26.
Stvaratelji i imatelji arhivske građe u privatnoj svojini dužni su da je prijave Arhivu Federacije i dostave sve potrebne podatke za evidencije.
Za potrebe znanstvene i stručne obrade Arhiv Federacije može građu iz stavka 1. ovog članka, snimati i poduzimati mjere zaštite.
Članak 27.
Stvaratelji i imatelji arhivske građe iz članka 26. ovog zakona, dužni su u slučaju prodaje arhivske građe prodaju prvo ponuditi Arhivu Federacije, koji ima pravo prvokupnje i obavijestiti ga o uvjetima prodaje.
Arhiv Federacije je dužan u roku od 30 dana, od dana prijema ponude, obavijestiti ponuđača da li prihvata ponudu.
Članak 28.
Ako Arhiv Federacije obavijesti ponuđača da ne želi koristiti svoje pravo prvokupnje, odnosno ako se Arhiv Federacije do isteka roka iz članka 27. ovog zakona, ne izjasni da prihvata ponudu, ponuđač može arhivsku građu prodati drugom kupcu, ali ne po nižoj cijeni i pod povoljnijim uvjetima od onih koji su navedeni u ponudi za Arhiv Federacije.
Članak 29.
Za iznošenje registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, u inozemstvo u svrhu izlaganja, ekspertize i slično, odobrenje daje Vlada Federacije po prethodno pribavljenom mišljenju Arhiva Federacije. U dozvoli se određuje rok, način i drugi uvjeti po kojima se registraturna i arhivska građa iznosi i vraća i o tome se izvještava nadležni organ koji je odobrio iznošenje.
Članak 30.
Arhiv Federacije može vršiti razmjenu arhivske građe iz članka 3. ovog zakona, sa drugim arhivima u cilju sustavnog popunjavanja svojih fondova i zbirki.
Razmjena arhivske građe sa inozemstvom može se vršiti samo uz odobrenje Vlade Federacije.
Članak 31.
Arhivska i registraturna građa čuva se po načelima suvremene znanosti, tehnike čuvanja arhivske građe i sprovođenja mjera njene zaštite.
III – ARHIV FEDERACIJE
Članak 32.
Arhiv Federacije obavlja slijedeće poslove:
- vrši neposredni nadzor u obavljanju poslova arhiviranja, čuvanja, zaštite i stručnog održavanja registraturne i arhivske građe koja se nalazi kod stvaratelja i imatelja iz članka 2. ovog zakona;
- vrši nadzor prilikom odabiranja arhivske građe iz registraturne građe;
- nalaže stvaratelju i imatelju da u određenom trenutku poduzme mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka i oštećenja na registraturnoj i arhivskoj građi;
- evidentira stvaratelje i imatelje i njihovu registraturnu i arhivsku građu;
- preuzima arhivsku građu od imatelja iz članka 2. ovog zakona, kao i drugih stvaratelja i imatelja arhivske građe od posebnog značaja za Federaciju;
- vodi evidenciju arhivske građe iz svojih fondova i zbirki;
- vodi knjige ulaznog inventara i inventara za pojedine fondove i zbirke;
- preduzima tehničke i tehnološke mjere zaštite arhivske građe (mikrofilmiranje, konzerviranje, restauriranje i
dr);
- vrši stručnu i znanstvenu obradu arhivske građe;
- izrađuje metodska uputstva, standarde i normative za arhivsku djelatnost;
- prati i proučava razvoj arhivske djelatnosti u Federaciji;
- osigurava uvjete za korištenje arhivske građe;
- izrađuje znanstveno-informaciona sredstva o arhivskoj građi;
- vrši istraživanje u cilju kompletiranja arhivske građe;
- objavljuje arhivsku građu i druge publikacije, a po potrebi izdaje i stručne časopise;
- organizira predavanja, izložbe i druge pogodne oblike kulturno-obrazovne i znanstvene djelatnosti;
- vrši stručno obrazovanje, usavršavanje službenika arhiv- ske službe i stručno osposobljavanje stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe;
- obavlja poslove suradnje sa odgovarajućim organima, institucijama na teritoriji Bosne i Hercegovine kao i poslove međunarodne arhivske suradnje, a međudržavnu arhivsku suradnju obavlja preko Arhiva Bosne i Hercegovine;
- na zahtjev zainteresiranih pravnih i fizičkih osoba izdaje uvjerenja, potvrde, ovjerene prijepise, preslike i druge zvanične isprave o činjenicama koje su sadržane u arhivskoj građi koju čuva;
- vrši i druge poslove utvrđene zakonom.
Cjenik usluga za izdavanje dokumenata iz točke 19. ovog članka, utvrđuje Vlada Federacije, na prijedlog direktora Arhiva Federacije.
Članak 33.
Arhiv Federacije vrši nadzor nad radom stvaratelja i imatelja registraturne građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona u pogledu izvršenja poslova iz čl. 11., 12., 14., 15., 16., 17., 18., 19. i 21. ovog zakona.
Članak 34.
O izvršenom nadzoru iz članka 33. ovog zakona, sastavlja se zapisnik. U zapisnik se unose podaci o nađenom stanju registra- turne i arhivske građe, konstatiraju nepravilnosti. Na temelju stanja utvrđenog u zapisniku donosi se rješenje, kojim se naređuje otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i utvrđuju rokovi u kojima se te nepravilnosti moraju otkloniti.
Stvaratelj i imatelj registraturne i arhivske građe dužan je u utvrđenom roku otkloniti nedostatke utvrđene rješenjem.
Jedan primjerak zapisnika, kao i rješenja ako je doneseno, iz stavka 1. ovog članka, ostaje kod stvaratelja i imatelja kod koga je izvršen pregled registraturne građe, odnosno arhivske građe, a drugi primjerak zadržava Arhiv Federacije.
Članak 35.
Arhiv Federacije pribavlja arhivsku građu:
- preuzimanjem od stvaratelja i imatelja arhivske građe;
- kupovinom i razmjenom;
- dobivanjem na poklon ili zavještanjem.
Arhiv Federacije pored građe koju preuzima sukladno ovom zakonu, može preuzimati i arhivsku građu od privatnih stvaratelja i imatelja – pravnih i fizičkih osoba pod uvjetima iz članka 18. ovog zakona.
Članak 36.
Arhiv Federacije prikuplja arhivsku građu od posebnog interesa za Federaciju.
Članak 37.
Na arhivskim poslovima u Arhivu Federacije i u arhivima organa uprave i službama za upravu i drugim
institucijama organiziranim na razini Federacije može raditi službenik koji ima odgovarajući stupanj i vrstu
školske spreme, stručni arhivistički ispit (u daljnjem tekstu: arhivistički ispit) i radni staž predviđen zakonom i
drugim propisima.
Službenici i pripravnici visoke, više i srednje školske spreme iz Arhiva Federacije, federalnih organa uprave i drugih federalnih organa, koji rade na arhivskim poslovima, arhivistički ispit polažu pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva Federacije.
Izuzetno, službenici visoke, više i srednje školske spreme koji rade na arhivskim poslovima u kantonima, i arhivama organa uprave i službama za upravu i drugim institucijama organizovanim na razini kantona arhivistički ispit polažu pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva Federacije, ako drugačije nije propisano odgovarajućim zakonom kantona, ili ako kanton nema uslova da formira svoju komisiju.
Arhivistički ispit položen pred komisijama iz stavka 2. ovog članka, važi na teritoriji Federacije.
Članak 38.
Vlada Federacije propisuje uvjete i način kao i program polaganja arhivističkog ispita za službenike i pripravnike visoke, više i srednje školske spreme, iz članka 37. ovog zakona, na prijedlog direktora Arhiva Federacije.
Članak 39.
Za svako radno mjesto iz osnovne djelatnosti Arhiva Fede- racije, određuju se stručna zvanja.
Stručna zvanja su:
- za službenike visoke školske spreme: arhivist, viši arhivist i arhivski savjetnik;
- za službenike više školske spreme: viši arhivski tehničar i arhivski tehničar I vrste;
- za službenike srednje školske spreme: arhivski tehničar – II vrste i arhivski manipulant.
Stručna zvanja za službenike iz stavka 2. ovog članka, stiču se pred komisijom koju imenuje direktor Arhiva u Federaciji.
Članak 40.
Stvaratelji i imatelji registraturne i arhivske građe iz čl. 2. i 3. ovog zakona, organizirani na razini Federacije koji se bave stvaranjem, prikupljanjem i proučavanjem arhivske građe mogu formirati specijalizirana arhivska odjeljenja (u daljnjem tekstu: specijalizirana odjeljenja), ako je to od posebnog značenja za izvršenje njihovih zadataka.
- osnivanju specijaliziranih odjeljenja iz stavka 1. ovog članka, odlučuje Vlada Federacije uz pribavljeno mišljenje Arhiva Federacije.
Stručni nadzor nad radom specijaliziranih odjeljenja iz stavka 1. ovog članka, vrši Arhiv Federacije.
Evidentiranje i stručna obrada arhivske građe u specijaliziranim odjeljenjima iz stavka l. ovog članka, vrši se u skladu sa člankom 15. ovog zakona.
Članak 41.
Arhivski poslovi u organima uprave Federacije i organa uprave kantona, odnosno u gradskim i općinskim službama za upravu koji se odnose na arhiviranje predmeta i akata iz njihove nadležnosti, vođenje i korištenje arhivske knjige, uvjete i rokove čuvanja registraturne i arhivske građe, odabiranja arhivske građe iz registraturne građe, kao i način primopredaje arhivske građe između nadležnog arhiva i organa uprave i službi za upravu, sukladno ovom zakonu, uređuje Federalno ministarstvo pravde u suradnji sa Arhivom Federacije.
IV – NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA
Članak 42.
Nadzor nad provođenjem ovog zakona vrši Federalno ministarstvo pravde.
V – KAZNENE ODREDBE
Članak 43.
Novčanom kaznom od 1.400 KM do 2.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe:
- ako ne čuva registraturnu i arhivsku građu od oštećenja, uništenja i nestajanja (članak 11. točka 1. i članak
- točka 1.);
- ako proda ili na drugi način otuđi arhivsku građu koja je u vlasništvu Federacije (članak 8. stav 2.);
- ako bez odobrenja iznese u inozemstvo arhivsku građu, odnosno u određenom roku tu građu ne vrati u zemlju (članak 29.);
Novčanom kaznom od 800 KM do 1.400 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe:
- ako ne osigura odgovarajući prostor, opremu, kadar i druge mjere zaštite registraturne i arhivske građe, posebno za vrijeme ratnog ili izvanrednog stanja (članak 16. stavak 1.);
- ako ne obavijesti Arhiv Federacije o uvjetima prodaje arhivske građe (članak 27. stavak 1.);
- ako ne preda Arhivu Federacije u propisanom roku građu (članak 19. stavak 1.).
Novčanom kaznom od 800 KM do 1.000 KM kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba stvaratelja i imatelja registraturne i arhivske građe:
- ako ne čuva registraturnu i arhivsku građu u sređenom stanju (članak 11. točka 3.);
- ako ne vodi evidenciju i ne sređuje registraturnu i arhivsku građu (članak 11. točka 2.);
- ako ne omogući Arhivu Federacije provjeru čuvanja i sređenosti arhivske građe i registraturne građe (članak
- točka 4. i članak 14. točka 4.);
- ako ne utvrdi Listu kategorija ili ne pribavi suglasnost Arhiva Federacije (članak 11. točka 5.);
- ako ne vrši godišnje odabiranje arhivske iz registraturne građe ili ne pribavi odobrenje Arhiva Federacije
(članak 11. točka 6.);
- ako ne vodi arhivsku knjigu ili ne dostavi njen prijepis Arhivu Federacije (članak 11. točka 7.);
Članak 44.
Za radnje iz članka 43. ovog zakona, kaznit će se za prekršaj pravna osoba-stvaratelj i imatelj registraturne i arhivske građe novčanom kaznom od 3.000 KM do 10.000 KM.
Za radnje iz članka 43. ovog zakona, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 100 do 1.000 KM.
Članak 45.
Novčanom kaznom od 100 KM do l .000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice za povredu čl. 26., 27. i 28.
ovog zakona.
VI – PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
Članak 46.
Vlada Federacije, na prijedlog Arhiva Federacije, donijet će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, propise iz čl. 13., 16., 20. i 38. ovog zakona.
Direktor Arhiva Federacije dužan je donijeti propise iz stavka 2. članka 25. ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 47.
Kantoni su dužni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, uskladiti svoje zakone o arhivskoj građi sa odredbama ovog zakona.
Članak 48.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ