Search

Pozovite nas +387 (33) 222 952

All departments
Menu
Return to previous page

PRAVILNIK O ODRŽAVANJU JAVNIH CESTA

Na temelju ĉlanka 47. Zakona o cestama Federacije BiH (“Sluţbene novine Federacije BiH”, br. 12/10 i 16/10), federalni ministar prometa i komunikacija donosi

 

PRAVILNIK

O ODRŽAVANJU JAVNIH CESTA

 

I – OPĆE ODREDBE

 

Ĉlanak 1.

 

Ovim Pravilnikom se ureĊuje popis poslova redovnog i vanrednog odrţavanja, rokovi za izvoĊenje tih radova, pravila i tehniĉki uvjeti za radove, podaci o javnim cestama o kojima se vodi evidencija i naĉin voĊenja tih podataka, stalni nadzor nad stanjem javnih cesta, naĉin i uvjeti obavljanja cestarske sluţbe.

 

Ĉlanak 2.

 

Aktivnosti odrţavanja cesta odvijaju se u okviru tehnološkog jedinstva cijelog sustava gospodarenja i upravljanja cestama i objektima, te na strategiji razvoja i programu graĊenja i odrţavanja cesta, a prema slijedećim jedinstvenim preduvjetima:

 

  • referentni sustav oznaĉavanja cesta,

 

  • baza cestovnih podataka,

 

  • praćenje stanja cesta i objekata,

 

  • modeli odluĉivanja.

 

  1. Ciljevi odrţavanja

 

Ĉlanak 3.

 

Osnovni ciljevi odrţavanja cesta su:

 

  • sprjeĉavanje propadanja cesta,

 

  • omogućavanje sigurnog prometa,

 

  • smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem cesta,

 

  • dovoĊenje ceste u projektirano stanje uzimajući u obzir izmijenjene potrebe prometa,

 

  • zaštita ceste od korisnika i trećih osoba, zaštita okoliša od štetnog utjecaja ceste i cestovnog prometa.

 

  1. Standard odrţavanja cesta

 

Ĉlanak 4.

 

Standardima redovnog odrţavanja cesta osigurava se neometan i siguran promet na cestama. Primjenom standarda redovnog i vanrednog odrţavanja cesta u punom iznosu osigurava se trajno oĉuvanje graĊevinske, prometne i privredne vrijednosti ceste.

 

Standardi odrţavanja cesta uredit će se u skladu sa stavkom 1. ovog ĉlanka o ĉemu će Federalno ministarstvo prometa i komunikacija na prijedlog Upravljaĉa javnih cesta, donijeti poseban provedbeni propis.

 

Standarde odrţavanja cesta Upravljaĉi javnih cesta primjenjuju za cijelu mreţu javnih cesta.

 

  1. Planiranje odrţavanja cesta

 

Ĉlanak 5.

 

Odrţavanje cesta obavlja se na temelju godišnjeg plana odrţavanja.

 

Godišnji plan odrţavanja naroĉito sadrţi:

 

  • prikaz zateĉenog stanja cesta na poĉetku planskog razdoblja,

 

  • odreĊivanje razine prednosti odrţavanja cesta,

 

  • planirana ulaganja u odrţavanje cesta ovisno o zateĉenom stanju cesta, utvrĊenoj razini prednosti i standardu odrţavanja,

 

  • prikaz oĉekivanog stanja cesta na kraju planskog razdoblja obzirom na zateĉeno stanje i planirana ulaganja.

 

  1. Razine prednosti odrţavanja cesta

 

Ĉlanak 6.

 

Razina prednosti odreĊuje se godišnjim planom iz ĉlanka 5. ovog Pravilnika za svaku cestu ili dionicu ceste ovisno o:

 

  • vrsti ceste,

 

  • namjeni ceste,

 

  • prometnoj funkciji,

 

  • opsegu i vrsti prometa

 

  1. Provedba odrţavanja cesta

 

Ĉlanak 7.

 

Odrţavanje javnih cesta planiraju, organiziraju i provode Upravljaĉi ceste, definirani ĉlankom 13. Zakona o cestama F BiH, osim dijela ceste kojim prolazi tramvajska ili ţeljezniĉka pruga ĉije odrţavanje u cijelom gabaritu provode

 

 

poduzeća koja obavljaju tramvajski – ţeljezniĉki promet u skladu sa vaţećim Zakonom o ţeljeznicama. Za provedbu godišnjeg plana odrţavanja cesta izraĊuje se operativni program radova odrţavanja cesta. Operativni program izraĊuje se posebno za odrţavanje cesta u zimskom periodu na temelju plana rada zimske sluţbe. Operativnim programom radova odreĊuju se potrebna finansijska sredstva, materijali, koliĉina i vrsta radova i rokovi izvršenja za svaku cestu ili dionicu ceste.

 

Ĉlanak 8.

 

Upravljaĉi javnih cesta donose opće akte kojima se upućuju IzvoĊaĉi sa kojima je ugovoreno izvoĊenje radova odrţavanja cesta na postupak izvoĊenja i evidenciju pojedinih radova na odrţavanju cesta kao i upute u vezi sa navedenim općim aktima.

 

  1. Vrste odrţavanja cesta

 

Ĉlanak 9.

 

Vrste odrţavanja cesta su:

 

  • redovno odrţavanje,

 

  • vanredno odrţavanje.

 

Ĉlanak 10.

 

Redovno odrţavanje ĉini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na cestama ukljuĉujući i sve objekte i instalacije sa svrhom odrţavanja prohodnosti i tehniĉke ispravnosti cesta i sigurnosti prometa na njima.

 

Ĉlanak 11.

 

Vanredno odrţavanje cesta obuhvaća obimnije radove koji se izvode u cestovnom pojasu, i izvode se samo na temelju tehniĉke dokumentacije i bez pribavljanja suglasnosti i druge dokumentacije prema Zakonu o prostornom ureĊenju.

 

Ovi radovi se obavljaju i zbog mjestimiĉnog poboljšanja elemenata ceste, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa.

 

Ĉlanak 12.

 

Tehniĉka dokumentacija radova vanrednog odrţavanja mora biti izraĊena u skladu s odgovarajućim tehniĉkim propisima.

 

Dokumentaciju iz stavka 1. ovog ĉlanka izraĊuje ovlaštena institucija u ĉijem djelokrugu je projektiranje cesta, a navedeni poslovi mogu se obavljati i u okviru Upravljaĉa javne ceste.

 

Upravljaĉ javne ceste odredit će posebnim aktom struĉno lice koje će izraditi navedenu dokumentaciju.

 

  1. Posebni uvjeti za redovno odrţavanje javnih cesta

 

Ĉlanak 13.

 

 

Naĉin i postupak planiranja, provedbe, nadzora, kontrole i evidencije radova na odrţavanju cesta, struĉna osposobljenost i materijalno -tehniĉka opremljenost izvoĊaĉa radova, utvrĊuje se u okviru posebnih uvjeta za redovito odrţavanje cesta.

 

Ĉlanak 14.

 

Upravljaĉi javnih cesta duţni su osigurati struĉni nadzor nad izvedbom radova odrţavanja, obraĉun i primopredaju radova, evidenciju o izvedenim radovima, te kontrolu kvaliteta izvedenih radova, ugraĊenih materijala, ureĊaja i opreme, u skladu sa ovim Pravilnikom.

 

  1. Ustupanje radova

 

Ĉlanak 15.

 

Upravitelji cesta direktno ne izvode radove odrţavanja javnih cesta.

 

Izuzetno, subjekti iz prethodnog stavka mogu izvoditi navedene radove, ako imaju potrebne kapacitete i ukoliko je to u funkciji racionalnosti, boljeg funkcioniranja sustava i ako je tehnološki i ekonomski opravdano.

 

IzvoĊenje radova odrţavanja javnih cesta upravitelji cesta ustupaju po postupku i na naĉin utvrĊen ĉlankom 48., 49.

i 50. Zakona o cestama Federacije BiH, te odredbama Zakona o javnim nabavkama (“Sluţbeni glasnik BiH,” br.

 

49/04, 19/05, 52/05, 8/06, 24/06, 70/06 i 12/09).

 

Za tendersku dokumentaciju za izbor IzvoĊaĉa radova redovnog odrţavanja javnih cesta Upravitelji cesta su duţni pribaviti prethodnu suglasnost nadleţnog ministarstva.

 

IzvoĊenje radova na odrţavanju javnih cesta smije se ustupiti samo izvoĊaĉu koji je registriran, specijaliziran i opremljen za te poslove i koji raspolaţe osposobljenim kadrovima za izvoĊenje tih radova i mora biti licenciran za tu vrstu poslova u skladu sa Pravilnikom o licenciranju koji donosi ministar.

 

Za uĉestvovanje na natjeĉaju za ustupanje radova redovnog odrţavanja, kandidati trebaju zadovoljavati i slijedeće kriterije:

 

OSNOVNI KRITERIJI

 

Radi utvrĊivanja sposobnosti za preuzimanje ugovornih obveza, ponuĊaĉi moraju dokazati svoju:

 

  1. pravnu sposobnost,

 

  1. poslovnu sposobnost,

 

  1. finansijsku i privrednu sposobnost,

 

  1. tehniĉku sposobnost,

 

  1. kadrovsku sposobnost.

 

Svi dokazi moraju biti dostavljeni ili u originalu ili u ovjerenom presliku ne starijem od tri mjeseca. Oblik i sadrţaj obrazaca, potvrda i izjava koje se dostavljaju uz ponudu, sastavni su dio tenderske dokumentacije.

 

NAČIN DOKAZIVANJA SPOSOBNOSTI PONU\AČA

 

 

Sposobnost ponuĊaĉa za uspješno izvršenje ugovora ocjenjivat će se na temelju svih podataka iz ponude i priloţene dokumentacije.

 

  1. Da bi dokazao svoju pravnu sposobnost ponuĊaĉ treba biti registriran, specijaliziran, opremljen za obavljanje poslova redovnog odrţavanja, te posjedovati licencu za izvoĊenje radova redovnog odrţavanja javnih cesta u skladu sa odredbama Zakona o cestama Federacije BiH, i sa Pravilnikom o licenciranju.

 

  1. Da bi dokazao svoju poslovnu sposobnost, odnosno iskustvo na izvoĊenju istih vrsta poslova redovnog

 

odrţavanja cesta, ponuĊaĉ treba imati prosjeĉnu godišnju realizaciju na tim poslovima u posljednjih pet godina, najmanje jednaku prosjeĉnoj godišnjoj vrijednosti ponuĊenih poslova iz ponude.

 

  1. Da bi dokazao svoju finansijsku i privrednu sposobnost, ponuĊaĉ mora priloţiti dokaz o solventnosti na dan objave natjeĉaja.

 

  1. Da bi dokazao svoju tehniĉku sposobnost, u skladu sa Zakonom o cestama Federacije BiH i ovim Pravilnikom, ponuĊaĉ mora imati, za svaku ugovornu grupu, najmanje sljedeću opremu, vozila i strojeve:

 

Red. Opis opreme, vozila i strojeva Jed. Mj. Ugovorna
Br. grupa –
odreĊuje
Upravljaĉ
1. Kamion do 2 t nosivosti ili cestarsko Kom.
vozilo
2. Kamion iznad 10 t nosivosti Kom.
3. Specijalno vozilo s prikljuĉcima za Kom.
odrţavanje cesta
4. Posipaĉ za so Kom.
5. Snjeţna ralica Kom
6. Snjeţna freza Kom
7. Utovarivaĉ ili rovokopaĉ Kom
8. Valjak do 2 t Kom
9. Valjak 2-6 t Kom
10. Freza za asfalt i finišer za krpljenje Kom
asfalta
11. Stroj za crtu Kom
12. Rezaĉ asfalta Kom
13. Stroj za popunjavanje pukotina Kom

 

Broj potrebnih pojedinih sredstava rada, koje ponuĊaĉi moraju posjedovati za odreĊenu ugovornu grupu, odrediće Upravljaĉi u tenderskoj dokumentaciji, ovisno o duljini ceste, tehniĉkim i klimatskim karakteristikama ceste, vrsti i vrijednosti planiranih radova, i drugim faktorima.

 

  1. Da bi dokazao svoju kadrovsku sposobnost u skladu sa Zakonom o cestama i ovim Pravilnikom, ponuĊaĉ mora imati za svaku ugovornu grupu, na svakih 100 km javnih cesta, odreĊen broj stalno uposlenih osoba sa završenom visokom, višom ili srednjom struĉnom spremom graĊevinske i prometne struke cestovnog smjera, poslovoĊa, certificiranih cestara sa srednjom struĉnom spremom, kvalificiranih rukovaoca opremom i radnika – cestara. Zaposlenici moraju imati najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima odrţavanja cesta.

 

 

Broj potrebnih kadrova, koje ponuĊaĉi moraju ponuditi za pojedinu ugovornu grupu, odrediće Upravljaĉi u tenderskoj dokumentaciji.

 

  1. Ukoliko više ponuĊaĉa uĉestvuje u ponudi (zajedniĉko poduzetništvo), vodeći partner mora zadovoljiti minimum 80% uvjeta iz toĉke 2, 4 i 5 ovog ĉlanka, a zajedniĉko poduzetništvo kao cjelina mora zadovoljiti sve postavljene uvjete, prema tenderskoj dokumentaciji.

 

II – NADZIRANJE I PREGLEDI CESTA I OBJEKATA

 

Nadziranje prohodnosti i upotrebljivosti cesta

 

Ĉlanak 16.

 

Nadziranje prohodnosti i upotrebljivosti cesta obavlja cestarska sluţba odabranog IzvoĊaĉa sa kojim je zakljuĉen ugovor o odrţavanju cesta.

 

Ĉlanak 17.

 

Cestarska sluţba obavlja se na:

 

  • autocestama i brzim cestama,

 

  • cestama sa prosjeĉnim godišnjim dnevnim prometom (u daljnjem tekstu: PGDP) većim od 4.000 vozila/dan,

 

  • ostalim cestama prema odluci Upravljaĉa.

 

Cestarska sluţba se obavlja po Pravilima i tehniĉkim uvjetima koje propisuje upravitelj cesta uz saglasnost nadleţnog ministarstva.

 

  1. Pregled cesta i objekata

 

Ĉlanak 18.

 

Radi utvrĊivanja stanja cesta i objekata obavljaju se: redovni, sezonski, godišnji, glavni i vanredni pregledi javnih cesta i objekata.

 

Redovni pregledi cesta i objekata

 

Ĉlanak 19.

 

Redovni pregled obavlja se na svim cestama na kojima nije organizirana cestarska sluţba i to:

 

  • na magistralnim cestama najmanje jedanput tjedno,

 

  • na regionalnim cestama najmanje jedanput u dva tjedna,

 

  • na lokalnim cestama najmanje jedanput u mjesec dana.

 

Redovni pregled objekata obuhvaća evidentiranje stanja objekta i eliminiranje manjih oštećenja, koja mogu ugroziti stabilnost i sigurnost objekta.

 

Ĉlanak 20.

 

  • periodu odmrzavanja, jakih kiša ili u drugim sluĉajevima kad je ugroţena stabilnost ceste i sigurnost prometa (poplave, odroni, klizanje, podlokavanje, vododerine i sl.), redovne preglede treba vršiti u skladu sa procjenom ugroţenosti javnih cesta i objekata, te sigurnosti prometa na cestama.

 

Sezonski pregledi cesta i objekata

 

Ĉlanak 21.

 

Sezonski pregled obavlja se radi ustanovljavanja stanja cesta i objekata i utvrĊivanja njihovog oštećenja. Stanje cesta se utvrĊuje neposrednim pregledom i korištenjem odgovarajuće mjerne opreme. Sezonski pregled obavlja se u pravilu nakon zimskog perioda, a prema potrebi i u jesen.

 

Godišnji pregledi objekata

 

Ĉlanak 22.

 

Godišnji pregled objekata obavlja se najmanje jedanput na godinu, a izuzetno jedanput u dvije godine. Godi šnji pregled objekata obuhvaća vizualni pregled svih dijelova objekata i u pravilu bez većih fiziĉkih oštećenja.

 

Tijekom pregleda se trebaju:

 

  • Utvrditi sve promjene koje su nastale u periodu od izvršenog zadnjeg pregleda;
  • Utvrditi stanje objekta i pojedinih sklopova, i usporediti sa stanjem sa zadnjeg pregleda;
  • Izvršiti mjerenja eventualno nastalih većih deformacija na konstrukciji;
  • Na prvom pregledu izvršiti nivelmanski snimak repera, a rezultate unijeti u reperski zapisnik;
  • Predloţiti mjere za eventualna dodatna ispitivanja;
  • Predloţiti mjere za odrţavanje.

 

Naĉin izvoĊenja pregleda: Stanje se utvrdi po gore navedenom redoslijedu, prije svega vizualno i pomoću jednostavnih ispitivanja (kucanjem, sklerometriranjem, niveliranjem i dr.)

 

Dokumentacija: obavezno se saĉinjava zapisnik o pregledu. Upisuju se opći podaci, stanje objekta i opreme. Moţe se upotrijebiti tipski zapisnik. U zakljuĉku zapisnika treba predloţiti mjere za otklanjanje utvrĊenih nedostataka i osiguranja trajnosti objekta.

 

Glavni pregledi objekata

 

Ĉlanak 23.

 

Glavni pregled obavlja se svake šeste (6) godine i po isteku garantnog roka. Ukoliko se glavni pregled podudara sa godišnjim pregledom neće se obavljati godišnji pregled, a glavni pregled obavljen u tom periodu u potpunosti zamjenjuje godišnji pregled.

 

Ciljevi i opseg glavnog pregleda su isti kao i pri godišnjem pregledu, s tim da se kod glavnog pregleda izvrši i pregled teško dostupnih i prekrivenih mjesta (donja strana konstrukcije mosta, stubovi, leţišta i sl.) U tu svrhu treba upotrijebiti odgovarajuća sredstva za siguran pristup do tih mjesta.

 

Kod svakog glavnog pregleda treba izvršiti nivelmansko snimanje repera, a rezultate unijeti u obrazac.

 

 

Glavni pregled obavljaju ovlaštena struĉna lica Upravljaĉa, a mogu se angaţovati i struĉna lica specijaliziranih struĉnih organizacija i ustanova.

 

Ĉlanak 24.

 

Glavni pregled je detaljan pregled svih dijelova objekta, uz potrebna mjerenja i ispitivanja.

 

UreĊaji i oprema koji se koriste za glavni pregled moraju omogućiti pregled svih dijelova objekta, a ispitivanja treba provesti sa najmanje fiziĉkih oštećenja.

 

Ĉlanak 25.

 

Po izvršenom Glavnom pregledu objekata, ovisno od stanja objekta, znaĉaja i investicione vrijednosti objekta, te:

 

  • Ako postoji sumnja na sigurnost, kvalitet i nosivost objekta
  • Ako se povećava opterećenje objekta, ili se oĉekuju izvanredni tereti
  • Ako su godišnji ili glavni pregledi odredili potrebu za rekonstrukcijom objekta
  • Ako postoje sudski sporovi ili sliĉni sluĉajevi

 

Upravitelj će procijeniti potrebu i naruĉiti izradu detaljnog pregleda objekta, koji obuhvaća:

 

  • Izradu katastra oštećenja na objektu

 

  • Definiranje i analizu utjecaja agresivnih elemenata koji su prisutni na lokalitetu i doprinose koroziji materijala

 

  • Fizikalno-kemijska i mehaniĉka ispitivanja armature, betona, ĉelika, asfalta, hidroizolacije i ostalih materijala koji pripadaju objektu, ispitivanje i definiranje stupnja korozije tih materijala
  • Statiĉko i dinamiĉko ispitivanje objekta
  • Preciznu procjenu stanja i trajnosti konstruktivnih elemenata objekta
  • Preciznu procjenu isplativosti rušenja i izgradnje novog objekta u odnosu na sanaciju postojećeg
  • Ostalo prema projektnom zadatku

 

Vanredni pregledi cesta i objekata

 

Ĉlanak 26.

 

Vanredni pregled dijela ceste ili objekta obavlja se:

 

  • nakon vanrednih dogaĊaja (elementarne nepogode, teţe nezgode i oštećenja, eksplozije, slijeganja i klizanja),

 

  • prije i nakon prolaza vanrednih tereta, ukoliko je to predviĊeno izdatom dozvolom,

 

  • pri kraju isticanja garantnog roka novoj cesti ili objektu na cesti.

 

Ĉlanak 27.

 

Upravljaĉ javne ceste, u skladu sa nadleţnostima iz Zakona, donosi:

 

  • pravila i tehniĉke uvjete za obavljanje cestarske sluţbe,

 

  • pravila i tehniĉke uvjete za obavljanje redovnih, sezonskih, godišnjih, glavnih i vanrednih pregleda cesta i objekata,

 

  • pravila jednoznaĉnog lociranja podataka o cestama i voĊenja cestovnih podataka.

 

Pravilima i tehniĉkim uvjetima posebice se utvrĊuje naĉin i postupak pregleda, oprema i osoblje za obavljanje pregleda, dokumentacija o pregledima i naĉin obrade i pohranjivanja dobivenih podataka.

 

III – REDOVNO ODRŢAVANJE CESTA

 

  1. Vrste radova

 

Ĉlanak 28.

 

Redovno odrţavanje cesta obuhvaća slijedeće radove:

 

  • popravka kolnika (osim dijela u kojem je smještena tramvajska ili ţeljezniĉka pruga), trupa ceste, potpornih i obloţnih zidova;

 

  • uklanjanje odronjenog materijala i ĉišćenje kolonika i objekata za odvodnju;

 

  • odrţavanje bankina (planiranje i poravnavanje), bermi i kosina usjeka, nasipa i zasjeka;

 

  • odrţavanje objekata na cestama, odrţavanje objekata, opreme i instalacija sustava naplate cestarina i inteligentnog transportnog sustava za upravljanje i voĊenje prometa;

 

  • odrţavanje rasvjete, semafora i drugih instalacija i elektroopreme, koji su izgraĊeni u funkciji sigurnosti prometa na cesti;

 

  • izrada i postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije, svjetlosno sigurnosnih ureĊaja, zamjena, popravka i uklanjanje oštećene i nepotrebne prometne signalizacije i opreme ceste;

 

  • košenje trave i odrţavanje zelenih površina i zasada u cestovnom pojasu;

 

  • odrţavanje potrebne preglednosti cesta i oznaka u cestovnom pojasu;

 

  • ĉišćenje snijega i leda sa kolnika, i posipanje kolnika s ciljem sprjeĉavanja poledice i osiguranja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima;

 

  • manji zahvati na obnavljanju, zamjeni i ojaĉanju dotrajalih kolnika;

 

  • manji zahvati na ojaĉanju i zamjeni propusta, potpornih i obloţnih zidova i zaštita ĉeliĉnih konstrukcija od korozije;

 

  • manji zahvati na ugraĊivanju rubnjaka i izradi pješaĉkih staza;

 

  • manji zahvati na saniranju klizišta i odrona;

 

  • voĊenje podataka o javnim cestama;

 

  • obavljanje i drugih poslova kojima se osigurava stalan, nesmetan i siguran promet na cestama;

 

  • obnovu i liĉenje kilometarskih oznaka, stubova prometnih znakova i nosaĉa rasvjetnih tijela;

 

  • ureĊenje i popravke sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drenaţa i drugo);

 

  • mjestimiĉni popravci betonskih pasica;

 

  • popravci lokalnih oštećenja kolnika (udarnih rupa, pojedinaĉnih i mreţastih pukotina, uzduţ nih i popreĉnih denivelacija, omekšanog asfaltnog zastora, oštećenih rubova i razdjelnica betonskog kolnika);

 

  • odrţavanje oznaka referentnog sustava oznaĉavanja cesta;

 

  • radovi na odrţavanju cestovnih objekata, te uklanjanje manjih oštećenja, koja mogu ugroziti stabilnost i sigurnost objekta.

 

  1. Odrţavanje kolnika

 

Ĉlanak 29.

 

Redovno odrţavanje kolnika i prometnih površina izvan kolnika koje ĉine cestu, podrazumijeva sve radove na ĉišćenju površina i otklanjanju oštećenja tih dijelova cesta.

 

Ĉlanak 30.

 

Ĉišćenje kolnika podrazumijeva uklanjanje materijala osulina, odrona, pojedinaĉnog kamenja, masnih mrlja, blata, smeća i drugih materijala i predmeta koji ugroţavaju sigurnost prometa. Ovi poslovi se obavljaju kontinuirano ili najkasnije 8 sati po saznanju.

 

Ĉišćenje prometnih površina izvan kolnika (parkirališta, odmorišta i sl.) podrazumijeva uklanjanje predmeta i materijala s tih površina, te ĉišć enje objekata i naprava na njima (sanitarije, korpe za otpatke i dr.), kojima upravlja, odnosno gospodari Upravitelj.

 

Ĉlanak 31.

 

Popravci udarnih rupa, oštećenja i drugih izrazito opasnih mjesta na kolniku obavljaju se sa upotrebom materijala koji odgovaraju postojećem kolniku.

 

Ako popravak kolnika zbog vremenskih prilika nije moguće izvesti na naĉin utvrĊen u stavku 1. ovog ĉlanka, kolnik se mora privremeno popraviti do stjecanja uvjeta za izvoĊenje takve vrste radova. Pri takvim privremenim popravcima mogu se koristiti i drugi primjereni materijali.

 

Udarne rupe na autocestama i brzim cestama zatvaraju se odmah, na magistralnim i regionalnim cestama u pravilu odmah, a najkasnije 48 sati po saznanju.

 

Ĉlanak 32.

 

Popravcima iz ĉlanka 31. ovog Pravilnika potrebno je ravnost popravljenih mjesta prilagoditi ravnosti kolnika.

 

Rubovi popravljenih mjesta moraju biti uzduţne odnosno pravokutne u odnosu na osovinu ceste.

 

Popravci asfaltnih površina koji zahtijevaju više radnih faza moraju biti završeni u cijelosti tijekom radnog dana, te se smiju prekidati u pojedinim fazama samo ako to zahtijeva tehnološki postupak.

 

Ĉlanak 33.

 

 

Razmekšane asfaltne površine, na ĉiju površinu izlazi bitumen, potrebno je posipati sa odgovarajućim kamenim materijalom.

 

Ĉlanak 34.

 

Uzduţne i popreĉne pukotine na svim vrstama kolnika treba ispuniti sa odgovarajućom masom.

 

Oštećene rubne trake i rubnjake potrebno je popraviti odnosno zamijeniti, a spojnice zatvoriti.

 

Ĉlanak 35.

 

Ako redovno odrţavanje na dijelu ceste sa intenzivnim prometom ometa odvijanje prometa, radovi se moraju obaviti u vremenu manjeg intenziteta prometa.

 

Ĉlanak 36.

 

Iskop na javnoj cesti radi polaganja instalacija i vodova, moţe se izvršiti samo na temelju odobrenja Upravitelja, i mora se izvesti tako da je oštećenje trupa ceste i kolniĉke konstrukcije što manje. Gdje god je to moguće umjesto prekopavanja kolniĉke konstrukcije treba vršiti bušenje.

 

Popravak ceste na mjestu prokopa mora se izvesti u skladu sa posebnim uvjetima iz odobrenja Upravitelja na naĉin da se izbjegne naknadno slijeganje na mjestu prokopa, a kolniĉka konstrukcija mora biti izvedena od materijala koji odgovara zateĉenom kolniku ceste.

 

Ĉlanak 37.

 

Gradilište iz ĉlanka 36. potrebno je osigurati odgovarajućom signalizacijom i opremom.

 

Potpunu sanaciju prokopa potrebno je izvršiti odmah po prestanku razloga zbog kojih je izveden prokop i ukloniti svu privremenu signalizaciju.

 

  1. Odrţavanje bankina

 

Ĉlanak 38.

 

Odrţavanjem bankina potrebno je osigurati da kota bankina bude u visini kolnika ili najviše 5 cm ispod ili iznad te visine.

 

Bankina na višoj strani kolnika mora imati popreĉni nagib na vanjsku stranu, ne manji od 4% niti veći od 8%.

 

Kod bankine na niţoj strani kolnika nagib mora biti kao i popreĉni nagib kolnika, ali ne manji od 4% za stabiliziranu, odnosno 7% za nestabilnu bankinu.

 

Bankina mora biti odgovarajuće zbijena.

 

  1. Odrţavanje usjeka, zasjeka i nasipa

 

Ĉlanak 39.

 

Kosine nasipa i usjeka odrţavaju se tako da se osigura propisani nagib i oblik.

 

 

Nestabilno kamenje i manji odroni zemlje koji pokazuju tendenciju odvajanja ili klizanja, moraju se skidati sa kosina usjeka i zasjeka kad se pojava uoĉi.

 

Ĉlanak 40.

 

Oštećene ţiĉane mreţe i druge naprave za sprjeĉavanje padanja kamenja i odrona na kolovoz ceste treba popraviti najkasnije u roku od 30 dana po uoĉavanju oštećenja.

 

  1. Odrţavanje objekata za odvodnju

 

Ĉlanak 41.

 

Ĉišćenje, a po potrebi i produbljivanje cestovnih i odvodnih jaraka na propisani profil i uzduţni pad obavlja se tako da se omogući nesmetana odvodnja sa podruĉja cestovnog zemljišta. Ĉišćenje rigola, vodolovnih grla, taloţnica, separatora i sliĉnih graĊevina obavlja se stalno, tako da se osigura neometana odvodnja.

 

Sprjeĉavanje pritjecanja vode na kolnik sa strane (sa pristupnih cesta, dvorišta itd.) te sprjeĉ avanje stvaranja vododerina na kolniku i bankinama treba izvršiti odmah a najkasnije 15 dana po saznanju.

 

Ĉlanak 42.

 

Odrţavanje slobodnog profila propusta uklanjanjem nanosa, raslinja, granja i sl. treba obavljati stalno.

 

Popravak podlokanog temelja, odnosno leţišta propusta treba obaviti odmah po uoĉavanju.

 

Ĉlanak 43.

 

Popravak i obnova obloţnih ploĉa dna jarka i površine ispred ulaza i izlaza propusta obavlja se tijekom redovnog odrţavanja.

 

Ĉlanak 44.

 

Filtere i drenaţne cijevi treba kontrolirati najmanje dva puta na godinu (u proljeće i jesen) za vrijeme otapanja snijega i neposredno poslije jakih kiša.

 

Dotrajale filtere i drenaţne cijevi potrebno je obnoviti tijekom redovnog odrţavanja.

 

Ĉlanak 45.

 

Uništeni ili nestali poklopac revizionog okna ili slivniĉke rešetke na cesti duţan je da zamijeni vlasnik instalacije, a upravitelj ceste i drugi nadleţni organi po uoĉavanju nedostatka duţni su obiljeţiti mjesto odgovarajuć om prometnom signalizacijom i obavijestiti vlasnika instalacije, da isti odmah osigura ili izvrši zamjenu.

 

  1. Odrţavanje opreme ceste

 

  1. a) Ograde i smjerokazni stubići

 

Ĉlanak 46.

 

Oštećene ograde (zaštitne, ţiĉane, pješaĉke i dr.) treba popraviti najkasnije u roku od deset dana po uoĉenom oštećenju.

 

Uništene ograde i smjerokazne stubiće treba zamijeniti odmah, a najkasnije u roku od 7 dana po saznanju.

 

Ograde i smjerokazne stubiće treba ĉistiti i ispravljati stalno, a osobito poslije zimskog perioda.

 

Zaštitne i druge ograde treba liĉiti prema potrebi.

 

  1. b) Kolobrani i granično kamenje

 

Ĉlanak 47.

 

Kolobrane i graniĉno kamenje treba ĉistiti, popravljati i dopunjavati stalno, a liĉiti po potrebi.

 

  1. c) Vertikalna prometna signalizacija

 

Ĉlanak 48.

 

Prometne znakove treba odrţavati ĉistim, a nagnute i porušene znakove treba ispravljati odmah.

 

Uništeni prometni znakovi opasnosti i zabrane na cesti moraju se zamijeniti odmah, a ostali u roku od 10 dana.

 

Zamjena i obnova dotrajalih znakova, obavlja se prema potrebi.

 

  1. d) Oznake na kolniku

 

Ĉlanak 49.

 

Na svim cestama sa savremenim kolnikom za promet u oba smjera, gdje to dozvoljava širina kolnika, prometne trake moraju biti razgraniĉene središnjom crtom, a magistralne ceste obiljeţene i rubnim crtama.

 

Trošne oznake na kolniku (horizontalna signalizacija) treba obnavljati u slijedećim rokovima:

 

  • za autoceste i brze ceste, te magistralne ceste sa preko 4000 PGDS najkasnije do 15. lipnja tekuće godine,

 

  • za sve ostale ceste tijekom redovnog odrţavanja, a najkasnije do poĉetka rada zimske sluţbe.

 

Na dijelovima ceste na kojima se u tijeku godine obavi obnova kolnika oznake na kolniku moraju se izvući odmah nakon obnove.

 

U boju za horizontalnu signalizaciju dodaju se reflektirajući materijali (perle).

 

  1. e) Privremena prometna signalizacija

 

Ĉlanak 50.

 

Prometni znakovi i ostala privremena oprema na cesti, koja je bila postavljena pri odreĊenim aktivnostima na javnoj cesti, mora se ukloniti odmah po prestanku razloga zbog kojih je i bila postavljena.

 

  1. f) Svjetlosna prometna signalizacija

 

Ĉlanak 51.

 

 

Svjetlosnu prometnu signalizaciju treba popraviti odmah, uništenu zamijeniti u najkraćem mogućem roku, a programe rada usklaĊivati sa prometnim potrebama.

 

Ĉišćenje i pranje rasvjetnih tijela, te liĉenje stubova i nosaĉa semaforskih ureĊaja obavlja se prema potrebi.

 

  1. g) Dinamička prometna signalizacija

 

Ĉlanak 52.

 

Dinamiĉku prometnu signalizaciju treba popraviti u roku od 30 dana, a do njene obnove postaviti odgovarajuću statiĉku prometnu signalizaciju.

 

  1. h) Ogledala

 

Ĉlanak 53.

 

Prometna ogledala se moraju ĉistiti stalno, a razbijena i dotrajala zamijeniti odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.

 

  1. i) Rasvjeta

 

Ĉlanak 54.

 

Rasvjeta izgraĊena na cesti u funkciji prometa u tunelima odrţava se redovno, a uništeni dijelovi sustava zamjenjuju se odmah.

 

Liĉenje nosaĉa rasvjetnih tijela obavlja se prema potrebi.

 

  1. j) Instalacije, ureĎaji i oprema

 

Ĉlanak 55.

 

Instalacije, ureĊaji i oprema (telekomunikacije, naplata cestarine, kontrola, nadzor i upravljanje prometom,

protupoţarna i druga zaštita, ureĊaji za kontrolu osovinskog opterećenja, brojaĉi prometa, senzori i drugo),

odrţavaju se redovno, a uništeni dijelovi sustava zamjenjuju se odmah a najkasnije u roku od 7 dana po saznanju.

 

  1. Košenje trave i odrţavanje zelenila

 

Ĉlanak 56.

 

Na bankinama i razdjelnom pojasu cesta, košenje trave obavlja se po potrebi, a najmanje dva puta godišnje (do kraja mjeseca svibnja, odnosno mjeseca rujna).

 

Na bankinama i razdjelnom pojasu cesta na kojima su postavljeni smjerokazni stubići, kilometarske oznake i odbojne ograde, trava i korov ne smiju prelaziti visinu od 25 cm.

 

Košenje trave na kosinama nasipa, usjeka i cestovnim i odvodnim jarkovima iza odbojne ograde i na ostalom zemljištu (uz odmorišta, cestovne objekte i dr.) obavlja se najmanje jedanput godišnje.

 

Ĉlanak 57.

 

 

Ţivicu, grmlje i krošnje drveća koje se nalaze na cestovnom pojasu treba odrţavati u skladu sa hortikulturnom tehnologijom tako da ne zaklanjaju prometnu signalizaciju, ne umanjuju preglednost ceste, ne ulaze u gabarit ceste, odnosno da svojim poloţajem i stanjem ne ugroţavaju sigurnost prometa.

 

  1. Redovno odrţavanje objekata (mostova, vijadukata, nadvoţnjaka, podvoţnjaka, nathodnika, pothodnika, propusta, tunela, galerija, potpornih zidova i sl.)

 

Ĉlanak 58.

 

U redovno odrţavanje objekata spadaju posebno:

 

  1. a) Čišćenje

 

  • pranje konstrukcije, rubnih vijenaca i ograda nakon zimske sezone, te ispiranje soli sa izloţenih površina, uklanjanje posipnog materijala sa kolniĉkih i drugih površina,

 

  • prometnih, pješaĉkih i ostalih gornjih ploha objekata,

 

  • rigola, dilatacija, slivnika i odvodnih cijevi, leţajnih klupa,

 

  • ostalih pristupaĉnih dijelova objekta,

 

  • neposrednog prostora ispod i uz objekat,

 

  • barbakana, drenaţnih sustava tunela i galerija, te pozadinskih drenaţa zidova,

 

  • korita vodotoka od granja i ostalog materijala koji ugroţava objekat.

 

  1. b) Popravak

 

  • oštećenja na kolniku, pješaĉkim stazama i ostalim površinama,

 

  • oštećenja ograde, odbojnika, rubnjaka,

 

  • pojedinaĉnih oštećenja na betonskim, ĉeliĉnim, drvenim ili drugim dijelovima mosta,

 

  • poĉetnih ili uznapredovanih oštećenja antikorozivne zaštite,

 

  • ostalih manjih oštećenja na pristupaĉnim dijelovima mosta,

 

  • prelaza sa objekta na nasip,

 

  • kegle nasipa odnosno obloga kegla i krila,

 

  • manjih oštećenja korita vodotoka,

 

  • podlokanih mjesta stubova i upornjaka,

 

  • nanošenje sanacionih i reparativnih maltera i premaza,

 

  • zamjena hidroizolacije,

 

  • zamjena dilatacija.

 

Ĉlanak 59.

 

Kamen, zemlju i drugi materijal iznad portala tunela ili iznad portalnog potpornog zida, koji bi mogao pasti na kolnik, treba stalno uklanjati.

 

Hidroizolaciju tunelske obloge treba redovito kontrolirati, te na mjestima curenja vode izvršiti kaptaţu i popravak.

 

Ledene sige na svodu tunelske obloge moraju se odmah ukloniti.

 

U tunelu treba svakih 4 do 5 godina liĉiti tunelsku oblogu do visine najmanje 2,5 m od kolnika.

 

Ĉlanak 60.

 

Na potpornim i obloţnim zidovima treba kontrolisati funkcioniranje drenaţe, filtera rigola i odvodnih kanala te iste odrţavati i ĉistiti.

 

Oštećene dijelove zidova treba popraviti uz izvedbu kvalitetnog spoja.

 

Ĉišćenje dilatacija i fuga, punjenje pukotina i fuga te nadomještanje pomjerenog kamenja na potpornim i obloţnim zidovima treba obaviti prema potrebi, a najmanje jedanput godišnje.

 

Srušene, oštećene i deformirane dijelove suhozida ili gabiona treba popraviti sa odgovarajućim materijalom.

 

Ĉlanak 61.

 

Oštećenja koja direktno ugroţavaju sigurnost prometa i koja nije moguće odmah sanirati, oznaĉavaju se odgovarajućom prometnom signalizacijom.

 

Odrţavanje cesta i objekata u zimskim uvjetima

 

Ĉlanak 62.

 

Pod odrţavanjem cesta u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska sluţba), podrazumijevaju se radovi neophodni za odrţavanje prohodnosti cesta i sigurnog odvijanja prometa, za reţim prometa u zimskim uvjetima koji je odreĊen posebnim propisima.

 

Ĉlanak 63.

 

Cesta se, u smislu ovog Pravilnika, smatra prohodnom kada je radovima na otklanjanju snijega omogućen promet vozila uz uporabu zimske opreme u skladu sa posebnim propisom o prometu vozila u zimskim uvjetima.

 

Ĉlanak 64.

 

Upravitelji cesta planiraju, organiziraju i provode zimsku sluţbu putem izvoĊaĉa osposobljenih i opremljenih za zimsko odrţavanje cesta.

 

Ĉlanak 65.

 

 

Radi provedbe zimske sluţbe Upravitelji cesta izraĊuju operativni program radova odrţavanja cesta u zimskom periodu (u daljnjem tekstu: operativni program).

 

Operativni program iz stavka 1. ovog ĉlana mora biti u skladu sa godišnjim planom odrţavanja iz ĉlanka 5. ovoga Pravilnika i obuhvata cijeli zimski period od 15. studenog tekuće godine do 15. oţujka naredne godine.

 

Ĉlanak 66.

 

Operativni program iz ĉlanka 65. ovoga Pravilnika sadrţi naroĉito:

 

  • mjesta pripravnosti zimske sluţbe,

 

  • prioritete odrţavanja,

 

  • potrebit broj ljudstva, mehanizacije i materijala za ĉišćenje snijega i posipanje kolnika i njihov razmještaj po mjestima pripravnosti,

 

  • dinamiku provoĊenja pojedinih aktivnosti,

 

  • nadzor i kontrolu provoĊenja zimske sluţbe,

 

  • uvjete kada se zbog sigurnosti saobraćaja isti ograniĉava ili zabranjuje za pojedine vrste vozila,

 

  • sustav veza,

 

  • procjenu troškova zimske sluţbe,

 

  • informiranje o stanju i prohodnosti cesta.

 

Ĉlanak 67.

 

Pod radovima odrţavanja u zimskim uvjetima podrazumijevaju se naroĉito:

 

  • pripremni radovi prije nastupanja zimskih uvjeta,

 

  • organiziranje mjesta pripravnosti i njihovo oznaĉavanje,

 

  • zaštitne mjere protiv stvaranja poledice, snjeţnih nanosa, smetova i lavina,

 

  • ĉišćenje snijega sa kolnika i prometne signalizacije,

 

  • obiljeţavanje ruba kolnika,

 

  • osiguranje odvodnje sa kolnika,

 

  • uklanjanje vozila sa kolnika ceste (havarisana vozila, vozila u kvaru i zastala vozila koja ometaju promet),

 

  • postavljanje posebne prometne signalizacije u sluĉajevima posebnog reţima prometa ili zatvaranja dijela ceste,

 

  • informiranje javnosti o stanju i prohodnosti cesta.

 

Ĉlanak 68.

 

Zimska sluţba djeluje uvoĊenjem stupnja pripravnosti ovisno o oĉekivanim vremenskim uvjetima i geografsko-klimatskim karakteristikama podruĉja.

 

Ĉlanak 69.

 

Prvi stupanj pripravnosti, uvodi se sa poĉetkom rada zimske sluţbe, a prema operativnom programu.

 

Od 15. studenog do 15. oţujka uvodi se stalno deţurstvo u mjestima pripravnosti, uspostavlja se stalna veza u skladu sa programom rada, te osigurava potreban broj ljudstva i mehanizacije radi intervencije u sluĉaju potrebe (cestarska sluţba i kamioni sa ralicom i posipaĉem, posebno na vaţnijim cestama i cestama u brdskim i planinskim predjelima).

 

 

Ĉlanak 70.

 

Drugi stupanj pripravnosti podrazumijeva ukljuĉivanje u rad svih planiranih vozila sa opremom za ĉišćenje snijega i sprjeĉavanje poledice, pomoćni radnici, kao i sredstva za utovar posipnog materijala, a uvodi se kad to vremenski uvjeti zahtijevaju (slabije snjeţne padavine i pojava poledice).

 

Okvirno vremensko trajanje angaţiranja je 90 dana, ili više ako to zahtijevaju vremenski uvjeti tijekom zimskog perioda.

 

Radovi na ĉišćenju snijega i sprjeĉavanju poledice vrše se:

 

  • na punom profilu autoceste,

 

  • na dionicama magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta I i II prioriteta,

 

  • na drugim dionicama ceste prema operativnom planu rada zimske sluţbe.

 

Ĉlanak 71.

 

Treći stupanj pripravnosti zimske sluţbe uvodi se kad se oĉekuje dugotrajnije padanje snijega koje zahtijeva posebne radove uklanjanja snijega sa kolnika, kada se pored vozila sa ralicom i posipaĉem i sredstava za miješanje i utovar posipnog materijala, ukljuĉuju i jaĉi utovarivaĉi, grejderi i freze za odgrtanje i odbacivanje snijega sa kolnika.

 

Okvirno vremensko trajanje angaţiranja je 60 dana, ili više ako to zahtijevaju vremenski uvjeti tijekom zimskog perioda.

 

Ĉlanak 72.

 

Ĉetvrti stupanj pripravnosti uvodi se kad snijeţne padavine, uz jak vjetar, imaju karakter elementarne nepogode i kad planirani broj ljudi i mehanizacije, nisu dovoljni za uklanjanje snijega i kada se uz saglasnost Upravitelja uvode i dodatna sredstva rada i radna snaga.

 

U tim uvjetima Federalno ministarstvo prometa i komunikacija moţe odobriti privremenu zabranu prometa za pojedine kategorije vozila ili za sav promet, radi sigurnosti uĉesnika u prometu.

 

Ĉlanak 73.

 

 

Na cestama, koje su operativnim programom zimske sluţbe svrstane u I prioritet, radovi na osiguranju prohodnosti se moraju izvoditi permanentno u cilju osiguranja stalne prohodnosti i dovršiti u roku od 5 sati u nizinskom odnosno

  • sati u planinskom podruĉju, raĉunajući od trenutka prestanka padalina.

 

Ĉlanak 74.

 

Na cestama II prioriteta u vrijeme snje ţnih padavina i pojave ledene kiše ne smije doći do zastoja u odvijanju prometa duţe od 6 sati u tijeku dana.

 

Ĉlanak 75.

 

Operativnim programom zimske sluţbe mogu se pojedine ceste ili dijelovi cesta predvidjeti u III prioritet. Na cestama ovog prioriteta obvezno je stvaranja uvjeta za sigurno odvijanje prometa najduţe 72 sata po prestanku padavina.

 

Ĉlanak 76.

 

Upravitelji cesta utvrĊuju pravila i tehniĉke uvjete za obavljanje zimske sluţbe i pravila i tehniĉke uvjete za izradu operativnog programa zimske sluţbe.

 

Pravilima i tehniĉkim uvjetima utvrĊuje se minimalna tehniĉka opremljenost, struĉna osposobljenost i radno iskustvo pravnih i fiziĉkih osoba koje mogu obavljati radove zimske sluţbe, tehnološki postupak obavljanja radova posebno na sprjeĉavanju poledice i uklanjanju snijega sa kolovoza, kvalitetu materijala za posipanje, obraĉun radova, te ostali uvjeti.

 

Ĉlanak 77.

 

Upravitelji autoceste i magistralnih cesta duţni su operativni program rada zimske sluţbe dostaviti Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija najkasnije do 15. listopada tekuće godine.

 

Upravitelji koji upravljaju regionalnim i lokalnim cestama duţni su u istom roku operativni program rada zimske sluţbe dostaviti nadleţnom Kantonalnom ministarstvu za poslove prometa i komunikacija.

 

IV – VANREDNO ODRŢAVANJE CESTA I OBJEKATA

 

Ĉlanak 78.

 

Vanredno odrţavanje cesta obuhvata:

 

  • obnavljanje i zamjenu kolniĉkog zastora,

 

  • ojaĉanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvaliteta voţnje,

 

  • mjestimiĉne popravke kolniĉke konstrukcije ceste, u svrhu zaštite i povećanja nosivosti ceste,

 

  • poboljšanje sistema odvodnje ceste,

 

  • zamjenu, ugraĊivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme ceste (kilometarski i smjerokazni stubići, zaštitne ograde i sliĉno) na većim dijelovima ceste,

 

  • saniranje odrona i manjih klizišta,

 

  • ublaţavanje nagiba pokosa i ostali radovi na zaštiti kosina od erozije,

 

  • sanacija potpornih i obloţnih zidova,

 

  • zaštitu ceste od podlokavanja,

 

  • radove na ureĊenju zelenila u svrhu biološke zaštite ceste, ukrašavanja okoliša i zaštite od snjeţnih nanosa,

 

  • pojedinaĉne korekcije geometrijskih elemenata ceste (ublaţavanje oštrih krivina,ureĊenje popreĉnih nagiba, stajališta uz cestu i drugo) sa svrhom poboljšanja sigurnosti prometa,

 

  • ureĊenje raskriţja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) bez većih konstruktivnih zahvata,

 

  • poboljšanje uvjeta prometa ureĊenjem stajališta, odmorišta, pješaĉkih staza, prelaza u naseljima, prelaza preko ţeljezniĉke pruge u nivou,

 

  • obnovu i postavljanje instalacija, opreme i ureĊaja ceste.

 

Ĉlanak 79.

 

Vanredno odrţavanje objekata obuhvaća:

 

  • zamjenu kolnika,

 

  • zamjenu hidroizolacije,

 

  • popravak ili zamjenu rasponske konstrukcije, stubova i temelja,

 

  • popravak ili zamjenu sustava za odvodnju,

 

  • popravak ili zamjenu leţajeva,

 

  • popravak ili zamjenu prelaznih naprava,

 

  • ureĊenje prelaza na nasip,

 

  • zaštitu stubova i temelja od podlokavanja,

 

  • cjelovitu antikorozivnu zaštitu,

 

  • sanaciju i zaštitu betonskih površina,

 

  • zamjenu i obnovu propusta i mostova do 10 m raspona,

 

  • sanaciju tunelske obloge,

 

  • obnovu dotrajale rasvjete u tunelu,

 

  • sanaciju i obnovu zidova.

 

  • – KVALITET OBAVLJANJA RADOVA NA ODRŢAVANJU CESTA I OBJEKATA

 

Ĉlanak 80.

 

Radovi na odrţavanju cesta obavljaju se primjenom suvremene tehnologije i mehanizacije, a u vrijeme kada su za takve radove najpovoljniji vremenski uvjeti.

 

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog ĉlanka, radove koji se izvode radi otklanjanja nedostataka na cesti i objektima, koji neposredno ugroţavaju sigurnost prometa treba obaviti odmah, odnosno u najkraćem vremenu.

 

Ĉlanak 81.

 

Za odrţavanje cesta i objekata upotrebljavaju se materijali koji odgovaraju zahtjevima propisanim standardima, smjernicama, odgovarajućim pravilnicima i tehniĉkim uvjetima za radove na cestama.

 

Kvalitet upotrijebljenih materijala i izvedenih odgovarajućih radova dokazuje se u skladu sa mjerama koje izdaje nadleţni organ koji o tome vodi sluţbenu evidenciju.

 

Ĉlanak 82.

 

Rokovi za izvoĊenje radova odrţavanja cesta, ukoliko nisu odreĊeni ovim Pravilnikom, utvrĊuju se godišnjim planom odrţavanja u skladu sa razinama prednosti cesta.

 

Ĉlanak 83.

 

Upravitelji cesta godišnje planove odrţavanja cesta dostavljaju Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, odnosno nadleţnom kantonalnom ministarstvu najkasnije do 1. prosinca za narednu godinu.

 

VI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Ĉlanak 84.

 

Akte iz ĉlanka 8. i 76. ovog Pravilnika Upravitelji će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

 

Ĉlanak 85.

 

Upravitelji cesta su duţni donijeti program uspostave jedinstvenog referentnog sustava u roku jedne godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

 

Ĉlanak 86.

 

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaţiti Pravilnik o odrţavanja javnih cesta objavljen u “Sluţbenim novinama Federacije BiH”, br. 48/03; 59/06; 18/07; 28/07 i 43/07.

 

Ĉlanak 87.

 

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Sluţbenim novinama Federacije BiH”.

 

Broj 08-02-2-1445-1-0/10

 

  1. listopada 2010. godine Mostar

 

 

 

 

 

Ministar

Nail Šećkanović, v. r.

 

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ

Related posts