Godina XII – Broj 54 Srijeda, 7.9.2005. godine ISSN 1512-7079
S A R A J E V O
Na temelju clanka 112. stavak 1. Zakona o radu («Sluzbene novine FBiH», broj: 43/99, 32/00 i 29/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i Udruzenje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, na strani poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, na strani zaposlenika Federacije Bosne i Hercegovine, zakljucuju
OPĆI KOLEKTIVNl UGOVOR ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I – OPĆE ODREDBE
Predmet Ugovora
Clanak 1.
Ovim kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa ili u svezi sa radnim odnosnom, place i naknade placa, posebno najniza placa, djelovanje i uvjeti rada sindikata, pravila o postupku kolektivnog pregovaranja i zakljucivanja kolektivnih ugovora, sustav i nacin postupanja tijela ovlastenih za mirno rjesavanje kolektivnih radnih sporova, te strajk.
Teritorija i subjekti na koje se primjenjuje kolektivni ugovor
Clanak 2.
Ovaj kolektivni ugovor zakljucuje se i primjenjuje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Kolektivni ugovor je obvezujuci i vazi za sva gospodarska drustva bez obzira na vlasnicku strukturu kapitala u njima, organe uprave i sluzbe za upravu, policiju, javne ustanove i druge pravne subjekte.
Samostalni sindikati za podrucja djelatnosti iz stavka 2. ovog clanka zakljucuju kolektivne ugovore sukladno ovom kolektivnom ugovoru i njihovim radnim i proizvodnim specificnostima.
II – PRAVA I OBVEZE UGOVORNIH STRANAKA
Clanak 3.
Ovim kolektlvnim ugovorom, kolektivnim ugovorima na razini kantona, kolektivnim ugovorima za podrucja djelatnosti, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrdenih u Zakonu o radu. (“Sluzbene n.ovine Federacije BiH’br.43/99, 32/00 i 29/03) i drugim zakonima kojima se reguliraju prava po osnovu rada. Kolektivnim ugovorima na razini podrucja djelatnosti, pravilnicima o radu i ugovorima o radu, ne mogu se utvrditi manja prava za zaposlenike od prava utvrdenih ovim kolektivnim ugovorom.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa razlicito uredeno ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom na razini kantona, kolektivnim ugovorom za podrucje djelatnosti, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili zakonom, primjenjuje se za zaposlenika najpovoljnije pravo, osim u slucaju clanka 8. stavak 3. ovog kolektivnog ugovora.
Obveze poslodavaca i zaposlenika
Clanak 4.
Poslodavci su duzni pridrzavati se odredbi ovog kolektivnog ugovora i kolektivnih ugovora kantona, podrucja djelatnosti i u skladu s njima donijeti pravilnik o radu i zakljuciti ugovor o radu sa zaposlenicima.
Poslodavac mora omoguciti zaposleniku prije stupanja na rad da se upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom
rada i zastitom na radu. Poslodavac je duzan na prikladan nacin zaposlenicima uciniti dostupnim propise o zastiti na radu, kolektivne ugovore i pravilnik o radu.
Članak 5.
Poslodavac je obvezan zaposleniku sa kojim je zakljucio ugovor o radu obezbijediti i dati posao i za obavljeni rad mu isplatiti placu.
Poslodavac ima pravo blize odrediti mjesto i nacin obavljanja rada zaposlenika, postujuci pritom prava i dostojanstvo zaposlenika.
Poslodavac je duzan osigurati zaposleniku uvjete za siguran rad, sukladno posebnim zakonom i drugim propisima.
Zaposlenik je obvezan prema uputama poslodavca, datim sukladno naravi i vrstom rada, izvrsavati preuzeti posao.
III – PLACE I NAKNADE PLACA
Osnovna pravila za obracun i isplatu placa
Članak 6.
Poslodavac je duzan zaposlenicima isplatiti jednake place za rad jednake vrijednosti, bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, regionalnu, spolnu, politicku i sindikalnu pripadnost i opredjeljenje.
Poslodavac ne moze zaposleniku obracunati i isplatiti placu u iznosu manjem od iznosa odredenog kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, osim u slucajevima predviđenim u clanku 8. stavak 3. ovog ugovora.
Kolektivnim ugovorom za podrucja djelatnosti, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu odreduju se periodi isplate place, koji ne mogu biti duzi od 30 dana.
Poslodavac je duzan zaposleniku uruciti pismeni obracun bruto i neto place prilikom njene isplate.
Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati placu ili je ne isplati u cijelosti, duzan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata place zaposleniku uruciti obracun iznosa place koji je bio duzan isplatiti.
Obracun iz stavka 6. ovog clanka ima snagu izvrsne isprave. Pojedinacne isplate place nisu javne.
Osnovna placa
Clanak 7.
Osnovna placa je najnizi iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuce grupe slozenosti, normalne uvjete i rezultate rada.
Osnovna placa je proizvod najnize neto place i odgovarajuceg koeficijenta slozenosti poslova koje zaposlenik obavlja.
Najniza placa
Clanak 8.
Najniza bruto placa se utvrduje kolektivnim ugovorima za podrucje djelatnosti, s tim da bruto satnica sa doprinosima iz place, doprinosima na placu i porezom na placu ne moze biti manja od 2,96 KM. Najniza neto satnica ne moze biti manja od 1, 75 KM.
Izuzetno, kolektivnim ugovorima za podrucja djelatnosti, za pojedine subjekte u podrucjima djelatnosti, mogu se utvrditi uslovi, visina, nacin i periodi utvrdivanja bruto, odnosno neto satnice, koja ne moze biti niza od 1,25 KM neto. Najniza neto placa je osnovica za obracun osnovne place zaposlenika.
Clanak 9.
Najniza bruto satnica uskladuje se sa povecanjem troskova zivota, rasta cijena na malo i ukupnog gospodarskog napretka, najmanje jednom godisnje Odlukom Wade Federacije BiH na temelju usuglasenih stavova socijalnih partnera, u Gospodarsko-socijalnom vijecu za teritoriju Federacije BiH.
Ukoliko se troskovi zivota u posljednja tri mjeseca povecaju najmanje 5%, vrsi se obvezno uskladivanje najnize bruto satnice.
Utvrdivanje koeficijenta za obracun osnovne place
Clanak 10.
Vrednovanje poslova, odnosno utvrdivanje koeficijenta slozenosti, kao i normi gdje je to potrebno, utvrduje se kolektivnim ugovorima za podrucja djelatnosti, sukladno njihovim radnim i proizvodnim specificnostima.
Zaposlenici moraju unaprijed biti upoznati sa grupama slozenosti poslova i radnim normama za koje zakljucuju ugovor o radu.
Pravo na povecanu osnovnu placu
Clanak 11.
Zaposlenik ima pravo na povecanu osnovnu placu za otezane uvjete rada (buka, vlaga, prasina, mracne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teski fizicki napori i sl.), kao i za rad gdje je zakonom propisana primjena sredstava zastite na radu. Povecanje place iz stavka 1. ovog clanka utvrdit ce se kolektivnim ugovorima grana i djelatnosti uvazavajuci specificnosti svakog podrucja djelatnosti.
Pravo na povecanu placu
Clanak 12.
Zaposlenik ima pravo na povecanu placu za:
- prekovremeni rad najmanje 30% od bruto satnice;
- nocni rad najmanje 30% od bruto satnice;
- rad na dan tjednog odmora najmanje 20% od bruto satnice;
- rad u dane blagdana koji su po zakonu neradni najmanje 50% od bruto satnice. Dodaci se medusobno ne iskljucuju.
Pravo na povecanje place za godine radnog staza
Clanak 13.
Osnovna placa povecava se za svaku godinu radnog staza kod tog poslodavca za 0, 6%, s ~tim da ukupno povecanje ne moze biti vece od 20%.
Pod radnim stazom u smislu stavka 1. ovog clanka podrazumijeva se i radni staz proveden kod poslodavca u slucaju promjene poslodavca ili njegovogpolozaja (npr; zbog prodaje, nasljedivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika drustva i dr.).
Pravo na naknadu place
Clanak 14.
Pravo na naknadu place zaposlenik sa promijenjenom radnom sposobnoscu ostvaruje sukladno zakonu.
Naknada u slucaju smrti zaposlenika i clana uze obitelji i teske invalidnosti zaposlenika
Clanak 15.
U slucaju smrti zaposlenika uslijed nesrece na poslu i teskog profesionalnog oboljenja, njegovoj obitelji se isplacuje novcana naknada u visini najmanje tri prosjecne place ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U slucaju smrti zaposlenika ili teske invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesrece na poslu i u slucaju smrti clana uze obitelji zaposlenika, isplacuje se naknada u visini najmanje dvije place iz prethodnog stavka.
Clanom uze obitelji iz stavka 2. ovog clanka smatraju se: bracni drug, djeca i roditelji, kao i unucad bez roditelja koje zaposlenik izdrzava ziveci u zajednickom kucanstvu.
Nagradivanje i stimuliranje zaposlenika
Clanak 16.
Poslodavac moze nagraditi i stimulirati zaposlenike povodom vjerskih, nacionalnih i drzavnih blagdana, kao i po osnovu ostvarenih usteda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Pravo na ishranu u toku radnog vremena (topli obrok)
Članak 17.
Poslodavac je obvezan zaposleniku osigurati ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko poslodavac ne osigurava ishranu, zaposleniku se isplacuje mjesecna naknada u iznosu od najmanje 20% prosjecne neto place isplacene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na prijevoz na posao i sa posla
Clanak 18.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu troskova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu.
Regres za godisnji odmor
Clanak 19.
Zaposlenik ima pravo na regres za koristenje godisnjeg odmora u visini najmanje 50% prosjecne neto place svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uslovom da privredni subjekt – poslodavac nije prethodnu poslovnu godinu zavrsio sa gubitkom.
Naknada za vrijeme bolesti zaposlenika
Clanak 20.
Zaposleniku pripada pravo na novcanu naknadu za vrijeme privremene sprijecenosti za rad zbog bolesti, sukladno zakonu.
Pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu
Clanak 21.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu najmanje u visini tri prosjecne place ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo na otpremninu u slucaju otkaza
Clanak 22.
U slucaju otkaza, zaposlenik ima pravo na otpremninu u slucajevima i pod uvjetima utvrdenim u clanku 100. Zakona o radu.
Pravo na dnevnice
Clanak 23.
Zaposleniku pripada pravo na placene troskove prilikom sluzbenog putovanja (dnevnica).
Visina dnevnice i nacin placanja ostalih putnih troskova utvrdit de se kolektivhim ugovorima podrucja djelatnosti, a na osnovu propisa koje donese Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Naknada troskova zbog odvojenog iivota od obitelji
Clanak 24.
Zaposlenik koji je privremeno upucen na rad van mjesta prebivalista njegove obitelji, ima pravo na mjesecnu naknadu troskova zbog odvojenog zivota od obitelji.Visina troskova iz stavka 1. ovog clanka utvrdit ce se kolektivnim ugovorima kantona, podrucja djelatnosti i ugovorom o radu.
Naknada za rad na terenu (terenski dodafak)
Clanak 25.
Zaposlenik koji je zbog prirode poslova koje obavlja upucen na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju duzem od 30 dana neprekidno ima pravo na terenski dodatak.
Visina terenskog dodatka utvrdit de se kolektivnim ugovorima podrucja djelatnosti.
Medusobno iskljucivanje odredenih prava
Clanak 26.
Dnevnica, naknada za odvojeni zivot od obitelji i terenski dodatak medusobno se iskljucuju.
IV- DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
Clanak 27.
Misljenja, prijedlozi, zalbe i svi nastali nesporazumi o pravima iz rada i na temelju rada rjesavat ce se direktnim pregovorima izmedu poslodavca i sindikata. Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, ali ciji sindikat ima clanove kod poslodavca, dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je to potrebno za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Clanak 28.
Poslodavac je duzan da pravilnikom o radu predvidi i osigura uvjete za rad i djelovanje sindikata sukladno opcim i kolektivnim ugovorima podrucje djelatnosti. Poslodavac je duzan obracunavati i iz place zaposlenika odbijati sindikalnu clanarinu, uz pismenu suglasnost zaposlenika, te je redovno uplacivati na racun sindikate, a na zahtjev i sukladno uputama sindikata.
Zastita sindikalnog povjerenika
Clanak 29.
Poslodavac, samo uz prethodnu suglasnost federalnog ministarstva nadleznog za rad, moze otkazati ugovor o radu sindikalnom pov~ . ereniku za vrijeme obavljanja njegove duznosti i sest mjeseci nakon obavljanja te duznosti.
V – POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJUCIVANJA KOLEKTIVNIH UGOVORA
Pokretanje postupka kolektivnog pregovaranja
Clanak 30.
Postupak kolektivnog pregovaranja i zakljucivanja kolektivnih ugovora moze pokrenuti svaka ugovorna strana utvrdena u Zakonu o radu.
Postupak iz stavka 1. ovog clanka pokrece se pismenim putem.
Obveza pregovaranja u dobroj vjeri
Clanak 31.
Stranke kolektivnog ugovora duzne su u dobroj vjeri pregovarati o zakljucivanju kolektivnog ugovora u svezi sa pitanjima koja prema Zakonu o radu mogu biti predmet kolektivnog ugovora.
Utvrdivanje prijedloga kolektivnog ugovora
Clanak 32.
Stranka koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje i zakljucivanje kolektivnih ugovora utvrduje prijedlog kolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj ugovornoj stranci.
Protokol o vodenju pregovora
Clanak 33.
Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zakljucivanje kolektivnih ugovora ureduju se pisanim protokolom o vodenju
pregovora koji utvrduju potpisnice kolektivnog ugovora.
Izmjene i dopune kolektivnog ugovora
Clanak 34.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora moze dati svaka stranka.
Inicijativa se podnosi u pismenoj formi, a stranka kojoj je qpucena duzna je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana od prijema inicijative.
Izmjene i dopune ovog kolektivnog ugovora vrse se na nacin i po postupku predvidenom za njegovo donosenje.
VI – MIRNO RJESAVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Clanak 35.
Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se sukladno Zakonu o radu.
Clanak 36.
Stranke u sporu mogu se dogovoriti da rjesavanje sporova povjere arbitrazi. Svaka stranka imenuje isti broj arbitara i njihovih zamjenika.
Predsjednika i zamjenika arbitraznog vijeca stranke imenuju sporazumno.
Clanak 37.
Postupak rada arbitraznog vijeca regulisat de se sporazumom stranaka u sporu.
Vll – STRAJK
Clanak 38.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrdena zakonom i kolektivnim ugovorom, stupit ce u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati da poduzmu odgovarajuce mjere.
Sindikat ima pravo organizirati strajk sukladno zakonu i pravilima sindikata o strajku ukoliko sporna pitanja ne budu rijesena putem pregovora.
Poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme trajanja strajka, regulirat ce se kolektivnim ugovorima za podrucje djelatnosti.
Vlll – PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE
Clanak 39.
Samostalni sindikati podrucja djelatnosti udruzeni u Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine zakljucivat de kolektivne ugovore za podrucje djelatnosti u kojoj djeluju sa odgovarajucim resornim ministarstvima Wade Federacije
Bosne i Hercegovine i odgovarajucim udruzenjima poslodavaca podrucja djelatnosti udruzenih u Udruzenje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine.
Uskladivanje postojecih kolektivnih ugovora podrucja djelatnosti izvrsit de se u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora.
Clanak 40.
Za primjenu, provodenje i tumacenje odredaba ovog kolektivnog ugovora njegovi potpisnici imenuju zajednicku komisiju od sest clanova od kojih svaki potpisnik imenuje po dva clana.
Clanak 49.
Ovaj kolektivni ugovor zakljucuje se na neodredeno vrijeme.
Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora
Clanak 42.
Nadzor nad primjenom ovog kolektivnog ugovora obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.
Zaposlenik, sindikat, vijece zaposlenika i poslodavac mogu zahtijevati od inspektora rada provodenje inspekcijskog nadzora.
Clanak 43.
Ovaj kolektivni ugovor, nakon zakljucivanja, objavljuje se u «Sluzbenim novinama Federacije BiH.
Clanak 44.
Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Sluzbenim novinama Federacije BiH”. Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da vazi Opci kolektivni ugovor za teritoriju Federacije BiH («Sluzbene novine FBiH», broj: 19/00) i Privremeni ugovor o pristupanju udruzenja poslodavaca u FBiH opcem kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije BiH (“Sluzbene novine Federacije BiH’; broj 23/02).
Broj 03-34-691/05
- kolovoza 2005. godine Sarajevo
Na strani poslodavaca
Premijer Vlade Federacije BiH
- Ahmet Hadžipašić, v. r.
Broj 01-I-902/05
- kolovoza 2005. godine Sarajevo
Na strani zaposlenika
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH
Edhem Biber, v. r.
Broj I-97/05
- kolovoza 2005. godine Sarajevo
Predsjednik
Udruženja poslodavaca Federacije BiH
Tomislav Grizelj, v. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
