KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA ZAPOSLENIKA I POSLODAVACA ZA DJELATNOST TRGOVINE, UGOSTITELJSTVA I TURIZMA NA PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE i HERCEGOVINE

Godina VII – Broj 53, Nedjelja, 24 decembra/prosinca 2000.godine

503

Na osnovu člana 112. Zakona o radu ( Su bene novine Federacije BiH , broj 43/99), člana 1. Općeg Kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH ( Slu bene novine Federacije BiH , broj 19/00), te čl. 5. i 46. Statuta Sindikata radnika trgovine Bosne i Heregovine SINDIKAT RADNIKA TRGOVINE BOSNE i HERCEGOVINE Sarajevo i MINISTARSTVO TRGOVINE FEDERACIJE BOSNE i HERCEGOVINE Mostar, zaključili su 30. novembra 2000.god.

 

KOLEKTIVNI UGOVOR

O PRAVIMA I OBAVEZAMA ZAPOSLENIKA I POSLODAVACA ZA DJELATNOST TRGOVINE, UGOSTITELJSTVA I TURIZMA NA PODRUČJU FEDERACIJE BOSNE i HERCEGOVINE

 

I – OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obaveze ugovornih strana koja proizilaze iz rada i po osnovu rada, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

 

Član 2.

 

Zaposlenik u smislu ovog ugovora je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.

 

Poslodavac iz ovog ugovora je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.

 

Član 3.

 

Ovaj ugovor primjenjuje se u svim preduzećima sa dr av- nim, odnosno većinskim dr avnim kapitaloma na području Federacije Bosne i Hercegovine

 

Član 4.

 

Ugovor se odnosi na dru tva koja u oblasti prometa obavljaju slijedeće djelatnosti:

 

trgovina na veliko i malo,

 

trgovinske usluge (posredovanje, zastupanje, komisione usluge),

 

ostale usluge (uskladi tenje,  pedicija, kontrola kvaliteta i kvantiteta robe),

 

robne berze i marketing,

 

tr nice na veliko i malo,

 

trgovinski centri, stočne pijace, va ari i sajmovi,

 

ugostiteljstvo i turizam,

 

poslovne, intelektualne, ekonomske, organizaciono tehnolo ke usluge,

 

druge djelatnosti u oblasti prometa i pru anja usluga.

 

Odredbe ovog ugovora odnose se i na strane koje, prema odredbama Zakona o radu ( u daljem tekstu: zakon) mogu biti strane kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.

 

Član 5.

 

Ovaj ugovor se zaključuje na određeno vrijeme i to na period od godinu dana.

 

Ako po isteku roka na koji je ovaj ugovor zaključen ni jedna od ugovornih strana ugovor ne otka e, njegovo va enje produ uje se do otkaza ili zaključivanja novog ugovora.

 

II – RADNI ODNOS

 

Član 6.

 

Način i postupak zasnivanja radnog odnosa vr i se prema zakonu.

 

Danom zasnivanja radnog odnosa smatra se dan zaključivanja ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

 

Član 7.

 

Opći uslovi za zasnivanje radnog odnosa propisani su zakonom i ovim Ugovorom, a posebne uslove koji se odnose na stručnu spremu, posebna specijalistička znanja, radno iskustvo i dr. propisuje poslodavac.

 

Lice koje tra i zaposlenje i zaposlenik koji ispunjavaju opće i posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa ne mogu biti stavljeni u nepovoljniji polo aj zbog rase,

 

pola, jezika, vjere i nacije, socijalnog porijekla, pripadnosti ili nepripadnosti političkoj stranci ili sindikatu.

 

III – UGOVOR O RADU

 

Član 8.

 

Ugovor o radu zaključuje se u pismenoj formi.

 

Prije zaključivanja ugovora o radu poslodavac je du an omogućiti zaposleniku upoznavanje sa zakonskim propisima o radu, propisima iz oblasti za tite na radu, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.

 

Član 9.

 

Ugovorom o radu iz člana. 8. ovog ugovora zaposlenik i poslodavac reguli u slijedeća pitanja:

 

1. naziv i sjedi te poslodavca,

 

2. ime, prezime i adresa zaposlenika,

 

3. trajanja ugovora o radu,

 

4. datum otpočinjanja rada,

 

5. mjesto rada,

 

6. tačno definisano radno mjesto na kojem se zaposlenik zapo ljava i kratak opis poslova,

 

7. du ina i raspored radnog vremena,

 

8. uslovi rasporeda zaposlenika iz jednog mjesta rada u drugo,

 

9. osnovna plaća, kriteriji slo enosti poslova, dadaci na plaću, kao i vrijeme isplate primanja na koja zaposlenik ima pravo,

 

10. trajanje plaćenog godi njeg odmora, odnosno način određivanja trajanja istog,

 

11. otkaznim rokovima kojih se mora pridr avati zaposlenik i poslodavac,

 

12. druga prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.

 

Umjesto podataka iz stava 1. tač. 7. do 12. ovog člana , mo e se u ugovoru o radu naznačiti odgovarajući zakon, Kolektivni ugovor, ili pravilnik o radu kojim su uređena ta pitanja

 

Član 10.

 

Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno vrijeme, ako Zakonom nije drugačije određeno.

 

Ugovor o radu mo e se zaključiti i na određeno vrijeme u slučajevima utvrđenim Zakonom.

 

Član 11.

 

Ugovor o radu zaključuje se za puno radno vrijeme, ali mo e biti zaključen i za radno vrijeme kraće od punog.

 

Ako je ugovor o radu zaključen za radno vrijeme kraće od punog, zaposlenik mo e sa drugim poslodavcem zaključiti novi ugovor o radu do punog radnog vremena pod uslovom da to ne remeti izvr avanje obaveza kod poslodavca sa kojim već ima ugovor i nije u suprotnosti sa članom 62. ovog ugovora.

 

Član 12.

 

Strani dr avljani zasnivaju radni odnos i zaključuju ugovor o radu u skladu sa zakonom.

 

Ugovorom o radu koji poslodavac zaključuje sa stranim dr avljaninom ne mo e se propisati manji ni veći obim prava i obaveza od obima prava i obaveza koji je utvrđen domaćem zaposleniku za obavljanje iste vrste i obima posla.

 

Član 13.

 

Ukoliko se zaposlenik upućuje na rad u inostranstvo, prethodno se zaključuje posebni ugovor.

 

Ugovor iz stava 1. ovog člana, pored podataka iz člana 9 ovog ugovora, sadr i i podatke:

 

1. trajanje rada u inostranstvu,

 

2. valuti u kojoj će se isplaćivati plaća i ostala primanja na koje zaposlenik ima pravo za vrijeme rada u inostranstvu,

 

3. uslovima vraćanja u zemlju,

 

4. druge podatke u skladu sa Zakonom o radu i ovim ugovorom.

 

IV – OBRAZOVANJE I USAVR AVANJE ZA RAD

 

Član 14.

 

Poslodavac mo e, u skladu sa potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje,osposobljavanje i usavr avanje za rad.

 

Zaposlenik je obavezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavr avati za rad.

 

Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavr avanje za rad.

 

Prava i obaveze između zaposlenika koji se upućuje na obrazovanje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorom u skladu sa ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

V – PROBNI RAD

 

Član 15.

 

Zaključivanjem ugovora o radu mo e se ugovoriti probni rad, koji ne mo e trajati du e od tri mjeseca.

 

Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

 

VI – PRIJEM PRIPRAVNIKA

 

Član 16.

 

Poslodavac mo e zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.

 

Pripravnik je zaposlenik koji prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se  kolovao, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad, s tim da du ina pripravničkog osposobljavanja, s obzirom na stepen stručne spreme, mo e trajati:

 

za poslove III i IV stepena 6 mjeseci

 

za poslove V i VI stepena 9 mjeseci

 

za poslove VII i VIII stepena 12 mjeseci

 

Pripravnik obavlja pripravnički sta  po programu kojeg je poslodavac du an utvrditi pravilnikom o radu.

 

VII – RADNO VRIJEME

 

Član 17.

 

Radno vrijeme zaposlenika traje najdu e 40 sati sedmično.

 

Početak i zavr etak radnog vremena, uključujući i vrijeme odmora tokom rada poslodavac reguli e pravilnikom o radu ili pisanom odlukom.

 

Član 18.

 

Prekovremeni rad nije dozvoljen maloljetnom zaposleniku.

 

Trudnica, majka, odnosno posvojitelj sa djetom do 3 godina  ivota i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do 6 godina  ivota mo e raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

 

O hitnom prekovremenom radu , poslodavac je obavezan obavijestiti zaposlenika najkasnije jedan dan unaprijed, osim u slučaju iznenadne potrebe koja se nije mogla predvidjeti.

 

Član 19.

 

Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme mo e se preraspodjeliti tako da tokom jednog perioda traje du e, a tokom drugog perioda kraće od punog radnog vremena, s tim da prosječno radno vrijeme ne mo e biti du e od 52 sata sedmično, a za sezonske poslove najdu e 60 sati sedmično.

 

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosječno radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda određenog pravilnikom o radu, ne mo e biti du e od 40 sati u sedmici.

 

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

 

VIII – ODMORI I ODSUSTVA

 

Član 20.

 

Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu, ima pravo na plaćeni godi nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

 

Na broj dana godi“njeg odmora iz stava 1. ovog  lana, zaposlenik ima pravo na godi“nji odmor u du“em trajanju po osnovu slijede ih kriterija:

 

a.) radni sta“

 

od 2 do navr“enih 5 godina 1 radni dan od 6 do navr“enih 10 godina 2 radna dana od 11 do navr“enih 15 godina 5 radnih dana od 16 do navr“enih 20 godina 8 radnih dana od 21 do navr“enih 25 godina 10 radnih dana preko navr“enih 26 godina 12 radnih dana b.) zdravstveni i socijalni uslovi zaposlenika roditelju i staratelju do 7 godina 1 dan za svako dijete

 

 

samohranom roditelju i staratelju do10 godina 1 dan za svako dijete

 

samohranom roditelju i staratelju sa hendikepiranim djetetom 2 dana za svako dijete

 

invalidu 2 dana

 

c.) uslovi rada

 

rad na poslovima sa ote“anim uslovima rada 1 dan

 

Maloljetni zaposlenik ima pravo na godi“nji odmor u trajanju od najmanje 24 radna dana.

 

Zaposlenik koji radi na poslovima na kojima se uz primjenu mjera za“tite na radu , nije mogu e za“tititi od “tetnih uticaja, ima pravo na godi“nji odmor u trajanju od najmanje 30 radnih dana, “to se posebno ure uje pravilnikom o radu

 

lan 21.

 

Plan kori“tenja godi“njih odmora donosii poslodavac , najkasnije do 31. marta teku e godine i prezentira ga zaposlenicima.

 

O vremenu i trajanju godi“njeg odmora zaposlenik mora dobiti pismeno rje“enje, najmanje 15 dana prije kori“tenja.

 

U vrijeme trajanja godi njeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u sta osiguranja.

 

Ako je rad organizovan u manje od  est radnih dana u sedmici, pri utvrđivanju trajanja godi njeg odmora smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na  est radnih dana.

 

Član 22.

 

Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo do 7 dana u jednoj kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima:

 

zaključivanja braka do 5 radnih dana

 

rođenje ili sklapanje braka djeteta do 3 radna dana

 

smrti člana porodice do 7 radnih dana

 

smrti roditelja supru nika do 3 radna dana

 

te ke bolesti člana porodice do 3 radna dana

 

selidbe do 2 radna dana

 

dobrovoljni davalac krvi 1 radni dan

 

Članom porodice u smislu stava 1. ovog člana smatraju se bračni, odnosno vanbračni drug, dijete (bračno, vanbračno, usvojeno, pastorče i dijete bez roditelja uzeto na izdr avanje), otac, majka, očuh, maćeha, usvojilac, djed i baba (po ocu i majci) braća i sestre.

 

Ako se tokom kalendarske godine ponovi neki od smrtnih slučajeva, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i ako je u toku godine iskoristio po drugim osnovama svih sedam dana.

 

U toku jedne kalendarske godine zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo 2 radna dana radi zadovoljenja svojih vjerskih potreba.

 

Zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo i za vrijeme obrazovanja, stručnog osposobljavanja , usavr avanja i drugim slučajevima utvrđenim pravilnikom o radu.

 

Član 23.

 

Zaposleniku se na njegov zahtjev mo e odobriti neplaćeno odsustvo do 30 dana u slijedećim slučajevima:

 

njega člana porodice,

 

gradnja ili popravka kuće ili stana,

 

liječenja na vlastiti tro ak,

 

obrazovanja, osposobljavanja, usavr avanja ili specijalizacije na vlastiti tro ak,

 

u drugim opravdanim slučajevima.

 

Uslovi i način pod kojima se mo e koristiti neplaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana utvrdit će poslodavac pravilnikom o radu.

 

Ako to okolnosti zahtijevaju i dopu taju, neplaćeno odsustvo iz stava 1. ovog člana, mo e se odobriti u trajanju du em od 30 dana.

 

Zaposlenik ima pravo na neplaćeno odsustvo do 2 radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih odnosno tradicijskih potreba.

 

Za vrijeme odsustva iz st. 1. , 3. i 4 ovog člana, prava i obaveze zaposlenika koja se stiču na radu i po osnovu rada, miruju.

 

IX – ZA TITA ZAPOSLENIKA

 

Član 24.

 

Poslodavac je du an obezbijediti uslove rada i sve potrebne mjere lične i kolektivne za tite na radu kojima se  titi fizičko i psihičko zdravlje i lična i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom o za titi na radu i drugim propisima iz oblasti za tite na radu.

 

Član 25.

 

Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu nisu obezbijeđena propisana sredstva za tite na radu.

 

Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne i prijeteće opasnosti za  ivot i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije zbog tog postupka biti doveden u nepovoljan polo aj i u iva za titu od bilo kakvih posljedica, osim ako je po posebnim propisima ili pravilima struke du an se izlo iti opasnosti radi spa avanja  ivota i zdravlja ljudi i imovine.

 

U slučajevima iz st. 1. i 2. zaposlenik je du an obavijestiti odgovorno lice ili povjerenika za tite na radu.

 

Član 26.

 

Ukoliko zaposlenik samoinicijativno ne koristi sredstva za tite na radu, ne odbije izvr avanje poslova ako mu za titna sredstva nisu obezbijeđena, i zbog toga do ivi nesreću na poslu, gubi pravo na za titu zbog povrede na radu.

 

Član 27.

 

Ako se utvrdi da poslodavac nije obezbijedio propisana sredstva za tite na radu ili da je prisilio zaposlenika da radi bez tih sredstava, a zaposlenik zbog toga do ivi nesreću na poslu, poslodavac snosi sve tro kove liječenja i naknadu  tete pričinjene zaposleniku.

 

Član 28.

 

Provođenje mjera za tite na radu obezbjeđuje poslodavac u skladu sa odgovarajućim propisima o za titi na radu.

 

Član 29.

 

Zaposleniku, koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne mo e otkazati ugovor o radu.

 

Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu  tetno uticati na ostvarivaje prava zaposlenika iz radnog odnosa.

 

Poslodavac mo e, samo uz prethodnu saglasnost vijeća zaposlenika, odnosno Sindikata ako isto nije formirano ili nema uslova za njegovo formiranje, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.

 

X – PLAĆA I DODACI NA PLAĆU

 

Član 30.

 

Poslodavac je obavezan zaposleniku za obavljeni rad isplatiti plaću, koja se sastoji od:

 

osnovne plaće,

 

povećane plaće po osnovu radnog sta a,

 

ostalih dodataka na plaću.

 

Član 31.

 

Plaća se isplaćuje za period koji ne mo e biti du i od 30 dana.

 

Član 32.

 

Podaci o plaćama po odredbama ovog ugovora i pravilnika o radu su javni.

 

Podaci o pojedinačnim isplatama nisu javni.

 

Član 33.

 

Osnovna plaća je najni i iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, za posao odgovarajuće grupe slo enosti, normalne uslove rada i rezultate rada

 

Osnovna plaća određenog radnog mjesta utvrđuje se tako da se osnovica najni e osnovne plaće mno i sa koeficijentom slo enosti poslova iz Tarifnog dijela ovog ugovora, a tome se dodaje dodatak na plaću.

 

Član 34.

 

Najni a osnovna plaća za najjednostavnije poslove ne mo e biti manja od 60% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, a prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, računajući od dana primjene ovog kolektivnog ugovora.

 

Poslodavac koji vr i drugačiji način obračuna plaće ne mo e utvrditi plaću u manjem iznosu od onoga koji je za istu slo enost poslova utvrđen ovim ugovorom.

 

Usklađivanje najni e plaće iz stava 1. ovog člana vr iti će svaka 3 mjeseca u skladu sa rastom prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Član 35.

 

Osnovna plaća za puno radno vrijeme i normalan rad zaposlenika utvrđena na osnovu slo enosti poslova na radnom mjestu i normalnih uslova rada na radnom mjestu , a u skladu sa ovim ugovorom predstavlja najni i iznos kojeg je poslodavac du an isplatiti zaposleniku.

 

Normalnim radom smatra se ostvareni planirani radni doprinos utvrđen pravilnikom o radu ili uobičajenim za obavljanje određenih poslova.

 

Slo enost poslova radnog mjesta u smislu ovog ugovora sadr i:

 

značaj radnog mjesta u poslovanju,

 

potreban stepen obrazovanja za obavljanje poslova radnog mjesta,

 

stepen odgovornosti radnog mjesta,

 

potrebno radno iskustvo,

 

zahtijevani stepen kreativnosti i inicijativnosti,

 

ostale psihofizičke osobine potrebne za rad na određenom radnom mjestu.

 

Član 36.

 

Poslovi radnih mjesta se razvrstavaju u 10 grupa, a koje su utvrđene u Anexu uz ovaj ugovor, s tim da je odnos vrijednosti radnih mjesta 1:4

 

Član 37.

 

Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, mogu se utvrditi kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada i stimulacija zaposlenika za ostvarivanje većih rezultata rada.

 

Zaposlenik se mora unaprijed upoznati sa kriterijima i mjerilima za utvrđivanje stimulativnog dijela plaće, koji se obračunava u postotku ili u apsolutnom iznosu.

 

Član 38.

 

Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog sta a za 0,6% , s tim da ukupno povećanje ne mo e biti veće od 20%.

 

Član 39.

 

Zaposleniku pripada pravo na regres za kori tenje godi njeg odmora u iznosu koji uz prethodno dobiveno mi ljenje Sindikata određuje poslodavac, a koji ne mo e biti manji od 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Regres se zaposleniku isplaćuje u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem zaposlenik koristi godi nji odmor, a najkasnije do kraja jula tekuće godine.

 

Član 40.

 

Osnovica iz stava 1. člana 34. pomno ena koeficijentom slo enosti poslova, povećava se:

 

za prekovremeni rad najmanje 50%

 

za noćni rad najmanje 30%

 

za rad u dane sedmičnog odmora, 20%

 

za rad u dane dr avnog i svojeg vjerskog praznika najmanje 50%

 

za rad u drugoj smjeni (ako rad traje vi e od 6 sati neprekidno) 10%

 

za dvokratni rad s prekidom du im od jednog sata 15%.

 

Ako je prisutno vi e uslova istovremeno, dodaci iz prethodnog stava se kumuliraju, osim ako je dr avni, vjerski ili neradni dan utvrđen zakonom, nedjelja.

 

Član 41.

 

Plaća pripravnika iznosi 80% osnovne plaće pripadajućeg radnog mjesta.

 

Član 42.

 

Za vrijeme probnog rada, zaposleniku pripada plaća radnog mjesta na kojem se obavlja probni rad.

 

Član 43.

 

Za vrijeme zamjene odsutnog zaposlenika, zaposleniku pripada plaća onog radnog mjesta koje je za zaposlenika povoljnije.

 

Pravo na plaću iz prethodnog stava pripada zaposleniku kada obavlja poslove zamjene najmanje 15 radnih dana.

 

Član 44.

 

Zaposleniku – invalidu, od dana nastanka invalidnosti ili od dana utvrđene opasnosti od invalidnosti, odnosno od dana zavr etka prekvalifikacije ili dokvalifikacije i rasporedom na odgovarajuće radno mjesto, pripada plaća u iznosu radnog mjesta na kojem je radio do nastanka tih okolnosti, ako je to za zaposlenika povoljnije.

 

XI – NAKNADA PLATE

 

Član 45.

 

Zaposleniku pripada naknada plaće u visini plaće kao da je radio u slijedećim slučajevima:

 

godi njeg odmora,

 

plaćenog odsustva,

 

dr avnog, vjerskog i neradnih dana utvrđenih zakonom,

 

za vrijeme prekida rada do kojeg je do lo bez krivice zaposlenika,

 

ako zaposlenik odbije raditi zato  to nisu provedene propisane mjere za tite na radu. dok se ne provedu propisane mjere za tite na radu.

 

obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja u skladu sa potrebama poslodavca.

 

obrazovanje ili osposobljavanje sindikalnih povjerenika.

 

Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknada za specifične slučajeve.

 

Član 46.

 

U slučaju odsustvovanja zaposlenika sa rada zbog bolovanja zaposleniku pripada naknada plaće utvrđena propisima o zdravstvenom osiguranju.

 

Član 47.

 

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.

 

Ukoliko ishranu poslodavac ne obezbjeđuje, poslodavac je obavezan zaposleniku isplatiti novčanu nadokandu za ishranu, u visini najmanje 25% prosječne plate na području Federacije Bosne i Hercegovine isplaćene u prethodna tri mjeseca.

 

Član 48.

 

Zaposlenik ima pravo na obezbijeđen prijevoz na posao i sa posla.

 

Član 49.

 

Za vrijeme provedeno na slu benom putu u zemlji po nalogu poslodavca, zaposleniku pripada dnevnica u iznosu najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Putni tro kovi priznaju se u cjelini, kao i tro kovi noćenja prema prilo enom računu, osim hotela  de-luxe kategorije.

 

Naknada nadoknade za ishranu i dnevnice se međusobno isključuju.

 

Član 50.

 

Dnevnica za slu beno putovanje u inostranstvo obračunava se u visini propisanoj za korisnike organa uprave.

 

Slu beno putovanje u inostranstvo odobrava poslodavac.

 

Član 51.

 

Za vrijeme rada van sjedi ta poslodavca – rad na terenu, poslodavac je du an zaposleniku obezbijediti smje taj ili naknadu za smje taj, s tim da taj iznos ne mo e biti manji od 75% dnevnice koja se isplaćuje u tom periodu.

 

Član 52.

 

Zaposlenik koji po je odluci poslodavca upućen na rad van mjesta prebivali ta svoje porodice, ima pravo na nadokandu za odvojeni  ivot u visini mjesečnog iznosa koji ne mo e biti veći od 70%.prosječne plaće Federaciji Bosne i Hercegovine.

 

Tako utvrđena naknada za odvojeni  ivot, umanjuje se za iznos tro kova smje taja ako je smje taj osiguran.

 

Naknada za odvojeni  ivot, terenski dodatak i dnevnice, međusobno se isključuju.

 

Član 53.

 

Zaposlenik kojem je odobreno kori tenje privatnog auta u slu bene svrhe, ima pravo na naknadu tro kova u iznosu od 25% od cijene litre benzina (super 98) po pređenom kilometru.

 

Pravo na kori tenje privatnog auta u slu bene svrhe, određuje poslodavac.

 

Član 54.

 

Poslodavac je obavezan isplatiti naknadu učenicima i studentima za vrijeme prakse u visini:

 

za prvu i drugu godinu srednjeg obrazovanja i vi e  kole ili fakulteta 30% osnovne plaće tog radnog mjesta kod poslodavca,

 

za treću i četvrtu godinu srednjeg obrazovanja ili fakulteta 50% osnovne plaće tog radnog mjesta kod poslodavca.

 

Član 55.

 

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u slijedećim slučajevima:

 

pomoć u slučaju smrti zaposlenika u visini od tri prosječno ostvarene plaće u Federaciji BiH ili plaća zaposlenika, ako je to za njega povoljnije,

 

pomoć u slučaju smrti člana u e porodice od dvije prosječno ostvarene plaće u Federaciji BiH ili plaće zaposlenika, ako je to za njega povoljnije,

 

pomoći zbog invalidnosti zaposlenika u visini od tri prosječno ostvarene plaće u Federaciji BiH ili njegovih plaća, ovisno  ta je za zaposlenika povoljnije,

 

pomoć zbog bolovanja du eg od 90 dana u visini jednokratne pomoći .

 

Član 56.

 

Za neprekidan radni sta ostvaren kod istog poslodavca zaposlenik ima pravo na jubilarnu nagradu na način utvrđen pravilnikom o radu poslodavca.

 

Član 57.

 

Zaposlenik ima pravo na otpremninu u slučaju kada odlazi u penziju.

 

Otpremnina ne mo e biti ni a od tri prosječne plaće ostvare- ne u Federaciji BiH ili njegove plaće ostvarene u prethodnom periodu, ovisno od toga  ta je zaposleniku povoljnije.

 

Član 58.

 

Poslodavac mo e obezbijediti poklon djeci do 15 godina starosti, roditelju – nosiocu zdravstvenog osiguranja djeteta za dr avne ili vjerske praznike u iznosu prema svojim mogućnostima.

 

Član 59.

 

Poslodavac mo e samostalno ili na osnovu odluke vlasnika kapitala da odlučuje o nagradi zaposlenika po osnovu dobiti i na druge načine, povodom vjerskih, nacionalnih i dr avnih praznika, a sa ciljem stimulacije i postizanja boljih rezultata rada, ostvarenih u teda, racionalizacije i inovacije.

 

XII – ZABRANA TAKMIČENJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM

 

Član 60.

 

Zaposlenik ne mo e bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun zaključivati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

 

Zaposlenici su obavezni čuvati sve poslovne tajne.

 

Nepridr avanje ovih odredbi predstavlja osnov za prestanak radnog odnosa.

 

Član 61.

 

Poslodavac i zaposlenik mogu ugovoriti da se određeno vrijeme, nakon prestanka ugovora o radu, a najdu e dvije godine od dana prestanka tog ugovora, zaposlenik ne mo e zaposliti kod drugog lica koje je u tr i noj konkurenciji sa poslodavcem i da ne mo e za svoj račun ili za račun trećeg lica, sklapati poslove kojima se takmiči sa poslodavcem.

 

Ugovor iz stava 1. ovog člana mo e biti sastavni dio ugovora o radu, a zaposlenika obavezuje samo ako je i poslodavac preuzeo obavezu u skladu sa Zakonom o radu.

 

Član 62.

 

Ugovorena zabrana takmičenja obavezuje zaposlenika samo ako je ugovorom poslodavac preuzeo obavezu da će zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane isplaćivati naknadu najmanje u iznosu polovine prosječne plaće isplaćene zaposleniku u periodu od 3 mjeseca prije prestanka Ugovora o radu.

 

Naknadu iz stava 1. ovog člana poslodavac je du an isplatiti zaposleniku krajem svakog kalendarskog mjeseca.

 

XIII – VIJEĆE ZAPOSLENIKA

 

Član 63.

 

Zaposlenici kod poslodavaca koji zapo ljava najmanje 15 zaposlenika, imaju pravo da formiraju vijeće zaposlenika, koje će ih zastupati kod poslodavca u za titi njihovih prava i interesa.

 

Ako nema uslova za formiranje vijeća zaposlenika, njegovu funkciju mo e preuzeti sindikalna podru nica formirana kod tog poslodavca.

 

Član 64.

 

Vijeće zaposlenika se formira na zahtjev Sindikata ili najmanje 20% zaposlenika, a njegov način formiranja i rada se reguli e zakonom.

 

XIV – USLOVI ZA RAD SINDIKATA I ZA TITA SINDIKALNOG POVJERENIKA

 

Član 65.

 

Zaposlenici imaju pravo sindikalnog organizovanja u skladu sa međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i Statutom Sindikata.

 

Sindikalno organizovanje poslodavac ili organ upravljanja, bez obzira na vrstu vlasni tva ne mo e ograničiti niti zabraniti.

 

Član 66.

 

Poslodavac je du an u skladu sa svojim mogućnostima za rad Sindikata osigurati slijedeće uslove:

 

prostor za rad i odr avanje sindikalnih sastanaka bez naknade tro kova,

 

stručne, tehničke i administrativne usluge za rad Sindikata u mjeri u kojoj je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije.

 

obračun i naplatu sindikalne članarine putem platne liste članova Sindikata po podacima sindikata, te istu doznačiti na  iro račun Sindikata.

 

plaćeno odsustvo za vrijeme sindikalnog obrazovanja.

 

Član 67.

 

Sindikat kod poslodavca djeluje u skladu sa sindikalnim pravilima.

 

Sindikat je du an odluku o izboru, odnosno imenovanju sindikalnog povjerenika, dostaviti poslodavcu.

 

Sindikalnom povjereniku poslodavac mora osigurati uslove za nesmetano obavljanje aktivnosti koje se odnose na za titu i unapređenje prava i interesa članova Sindikata.

 

Za ostvarivanje prava iz stava 3. ovog člana, poslodavac je obavezan obezbijediti pristup podacima i informacijama koje su va ne za ostvarenje tog prava.

 

Član 68.

 

Sindikalni povjerenik, odnosno sindikalno povjereni tvo, ima sva prava i obaveze zaposlaničkog vijeća, ako ono nije izabrano, uz pisani sporazum sa poslodavcem.

 

Sindikalni povjerenik obavezan je svoju aktivnost obavljati tako da ne  teti uspje nosti poslovanja poslodavca.

 

Pravo na sindikalnu aktivnost sa naknadom plaće shodno stava l. ovog člana, glavni sindikalni povjerenik ostvaruje ovisno o broju članova Sindikata kod poslodavca i to tako, da za svakog člana Sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti tokom kalendarske godine.

 

Poslodavac je obavezan omogućiti odsustvo sa rada sa naknadom plaće do 30 dana u toku jedne kalendarske godine, članu Kantonalnog odbora sindikata, kao i članu organa i tijela STBiH odnosno Saveza samostalnih sindikata BiH.

 

Član 69.

 

Sindikalnom aktivisti za vrijeme obavljanja sindikalnog rada i  est mjeseci nakon toga, se zbog sindikalnog rada i bez saglasnosti Sindikata ne mo e:

 

otkazati ugovor o radu,

 

premjestiti u okviru istog poslodavca, ili na rad kod drugog poslodavca,

 

ubrojati među vi ak zaposlenika,

 

staviti u nepovoljniji polo aj od drugih zaposlenika,

 

pokrenuti disciplinski ili od tetni postupak.

 

XV – KOLEKTIVNO OSIGURANJE

 

Član 70.

 

Zaposlenik ima pravo na kolektivno osiguranje za slučaj povrede na radu, tjelesne nesposobnosti ili smrti.

 

O izboru osiguravača odlučuje poslodavac na čiji teret tro kova poslovanja se vr i uplata premije osiguranja.

 

Na kraju kalendarske godine zaposleniku se uručuje pregled uplaćenih premija osiguranja.

 

XVI – PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA I NAČIN RJE AVANJA SPOROVA

 

Član 71.

 

Potpisnici ugovora će svim raspolo ivim sredstvima nastojati da se ovaj ugovor izvr ava, a njegove odredbe po tuju.

 

Za rje avanje sporova nastalih između potpisnika ugovora koji se ne mogu rije iti međusobnim pregovaranjem i dogovorom, osniva se mirovno i arbitra no vijeće.

 

Smatra se da je spor među stranama ako se one ne mogu dogovoriti o zaključivanju, promjeni ili dopuni ugovora, jer se obavezuju da će nastojati sve sporove rije iti mirnim putem.

 

Član 72.

 

Za vrijeme va enja i provođenja ovog ugovora, stranke će se uzdr avati od akcija industrijske borbe kao  to su  trajk , bojkot i sl.

 

Obaveza čuvanja socijalnog mira ne odnosi se na pitanja o kojima je pokrenut zahtjev za počinjanje kolektivnih pregovora radi njihovog uređenja, kao na postupanje stranaka u slučaju neuspjelog poku aja mirnog rje avanja kolektivnih radnih sporova iz ovog ugovora.

 

Član 73.

 

Sindikat i poslodavac dogovaraju pravila o poslovima koji se ne smiju prekidati u slučaju  trajka ( koji objekti i koliko dugo će raditi, kako bi se osiguralo nu no snabdijevanje građana, te o drugim poslovima koji se u vrijeme  trajka ne smiju prekidati).

 

Član 74.

 

Svaka ugovorna strana ima pravo predlo iti izmjenu ili dopunu ugovora. koja to radi u pismenoj formi.

 

Druga strana ima obavezu odgovora na predlo ene izmjene ili dopune u roku od 30 dana.

 

Ako se potpisnici ugovora ne sporazumiju o izmjenama ili dopunama ugovora, odnosno ne postignu dogovor u postupku mirenja, rje avanje spora se povjerava arbitra nom vijeću.

 

Član 75.

 

Za rje avanje kolektivnih radnih sporova između potpisnika ovog ugovora, koje nije bilo moguće rije iti međusobnim pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja. Postupak mirenja pokreće se na pismenu inicijativu jednog od potpisnika ovog ugovora.

 

Mirovno vijeće ima predsjednika i 4 člana. Svaki potpisnik ugovora imenuje po dva člana mirovnog vijeća.

 

Mirovno vijeće sporazumno imenuje predsjednika vijeća iz reda priznatih naučnih, stručnih i javnih zaposlenika.

 

Član 76.

 

U postupku mirenja ispitati će se navodi i prijedlozi stranaka, a po potrebi prikupit će se i dodatni podaci i saslu ati stranke.

 

Mirovno vijeće će dati pismeni prijedlog rje enja spora, a mirenje je uspjelo ako ugovorne strane prihvate taj prijedlog.

 

Član 77.

 

Ako ne uspije ni postupak mirenja, ugovorne strane mogu rje avanje kolektivnog radnog spora povjeriti arbitra i od tri člana.

 

Arbitra a za svaki spor se imenuje iz  ire liste arbitara koju su saglasno utvrdili potpisnici ugovora.

 

Postupak za utvrđivanje kr enja odredbi ovog ugovora mogu pokrenuti potpisnici ovog ugovora.

 

Član 78.

 

Arbitra a svoju odluku temelji na zakonima, ovom ugovoru i pravičnosti.

 

Arbitra na odluka mora biti obrazlo ena, osim ako strane u sporu ne odluče drugačije.

 

Protiv arbitra ne odluke  alba nije dopu tena i ista ima pravnu snagu i dejstvo ovog ugovora.

 

Član 79.

 

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog ugovora i praćenje njegove primjene.

 

Zajedničko tijelo ima 6 članova, od kojih svaka strana imenuje po tri člana.

 

Član 80.

 

Svaka strana mo e otkazati ovaj ugovor.

 

Otkaz je potrebno drugoj strani najaviti u roku koji ne mo e biti kraći od 60 dana.

 

Po otkazivanju ugovora, svaka strana mo e tra iti zaključivanje novog ugovora.

 

XVII –  TRAJK

 

Član 81.

 

Ako se iscrpe svi metodi mirnog rje avanja nastalih sporova, Sindikat će tra iti izja njavanje svojih članova o stupanju u  trajk.

 

trajk organizira i vodi Sindikat u skladu sa Zakonom o  trajku ( Slu benim novinama Federacije BiH , broj 14/00), pravilima Sindikata o  trajku, Statutu Sindikata radnika trgovine Bosne i Heregovine i ovim ugovorom.

 

Član 82.

 

Organizovanje i sudjelovanje u  trajku na način utvrđen zakonom i pravilima Sindikata ne predstavlja povredu radne obaveze i ne mo e biti osnov za utvrđivanje bilo kakve odgovornosti niti za prestanak radnog odnosa.

 

XVIII – PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE

 

Član 83.

 

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim onih odredbi za koje je potrebna odgovarajuća razrada u pravilniku o radu.

 

Ako bi pravilnikom o radu neko pravo zaposlenika bilo utvrđeno u manjem obimu od prava naznačenih u ovom ugovoru, primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

 

Član 84.

 

Tro kove pripremanja, praćenja i ostvarivanja ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a tro kove pripremanja i rada mirovnog vijeća, arbitra e i komisije za tumačenje ugovora strane dijele proporcionalno.

 

Član 85.

 

Za ostvarivanje prava i obaveza poslodavaca i zaposlenika koja nisu regulisana ovim ugovorom primjenjuje se Zakon o radu

 

Član 86.

 

Tumačenje, primjena i provođenje ovog ugovora u nadle nosti je zajedničke komisije koju sporazumno obrazuju potpisnice ovog ugovora.

 

Član 87.

 

Ovaj ugovor se smatra zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi u predstavnici potpisnika.

 

Član 88.

 

Ovaj ugovor dostavlja se Federalnom ministarstvu socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica , a objavljuje se u  Slu benim novinama Federacije BiH  i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

 

 

 

 

Broj 01-02-1310/00 2. novembra 2000. godine Mostar

 

 

 

 

Broj 17 – 4 /00 30. novembra 2000.god. Sarajevo

 

 

 

 

Za Federalno ministarstvo trgovine Ministar Branko Ivković, s. r.

 

 

 

 

Za Sindikat radnika trgovine BiH Predsjednik Hasan Kovač, s. r.

 

Godina VII – Broj 53, Nedjelja, 24 decembra/prosinca 2000.godine

 

 

 

 

ANEKS

 

KOLEKTIVNOM UGOVORU Utvrđivanje osnovne plaće

 

1. Tabela radnih mjesta po grupama i koeficijentima slo enosti poslova.

 

2. Vrednovanje posebnih znanja i sposobnosti koja nisu bila obuhvaćena utvrđenim grupama slo enosti.

 

 

 

 

Grupa složenosti

 

 

I.

 

II.

 

III.

 

 

 

 

Opis poslova (i karakteristi na radna mjesta)

 

 

Jednostavni rutinski posao (pomoćni radnik, spremačica, čuvar, servir, sobarica)

 

Manje slo eni poslovi i zadaci (dostavljač robe, telefonist, mesar, kuhar jednostavnih jela )

 

Srednje slo eni poslovi i zadaci (daktilograf,pomoćni

 

 

Najniži

 

koeficijent složenosti poslova

 

1,00

 

1,15

 

1,35

 

 

 

 

IV.

 

 

 

V.

 

 

 

VI.

 

 

 

VII.

 

 

 

VIII.

 

 

 

IX.

 

 

 

X

 

 

administrator, evidentičar, disponent robe, konobar, kuhar poslastičar )

 

Srednje slo eniji i raznovrsniji poslovi (blagajnik, prodavač, skladi tar, vozač, knjigovođa, kuhar specijalista

 

)

 

Slo eniji poslovi i zadaci koji zahtijevaju veću samostalnost (poslovođa manje prodavnice, bilansist, kadrovski tehničar, hotelska domaćica )

 

Poslovi koji zahtijevaju veću kreativnost i samostalnost (komercijalist, ekonomist, tehnolog, poslovođa srednje prodavnice, kulinar)

 

Poslovi koji zahtijevaju veće anga ovanje i samostalnost (poslovođa skladi ta, poslovođa veće prodavnice, samoposluge, rukovodilac odjeljenja)

 

Poslovi koji zahtijevaju dodatno poznavanje u eg područja djelovanja (diplomirani ekonomist,dipl.pravnik, ing. za tite na radu)

 

Vrlo slo eni poslovi koji zahtijevaju inicijativu i kreativnost, te dodatna specijalistička znanja (rukovodilac ekonomsko finansijskog, komercijalnog, kadrovskog, pravnog, općeg, informatičkog sektora)

 

Najslo eniji poslovi i zadaci s posebnim značenjem za poslovanje (direktor ekonomsko-financijskog sektora,direktor pravnih, kadrovskih i općih poslova)

 

 

 

 

 

1,60

 

 

 

1,85

 

 

 

2,20

 

 

 

2,55

 

 

 

3,00

 

 

 

3,45

 

 

 

4,00

 

 

 

Vrednovanje posebnih znanja, sposobnosti i uslova koji nisu obuhvaćeni utvrđenim grupama slo enosti

 

Pod posebnim zanimanjima, sposobnostima i uslovima koje treba posebno i vrednovati, podrazumijevaju se ona zanimanja koja nisu obuhvaćena i vrednovana utvrđenim stepenom stručne spreme konkretnog zanimanja.

 

Preduzeća mogu općim aktom, odnosno kolektivnim ugovorom, utvrditi takve poslove i uslov za njihovo obavljanje (poseban stručni ispit, znanje određenog stranog jezika, posjedovanje određenih specijalnih znanja i vje tina i dr.)

 

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ