ZAKON O STEČAJNOM POSTUPKU

Z A K O N

O STEČAJNOM POSTUPKU

I – TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.
Predmet zakona

Ovim zakonom uređuju se: uvjeti za otvaranje stečajnog postupka, stečajni postupak, pravne posljedice njegovoga otvaranja i provedbe i retijeloizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na temelju stečajnog plana.

Članak 2.
Ciljevi stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak provodi se radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstavka vjerovnicima.

(2) U tijeku stečajnog postupka može se provesti i preustroj stečajnog dužnika po odredbama poglavlja V ovoga zakona radi uređivanja pravnoga položaja stečajnog dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a naročito radi održavanja njegovog poslovanja.

Članak 3.
Tijela stečajnog postupka

Tijela stečajnog postupka su: stečajni sud, stečajni sudac, privremeni stečajni upravitelj, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika, privremeni odbor vjerovnika i odbor vjerovnika.

Članak 4.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni postupak pokreće se pismenim prijedlogom. Za podnošenje prijedloga su ovlašteni stečajni dužnik i svaki onaj vjerovnik koji ima pravni interes za provedbu stečajnog postupka. Vjerovnik je dužan u prijedlogu prilaganjem odgovarajuće dokumentacije učiniti vjerovatnim svoju tražbinu i platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pravna osoba tijelo ovlašteno za zastupanje je u slučaju nastupanja platežne nesposobnosti, dužano, bez odlaganja, podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti. Tijelo ovlašteno za zastupanje dužno je pravnoj osobi nadoknaditi umanjenje imovine uzročene njegovim pravnim radnjama poduzetim nakon nastupanja platežne nesposobnosti, osim ako dokaže da je pravna radnja poduzeta s pažnjom dobrog gospodarstvenika.

(3) Sud je obvezan da prijedlog razmotri u roku od 15 dana od dana njegovog primitka. Neuredan prijedlog kao i prijedlog bez potrebne dokumentacije sud će vratiti predlagatelju i naložiti mu da prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako predlagatelj vrati sudu prijedlog koji nije uređen po uputu suda, sud će prijedlog rješenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku smatrat će se da ga je povukao. U ovom slučaju troškove postupka snosi predlagatelj.

(4) Prije isteka 15 dana od dana podnošenja prihvatljivog prijedloga stečajni sudac donosi odluku o iznosu predujma koji je potreban za financiranje prethodnog postupka.

(5) Prijedlog se može povući do otvaranja stečajnog postupka i pravomoćnog odbacivanja ili odbijanja prijedloga u kom slučaju troškove snosi podnositelj prijedloga. Ukoliko stečajni dužnik nakon podnošenja prijedloga ispuni tražbinu podnositelja prijedloga, koja je bila razlogom podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, na prijedlog podnositelja prijedloga ili stečajnog dužnika stečajni sudac može obustaviti stečajni postupak i u tom slučaju troškove snosi stečajni dužnik.

Članak 5.
Stečajni dužnik

(1) Stečajni postupak se može provesti nad imovinom pravne ocobe osoba, kao i nad imovinom dužnika pojedinca. Dužnik pojedinac, u smislu ovoga zakona, jeste: komplementar u komanditnom društvu i osnivač društva s neograničenom solidranom odgovornošću.

(2) Stečaj se može otvoriti i nad imovinom javnih pravnih osoba, izuzev nad imovinom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), općine, grada, javnih fondova koji se u cijelosti ili djelomično financiraju iz budžeta.

(3) Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi predmete naoružanja i vojne opreme potrebna je prethodna suglasnost federalnog ministra obrane (u daljnjem tekstu: federalni ministar obrane).

(4) Ako federalni ministar obrane ne uskrati svoju suglasnost za otvaranje stečajnog postupka u roku od 30 dana od dana dobijanja obavijesti stečajnog suca o pokretanju prethodnog postupka, smatra se da je suglasnost dana.

(5) Ako federalni ministar obrane uskrati svoju suglasnost za obveze stečajnog dužnika solidarno odgovara Federacija.

Članak 6.
Stečajni razlozi

(1) Razlog otvaranja stečajnog postupka je platežna nesposobnost stečajnog dužnika.

(2) Stečajni dužnik je platežno nesposoban ukoliko nije u stanju obavljati svoje dospjele i potraživane obveze plaćanja. Okolnost da je stečajni dužnik podmirio ili može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika samo po sebi ne znači da je platežno sposoban.

(3) U pravilu smatra se da je stečajni dužnik platežno nesposoban ako u neprekidnom trajanju od 30 dana ne izmiruje svoje dospjele novčane obveze.

(4) Stečajni postupak se može otvoriti i zbog prijeteće platežne nesposobnosti. Ova nesposobnost postoji ako stečajni dužnik, prema predviđanjima, u vremenu dospjelosti neće biti u stanju da ispuni postojeće obveze plaćanja. Zbog prijeteće platežne nesposobnosti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka može podnijeti samo stečajni dužnik.

II – OPĆE PROCESNE ODREDBE

Članak 7.
Nadležnost

(1) Stečajni postupak provodi stvarno nadležni sud na čijem se području nalazi sjedište pravne osobe ili prebivalište dužnika pojedinca.

(2) Ukoliko se prijedlog podnese mjesno nenadležnom sudu, taj sud će bez odlaganja donijeti rješenje kojim će se oglasiti nenadležnim i dostaviti prijedlog mjesno nadležnom sudu.

(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena priziv.

(4) Stečajni sud je stvarno i mjesno nadležan i za sljedeće pravne sporove:

1) za pravne sporove o utvrđivanju u tabeli prema čl. od 115. do 117. ovoga zakona,
2) pravne sporove pobijanja prema čl. od 80. do 87. ovoga zakona,
3) prava na naknadu prema članku 4. stavak 2.; članku 26. stavak 1.; članku 29. stavak 5.; članku 43. stavak 5.; članak 58. stavak 3. i članku 64. ovoga zakona.

(5) Stečajni postupak vodi stečajni sudac kao sudac pojedinac.

Članak 8.
Shodna primjena odredbi Zakona o parničnom postupku

U stečajnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 9.
Načela postupka

(1) Stečajni postupak je žuran.

(2) Odluke stečajnog suda donose se u formi rješenja. Stečajni sudac može odrediti usmenu raspravu. Rješenje se donosi nakon saslušanja stečajnog dužnika, ukoliko se time zbog posebnih okolnosti pojedinačnog slučaja ne ugrožava svrha rješenja. Ukoliko izostane prethodno saslušanje stečajnog dužnika, to u rješenju mora biti posebno obrazloženo, a saslušanje se mora bez odlaganja naknadno provesti.

(3) Stečajni sudac mora, po službenoj dužnosti istražiti sve okolnosti koje su od značaja za stečajni postupak. On u tu svrhu naročito može saslušati stečajnog dužnika, njegove zakonske zastupnike, svjedoke i vještake.

Članak 10.
Obveze učestvovanja i prinudne mjere

(1) Stečajni dužnik, njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema stečajnom sudu, imenovanom vještaku i stečajnom upravitelju obvezni na davanje potpunih i istinitih informacija. Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici su osim toga, obvezni da doprinose osiguranju stečajne mase i susprezati se od štetnih radnji.

(2) Ukoliko stečajni dužnik ili neka druga osoba koja je obvezno na davanje informacija ne obavlja svoje obveze davanja informacija koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji utemeljena sumnja da ova osoba vrši radnje radi oštećenja stečajne mase ili ne poduzima radnje potrebne za osiguranje mase, stečajni sudac može prema vlastitoj procjeni ili na prijedlog privremenog stečajnog upravitelja ili stečajnog upravitelja, narediti odgovarajuća sredstva prisile.

(3) Sredstva prisile u smislu stavka 2. ovoga članka su:

1) prisilno privođenje pred sud,

2) izricanje novčane kazne u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM koja može uslijediti nakon neuspješnog privođenja.

U rješenju kojim se naređuje privođenje istodobno se može i zaprijetiti izricanjem novčane kazne.

(4) Protiv rješenja kojim se određuje sredstvo prisile može se uložiti priziv. Priziv ne odlaže provedbu rješenja.

Članak 11.
Pravna sredstva

(1) Protiv odluka stečajnog suda, u slučajevima predviđenim ovim zakonom, dopušten je priziv.

(2) Rok za podnošenje priziva je osam dana i teče od objave odluke ili od dana dostave odluke, ako odluka nije objavljena.

(3) Stečajni sudac može, ako nađe da je priziv osnovan, i sam udovoljiti prizivu.

(4) Ukoliko stečajni sudac ne udovolji prizivu dužan je bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od njegovo primitka, istu dostaviti na odlučivanje drugostepenom sudu. Za odlučivanje o prizivu nadležno je vijeće sačinjeno od trojice sudaca drugostepenog suda. Vijeće je dužno odlučiti o prizivu u roku od 15 dana od dana njegovog primitka.

(5) Priziv odlaže provedbu rješenja ukoliko ovim zakonom nije drugačije propisano.

(6) U stečajnom postupku ne može se tražiti povrat u pređašnje stanje, podnositi prijedlog za ponavljanje postupka niti iskazati revizija.

Članak 12.
Dostave i javno oglašavanje

(1) Stečajni sud vrši dostavu odluka po službenoj dužnosti.

(2) Dostava se smatra izvršenom javnim oglašavanjem uključujući i slučajeve u kojima ovaj zakon predviđa posebnu dostavu. Dostava se smatra izvršenom istjekom dva sljedeća radna dana od oglašavanja.

III – PRETHODNI POSTUPAK

Članak 13.
Predujam za troškove prethodnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnosi stečajni vjerovnik, on je obvezan da uplati predujam u iznosu koji odredi stečajni sudac za pokriće troškova prethodnog postupka.

(2) Ako vjerovnik ne uplati predujam u roku od 15 dana, stečajni sudac će rješenjem odbaciti prijedlog.

(3) Ako stečajni postupak bude otvoren po prijedlogu vjerovnika, predujmljeni iznos ulazi u troškove stečajnog postupka.

(4) Ako je podnositelj prijedloga dužnik, stečajni sudac ga može osloboditi uplate predujma ako dužnik dokaže da ima dovoljno sredstava za financiranje prethodnog postupka.

Članak 14.
Utvrđivanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka

(1) Nakon primitka dopuštenog prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudac dužan je bez odlaganja utvrditi postoji li razlog za otvaranje stečajnog postupka i je li prijedlog osnovan. On može u tu svrhu imenovati privremenog stečajnog upravitelja ili odgovarajućeg vještaka. Naknada za vještaka određuje se prema posebnim propisima u sukladno članku 237. ovoga zakona.

(2) Stečajni dužnik ili njegovi zakonski zastupnici dužni su omogućiti potpuni uvid u poslovnu dokumentaciju, a na zahtjev stečajnog suca tu dokumentaciju i predati.

Članak 15.
Mjere osiguranja

(1) Stečajni sudac može rješenjem odrediti mjere radi osiguranja buduće stečajne mase, a i ukinuti te mjere. Stečajni sudac osobito može:

1) odrediti mjere radi osiguranja pojedinačnih imovinskih vrijednosti, iznosa na računima ili tražbine stečajnog dužnika, čak i ako ova podliježu razlučivanju ili izlučivanju;

2) uvjetovati raspolaganje stečajnog dužnika suglasnošću stečajnog suda ili ograničiti na drugi način;

3) postaviti privremenog stečajnog upravitelja,

4) narediti privremenu zabranu pošte na koju se shodno primjenjuju odredbe članka 61. ovoga zakona.

(2) Ukoliko poslovanje stečajnog dužnika još nije obustavljeno, stečajni sudac obavezno postavlja privremenog stečajnog upravitelja.

(3) Mjere pojedinačne prisilne ovrhe pokrenute protiv stečajnog dužnika se privremeno moraju obustaviti. Izlučna i razlučna prava vjerovnik ne može ostvariti u prethodnom postupku.

(4) Ukoliko je stečajni sudac, sukladno stavku 1. točka 3. ovoga članka, postavio privremenog stečajnog upravitelja može i dalje, prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev privremenog upravitelja, narediti da:

1) privremeni stečajni upravitelj može poduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak poslovanja u ime i za račun stečajnog dužnika, uz uvjet da nastavak takvih aktivnosti ne šteti dužniku, niti potencijalne stečajne vjerovnike. Privremenom stečajnom upravitelju u tom slučaju nije potrebna suglasnost stečajnog dužnika koji je u tom smislu isključen iz poslovodstva;

2) pravne radnje stečajnog dužnika postaju pravno valjane samo uz prethodnu suglasnost privremenog stečajnog upravitelja.

(5) Ako postoje posebne okolnosti, osobito u slučaju opasnosti da će odocniti, stečajni sudac može stečajnom dužniku narediti opću zabranu raspolaganja. U tom slučaju ovlaštenje upravljanja i raspolaganja imovinom stečajnog dužnika prelazi u cijelosti na privremenog stečajnog upravitelja. Priziv protiv ove odluke ne odlaže njenu provedbu.

(6) U slučaju povrjede ograničenja raspolaganja, shodno se primjenjuju odredbe čl. 52. i 53. ovoga zakona.

(7) Protiv odluke stečajnog suca donesene na temelju st. od 1. do 5. ovoga članka, priziv mogu uložiti stečajni dužnik ili privremeni stečajni upravitelj. Priziv stečajnog dužnika ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 16.
Zadaci i pravni položaj privremenog stečajnog upravitelja

(1) Privremeni stečajni upravitelj dužan je osigurati imovinu stečajnog dužnika i starati se o njoj.

(2) Privremeni stečajni upravitelj dužan je ispitati hoće li će imovina stečajnog dužnika pokriti troškove postupka i postoji li razlog za otvaranje stečajnog postupka, te podnijeti izvješće o svojim nalazima sudu u roku od 30 dana od dana svojeg imenovanja.

(3) Privremeni stečajni upravitelj obavlja procjenu da li se poslovanje stečajnog dužnika u cjelini ili pojedinim dijelovima može nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja nastala šteta za dužnika ili potencijalnu stečajnu masu, privremeni stečajni upravitelj mora podnijeti prijedlog stečajnom sucu za privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za obustavu poslovanja priziv mogu uložiti dužnik kao i privremeni stečajni upravitelj.

(4) Privremeni stečajni upravitelj je dužan namiriti tražbine koje zasnuje on ili stečajni dužnik uz njegovu suglasnost osim ako je drugačije ugovoreno ili uređeno ovim zakonom. Privremeni stečajni upravitelj dužan je osigurati da se ovo pravo povjerioca zadovolji i nakon otvaranja stečajnog postupka.

(5) Privremeni stečajni upravitelj nije dužan namiriti poreska i druga javna davanja nastala u ovom razdoblju. Ova tražbine predstavljaju stečajne tražbine sukladno članku 32. ovoga zakona.

(6) Privremeni stečajni upravitelj ima ovlaštenje da uđe u poslovne prostorije dužnika i provede neophodne radnje. Dužnik, ako je pojedinac, odnosno tijela dužnika, ako je dužnik pravna osoba, obvezna su dopustiti privremenom stečajnom upravitelju da pregleda poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika.

(7) Privremeni stečajni upravitelj dužan je stečajnom sucu položiti račun i podnijeti izvješće o svom radu za razdoblje privremene uprave.

(8) Privremeni stečajni upravitelj ima pravo na naknadu za svoj rad koja se određuje sukladno članku 237. ovoga zakona.

Članak 17.
Trajni obligacijski odnosi za vrijeme privremene uprave, javne tražbine i
tražbine uposlenika

(1) Za vrijeme trajanja privremene uprave, ugovorni partner stečajnog dužnika ne može otkazati trajni obligacijski odnos.

(2) Tražbinu poreza, doprinosa i drugih javnih davanja iz trajnih obligacijskih odnosa, koja su nastala u razdoblju nakon podnošenja prijedloga, privremeni stečajni upravitelj nije dužan namiriti. Takve tražbine su stečajne tražbine sukladno člankom 32. ovoga zakona.

(3) Privremeni stečajni upravitelj dužan je namiriti tražbine uposlenika kao i doprinose na temelju rada uposlenika samo u slučaju ako su uposlenici ostali u radnom odnosu. U protivnom, prava na naknadu iz radnog odnosa, kao i tražbine doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo kao stečajna tražbine. Tražbine uposlenika koje je uposlio privremeni stečajni upravitelj mogu se financirati zajmom.

(4) Druge tražbine iz trajnih obligacijskih odnosa, privremeni stečajni upravitelj dužan je namiriti samo ako je u svezi s tim postignut poseban dogovor. U protivnom, takve tražbine su stečajna tražbine sukladno članku 32. ovoga zakona.

Članak 18.
Djejstvo i oglašavanje mjera osiguranja

(1) Ograničenja raspolaganja sukladno članku 15. ovoga zakona kao i postavljanje privremenog stečajnog upravitelja, moraju se oglasiti. Odluka kojom su određene ove mjere dostavlja se stečajnom dužniku.

(2) Odlukom o postavljanju privremenog stečajnog upravitelja pozivaju se vjerovnici da mu bez odlaganja saopće koje će mjere osiguranja na predmetima imovine stečajnog dužnika oni zahtijevati. Predmet na kome se zahtijeva mjera osiguranja, vrsta i temelj nastajanja prava osiguranja, kao i osigurana tražbina moraju se naznačiti. Tko propusti dati saopćenje ili to namjerno odugovlači, ne može protiv privremenog stečajnog upravitelja po pitanju prava osiguranja ostvariti prava na naknadu štete, osim ako dokaže da je privremeni upravitelj znao za postojanje tog prava osiguranja.

(3) Glede ukidanja mjera osiguranja, shodno se primjenjuje stavak 1. ovoga članka.

Članak 19.
Javni registar

Stečajni sudac određuje upise u odgovarajuće javne registre ograničenja raspolaganja, kao i brisanje tog ograničenja.

Članak 20.
Odgovornost privremenog stečajnog upravitelja

Na odgovornost i osiguranje privremenog stečajnog upravitelja shodno se primjenjuju odredbe članka 26. ovoga zakona o odgovornosti i osiguranju stečajnog upravitelja. Za visinu osiguranog iznosa mjerodavna je imovina stečajnog dužnika o kojoj se stara privremeni stečajni upravitelj.

Članak 21.
Prestanak službe privremenog stečajnog upravitelja

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prava i obveze privremenog stečajnog upravitelja prelaze na stečajnog upravitelja. Privremeni stečajni upravitelj, koji otvaranjem stečajnog postupka nije imenovan za stečajnog upravitelja, dužan je izvršiti primopredaju dužnosti stečajnom upravitelju i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu dokumentaciju koju je dobio i sačinio.

(2) Ukoliko stečajni upravitelj naplati tražbine koja je privremeni stečajni upravitelj ostvario sukladno čl. 16. i 17. ovoga zakona, dužan je iz naplaćenog tražbine prethodno izmiriti obaveze koje je privremeni upravitelj zasnovao sukladno istim odredbama. Eventualni višak koji ostane po odbitku obveza ulazi u stečajnu masu.

(3) Ukoliko stečajni sudac ukine privremenu upravu iz drugih razloga, dužnost privremenog stečajnog upravitelja prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale troškove i obveze koje je zasnovao bilo on ili stečajni dužnik uz njegovu suglasnost, ili kada osigura osiguranje za isplatu namirenja neplaćenih ili osporenih obveza koje je zasnovao.

IV – STEČAJNI POSTUPAK

1. TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA

Članak 22.
Stečajni sudac

(1) Stečajni sudac vodi i upravlja stečajnim postupkom od podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka do završetka stečajnog postupka.

(2) Stečajni sudac pri tom vrši prava i obveze sukladno odredbama ovoga zakona.

(3) Stečajni sudac imenuje vještaka u stečajnom postupku, privremenog stečajnog upravitelja, članove privremenog odbora vjerovnika i stečajnog upravitelja i vrši pravni nadzor nad radom privremenog stečajnog upravitelja i stečajnog upravitelja, sukladno odredbama ovoga zakona.

Članak 23.
Osobe koje mogu biti imenovane za stečajnog upravitelja

(1) Za stečajnog upravitelja može se imenovati samo fizička osoba koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom.

(2) Stečajni upravitelj mora imati završenu stručnu naobrazbu i položen stručni ispit. Bliže odredbe o vrsti naobrazbe i sadržaju stručnog ispita propisat će federalni ministar pravde.

(3) Federalni ministar pravde će za period do završetka stručnog izobražavanja i polaganja stručnog ispita imenovati dovoljan broj stečajnih upravitelja, po prethodno pribavljenom mišljenju predsjednika sudova nadležnih za vođenje stečajnog postupka, te utvrditi privremenu listu stečajnih upravitelja.

(4) Za stečajnog upravitelja ne mogu biti imenovane osobe koje:

1) bi morale biti izuzeta kao sudac u stečajnom postupku;

2) su bliski srodnici stečajnog suca;

3) su odgovorne za obveze u stečaju ili su članovi tijela za zastupanje stečajnog dužnika,

4) su vjerovnici stečajnog dužnika ili koje su u konkurentskom odnosu sa stečajnim dužnikom;

5) po posebnom zakonu ne bi mogle biti imenovane za člana nadzornog tijela ili tijela za zastupanje stečajnog dužnika;

6) su bile ili jesu uposlene kod stečajnog dužnika ili su bile ili jesu član nekog njegovoga tijela;

7) su za stečajnog dužnika radile savjetodavno ili su učestvovale u poslovima vezanim za imovinu i kapital stečajnog dužnika.

Članak 24.

Listu stečajnih upravitelja sa završenom stručnom naobrazbom i položenim stručnim ispitom utvrđuje federalni ministar pravde i ona se objavljuje u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 25.
Prava i obveze stečajnog upravitelja

(1) Stečajni upravitelj je ovlašten i obvezan bez odlaganja ući u posjed imovine koja spada u stečajnu masu, upravljati njome po mogućnosti nastaviti poslovanje do izvještajnog ročišta, ako to ne šteti stečajne vjerovnike i unovčiti je sukladno odluci skupštine vjerovnika. Ukoliko je tipično za poslovanje i potrebno za njegov nastavak on je ovlašten prije odluke skupštine vjerovnika u tekućem poslovanju unovčiti pojedine predmete osobito robu. Stečajni upravitelj može, na temelju ovršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati izručenje stvari koje se nalaze u posjedu stečajnog dužnika kao i poslovnu dokumentaciju, čak i kad se ona nalazi u posjedu trećih.

(2) Stečajni upravitelj je obvezan odmah obaviti detaljan popis stečajne mase i taj popis predati stečajnom sucu najkasnije u roku od 45 dana od dana imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti očekivani iznos iz unovčavanja kao i knjigovodstvenu vrijednost. Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih vjerovnika stečajnog dužnika za koje je saznao i do kojih je došao iz knjiga i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika.

(3) Stečajni upravitelj je dužan voditi poslovne knjige, osobito sačiniti početnu bilancu na temelju inventariranja prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebna izvješća nadležnim tijelima.

(4) Nagrada za rad stečajnog upravitelja određuje se prema odredbama članka 237. ovoga zakona.

Članak 26.
Odgovornost i osiguranje stečajnog upravitelja

(1) U slučaju da stečajni upravitelj svojom krivnjom povrijedi obveze koje je prema ovom zakonu dužan obavljati, obvezan je naknaditi tako prouzrokovanu štetu svim sudionicima stečajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete su obveze stečajne mase koje nisu u cijelosti ispunjene iz mase, ako stečajni upravitelj prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao predvidjeti da stečajna masa neće biti dovoljna za njeno ispunjenje.

(2) Stečajni upravitelj je obvezan neposredno nakon preuzimanja službe zaključiti kod osiguravajućeg društva osiguranje od odgovornosti za sve rizike odgovornosti povezanih s njegovom djelatnošću. Visinu osiguranog iznosa određuje stečajni sudac uzimajući u obzir očekivanu stečajnu masu i posebne okolnosti postupka. Stečajni sudac može u opravdanim slučajevima osloboditi stečajnog upravitelja ove obveze.

Članak 27.
Nadzor nad radom stečajnog upravitelja

Upravljanje imovinom i obavljanje službe stečajnog upravitelja podliježe pravnom nadzoru stečajnog suca. Stečajni sudac može zahtijevati od stečajnog upravitelja informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko stečajni upravitelj ne ispunjava svoje obveze, stečajni sudac može nakon prethodne opomene stečajnom upravitelju odrediti novčanu kaznu u iznosu od 500,00 KM do 1.700,00 KM. Ako postoji važan razlog stečajni sudac može stečajnog upravitelja smijeniti i imenovati drugog stečajnog upravitelja. Protiv odluke stečajnog suca, stečajni upravitelj ima pravo priziva. Priziv u ovom slučaju ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 28.
Skupština vjerovnika

(1) Stečajni sudac saziva skupštinu vjerovnika. Sazivanje prve skupštine vjerovnika obavlja se u okviru odluke o otvaranju stečajnog postupka. Druge skupštine vjerovnika moraju se sazvati ako to zatraži stečajni upravitelj, odbor vjerovnika ili najmanje pet vjerovnika koji zajedno zastupaju najmanje petinu prijavljenih iznosa tražbine.

(2) Pravo glasa u skupštini vjerovnika imaju vjerovnici koji su prijavili svoja tražbine, a koje nije osporio stečajni upravitelj ili neko od vjerovnika s pravom glasa. Vjerovnici nižih isplatnih redova nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlučnih vjerovnika je, u smislu članka 39. ovoga zakona, ograničeno na iznos s kojim se oni pojavljuju kao stečajni vjerovnici.

(3) Stečajni sudac može u slučaju kada se osporena tražbina učini vjerojatnom odlučiti o priznavanju prava glasa. Na ročištu nazočni vjerovnici, stečajni dužnik i stečajni upravitelj mogu zahtijevati žurno preispitivanje odluke o pravu glasa. Stečajni sudac mora odmah na temelju stanja u spisu donijeti odluku na koju vjerovnici nemaju pravo priziva.

(4) Skupštinom vjerovnika upravlja stečajni sudac. Odluke se donose većinom nazočnih vjerovnika, s tim da suma iznosa tražbine vjerovnika koji su glasovali za odluku mora biti veća od polovice sume iznosa tražbina nazočnih vjerovnika.

(5) Na prvoj skupštini vjerovnika koja uslijedi nakon postavljanja stečajnog upravitelja, skupština može izabrati drugog stečajnog upravitelja kome je potrebno postavljenje od stečajnog suca. Izbor drugog stečajnog upravitelja može predložiti najmanje pet vjerovnika koji zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa tražbine. Stečajni sudac može odbiti postavljanje izabranog stečajnog upravitelja ako postoje razlozi koji upućuju na to da je on pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uvjete iz članka 23. ovoga zakona. Stečajni sudac rješenjem odlučuje o imenovanju novoga stečajnog upravitelja i smjeni dosadašnjeg stečajnog upravitelja. Protiv ovoga rješenja dosadašnji stečajni upravitelj, stečajni dužnik i svaki vjerovnik mogu uložiti priziv. Priziv ne odlaže izvršenje rješenja.

Članak 29.
Odbor vjerovnika

(1) Sukladno odredbama ovoga članka, skupština vjerovnika iz kruga vjerovnika bira odbor vjerovnika.

(2) Radi zaštite interesa vjerovnika, stečajni sudac može do izbora odbora vjerovnika, ukoliko je potrebno, odrediti privremeni odbor vjerovnika. Članove privremenog odbora vjerovnika skupština vjerovnika može promijeniti.

(3) U odboru vjerovnika moraju biti zastupljene sljedeće grupe vjerovnika: stečajni vjerovnici sa najvišim tražbinama, stečajni povjerioci s malim tražbinama, predstavnici uposlenika stečajnog dužnika i razlučni vjerovnici. Za članove odbora mogu biti određene i osobe koje nisu vjerovnici ako bi svojim stručnim znanjem mogli doprinijeti radu odbora.

(4) Odbor vjerovnika sastoji se od neparnoga broja članova koji nije veći od sedam.

(5) Odbor vjerovnika je dužan podržavati i nadzirati stečajnog upravitelja u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od stečajnog upravitelja podnošenje izvješća i polaganje računa, kao i pravo neposrednog nadzora. Odluke odbora vjerovnika donose se prostom većinom glasova nazočnih članova.

(6) Za značajne pravne poslove stečajnog upravitelja, uključujući preuzimanje obveza, otuđenje i stjecanje nekretnina, poduzeća u cjelini ili pojedinih njegovih dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada nacrta stečajnog plana prije njegovoga podnošenja sudu ili vjerovnicima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dužnika, koji imaju znatan utjecaj na opseg imovine kojom se upravlja potrebna je suglasnost odbora vjerovnika, ukoliko je on postavljen. U suprotnom, potrebna je suglasnost skupštine vjerovnika. Ukoliko se na dvije uzastopne sjednice odbora vjerovnika ili dvije uzastopne zakazane sjednice skupštine ne donese odluka o davanju suglasnosti, takvu suglasnost može dati stečajni sudac.

(7) Stečajni sudac može smijeniti člana odbora, bilo po službenoj dužnosti ili na zahtjev člana odbora ili na zahtjev skupštine vjerovnika. Prije nego što donese odluku o smjenjivanju, stečajni sudac treba saslušati tog člana odbora vjerovnika. član odbora vjerovnika ima pravo priziva na odluku stečajnog suca, a priziv ne odlaže provedbu odluke.

(8) Odbor vjerovnika na sjednicama odlučuje o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. Stečajni sudac po službenoj dužnosti saziva prvu sjednicu odbora vjerovnika na prijedlog stečajnog upravitelja ili većine članova odbora vjerovnika. Članovi odbora vjerovnika na prvoj sjednici biraju predsjednika.

(9) Stečajni sudac i stečajni upravitelj mogu nazočiti sjednicama odbora vjerovnika. Odbor vjerovnika je dužan pozvati stečajnog suca na svoje sjednice. Odbor vjerovnika može odlučiti da održi sjednicu odbora vjerovnika bez nazočnosti stečajnog upravitelja.

(10) Odbor vjerovnika može održati sjednicu ako je nazočna većina ukupnog broja članova odbora. Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova, a ako su glasovi podijeljeni, odlučuje stečajni sudac.

(11) Članovi odbora vjerovnika dužni su naknaditi štetu sudionicima ako su povrede obveza koje imaju, sukladno ovom zakonu, uzročili svojom krivicom.

(12) Naknada za rad članova odbora vjerovnika, kao i članova privremenog odbora vjerovnika određuje se prema posebnim propisima sukladno članku 237. ovoga zakona.

2. STEČAJNA MASA I RASPOREĐIVANJE VJEROVNIKA

Članak 30.
Pojam stečajne mase

Stečajni postupak obuhvaća cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnog postupka, vjerovnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imaju osnovan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni vjerovnici), kao i vjerovnika koji tijekom otvorenog stečajnog postupka steknu pravo tražbine prema masi (vjerovnici mase).

Članak 31.
Isplatni redovi stečajnih vjerovnika

(1) Stečajni vjerovnici se prema vrsti njihovih tražbina svrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega isplatnog reda mogu se namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni vjerovnici prethodnog isplatnog reda. Stečajni vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se srazmjerno veličini svojih tražbina.

(2) Namirenje vjerovnika iz postojećih sredstava slobodne stečajne mase obavlja se prema sljedećem redoslijedu:

1) stečajni vjerovnici viših isplatnih redova sukladno članku 33. ovoga zakona,

2) stečajni vjerovnici općeg isplatnog reda sukladno članku 32. ovoga zakona,

3) stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova sukladno članku 34. ovoga zakona.

Članak 32.
Stečajni vjerovnici općeg isplatnog reda

Vjerovnici koji u trenutku otvaranja stečajnog postupka imaju opravdan imovinski zahtjev prema stečajnom dužniku (stečajni vjerovnici) su vjerovnici općeg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u više ili niže isplatne redove prema odredbama čl. 33. ili 34. ovoga zakona.

Članak 33.
Stečajni vjerovnici viših isplatnih redova

(1) Prije ostalih stečajnih vjerovnika namiruju se one tražbine koje potječu iz razdoblja privremene uprave i koje nasuprot odredbi članka 16. stavak 4. i članka 17. st. 3. i 4. ovoga zakona nije mogao namiriti privremeni upravitelj, ni stečajni upravitelj, sukladno članku 21. stavak 2. ovoga zakona.

(2) Prije ostalih stečajnih vjerovnika, ali poslije vjerovnika iz stavak 1. ovoga članka namiruju se uposlenici stečajnog dužnika sa cjelokupnim tražbinama iz radnog odnosa. Isto vrijedi i za plaćanje naknade štete za povrjede na radu koja se isplaćuje u punome iznosu.

Članak 34.
Stečajni vjerovnici nižih isplatnih redova

(1) Nakon ostalih tražbina stečajnih vjerovnika namiruju se sljedećim redoslijedom tražbine i to, ako su u istom rangu, srazmjerno njihovom iznosu:

1) kamate koje teku od otvaranja stečajnog postupka na tražbine stečajnih vjerovnika,

2) troškovi koji su pojedinim stečajnim vjerovnicima nastali njihovim sudjelovanjem u postupku,

3) novčane kazne i prekršajne novčane kazne, kao i imovinsko-pravna šteta nastala kao posljedica kaznenog djela ili prekršaja,

4) tražbine koja se odnose na neku besplatnu činidbu stečajnog dužnika,

5) tražbine koja se odnose na povrat zajma koji nadomješta kapital nekog osnivača ili tražbine koje su s tim izjednačene.

(2) Tražbine za koja je između vjerovnika i stečajnog dužnika ugovoren niži rang u stečajnom postupku, namiruju se u slučaju sumnje nakon tražbina navedenih u stavku 1. ovoga članka.

(3) Kamate na tražbine nižerangiranih stečajnih vjerovnika i troškovi nastali vjerovnicima zbog sudjelovanja u postupku imaju isti rang kao tražbine tih vjerovnika.

Članak 35.
Uzdržavanje stečajnog dužnika

(1) Kada je stečajni postupak otvoren nad imovinom dužnika pojedinca, prva skupština vjerovnika odlučuje o iznosu potrebnom za izdržavanje stečajnog dužnika koji mu preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih prihoda odobrava iz stečajne mase. Pri tomu se odgovarajuće uzimaju u obzir eventualni zahtjevi koji treće osobe imaju prema njemu po temelju prava na izdržavanje i odredbe o ograničenju provođenja. Ukoliko skupština vjerovnika ne donese nikakvu odluku, stečajni upravitelj može odobriti primjereno uzdržavanje. U ostalim slučajevima dužnikove obveze uzdržavanja za vrijeme nakon otvaranja stečaja ne mogu se ostvarivati iz stečajne mase.

(2) Ukoliko je stečajni dužnik pojedinac stečajni sudac za razdoblje do prve skupštine vjerovnika, sukladno stavku 1. ovoga članka, određuje iznos koji stečajnom dužniku preostaje radi primjerenog životnog uzdržavanja iz njegovih primanja ili, u nedostatku istih iz stečajne mase u iznosu koji bi stečajnom dužniku pripadao po propisima ovršnog prava o ograničenju provedbe.

Članak 36.
Nedospjele, uvjetne i nenovčane tražbine

(1) Tražbine koje nisu dospjele s otvaranjem postupka smatraju se dospjelim tražbinama.

(2) Tražbine vezana za raskidni uvjet u stečajnom postupku, sve dok raskidni uvjet ne nastupi, uzimaju se u obzir kao bezuvjetne tražbine.

(3) Tražbine vezane za odložni uvjet učestvuju u raspodjeli u koliko je taj odložni uvjet nastupio prije konačne podjele stečajne mase.

(4) Nenovčana tražbine ili ona čiji novčani iznos nije određen ističu se u vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Tražbine koja su izražena u stranoj valuti ili u nekoj obračunskoj jedinici preračunavaju se u domaću valutu prema kursnoj vrijednosti koja je u satu otvaranja postupka mjerodavna za mjesto plaćanja.

(5) Solidarni dužnik i jamac mogu tražbinu, koju bi ubuduće mogli steći prema stečajnom dužniku namirenjem vjerovnika, ostvarivati u stečajnom postupku samo ako vjerovnik ne zahtijeva namirenje svoje tražbine.

Članak 37.
Izlučivanje i naknada za izlučna prava

(1) Osoba koja ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada stečajnom dužniku (izlučni vjerovnik) nije stečajni vjerovnik. Njegovo pravo na izlučenje tog predmeta regulira se posebnim zakonom.

(2) Pravo na izlučivanje ne može se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka pravo na izlučenje može se ostvariti najranije nakon izvještajnog ročišta. Ako je predmet izlučivanja neophodan za nastavak poslovanja stečajnog dužnika, stečajni upravitelj može zahtjev za izlučenjem odgoditi za period do 90 dana počev od izvještajnog ročišta. Ukoliko je stečajnom upravitelju nakon isteka ovog razdoblja predmet izlučivanja u sljedećih 90 dana potreban za nastavak poslovanja za ovo je potrebna suglasnost stečajnog suca. Rješenje se dostavlja stečajnom upravitelju i izlučnom vjerovniku. Učesnici mogu protiv ovoga rješenja uložiti priziv.

(3) Za period do izvještajnog ročišta izlučnom vjerovniku pripadaju samo prava tražbine zbog prekomjerne istrošenosti predmeta izlučivanja. Nakon izvještajnog ročišta izlučnom vjerovniku pripadaju prava na naknadu zbog korištenja tog predmeta. Izlučni vjerovnik ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izlučno pravo nakon izvještajnog ročišta. Ako stečajni upravitelj nije u mogućnosti zaštititi vrijednost te stvari kroz isplate izlučnom vjerovniku, onda izlučni vjerovnik ima pravo izlučiti tu stvar nakon što stečajnom upravitelju da rok od osam dana.

(4) Ukoliko je predmet čije se izlučivanje moglo zahtijevati prije otvaranja stečajnog postupka neovlašteno prodan od stečajnog dužnika, privremenog upravitelja ili nakon otvaranja postupka od stečajnog upravitelja, izlučni vjerovnik može zahtijevati ustupanje prava na protučinidbu, ako ona još nije izvršena. On može zahtijevati protučinidbu iz stečajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz mase može izdvojiti.

(5) Ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka, izlučni vjerovnik može, kao stečajni vjerovnik, tražiti naknadu štete ako je dužnik prodao stvar, i kao trošak stečajne mase, ako je privremeni stečajni upravitelj ili stečajni upravitelj prodao stvar na nelegalan način.

Članak 38.
Razlučni vjerovnici

(1) Vjerovnici koji imaju razlučno pravo na nekom predmetu stečajne mase ovlašteni su na odvojeno namirenje iz predmeta razlučnog prava za glavnu tražbinu, kamate i troškove, sukladno odredbama čl. od 102. do 107. ovoga zakona.

(2) Razlučni vjerovnici su:

1) hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljišnog duga;

2) vjerovnici koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko založno pravo;

3) vjerovnici kojima je stečajni dužnik radi osiguranja prenio neko pravo;

4) vjerovnici kojima pripada pravo zadržanja.

Članak 39.
Razlučni vjerovnici kao stečajni vjerovnici

Razlučni vjerovnici mogu biti stečajni vjerovnici ako im je stečajni dužnik i osobno odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz stečajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelomično, u kom se slučaju namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svoje tražbine.

Članak 40.
Vjerovnici stečajne mase

Iz stečajne mase, prije stečajnih vjerovnika, namiruju se troškovi stečajnog postupka i dugovi stečajne mase.

Članak 41.
Troškovi stečajnog postupka

Troškovi stečajnog postupka su:

1) sudski troškovi stečajnog postupka,

2) nagrade i izdaci vještaka, privremenog upravitelja, stečajnog upravitelja i Članova privremenog odbora i odbora vjerovnika,

3) drugi troškovi za koje je ovim ili drugim zakonom određeno da će se namirivati kao troškovi stečajnog postupka.

Članak 42.
Dugovi stečajne mase

Dugovi stečajne mase su obveze:

1) koje budu zasnovane radnjama stečajnog upravitelja ili na drugi način upravljanjem, unovčavanjem i raspodjelom stečajne mase, a koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka,

2) iz dvostranoobvezujućih ugovora ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za stečajnu masu ili ako njihovo ispunjenje mora da uslijedi nakon otvaranja stečajnog postupka,

3) iz neutemeljenog bogaćenja stečajne mase.

3. OTVARANJE STEČAJNOG POSTUPKA

Članak 43.
Odluka o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudac zakazat će ročište vezano za uvjete za otvaranje stečajnog postupka nakon što primi izvješće privremenog stečajnog upravitelja zajedno s mišljenjem vještaka koji je eventualno imenovan da ocjeni nesolventnost stečajnog dužnika. Na ročište se poziva predlagač, a ako je to moguće i stečajni dužnik i privremeni stečajni upravitelj, te ako je neophodno i vještaci.

(2) Stečajni sudac donijet će odluku o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od tri dana od zaključenja stečajnog ročišta.

(3) U odluci o odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, stečajni sudac će odlučiti o troškovima postupka.

(4) Stečajni sudac otvara stečajni postupak nad imovinom stečajnog dužnika ako je prijedlog dopušten, ako postoji stečajni razlog i ako će imovina stečajnog dužnika, prema predviđanju, biti dovoljna da pokrije troškove postupka. Ukoliko imovina stečajnog dužnika ne pokriva troškove postupka, a prijedlog je dopušten i utemeljen, stečajni sudac može otvoriti postupak ako zainteresirana osoba predujmi dovoljan novčani iznos. Predujam se uključuje u obvezu stečajne mase.

(5) Ako je imovina stečajne mase nedovoljna za vraćanje predujma uplaćenog za troškove postupka, osoba koje je uplatila takav predujam može zahtijevati povrat od svake osobe koja je bila obvezno podnijeti prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka, a svojom je krivnjom propustila to učiniti.

Članak 44.
Neposredno otvaranje stečajnog postupka

(1) Stečajni sudac može odlučiti da otvori stečajni postupak bez izvršenja prethodnog postupka i bez istraživanja razloga za otvaranje stečajnog postupka ako je prijedlog za otvaranje stečajnog postupka podnio likvidator.

(2) Stečajni postupak može se otvoriti neposredno ako je prijedlog za otvaranje postupka podnio vjerovnik koji ima pravosnažno rješenje o ovrhi i ako je to rješenje neizmireno već 60 dana. U tom slučaju stečajni sudac prihvata kao pretpostavku da je postojanje obveze dužnika i nemogućnost dužnika da plaća, dokazana.

Članak 45.
Rješenje o otvaranju postupka

(1) Ako se stečajni postupak otvori, stečajni sudac imenuje stečajnog upravitelja.

(2) Rješenje o otvaranju stečajnog postupka sadrži:

1) tvrtku ili lično ime, te sjedište pravne osobe ili prebivalište fizičke osobe stečajnog dužnika,

2) osobno ime i adresu stečajnog upravitelja,

3) nadnevak i sat otvaranja stečajnog postupka.

(3) Ako sat otvaranja stečajnog postupka nije u rješenju naveden, trenutkom otvaranja smatra se podne onog dana kada je rješenje iz stavka 2. ovoga članka doneseno.

Članak 46.
Pozivi vjerovnicima i dužnicima

(1) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se vjerovnici da u roku od 30 dana prijave kod stečajnog suda svoje tražbine sukladno članku 110. ovoga zakona.

(2) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se vjerovnici da stečajnog upravitelja u roku od 30 dana obavijeste koja prava osiguranja potražuju na predmetima imovine stečajnog dužnika. Potrebno je navesti predmet na komu se potražuje pravo osiguranja, vrstu i razlog nastanka prava osiguranja, kao i osiguranu tražbinu.

(3) U rješenju o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se osobe koje imaju obveze prema stečajnom dužniku da te obveze bez odlaganja provode prema stečajnom dužniku.

Članak 47.
Određivanje ročišta

(1) U rješenju za otvaranje stečajnog postupka stečajni sudac određuje ročišta za:

1) skupštinu vjerovnika na kojoj se na temelju izvješća stečajnog upravitelja, odlučuje o daljem tijeku stečajnog postupka (izvještajno ročište). Skupština vjerovnika koja je sazvana kako bi saslušala izvješće stečajnog upravitelja (izvještajno ročište) ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje tražbine, a ni kasnije od 15 dana od ročišta za ispitivanje podnesenih tražbina.

2) skupštinu vjerovnika na kojoj se ispituju prijavljene tražbine (ročište za ispitivanje). Razdoblje između isteka roka za prijave i ročišta za ispitivanje tražbine treba iznositi najmanje osam dana a najviše 30 dana.

(2) Ročišta iz stavka 1. ovoga članka mogu se održati istodobno.

Članak 48.
Objava i dostava rješenja o otvaranju stečaja

(1) Stečajni sud je dužan javno oglasiti rješenje o otvaranju stečajnog postupka na dan donošenja rješenja isticanjem rješenja na oglasnoj ploči suda. Rješenje se mora objaviti i u “Službenim novinama Federacije BiH”.

(2) Stečajni sud obavještava povjerioce i dužnikove dužnike slanjem preslika rješenja.

(3) Podnosiocu prijedloga za otvaranje stečaja i stečajnom dužniku mora se obaviti osobna dostava rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Preslik rješenja dostavlja se nadležnom tužilaštvu. Nadležno tužilaštvo obavještava se i u slučaju ako do otvaranja stečajnog postupka ne dođe usljed nedostatka mase.

Članak 49.
Javni registri

Ako su stečajni dužnik ili predmeti njegove imovine upisani u javne registre, stečajni sud je dužan narediti sljedeće upise u odgovarajuće registre:

1) upis otvaranja stečajnog postupka,

2) upis odbijanja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka usljed nedostatka mase u slučaju da je stečajni dužnik pravna osoba koja odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati,

3) upis okončanja stečajnog postupka.

Članak 50.
Priziv protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka

(1) Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbijen podnositelj prijedloga može uložiti priziv, a ako prijedlog bude prihvaćen priziv može uložiti stečajni dužnik.

(2) Pravomoćna odluka o ukidanju rješenja o otvaranju stečajnog postupka se javno oglašava. Posljedice koje je uzročilo ukinuto rješenje ostaju na snazi. U ovom slučaju na odluku o ukidanju rješenja na odgovarajući način primjenjuje se članak 48. stavak 1. ovoga zakona.

4. PRAVNE POSLJEDICE OTVARANJA STEČAJNOG POSTUPKA
5. Opće djejstvo otvaranja stečajnog postupka

Članak 51.
Prijelazak prava upravljanja i raspolaganja

Otvaranjem stečajnog postupka prava stečajnog dužnika da upravlja i raspolaže imovinom koja pripada stečajnoj masi, kao i prava tijela, prokurista, zastupnika i punomoćnika stečajnog dužnika prelaze na stečajnog upravitelja.

Članak 52.
Raspolaganja stečajnog dužnika

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika predmetom stečajne mase nakon otvaranja stečajnog postupka bez pravnog su učinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u zemljišne knjige i druge javne registre. Stečajni upravitelj može zahtijevati povrat predmeta raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat obavljene protučinidbe, ukoliko ta protučinidba još postoji u stečajnoj masi.

(2) Za raspolaganja stečajnog dužnika učinjena na dan otvaranja stečajnog postupka pretpostavlja se da su obavljena nakon otvaranja stečajnog postupka.

Članak 53.
Činidbe u korist stečajnog dužnika

(1) Ako nakon otvaranja stečajnog postupka neko neposredno ispuni obvezu stečajnom dužniku, oslobađa se svoje obveze obavljanja činidbe stečajnom upravitelju samo ako u vrijeme izvršenja nije znao za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Pretpostavlja se da osoba koja je izvršila obvezu prije javnog oglašavanja otvaranja stečajnog postupka, nije znalo za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 54.
Podjela imovine pravne zajednice

(1) Ako je stečajni dužnik u pravnoj zajednici sa trećom osobom (kao npr. suvlasništvo, zajedničko vlasništvo, ortaštvo) razvrgnuće pravne zajednice provodi se izvan stečajnog postupka.

(2) Iz dijela imovine stečajnog dužnika, dobivenog razvrgnućem zajednice, može se tražiti odvojeno namirenje obveza koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice.

(3) U stečajnom postupku su bez učinka ugovorne odredbe kojima se u pravnim zajednicama iz stavka 1. ovoga članka, isključuje trajno ili za određeno vrijeme, pravo na zahtijev razvrgnuća zajednice ili kojima se za to određuje poseban otkazni rok.

Članak 55.
Preuzimanje sporova

(1) Otvaranjem stečajnog postupka prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitražama ukoliko se odnose na stečajnu masu. Prekid traje do zaključenja stečajnog postupka, ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi sukladno odredbama ovoga članka.

(2) Pravne sporove o imovini koja pripada stečajnoj masi, u kojima je stečajni dužnik tužitelj i koji su u vrijeme otvaranja stečajnog postupka u tijeku, stečajni upravitelj i protivna stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze.

(3) Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka i u kojima je stečajni dužnik tuženi, može preuzeti i stečajni upravitelj i protivna stranka, ako se tiču:

1) izlučenja nekog predmeta iz stečajne mase,
2) odvojenog namirenja ili
3) dugova stečajne mase.

(4) Pravne sporove koji se odnose na stečajna tražbine, vjerovnik može nastaviti tek ako stečajni upravitelj na ročištu za ispitivanje ta tražbine ospori.

(5) Ako stečajni upravitelj odmah prizna zahtjev, protivnik može ostvarivati pravo na naknadu troškova parničnog postupka samo kao stečajni vjerovnik.

Članak 56.
Tražbine stečajnih vjerovnika

Stečajni vjerovnici mogu svoje tražbine prema stečajnom dužniku ostvarivati samo u stečajnom postupku.

Članak 57.
Ovrha prije otvaranja stečajnog postupka

Ako stečajni vjerovnik u tijeku posljednjih 60 dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon isteka tog roka tijekom prisilne ovrhe ili prisilnim sudskim osiguranjem stekne razlučno pravo ili neko drugo osiguranje na imovinu stečajnog dužnika koja ulazi u stečajnu masu, to pravo osiguranja otvaranjem stečajnog postupka prestaje.

Članak 58.
Zabrana ovrhe i osiguranja

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka stečajni vjerovnici ne mogu protiv stečajnog dužnika tražiti prisilnu ovrhu niti tražiti osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Postupci iz stavaka 1. ovoga članka, koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, prekidaju se.

(3) Stečajni sudac odlučuje o prigovorima koji budu podneseni na temelju odredaba stavka 1. ovoga članka protiv dopuštenosti prisilne ovrhe.

(4) Nakon otvaranja stečajnog postupka razlučni vjerovnici mogu pokrenuti postupak protiv dužnika da bi izvršili svoja prava ovrhe i osiguranja po općim pravilima ovršnog postupka. Svi prekinuti postupci ovrhe i osiguranja koje su ti vjerovnici pokrenuli prije otvaranja stečajnog postupka, bit će ponovno pokrenuti i vođeni na ovršnom sudu sukladno pravilima ovršnog postupka.

(5) Nakon primitka prijedloga za ovrhu razlučnog povjerioca, sud može odlučiti da se ne pokreće ovršni postupak sukladno stavku 4. ovoga članka, ili ovrhu odložiti ako stečajni upravitelj osigura odgovarajuću zaštitu tražbine razlučnog vjerovnika. Odgovarajuća zaštita razlučne tražbine znači zaštitu koja je priznata odlukom suda pri čemu je vrijednost garancije dovoljna, tako da odlaganje ovršnog postupka neće dovesti do oštećenja vjerovnika na bilo koji način.

Članak 59.
Zabrana ovrhe radi ostvarivanja tražbine prema stečajnoj masi

(1) Prinudna ovrha radi ostvarivanja dugova stečajne mase koja nije zasnovana pravnom radnjom stečajnog upravitelja nije dopuštena u roku od šest mjeseci od dana otvaranja stečajnog postupka.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:

1) obveze stečajne mase iz dvostranoobveznog ugovora čije je ispunjenje izabrao stečajni upravitelj,

2) obveze iz trajnog obligacionog odnosa po istjeku prvog roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao da otkaže ugovor, sukladno ovom zakonu,

3) obveze iz radnog odnosa ili drugog trajnog obligacionog odnosa, ukoliko je stečajni upravitelj tražio ispunjenje protučinidbe u korist stečajne mase.

Članak 60.
Isključivanje stjecanja prava na imovinu koja ulazi u stečajnu masu

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka ne mogu se valjano stjecati prava na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu, čak i u slučaju da se to stjecanje ne temelji na raspolaganju stečajnog dužnika ni na prinudnoj ovrsi ili osiguranju u korist stečajnog vjerovnika.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na slučajeve stjecanja povjerenjem u zemljišne knjige i druge javne registre.

Članak 61.
Zabrana pošte

(1) Ukoliko se to čini potrebnim da bi se razjasnile ili spriječile pravne radnje stečajnog dužnika koje su štetne za vjerovnike, stečajni sudac na zahtjev stečajnog upravitelja ili po službenoj dužnosti, donosi rješenje da se određene ili sve poštanske pošiljke za stečajnog dužnika moraju dostavljati stečajnom upravitelju. To rješenje mora biti obrazloženo.

(2) Stečajni upravitelj ovlašten je otvarati pošiljke koje su mu dostavljene. Pošiljke čiji se sadržaj ne odnosi na stečajnu masu bez odlaganja se moraju dostaviti stečajnom dužniku. Prispjela pošta protokolira se po pravilima o uredskom poslovanju i evidentira njen primitak i njeno uručenje naslovljenoj osobi.

(3) Protiv rješenja o zabrani pošte, stečajni dužnik može uložiti priziv. Stečajni sudac dužan je ukinuti rješenje nakon saslušanja stečajnog upravitelja, ukoliko pretpostavke za nju prestanu da postoje.

Članak 62.
Dužnikove obveze obavještavanja i suradnje

(1) Stečajni dužnik obvezan je stečajnom sudu, stečajnom upravitelju, odboru vjerovnika, i prema naređenju stečajnog suca, skupštini vjerovnika davati obavještenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.

(2) Obavještenja dana prema odredbama stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti u kaznenom ili prekršajnom postupku protiv stečajnog dužnika ili njegovih bliskih srodnika, samo uz njegov pristanak.

(3) Stečajni dužnik je dužan stečajnom upravitelju predati svu potrebnu dokumentaciju i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka.

(4) Stečajni dužnik je obvezan po naređenju stečajnog suca u svako doba staviti se na raspolaganje kako bi ispunio svoje obveze obavještavanja i suradnje. On je dužan susprezati se od svih radnji koje su protivne ispunjavanju ovih obveza.

(5) Ako se to za pribavljanje istinitih iskaza čini potrebnim, stečajni sudac će naložiti stečajnom dužniku da na zapisnik pred stečajnim sucem iskaže da je traženu informaciju dao točno i potpuno prema najboljem znanju i savjesti.

(6) Stečajni sudac može protiv stečajnog dužnika odrediti prinudne mjere u slučaju da:

1) stečajni dužnik odbija davanje informacije ili iskaza o potpunosti danih podataka ili suradnju sa stečajnim upraviteljem u ispunjavanju njegovih zadataka,
2) unatoč nalogu suda izbjegava ili namjerava izbjeći davanje obavještenja i suradnju, a osobito ako unatoč zabrane udaljavanja priprema se za bjekstvo,
3) ako je to potrebno, za sprječavanje radnji stečajnog dužnika koje su protivne ispunjavanju njegovih obveza obavještavanja i sudjelovanja, a osobito radi osiguranja stečajne mase.

(7) Određivanje sredstava prinude, njihovo provođenje, kao i pravni lijekovi protiv određivanja sredstava prisile vrše se na temelju Članka 10. st. od 2. do 5. ovoga zakona.

Članak 63.
Zastupnici tijela

(1) U slučaju da je stečajni dužnik pravna osoba, odredbe čl. 61. i 62. ovoga zakona, shodno se primjenjuju na članove njegove uprave ili nadzornog tijela, kao i na članove koji odgovaraju svojom imovinom u slučaju da su ovlašteni za zastupanje.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na osobe koje su navedene dužnosti napustile prije više od dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 64.
Lična odgovornost članova društva

Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva na temelju njihove lične odgovornosti, koji proizilaze iz odredbi ovoga ili nekog drugog zakona, za vrijeme stečajnog postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.

1. Ispunjenje pravnih poslova

Članak 65.
Pravo stečajnog upravitelja na izbor

(1) Stečajni upravitelj može, ako stečajni dužnik ili njegov saugovarač u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nisu ispunili ili nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobvezujući ugovor, umjesto stečajnog dužnika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge strane.

(2) Stečajni upravitelj dužan je bez odlaganja iskazati namjerava li zatražiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na vršenje prava izbora. U protivnom, stečajni upravitelj ne može zahtijevati ispunjenje.

(3) Ako stečajni upravitelj odbije ispunjenje, druga strana može da ostvaruje svoju tražbinu zbog neispunjenja samo kao stečajni vjerovnik.

Članak 66.
Fiksni poslovi

(1) Ako je vrijeme ispunjenja obveza iz fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja stečajnog postupka, ne može se birati ispunjenje.

(2) Druga ugovorna strana stečajnog dužnika može tražiti naknadu zbog neispunjenja kao stečajni vjerovnik.

(3) Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici između ugovorene i tržišne cijene koja u mjestu ispunjenja važi za fiksne ugovore na dan otvaranja stečajnog postupka.

Članak 67.
Djeljive činidbe

Ako je dugovana činidba djeljiva, te ako je druga ugovorna strana svoju činidbu u vrijeme otvaranja stečajnog postupka već djelomično ispunila, ona će svoju tražbinu na protučinidbu koja odgovara njenoj djelomično ispunjenoj činidbi moći ostvariti kao stečajni vjerovnik, čak i u slučaju da stečajni upravitelj zahtijeva ispunjenje preostalog dijela činidbe.Druga ugovorna strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protučinidbu iz stečajne mase zahtijevati povrat onoga što je djelomičnim ispunjenjem njene činidbe prešlo u imovinu stečajnog dužnika prije otvaranja stečajnog postupka.

Članak 68.
Predbilježba

(1) Ukoliko je u zemljišnu knjigu upisana predbilježba radi osiguranja zahtjeva za stjecanje ili ukidanje prava na nekoj dužnikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist stečajnog dužnika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadržaja ili reda tog prava, vjerovnik svoju tražbinu može namiriti kao vjerovnik stečajne mase. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo daljnje obveze prema vjerovniku, pa ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se na odgovarajući način i na predbilježbe upisane u druge javne registre, kao što su npr. upisnik brodova i aviona.

Članak 69.
Zadržavanje prava vlasništva

(1) Ako je stečajni dužnik prije otvaranja stečajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadržavanje prava vlasništva i kupcu stvar predao u posjed, kupac može tražiti ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je stečajni dužnik preuzeo i daljnje obveze prema kupcu te ih u cijelosti ili djelomično nije ispunio.

(2) Ako je prije otvaranja stečajnog postupka stečajni dužnik pokretnu stvar kupio uz zadržavanje prava vlasništva i stvar od prodavača dobio u posjed, stečajni upravitelj ima pravo na izbor sukladno sa odredbama članka 65. ovoga zakona.

Članak 70.
Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetima

(1) Najamni i zakupni odnosi stečajnog dužnika nad nepokretnim predmetima ili prostorijama postoje i dalje s djejstvom za stečajnu masu.

(2) Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja stečajnog postupka druga ugovorna strana može ostvarivati samo kao stečajni vjerovnik.

Članak 71.
Stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac

(1) Ako je stečajni dužnik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili prostorije prije otvaranja stečajnog postupka raspolagao tražbinama iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se odnose na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec koji teče u vrijeme otvaranja stečajnog postupka. Ako je otvaranje stečajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu, raspolaganje proizvodi pravni učinak i za sljedeći kalendarski mjesec.

(2) Raspolaganje iz stavka 1. ovoga članka smatra se naročito naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prisilne ovrhe izjednačeno je sa raspolaganjem na temelju ugovora.

(3) Najmoprimac ili zakupac može tražbinu najamnine, odnosno zakupnine za period naveden u stavku 1. ovoga članka prebiti sa tražbinom koje mu pripada prema stečajnom dužniku. Ova odredba ne utječe na primjenu odredaba članka 78. i članka 79. toč. od 2. do 4. ovoga zakona.

Članak 72.
Stečajni dužnik kao najmoprimac i zakupac

(1) Najam ili zakup nekretnine ili prostorije u koju je stečajni dužnik ušao kao najmoprimac ili zakupoprimac, stečajni upravitelj može otkazati, bez obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz otkazni rok od dva mjeseca. Ako stečajni upravitelj izjavi otkaz, druga strana može kao stečajni vjerovnik da zahtijeva naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.

(2) Ako stečajni dužnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka nije stupio u posjed nekretnine ili prostorije, stečajni upravitelj i druga strana mogu odustati od ugovora. Ako stečajni upravitelj odustane od ugovora, druga ugovorna strana može kao stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. Svaka strana dužna je u roku od 15 dana obavijestiti drugu stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi pravo na odustanak od ugovora.

Članak 73.
Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupu

Najamni ili zakupni odnos koji je stečajni dužnik zasnovao kao najmoprimac ili zakupac druga strana ne može otkazati nakon prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zbog:

1) odocnjenja u plaćanju najamnine ili zakupnine koja je nastupila u vrijeme prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka,
2) pogoršanja imovinskih odnosa stečajnog dužnika.

Članak 74.
Ugovori o radu

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka ne prestaju ugovori o radu zaposlenika stečajnog dužnika.
(2) Otvaranje stečajnog postupka je opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Otkazni rok iznosi 30 dana.
(3) Ako uposlenik smatra da otkaz njegova radnog odnosa nije pravno valjan, može tražiti zaštitu svojih prava, sukladno odredbama Zakona o radu.
(4) Stečajni upravitelj može, na temelju odobrenja stečajnog suca, zaključiti nove ugovore o radu na određeno vrijeme s osobama koje su potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje stečajnog postupka.
(5) Plaće i ostala pitanja iz radnog odnosa određuje stečajni upravitelj, na temelju odobrenja stečajnog suca, sukladno zakonu i kolektivnom ugovoru.
(6) Plaće i ostala primanja iz radnog odnosa, iz stavka 4. ovoga članka, namiruju se kao obveze stečajne mase.
(7) Zahtjevi koji za zaposlenike mogu nastati na temelju prestanka ugovora o radu, poput naknade štete zbog prijevremenog prestanka ugovora o radu ili otpremnine, mogu se ostvariti samo kao stečajne tražbine općeg isplatnog reda, sukladno članku 32. ovoga zakona.

Članak 75.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova

(1) Nalog stečajnog dužnika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2) Nalogoprimac je dužan radi otklanjanja štete da nastaviti s obavljanjem posla i nakon otvaranja stečajnog postupka sve dok stečajni upravitelj ne preuzme obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji. Tražbine nalogoprimca nastale nastavljanjem obavljanja posla nakon otvaranja stečajnog postupka namiruju se kao tražbine vjerovnika stečajne mase.

(3) Ako nalogoprimac koji bez svoje krivnje nije doznao za otvaranje stečajnog postupka nastavi sa obavljanjem posla, smatrat će se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje tražbine u svezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao stečajni vjerovnik.

Članak 76.
Prestanak punomoći

(1) Punomoć stečajnog dužnika koja se odnosi na imovinu koja ulazi u stečajnu masu prestaje otvaranjem stečajnog postupka.

(2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova prema članku 75. stavak 2. ovoga zakona dalje postoji, smatra se da dalje postoji i punomoć dana na temelju tog ugovornog odnosa.

(3) Punomoćnik koji bez svoje krivnje ne zna za otvaranje stečajnog postupka ne odgovara za štetu, ako zakonom nije drugačije određeno.

Članak 77.
Nedopuštene odredbe ugovora

Ništave su ugovorne odredbe kojima se unaprijed isključuje ili ograničava primjena odredaba čl. od 65. do 76. ovoga zakona.

1. Prebijanje i pobijanje

Članak 78.
Dopuštenost prebijanja tražbine

(1) Ako je stečajni vjerovnik u vrijeme otvaranja stečajnog postupka imao na temelju zakona ili ugovora pravo na prebijanje, otvaranje stečajnog postupka nema utjecaja na to njegovo pravo.

(2) Ako je u vrijeme otvaranja stečajnog postupka tražbine koja se treba prebiti vezano za odložni uvjet, do prebijanja će doći tek kada se taj uvjet ispuni. Vjerovnik koji ima tražbinu pod odložnim uvjetom može spriječiti realizaciju protutražbine stečajnog upravitelja ako pruži odgovarajuće osiguranje.

(3) Prebijanje nije isključeno time što tražbine glase na različite valute ili obračunske jedinice ako se ove valute ili obračunske jedinice u mjestu plaćanja tražbine s kojim se vrši prebijanje mogu slobodno mijenjati. Preračunavanje se vrši prema kursnoj vrijednosti koja vrijedi u mjestu plaćanja u vrijeme dobijanja iskaza o prebijanju.

Članak 79.
Nedopuštenost prebijanja tražbine

Prebijanje tražbine je nedopušteno ako:

1) je obveza stečajnog vjerovnika prema stečajnoj masi nastala nakon otvaranja stečajnog postupka,

2) je stečajni vjerovnik svoju tražbinu nakon otvaranja postupka stekao od nekog drugog vjerovnika,

3) je stečajni vjerovnik stekao mogućnost prebijanja pravnom radnjom koja se može pobijati,

4) vjerovnik, čija tražbina treba biti ispunjena iz imovine stečajnog dužnika koja ne ulazi u stečajnu masu, duguje nešto stečajnoj masi,

5) ja vjerovnik povezana osoba u smislu članka 87. ovoga zakona, a stečajnom dužniku prema toj osobi pripada neka tražbina koja je nastala ili dospjela u razdoblju od šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, osim ako vjerovnik ne dokaže da u trenutku nastanka mogućnosti prebijanja nije znao za prijeteću platežnu nesposobnost ili nastalu platežnu nesposobnost stečajnog dužnika.

Članak 80.
Opća odredba o pobijanju

(1) Sukladno odredbama ovoga zakona, pobijati se mogu pravne radnje poduzete prije otvaranja stečajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje vjerovnika (oštećenje vjerovnika), odnosno kojima se pojedini vjerovnici stavljaju u povoljniji položaj (pogodovanje vjerovnika).

(2) Pravna radnja smatra se poduzetom u trenutku u kojemu nastupaju njena pravna djejstva. Za pravnu radnju ograničenu rokom ili uvjetom ne uzima se u obzir nastupanje uvjeta ili roka.

(3) S pravnom radnjom je izjednačeno propuštanje, kao i mjere prisilne ovrhe.

Članak 81.
Opći razlozi pobijanja

(1) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom vjerovniku osiguranje ili namirenje ako je:

1) je poduzeta u posljednjih šest mjeseci prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, ako je u vrijeme radnje stečajni dužnik bio platežno nesposoban ili ako je vjerovnik u to vrijeme znao za platežnu nesposobnost ili to iz grube nepažnje nije znao ili

2) je poduzeta nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i ako je vjerovnik u vrijeme radnje znao za platežnu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ili to iz grube nepažnje nije znao.

(2) Pobijati se može pravna radnja koja je dala ili omogućila stečajnom vjerovniku neuobičajeno osiguranje ili namirenje, kao što je namirenje koje on nije ili nije na taj način, ili u to vrijeme imao pravo zahtijevati ako:

1) je pravna radnja poduzeta u posljednjem mjesecu prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon podnošenja ovoga prijedloga,

2) je pravna radnja poduzeta u tijeku trećeg ili drugog mjeseca prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i stečajni dužnik je u vrijeme pravne radnje bio platežno nesposoban.

(3) Smatrat će se da je vjerovnik znao za nesposobnost za plaćanje ili za prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se nužno moralo zaključiti da postoji nesposobnost za plaćanje ili da je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4) Za osobu koja je sa stečajnim dužnikom bila povezana u vrijeme poduzimanja pravne radnje, shodno odredbi članka 87. ovoga zakona, pretpostavlja se da je znala za nesposobnost za plaćanje ili prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 82.
Pobijanje pravnih radnji bez naknade

(1) Pravna radnja stečajnog dužnika bez naknade ili uz neznatnu naknadu može se pobijati, osim ako je poduzeta pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.

(2) Smatra se kako postoji pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu onda kada je stečajni dužnik odustao od neke imovne vrijednosti, a da za to nije primio odgovarajuću protučinidbu kao naknadu.

(3) Ako se radi o uobičajenom prigodnom poklonu neznatne vrijednosti radnja se ne može pobijati.

Članak 83.
Namjerno oštećenje

Pobijati se može pravna radnja stečajnog dužnika koju je on poduzeo u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga roka s namjerom da ošteti vjerovnika, pod uvjetom da je druga ugovorna strana znala u vrijeme poduzimanja radnje za namjeru stečajnog dužnika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je znala da stečajnom dužniku prijeti nesposobnost za plaćanje i da se radnjom oštećuju vjerovnici.

Članak 84.
Zajam kojim se nadomiješta kapital

(1) Zajam kojim se nadomiješta kapital postoji onda ako neki član društva u određenom vremenu kada je nastupila kriza društva, društvu odobri zajam, u kojemu bi ponašanje članova društva kao dobrih gospodarstvenika nalagalo unošenje vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju zajma.

(2) Pravna radnja kojom se za tražbinu člana društva za vraćanje zajma kojim se nadomješta kapital ili za neku njemu odgovarajuću tražbinu dalo osiguranje, i to ako je radnja bila poduzeta u posljednjih pet godina prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon tog roka, može se pobijati.

(3) Pravna radnja kojom je za tražbinu nekog članka društva na povrat zajma koji nadomješta kapital osigurano namirenje, ako je radnja bila poduzeta u posljednjoj godini prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon tog roka, može se pobijati.

Članak 85.
Pokretanje postupka pobijanja

(1) Ovlašten na pobijanje pravnih radnji iz članka 80. ovoga zakona, je stečajni upravitelj u ime stečajnog dužnika.

(2) Pravne radnje mogu pobijati i vjerovnici, pod uvjetom da stečajni upravitelj na poziv vjerovnika ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od vjerovnika.

(3) Tužba za pobijanje pravnih radnji može se podnijeti u roku od dvije godine od otvaranja stečajnog postupka. Pravna radnja može se pobijati i istjecanjem protutužbe ili prigovora u parnici i u tom slučaju ne važi navedeni rok.

(4) Tužba iz stavka 1. ovoga čanka podnosi se protiv osoba prema kojima je ili u čiju je korist radnja pobijanja poduzeta.

(5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati, pobijana pravna radnja je bez učinka prema stečajnoj masi i protivna je strana dužna vratiti u stečajnu masu sve imovne koristi stečene na temelju pobijane radnje.

(6) Primatelj činidbe bez naknade ili uz neznatnu naknadu mora vratiti ono što je primio samo ako je time obogaćen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom činidbom oštećuju vjerovnici.

Članak 86.
Protuzahtjevi protivnika pobijanja

(1) Ako protivnik pobijanja vrati ono što je stekao na temelju pobojne radnje, njegova tražbina ponovno oživljava.

(2) Protučinidba će se isplatiti iz stečajne mase ako je ona još prisutna u masi i može se izdvojiti iz nje, ili ako je masa obogaćena za vrijednost te činidbe. Protivnik pobijanja može svoje pravo na povrat protučinidbe ostvariti kao stečajni vjerovnik.

Članak 87.
Povezana osoba

(1) Povezanim osobama stečajnog dužnika pojedinca, u smislu ovoga zakona, smatraju se:

1) bračni drug stečajnog dužnika, čak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako je prestao u posljednjoj godini prije poduzimanja radnje,

2) srodnici stečajnog dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavaka u pravoj liniji, te braća i sestre odnosno polubraća i polusestre stečajnog dužnika ili bračnog druga iz točke 1. ovoga stavka, kao i bračni drugovi tih osoba,

3) osobe koje žive u kućanstvu sa stečajnim dužnikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji živjeli u kućanstvu sa stečajnim dužnikom.

(2) Povezanim osobama stečajnog dužnika ili pravne osobe, u smislu ovoga zakona, smatraju se:

1) članovi upravnih i nadzornih tijela i osobno odgovorni članovi stečajnog dužnika, kao i osobe koje u kapitalu stečajnog dužnika učestvuju s više od 10 %,

2) osoba ili društvo koje zbog svoje položajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa stečajnim dužnikom imaju priliku biti upoznati s gospodarskim položajem stečajnog dužnika,

3) osoba koja stoji u osobnoj vezi, opisanoj u stavku 1. ovoga članka, s jednom od osoba iz toč. 1. ili 2. ovoga stavka zakonom obvezna na čuvanje tajne o poslovima stečajnog dužnika,

4) treće osobe koje su, faktično, u poziciji da na stečajnog dužnika vrše utjecaj koji je izjednačen s utjecajem člana društva sa većinskim udjelom ili tijela za zastupanje. Ako se kod navedenih trećih osoba radi o pravnim osobama, ovo vrijedi i za tijela ovlaštena za zastupanje trećih osoba.

5. UPRAVLJANJE I UNOVČAVANJE STEČAJNE MASE
6. Osiguranje stečajne mase

Članak 88.
Preuzimanje stečajne mase

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni upravitelj je dužan ući u posjed cjelokupne imovine koja ulazi u stečajnu masu i njome upravljati.

(2) Stečajni upravitelj može na temelju ovršnog rješenja o otvaranju stečajnog postupka zahtijevati od suda da naredi stečajnom dužniku predaju stvari i odredi ovrhu radnje kojima će se ta naredba prisilno ostvariti. Uz nalog za predaju sud može po službenoj dužnosti odrediti i mjere prisile protiv zastupnika, koji po zakonu zastupa dužnika – pravnu osobu ili dužnika – pojedinca iz članka 62. ovoga zakona.

Članak 89.
Računi stečajnog dužnika

(1) Danom otvaranja stečajnog postupka gase se računi stečajnog dužnika i prestaju prava osoba koja su bila ovlaštena da raspolažu imovinom stečajnog dužnika na tim računima.

(2) Stečajni upravitelj otvorit će nove račune stečajnog dužnika i odrediti osobe koje će biti ovlaštene da raspolažu sredstvima na tim računima.

(3) Sredstva s ugašenih računa prenijet će se na nove račune.

Članak 90.
Tvrtka stečajnog dužnika

Nakon otvaranja stečajnog postupka, uz tvrtku ili naziv stečajnog dužnika dodaje se oznaka “u stečaju”.

Članak 91.
Predmeti od vrijednosti

(1) Odbor vjerovnika može odrediti gdje će se i pod kojim uvjetima pohraniti ili uložiti gotov novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti može donijeti stečajni sudac ako odbor vjerovnika nije utemeljen ili ako još nije donio odgovarajuću odluku.

(2) Ako je utemeljen odbor vjerovnika, stečajni upravitelj ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloženi novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno s njim potpiše jedan član odbora vjerovnika. Upute koje je stečajni upravitelj dao glede pohrane ili ulaganja imaju pravno djejstvo samo ako ih je potpisao i jedan član odbora vjerovnika.

(3) Skupština vjerovnika može glede pohrane i ulaganja donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovoga članka.

Članak 92.
Pečaćenje

Stečajni upravitelj može radi osiguranja stvari koje ulaze u stečajnu masu zatražiti da službeno osoba suda popiše i zapečati dužnikove stvari.

Članak 93.
Popis predmeta stečajne mase

(1) Stečajni upravitelj dužan je da sastaviti popis predmeta stečajne mase.

(2) Za svaki predmet potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome hoće li dužnikovo poduzeće nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je navesti obje vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih dijelova imovine može se povjeriti vještacima.

Članak 94.
Popis vjerovnika

(1) Stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih dužnikovih vjerovnika za koje je saznao iz knjige i poslovne dokumentacije stečajnog dužnika, prijave njihovih tražbina ili na koji drugi način.

(2) U popisu se odvojeno vode vjerovnici s pravom odvojenog namirenja i stečajni vjerovnici po pojedinim isplatnim redovima. Za svakog vjerovnika potrebno je navesti adresu, kao i temelj i iznos njegove tražbine. Za razlučne vjerovnike potrebno je dodano označiti i predmet na kojemu postoji razlučno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji vjerovnik neće biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa vjerovnika stečajni upravitelj može, po potrebi, povjeriti i vještacima.

(3) U popisu će se navesti koje su mogućnosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i visinu obveza stečajne mase za slučaj uzastopnog i neprekinutog unovčenja imovine stečajnog dužnika.

Članak 95.
Pregled imovine

(1) U roku koji ne može biti dulji od 45 dana od dana imenovanja, stečajni upravitelj je dužan napraviti uređen pregled u kojemu se nabrajaju i međusobno uređuju predmeti koji čine stečajnu masu i obveze stečajnog dužnika sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka. Pregled imovine mora sadržavati procjenu s kojim dijelom stečajne mase se može računati u stečajnom postupku za namirenje vjerovnika stečajnog dužnika.

(2) Stečajni sudac će na zahtjev stečajnog upravitelja ili nekog vjerovnika naložiti odgovornim osobama stečajnog dužnika da nakon sačinjavanja pregleda imovine dadne iskaz pred stečajnim sucem o tomu jesu li u pregledu imovine u cijelosti navedeni predmeti i obveze.

Članak 96.
Stavljanje popisa i pregleda na uvid

Popis predmeta stečajne mase i popis vjerovnika, kao i pregled imovine, stečajni upravitelj je dužan izložiti u službenim prostorijama suda najkasnije osam dana prije izvještajnog ročišta.

Članak 97.
Poslovne knjige i porezne obveze

(1) Poslovne knjige stečajnog dužnika nakon otvaranja stečajnog postupka vodi stečajni upravitelj ili osoba koju on odredi.

(2) Otvaranjem stečajnog postupka započinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvještajnog ročišta ne uračunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje završnog računa.

(3) Revizora za ocjenu završnog računa u stečajnom postupku postavlja stečajni sudac nakon što je omogućio stečajnom upravitelju i odboru vjerovnika da se očituju o osobi koja treba biti postavljena za revizora.

1. Odluka o unovčenju stečajne mase

Članak 98.
Izvještajno ročište

(1) Na izvještajnom ročištu stečajni upravitelj je dužan podnijeti izvješće o ekonomskom stanju stečajnog dužnika i uzrocima tog stanja. Stečajni upravitelj je posebice dužan se očitovati postoje li izgledi da se poslovanje stečajnog dužnika nastavi u cijelosti ili djelomično, koje mogućnosti postoje za prijedlog reorganiziranja i koje bi posljedice u danom slučaju nastupile po namirenje vjerovnika.

(2) Stečajnom dužniku i vjerovnicima će se na izvještajnom ročištu omogućit da se očituju o izvješću stečajnog upravitelja.

Članak 99.
Odluka o daljnjem poslovanju stečajnog dužnika

(1) Skupština vjerovnika odlučuje na izvještajnom ročištu da li će se poslovanje stečajnog dužnika obustaviti ili privremeno nastaviti. Vjerovnici mogu stečajnom upravitelju dati nalog da izradi prijedlog reorganiziranja i odrediti cilj koji se planom reorganiziranja ima postići. Vjerovnici mogu na kasnijim ročištima mijenjati svoje odluke.

(2) Skupština vjerovnika određuje način i uvjete unovčavanja dužnikove imovine.

Članak 100.
Obustava poslovanja prije odluke vjerovnika

(1) Ako stečajni upravitelj smatra da poslovanje stečajnog dužnika treba obustaviti prije izvještajnog ročišta, dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika, ako je on utemeljen.

(2) Prije nego što odbor vjerovnika donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor vjerovnika nije utemeljen, stečajni upravitelj je prije obustave poslovanja dužan o tomu obavijesti stečajnog dužnika. Stečajni sudac će na zahtjev stečajnog dužnika i nakon što sasluša stečajnog upravitelja, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez znatnog smanjenja stečajne mase može odgoditi do izvještajnog ročišta.

Članak 101.
Unovčavanje stečajne mase

(1) Nakon izvještajnog ročišta stečajni upravitelj je dužan bez odlaganja unovčiti imovinu koja ulazi u stečajnu masu, ako to nije u oprečnosti s odlukom skupštine vjerovnika.

(2) Prilikom unovčenja imovine stečajne mase stečajni upravitelj je dužan pridržavati se odluke skupštine ili odbora vjerovnika o uvjetima i načinu prodaje.

Članak 102.
Unovčavanje nekretnina

(1) Nekretnine se unovčavaju po odredbama ovršnog postupka za ovrhu o nepokretnosti, a ako ne uspije na taj način, stečajni upravitelj može ih unovčiti slobodnom pogodbom.

(2) Ako je pokušaj unovčenja određene nekretnine ostao bezuspješan, stečajni upravitelj može tu nekretninu izdvojiti iz stečajne mase tako što će je predati vjerovnicima srazmjerno njihovim tražbinama, ako ju oni prihvate.

(3) Imovina koja se nije mogla rasporediti vjerovnicima, u smislu stava 2. ovoga članka, predaje se osobama koje imaju udjela u stečajnom dužniku, ako je on pravna osoba, odnosno dužniku – pojedincu.

(4) Ako su nekretnine opterećene razlučnim pravom, za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je suglasnost razlučnog vjerovnika. Iz dijela dobivenog prodajom koji pripada razlučnom vjerovniku izdvaja se 5 % za stečajnu masu.

(5) Razlučni vjerovnik ima pravo pogledati stvar.

Članak 103.
Unovčavanje pokretnih stvari i prava

(1) Stečajni upravitelj može unovčiti pokretne stvari na kojima postoji razlučno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svojem posjedu.

(2) Stečajni upravitelj može naplatiti ili na drugi način unovčiti tražbinu koju je stečajni dužnik ustupio ili založio radi osiguranja nekog prava.

(3) Ako stečajni upravitelj ima pravo na unovčenje pokretne stvari sukladno stavku 1. ovoga članka, dužan je razlučnom vjerovniku, na njegov zahtjev, dati obavijest o stanju te stvari. Umjesto obavijesti on može dopustiti da vjerovnik razgleda stvar.

(4) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za naplatu tražbine, sukladno stavku 2. ovoga članka dužan je razlučnom vjerovniku, na njegov zahtjev, dati obavijest o tražbini. Umjesto obavijesti, on može vjerovniku može dopustiti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju stečajnog dužnika.

Članak 104.
Obavijest o namjeri otuđenja

(1) Prije nego stečajni upravitelj otuđi trećoj osobi pokretnu stvar ili pravo na čije unovčavanje je ovlašten sukladno članku 103. ovoga zakona, dužan je razlučnog vjerovnika obavijestiti na koji način namjerava da otuđi taj predmet. On je dužan vjerovniku dati priliku da u roku od osam dana predloži povoljnije unovčenje predmeta uz predočavanje konkretne ponude s uputom na platežnu sposobnost kupca.

(2) Ako razlučni vjerovnik u roku iz stavka 1. ovoga članka ili pravodobno prije otuđenja, predloži povoljniju mogućnost unovčavanja, stečajni upravitelj je dužan iskoristiti mogućnost unovčavanja koju je naveo vjerovnik ili ga dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio.

(3) Druga mogućnost unovčavanja može se sastojati i u tome da razlučni vjerovnik sam preuzme predmet.

Članak 105.
Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih
stvari na kojima postoji razlučno pravo

(1) Nakon što stečajni upravitelj proda pokretnu stvar ili pravo, ostvareni iznos od prodaje će se najprije koristiti za namirenje troškova stečajne mase vezanih za identificiranje prava i unovčavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristit će se za namirenje razlučnih vjerovnika bez odlaganja.

(2) Ako je stvar spomenutu u članku 103. ovoga zakona stečajni upravitelj prenio na vjerovnika, vjerovnik će biti obvezan da u stečajnu masu uplati iznos potreban za namirenje troškova utvrđivanja prava tražbine i za plaćanje poreza kojima je takva prodaja opterećena.

(3) Troškovi iz stavka 2. ovoga članka, kao i troškovi identificiranja stvari i određivanja razlučnih prava vezanih za nju, određuju se paušalno u iznosu od 5% od ostvarene prodajne cijene.

(4) Ako stvarni troškovi budu viši od paušalne stope od 5%, odredit će se u stvarnoj visini. Ako je zbog unovčavanja stečajna masa opterećena porezom, iznos tog poreza pridodaje se troškovima unovčavanja.

Članak 106.
Zaštita vjerovnika od odugovlačenja unovčavanja

Ako je stečajni upravitelj ovlašten za unovčavanje predmeta na komu postoji razlučno pravo i ako odugovlači unovčavanje nakon izvještajnog ročišta, vjerovniku se mora iz stečajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovčavanju.

Članak 107.
Unovčavanje od vjerovnika

(1) Vjerovnik je ovlašten za unovčavanje pokretne stvari ili tražbine na kojoj postoji razlučno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je stečajni upravitelj prepustio potraživanje na unovčavanje.

(2) Na zahtjev stečajnog upravitelja i nakon saslušanja povjerioca stečajni sudac može odrediti rok, unutar kojeg vjerovnik mora unovčiti predmet. Nakon protjecanja toga roka pravo na unovčavanje stječe stečajni upravitelj.

Članak 108.
Pravne radnje od posebne važnosti

(1) Stečajni upravitelj dužan je pribaviti suglasnost odbora vjerovnika za pravne radnje koje su od posebne važnosti za stečajni postupak. Ako odbor vjerovnika nije utemeljen, suglasnost daje skupština vjerovnika.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka potrebna je osobito ako se namjerava:

1) otuđiti poduzeće ili neki pogon, robno skladište u cjelini, nekretnina, brodovi, zrakoplovi, udjel stečajnog dužnika u nekom drugom poduzeću koje treba služiti uspostavljanju trajne veze s tim poduzećem, ili pravo na povremena primanja,

2) uzeti zajam kojim bi stečajna masa bila znato opterećena,

3) pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti ili se radi rješavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava sklopiti nagodba ili ugovor o odabranom sudu.

Članak 109.
Pravna valjanost radnje

Kršenje odredbe članka 108. ovoga zakona ne utiče na pravnu valjanost radnje stečajnog upravitelja.

6. NAMIRENJE VJEROVNIKA

Članak 110.
Prijava tražbine

(1) Vjerovnik pismeno prijavljuje svoja tražbine stečajnom sudu. U prijavi se navodi:

1) tvrtka i sjedište odnosno ime, prebivalište ili boravište vjerovnika;

2) pravni temelj i iznos tražbine;

3) broj žiro-računa ili nekog drugog računa vjerovnika.

(2) Vjerovnici koji imaju tražbinu u stranoj valuti prijavljuju ih u domaćoj valuti.

(3) Stečajni upravitelj sastavit će popis svih tražbina uposlenika i ranijih uposlenika stečajnog dužnika dospjelih do otvaranja stečaja i predočiti im na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka. Uposlenici i raniji uposlenici mogu prijaviti razliku svojih tražbina ako smatraju da popisom stečajnog upravitelja njihove tražbine nisu u cijelosti obuhvaćene.

(4) Ako se prijavljuju tražbine o kojima je u tijeku parnični postupak, u prijavi se navodi sud pred kojim se vodi taj postupak uz navođenje broja predmeta.

(5) Razlučni povjerioci označavaju u prijavi dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojega njihova tražbine po predviđanju neće biti pokrivena tim razlučnim pravom.

(6) Izlučni povjerioci označavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.

(7) Tražbine nižerangiranih vjerovnika prijavljuju se samo ukoliko stečajni sudac posebno pozove na prijavljivanje tih tražbine. U prijavi takvih tražbine naznačuje se da se radi o potraživanju nižeg isplatnog reda, kao i rang na koji vjerovnik ima pravo. U protivnom, nižerangirane tražbine neće biti uzete u obzir prilikom diobe.

(8) Stečajni vjerovnici podnose prijavu svojih tražbina u dva primjerka s dokazima o utemeljenosti tražbine.

Članak 111.
Tabela

Stečajni sud dužan je svaku prijavljenu tražbinu sa podacima navedenim u članku 110. ovoga zakona unijeti u tabelu. Tabela se zajedno s priloženim prijavama i ispravama izlaže u službenim prostorijama suda na uvid svim sudionicima najmanje osam dana prije ročišta za ispitivanje.

Članak 112.
Tijek ispitnog ročišta

(1) Prijavljene tražbine vjerovnika ispituje stečajni sudac na ročištu za ispitivanje tražbine.

(2) Na ročištu za ispitivanje tražbine sudjeluju stečajni upravitelj, vjerovnici koji su prijavili svoju tražbinu, kao i druge osobe koje, s obzirom na poslove koje su obavljali kod stečajnog dužnika mogu pružiti podatke o postojanju i visini prijavljenih tražbina.

(3) Ročište za ispitivanje tražbine održat će se i ako mu ne budu nazočni svi vjerovnici koji su prijavili svoja tražbine, a uredno su pozvani.

Članak 113.
Naknadne prijave

(1) Tražbine prijavljena nakon isteka roka za prijavljivanje mogu se ispitati na ispitnom ročištu, ako to predloži stečajni upravitelj.

(2) Tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavu koje nisu ispitane na ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne poslije objave poziva za završno ročište, mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta koja će, na prijedlog vjerovnika koji nisu blagovremeno prijavili svoju tražbinu, odrediti stečajni sudac rješenjem, uz uvjet da u roku od 15 dana solidarno uplate predujam za pokriće troškova tog ročišta. Ako se predujam ne uplati u roku, posebno ispitno ročište se neće održati, a neblagovremene prijave će biti odbačene.
(3) Vjerovnici čije se tražbine naknadno ispituju nisu dužni naknaditi troškove postupka drugim vjerovnicima.

(4) Prijave podnesene nakon istjeka rokova iz stavka 2. ovoga članka, odbacit će se.

(5) O odbacivanju neblagovremeno podnesenih prijava iz st. 2. i 4. ovoga članka, odlučuje rješenjem stečajni sudac. Rješenje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i dostavlja podnositelju prijave, stečajnom upravitelju i stečajnom vjerovniku koji je predložio odbacivanje prijave.

(6) Protiv rješenja o odbacivanju prijave pravo na priziv ima podnositelj prijave, a protiv rješenja kojime je utvrđeno da je naknadno podnesena prijava pravodobna, stečajni upravitelj i bilo koji od stečajnih vjerovnika.

(7) Ako je sud, sukladno sa odredbama članka 110. ovoga zakona, pozvao vjerovnike nižih isplatnih redova da prijave svoje tražbine tako da rok određen za te prijave istječe kasnije od osam dana prije ispitnog ročišta, na trošak stečajne mase odredit će se posebno ispitno ročište.

(8) Poziv za posebno ispitno ročište se objavljuje. Na to se ročište posebno pozivaju stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.

Članak 114.
Uvjeti i djejstva utvrđivanja

(1) Stečajni upravitelj mora izjaviti da li potraživanje priznaje ili ga osporava. Ako razlučni vjerovnici prijavljuju svoja tražbine kao stečajni vjerovnici, sukladno članku 39. ovoga zakona, stečajni upravitelj može utvrditi takve tražbine određujući da takav vjerovnik mora dokazati u kojoj mjeri dobro, koje služi za osiguranje, nije dovoljno za namirenje.

(2) Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog vjerovnika ne sprječava priznavanje. Stečajni sudac u listu s tabelom unosi bilješku o rezultatu ispitivanja i tko je uložio prigovor.

(3) Glede iznosa i ranga priznatih tražbina, upis u tabelu ima djejstvo kao pravomoćna presuda.

(4) Greške u pisanju i ostale bjelodane greške u tabeli se moraju po službenoj dužnosti ispraviti.

(5) Ako stečajni vjerovnik naknadno prijavi svoju tražbinu u manjem iznosu, to će se pribilježiti u tabeli. Stečajni upravitelj može osporene tražbine na ročištu za ispitivanje na zahtjev stečajnog vjerovnika, priznati na naknadnom ročištu za ispitivanje. Tražbine osporene na ročištu za ispitivanje stečajni upravitelj može naknadno priznati pisanim saopćenjem stečajnom sudu.

Članak 115.
Sporna tražbine

Ako je stečajni upravitelj osporio neku tražbinu, vjerovnik se upućuje na parnicu radi utvrđenja osporene tražbine. Ukoliko je osporena tražbina za koju postoji ovršni naslov, stečajni upravitelj dužan je podići tužbu da dokaže utemeljenost osporavanja. Ako su stečajni dužnik ili vjerovnik na ročištu za ispitivanje osporili prijavljenu tražbinu mogu pokrenuti parnicu da dokažu utemeljenost osporavanja. Stranka koja je dužna da pokrene parnicu vezanu za osporenu tražbinu mora da pokrene tu parnicu u roku od 30 dana od dana ročišta za ispitivanje na kojemu je tražbina osporena. Ako stranka koja je dužna pokrenuti parnicu to ne učini u tom roku, smatrat će se da je se odrekla prava na pokretanje parnice.

Članak 116.
Djejstvo odluke

(1) Pravomoćna odluka kojom se utvrđuje tražbina i njen isplatni red ili kojom se neki prigovor proglašava utemeljenim ima djelovanje prema stečajnom upravitelju i svim stečajnim vjerovnicima.

(2) Stranka koja je uspjela u sudskom sporu može tražiti od stečajnog upravitelja da ispravi tabelu tražbine.

Članak 117.
Namirenje stečajnih vjerovnika

(1) S namirenjem stečajnih vjerovnika može se početi tek nakon ročišta za ispitivanje.

(2) Stečajni upravitelj može prema vlastitoj procjeni vršiti djelomične diobe. Vjerovnici nižih isplatnih redova prema članku 34. ovoga zakona ne uzimaju se u obzir prilikom djelomičnih dioba.

(3) Diobe obavlja stečajni upravitelj. Prije svake diobe, stečajni upravitelj je dužan da pribavi suglasnost odbora vjerovnika, ako je takav uspostavljen ili skupštine vjerovnika, ako odbor vjerovnika nije postavljen.

Članak 118.
Diobni popis

Prije diobe stečajni upravitelj sačinit će popis tražbina koje se uzimaju u obzir prilikom diobe. Taj se popis stavlja na uvid svim sudionicima u prostorijama stečajnog suda. Stečajni upravitelj je dužan javno objaviti iznos tražbine i iznos stečajne mase koji stoji na raspolaganju za diobu.

Članak 119.
Uzimanje u obzir spornih tražbina

(1) Stečajni vjerovnik čija tražbina nije priznata, za čiju tražbinu ne postoji ovršni naslov ili konačna presuda, mora najkasnije u roku od 15 dana nakon javne objave sukladno članku 118. ovoga zakona, dokazati stečajnom upravitelju da je i za koji iznos podigao tužbu za utvrđivanje ili je preuzet postupak u ranije pokrenutoj parnici. Prigovor stečajnog dužnika ili stečajnog vjerovnika nije od utjecaja, osim ako u zakonskom roku sud utvrdi da je prigovor utemeljen.

(2) Ako se dokaz iz stavka 1. ovoga članka pravodobno podnese, onda se dio koji otpada na tu tražbinu zadržava kod diobe sve dok je parnica u tijeku.

Članak 120.
Uzimanje u obzir razlučnih vjerovnika

(1) Vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje dužan je najkasnije u zakonskom roku, predviđenom u članku 119. ovoga zakona podnijeti dokaz stečajnom upravitelju, da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja, ili da nije odvojeno namiren ili da unovčavanje dobra koje služi za osiguranje nije dovelo do namirenja osobne tražbine. Ako se dokaz ne podnese pravodobno, njegova se tražbina pri diobi ne uzima se u obzir.

(2) Ako je stečajni upravitelj ovlašten za unovčavanje predmeta, na kome postoji razlučno pravo, ili ako taj predmet još nije unovčio, neće se primijeniti stavak 1. ovoga članka.

Članak 121.
Naknadno uzimanje u obzir

Povjerioci koji nisu uzeti u obzir pri djelomičnoj diobi, a koji naknadno ispune uvjete iz čl. 119. i 120. ovoga zakona, dobivaju kod sljedeće diobe iz preostale stečajne mase unaprijed iznos koji ih izjednačava s ostalim vjerovnicima.

Članak 122.
Izmjene diobnog popisa

Stečajni upravitelj je dužan promijeniti popis koji je potreban na temelju čl. 119., 120. i 121. ovoga zakona u roku od tri dana nakon isteka zakonskog roka propisanog odredbom članka 119. stavak 1. ovoga zakona.

Članak 123.
Prigovori protiv diobnog popisa

(1) Kod diobe diobnog popisa vjerovnici mogu stečajnom sudu podnijeti prigovor na diobni popis, u roku od osam dana nakon isteka zakonskog roka predviđenog člankom 119. stavak 1. ovoga zakona.

(2) Odluka stečajnog suda, kojom se prigovori odbijaju, dostavlja se vjerovniku i stečajnom upravitelju. Vjerovnik može protiv te odluke da uloži priziv u roku od osam dana, neposredno višem sudu.

(3) Odluka stečajnog suda kojom se naređuje ispravka popisa dostavlja se vjerovniku i stečajnom upravitelju i u prostorijama suda stavlja na uvid sudionicima. Protiv rješenja o prigovoru, pravo na priziv imaju stečajni upravitelj i vjerovnik. Rok za priziv počinje sa danom kada je odluka stavljena na uvid učesnicima.

Članak 124.
Glavna dioba

(1) Prilikom davanja suglasnosti za glavnu diobu, stečajni sudac određuje ročište za glavnu diobu. Na ročištu za glavnu diobu stečajni sudac će s vjerovnicima i stečajnim upraviteljom razmotriti prijedlog diobe. U slučaju prigovora vjerovnika primjenjuju se odredbe članka 123. stavak 1. ovoga zakona. Na ročištu za glavnu diobu prijedlog diobe se može mijenjati ili dopunjavati. Ukoliko nema prijedloga za izmjenu i dopunu ili nakon što su oni usvojeni, stečajni sudac daje suglasnost na prijedlog diobe.

(2) Stečajni upravitelj dužan je obaviti diobu, nakon što je stečajni sudac dao suglasnost na prijedlog diobe. Stečajni sudac vraćanjem podnesene dokumentacije obavještava vjerovnike čije tražbine nisu u cjelini ili djelomično ispunjena da se neispunjene tražbine prema stečajnom dužniku mogu ostvarivati u redovnom ovršnom postupku. Obavještavanje se vrši po pravilima o osobnoj dostavi.

(3) Uz navedeno obavještavanje vjerovnicima se dostavljaju ovršne isprave izvoda iz diobnog popisa na koji je stečajni sudac dao suglasnost.

(4) Stečajni upravitelj dužan je na ročištu za glavnu diobu položiti završni račun i podnijeti izvještaj.

(5) Stvari koje se ne mogu unovčiti mogu se vjerovnicima prepustiti po procijenjenoj vrijednosti uz zaračunavanje na priznate tražbine ukoliko oni na to pristanu. U protivnom se one imaju dostaviti stečajnom dužniku, odnosno članu društva.

(6) Stečajni upravitelj podnosi dokaz stečajnom sudu o obavljenoj diobi.

(7) Između objave poziva za ročište za glavnu diobu i njegovoga održavanja mora proći rok od najmanje 15 dana, a najviše 30 dana.

Članak 125.
Polaganje zadržanih iznosa

Stečajni upravitelj je dužan položiti kod suda iznose koji su bili zadržani pri glavnoj diobi.

7. ZAKLJUČENJE STEČAJNOG POSTUPKA

Članak 126.
Rješenje o zaključenju stečajnog postupka

(1) Odmah nakon okončanja glavne diobe, stečajni sudac donosi rješenje o zaključenju stečajnog postupka.

(2) Rješenje, kao i razlozi za zaključenje stečajnog postupka objavljuju se u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Članak 127.
Prava stečajnih vjerovnika nakon zaključenja postupka

(1) Stečajni vjerovnika mogu nakon zaključenja stečajnog postupka ostvarivati svoje preostale tražbine prema dužniku pojedincu po općim pravilima građanskog prava.

(2) Stečajni vjerovnici koji su sa svojim tražbinama učestvovali u stečajnom postupku mogu nakon zaključenja postupka provoditi prisilno izvršenje protiv stečajnog dužnika samo na temelju ovršne isprave izvoda iz tabele. Zahtjev za izdavanje izvršne isprave izvoda iz tabele može se podnijeti tek nakon zaključenja stečajnog postupka. Za izdavanje izvršne isprave nadležan je stečajni sud.

Članak 128.
Naknadna dioba

(1) Stečajni sudac će na prijedlog stečajnog upravitelja, stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti naknadnu diobu ako se nakon zaključnog ročišta:

1) ispune uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim vjerovnicima,

2) iznosi koji su plaćeni iz stečajne mase vrate nazad u stečajnu masu,

3) naknadno pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.

(2) Zaključenje stečajnog postupka ne sprječava određivanje naknadne diobe.

(3) Stečajni sudac može odustati od određivanja naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu vjerovnicima ili naknadno pronađenu imovinu prepustiti stečajnom dužniku, ako to smatra primjerenim, s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili neznatnu vrijednost predmeta, te troškove naknadne diobe. Određivanje naknadne diobe stečajni sudac može uvjetovati uplatom predujma kojim će se pokriti troškovi naknadne diobe.

Članak 129.
Pravni lijek

(1) Rješenje kojim se odbija prijedlog za naknadnu diobu dostavlja se predlagatelju. Protiv tog rješenja predlagatelj ima pravo na priziv.

(2) Rješenje kojim se određuje naknadna dioba dostavlja se stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku i vjerovniku koji je zahtijevao naknadnu diobu. Protiv tog rješenja stečajni dužnik pojedinac ima pravo na priziv.

Članak 130.
Provedba naknadne diobe

Nakon određivanja naknadne diobe raniji stečajni upravitelj će iznos kojim se može slobodno raspolagati ili iznos dobiven unovčenjem naknadno pronađenog predmeta stečajne mase podijeliti prema diobnom popisu. Stečajni upravitelj polaže račun stečajnom sucu.

Članak 131.
Isključenje vjerovnika mase

(1) Vjerovnici stečajne mase mogu zahtijevati namirenje samo iz sredstava koja nakon diobe ostanu u stečajnoj masi.

(2) Ovo pravo imaju vjerovnici stečajne mase za čije je zahtjeve stečajni upravitelj saznao pri:

1) djelomičnoj diobi tek nakon podnošenja diobnog popisa,

2) glavnoj diobi tek nakon zaključenja ročišta za glavnu diobu ili

3) naknadnoj diobi tek nakon javnog oglašavanja.

Članak 132.
Zaključenje stečajnog postupka zbog nedostatka stečajne mase

(1) Ako se nakon otvaranja stečajnog postupka ispostavi da stečajna masa nije dovoljna ni za pokriće troškova stečajnog postupka, stečajni sudac zaključit će postupak. Postupak se neće zaključiti ako se predujmi dovoljan novčani iznos. U odnosu na ovaj predujam, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 13. i članka 43. stavak 4. ovoga zakona.

(2) Prije zaključenja stečajnog postupka stečajni sudac će saslušati predstavnika skupštine vjerovnika, stečajnog upravitelja i vjerovnike stečajne mase. Ako to predloži stečajni upravitelj, navedeno saslušanje moguće je provesti već na izvještajnom ročištu.

(3) Ako u stečajnoj masi postoje gotovinska sredstva, stečajni upravitelj je, prije zaključenja, dužan namiriti troškove postupka. Stečajni upravitelj neće dalje biti obvezan na unovčavanje predmeta stečajne mase.

Članak 133.
Prijava nedovoljnosti stečajne mase

(1) Ako su troškovi stečajnog postupka pokriveni, a stečajna masa nije dovoljna da ispuni ostale dospjele obveze stečajne mase, stečajni upravitelj prijavit će stečajnom sudu postojanje nedovoljnost stečajne mase. Tako će postupiti i ako stečajna masa prema predviđanjima neće biti dovoljna da ispuni postojeće ostale obveze mase u trenutku dospjelosti.

(2) Stečajni sud će javno objaviti prijavu nedovoljnosti stečajne mase. Prijava će se posebno dostaviti vjerovnicima stečajne mase.

(3) Obveza stečajnog upravitelja na unovčavanje i upravljanje stečajnom masom ostaje i nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase.

Članak 134.
Namirenje vjerovnika stečajne mase u slučaju nedovoljnosti mase

(1) Stečajni upravitelj dužan je izmiriti obveze stečajne mase sljedećim redoslijedom:

1) troškove stečajnog postupka,

2) dugove stečajne mase koji su zasnovani nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase, a koji ne ulaze u troškove stečajnog postupka,

3) ostale dugove stečajne mase.

(2) Dugovima stečajne mase, u smislu odredbe stavka 1. točka 2. ovoga članka, smatraju se i obveze iz:

1) iz dvostranoobvezujućeg ugovora, čije je ispunjenje odabrao stečajni upravitelj, nakon što je podnio prijavu o nedovoljnosti stečajne mase,

2) iz trajnog obligacionog odnosa nakon prvog roka u kojemu je stečajni upravitelj nakon prijave nedovoljnosti mase mogao otkazati taj odnos,

3) iz trajnog obligacionog odnosa, ako je stečajni upravitelj nakon prijave nedovoljnosti mase zahtijevao protuučinbu za stečajnu masu.

Članak 135.
Zabrana ovrhe

Nakon što je stečajni upravitelj prijavio nedovoljnost stečajne mase, nije dopuštena ovrha namirenja stečajne mase u smislu članka 134. stavak 1. točka 3. ovoga zakona.

Članak 136.
Zaključenje stečajnog postupka nakon prijave nedovoljnosti stečajne mase

(1) Stečajni sudac će zaključiti stečajni postupak čim je stečajni upravitelj obavio diobu stečajne mase sukladno članku 134. ovoga zakona.

(2) Stečajni upravitelj dužan je za svoju djelatnost, nakon prijavljivanja nedovoljnosti stečajne mase, da posebno položi račun stečajnom sucu.

(3) Ako se nakon zaključenja stečajnog postupka pronađu predmeti koji pripadaju stečajnoj masi, stečajni sudac će na prijedlog stečajnog upravitelja, vjerovnika stečajne mase ili po službenoj dužnosti, odrediti naknadnu diobu. U ovom slučaju na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 128. stavak 3., čl. 129. i 130. ovoga zakona.

Članak 137.
Obustava zbog prestanka razloga za otvaranje stečajnog postupka

Stečajni postupak se obustavlja na prijedlog stečajnog dužnika ako se pruži osiguranje da nakon obustave postupka na strani stečajnog dužnika neće nastupiti platežna nesposobnost, kao ni prijeteća platežna nesposobnost. Prijedlogu će se udovoljiti samo ako se učini vjerojatnim nepostojanje razloga za otvaranje stečajnog postupka.

Članak 138.
Obustava uz suglasnost vjerovnika

(1) Stečajni postupak obustavit će se na prijedlog stečajnog dužnika ako on nakon istjeka roka za prijavu tražbine pribavi suglasnost svih stečajnih vjerovnika koji su prijavili tražbine. Sud će prema slobodnoj ocjeni odlučiti je li potrebna suglasnost stečajnih vjerovnika čija su tražbine osporili stečajni upravitelj ili stečajni dužnik, te razlučnih vjerovnika, odnosno da li je tim vjerovnicima potrebno pružiti odgovarajuće osiguranje.

(2) Postupak će se na prijedlog stečajnog dužnika obustaviti i prije isteka roka za prijavu tražbine, ako nisu poznati drugi vjerovnici, osim onih čiju suglasnost stečajni dužnik podnese.

Članak 139.
Postupak kod obustave

(1) Prijedlog za obustavu stečajnog postupka prema čl. 137. i 138. ovoga zakona, javno se objavljuje. On se u službenim prostorijama suda stavlja na uvid učesnicima. U slučaju predviđenog u članku 138. ovoga zakona uz prijedlog se prilažu i iskazi o suglasnosti vjerovnika. Stečajni vjerovnici mogu u roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga, pismeno ili usmeno na zapisnik iskazati prigovor protiv tog prijedloga.

(2) Stečajni sudac odlučuje o obustavi stečajnog postupka nakon saslušanja podnositelja prijedloga, stečajnog upravitelja i predstavnika odbora vjerovnika, ako je ovaj odbor utemeljen, a u slučaju prigovora i nakon saslušanja vjerovnika koji je uložio prigovor.

(3) Prije obustave stečajnog postupka, stečajni upravitelj je dužan izmiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne dati osiguranje.

Članak 140.
Oglašavanje i djelovanje zaključenja i obustave

(1) Rješenje kojim se zaključuje stečajni postupak prema čl. 132. i 136. ovoga zakona, odnosno obustavlja prema čl. 137. i 138. ovoga zakona, kao i razlozima zaključenja, odnosno obustave javno se oglašavaju. Stečajni dužnik, stečajni upravitelj i članovi odbora vjerovnika moraju biti unaprijed obaviješteni o trenutku kada će zaključenje, odnosno obustava početi proizvoditi pravne posljedice sukladno članku 12. stavak 2. ovoga zakona. U ovom slučaju, na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 126. ovoga zakona.

(2) Sa obustavom stečajnog postupka, stečajni dužnik ponovo stiče pravo da slobodno raspolaže imovinom koja je činila stečajnu masu. U ovom slučaju na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 127. ovoga zakona.

(3) Po pravomoćnosti rješenja o zaključenju stečajnog postupka, stečajni sudac naređuje brisanje stečajnog dužnika iz registra, a po obustavi stečajnog postupka stečajni sudac naređuje brisanje zabilježbe upisa.

Članak 141.
Pravni lijek

(1) Ako se postupak zaključi prema odredbama čl. 132. i 136. ovoga zakona, odnosno obustavi postupka prema odredbama čl. 137. i 138. ovoga zakona, svaki stečajni vjerovnik, a ako je zaključenje uslijedilo prema odredbama čl. 132. i 136. ovoga zakona i stečajni dužnik, ima pravo na priziv protiv odluke suda.

(2) Ukoliko sud odbije prijedlog iz čl. 137. i 138. ovoga zakona pravo na priziv ima stečajni dužnik.

V – PREUSTROJ

1. PRIPREMA REOGRANIZIRANJA DUŽNIKA

Članak 142.
Temeljna odredba

(1) Nakon otvaranja stečajnog postupka dopušteno je izraditi stečajni plan u kojemu se može odstupiti od zakonskih odredaba o unovčenju i raspodjeli stečajne mase.

(2) Stečajnim planom osobito se može:

1) ostaviti stečajnom dužniku svu ili dio njegove imovine radi nastavljanja poslovanja stečajnog dužnika;
2) prenijeti dio ili svu imovinu stečajnog dužnika na jednu ili više već postojećih osoba ili osoba koja će tek biti utemeljene;
3) stečajni dužnik pripojiti drugoj osobi ili spojiti s jednom ili više osoba;
4) prodati sva ili dio imovine stečajnog dužnika, s ili bez razlučnih prava;
5) raspodijeliti svu ili dio imovine stečajnog dužnika između vjerovnika;
6) provesti pretvaranje tražbine u uloge;
7) odrediti način namirenja stečajnih vjerovnika;
8) namiriti ili izmijeniti razlučna prava;
9) smanjiti ili odgoditi isplata obaveza stečajnog dužnika;
10) obveze stečajnog dužnika pretvoriti u kredit;
11) preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za ispunjenje obaveza stečajnog dužnika;
12) urediti odgovornost stečajnog dužnika nakon završetka stečajnog postupka,
13) izdati nove akcije i sl.

Članak 143.
Podnošenje plana

(1) Stečajni dužnik može stečajni plan podnijeti zajedno s prijedlogom otvaranja stečajnog postupka. Nakon otvaranja stečajnog postupka, stečajni plan imaju pravo stečajnom sudu podnijeti stečajni upravitelj i stečajni dužnik. Neće se uzeti u obzir plan koji se podnose sudu nakon završnog ročišta.

(2) Ako je na skupštini vjerovnika stečajnom upravitelju naložena izrada stečajnog plana, on je dužan taj plan podnijeti stečajnom sudu u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine vjerovnika. Sud može produljiti rok za podnošenje plana za još 30 dana pod određenim okolnostima. Sa stečajnim upraviteljom u izradi plana savjetodavno surađuje odbor vjerovnika, ako je utemeljen, i dužnik pojedinac.

Članak 144.
Sadržaj plana

Stečajni plan sastoji se od pripremnog temelja i temelja za provođenje. Uz plan se prilažu i isprave navedene u čl. 154. i 155. ovoga zakona.

Članak 145.
Pripremni temelj

(1) U pripremnom temelju stečajnog plana navode se mjere koje su poduzete prije otvaranja stečajnog postupka ili se još trebaju poduzeti, kako bi se stvorili temelji za planirano ostvarivanje prava sudionika.

(2) Pripremni temelj mora sadržavati i sve ostale podatke o osnovama i posljedicama plana koji su značajni za donošenje odluke vjerovnika o planu i za njegovu sudsku potvrdu.

Članak 146.
Temelj za provođenje

(1) Temelj za provođenje sadrži odredbe o tomu kako će se planom izmijeniti pravni položaj stečajnog dužnika i drugih učesnika u postupku.

(2) Stečajni plan uključuje: opis načina, vremena i iznosa do kojega vjerovnici s osiguranim pravima i druge vrste vjerovnika trebaju biti isplaćeni ili namireni na neki drugi način; konverzije tražbine vjerovnika u kapital stečajnog dužnika; novoga zaduživanja dužnika i vrste jamstava koje će biti ponuđene svakoj od kategorija vjerovnika i novih investitora, kao i načina na koji će oni biti isplaćeni u cijelosti ili zaštićeni od šteta koje mogu biti rezultat primjene plana; stupnja do kojega se dužniku može oprostiti njegov dug; načina kompenzacije koji se nudi svim kategorijama; te razlika u smislu raspodjele u slučaju likvidacije dužnika; financijskih prognoza i vrsta mjera koje trebaju da se poduzmu da bi se povratila profitabilnost poduzeća dužnika; načina ovrhe reorganizacije, posebice u svezi s organizacijskim, upravljačkim, financijskim, tehničkim mjerama i mjerama za smanjenje broja uposlenih; izvora financiranja i financijskog plana za primjenu stečajnog plana, uključujući povećanje temeljnog kapitala i duga, kao i drugih mjera koje su poduzete sukladno ovom zakonu.

Članak 147.
Razvrstavanje sudionika u stečajnom planu

(1) Sudionici u stečajnom planu razvrstavaju se pri utvrđivanju njihovih prava u skupine. Vjerovnici s različitim pravnim položajem razvrstavaju se u stečajnom planu u posebne skupine. Pri tome razlikovati:

1) vjerovnike s pravom odvojenog namirenja, ako plan zadire i u njihova prava,
2) stečajne vjerovnike koji nisu nižeg isplatnog reda,
3) stečajne vjerovnike pojedinih nižih isplatnih redova, ako njihova tražbine ne prestaju prema članku 150. ovoga zakona.

(2) Vjerovnici istog pravnog položaja mogu se svrstavati u skupine prema istovrsnosti gospodarskih interesa. Takvo razvrstavanje mora da temeljiti na valjanim razlozima. U planu će se navesti kriteriji za razvrstavanje.

(3) Posebnu skupinu činit će uposleni ako sudjeluju kao stečajni vjerovnici s tražbinama koje nisu neznatna. Posebne skupine mogu se oblikovati od vjerovnika s malim tražbinama.

Članak 148.
Prava razlučnih vjerovnika

(1) Stečajnim planom ne smije se zadirati u pravo razlučnih vjerovnika na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izričito određeno.

(2) Ako je stečajnim planom drugačije određeno, u osnovi za provođenje za razlučne vjerovnike, posebno će se navesti u kojem se dijelu njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, te koje još odredbe plana prema njima djeluju.

Članak 149.
Prava stečajnih vjerovnika

Za vjerovnike koji nisu nižih isplatnih redova u osnovi za sprovođenje se navodi u kojem se dijelu njihova tražbine smanjuju, na koje vrijeme se odgađa njihovo namirenje, kako se osiguravaju, te koje druge odredbe plana djeluju prema njima.

Članak 150.
Prava stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, smatrat će se da su njegovim prihvatanjem tražbine stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova prestala.

(2) Ako se stečajnim planom odstupi od odredbe stavka 1. ovoga članka, u osnovi, za sprovođenje će se za svaku skupinu vjerovnika nižih isplatnih redova navesti podaci propisani u članku 149. ovoga zakona.

(3) Stečajnim planom se ne može isključiti niti ograničiti odgovornost stečajnog dužnika nakon okončanja stečajnog postupka za novčane kazne i s njime izjednačene obveze.

Članak 151.
Načelo jednakog postupanja prema svim sudionicima

(1) Svim sudionicima pojedine skupine stečajnim planom moraju se osigurati ista prava.

(2) Različito postupanje prema sudionicima iste skupine dopušteno je samo uz suglasnost svih sudionika koji su time pogođeni. U tom slučaju stečajnom planu je potrebno priložiti iskaze o suglasnosti dotičnih sudionika.

(3) Ništavan je svaki dogovor stečajnog upravitelja, dužnika i drugih osoba s pojedinim sudionicima kojim se tim sudionicima za njihovo ponašanje pri glasovanju ili inače u svezi sa stečajnim postupkom jamči pogodnost koja stečajnim planom nije predviđena.

Članak 152.
Odgovornost stečajnog dužnika

(1) Ako stečajnim planom nije drugačije određeno, stečajni dužnik se namirenjem stečajnih vjerovnika sukladno temelju za provođenje oslobađa svojih preostalih obveza prema tim vjerovnicima.

(2) Ako je stečajni dužnik javno gospodarsko društvo, komanditno društvo ili društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću, stavak 1. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuje na osobnu odgovornost članova društva.

Članak 153.
Stvarnopravni odnosi

Ako se prema stečajnom planu trebaju zasnivati, mijenjati, prijenositi ili ukidati prava na stvarima i pravima stečajnog dužnika, potrebni se iskazi volje sudionika mogu unijeti u osnovu za sprovođenje. Iskazi koje treba upisati u zemljišne knjige ili koje druge odgovarajuće upisnike moraju se dati sukladno zemljišnoknjižnim, odnosno drugim odgovarajućim upisnim propisima.

Članak 154.
Pregled imovine

Ako se predviđa da će se vjerovnici namiriti iz prihoda poduzeća koje će nastaviti voditi stečajni dužnik ili treće osoba, uz stečajni plan treba priložiti i pregled imovine, u kojem će se, uz navod njihove vrijednosti, popisati dijelovi imovine i obveze koje bi trebalo ispuniti ako plan stupi na snagu. Uz to potrebno je prikazati i koji se rashodi i prihodi mogu očekivati u vremenskom razdoblju tijekom kojega bi vjerovnike trebalo namiriti, i kojim se redoslijedom prihoda i izdataka jamči sposobnost poduzeća za plaćanje tijekom tog vremenskoga razdoblja.

Članak 155.
Daljnji prilozi

(1) Ako je stečajnim planom predviđeno da dužnik pojedinac nastavlja voditi poduzeće, planu treba priložiti iskaz stečajnog dužnika da je spreman nastaviti s vođenjem poduzeća na temelju plana. Ako je stečajni dužnik društvo s neograničenom solidarnom odgovornošću ili komanditno društvo, stečajnom planu treba priložiti odgovarajući iskaz osobno odgovornih članova društva. Iskaz stečajnog dužnika nije potreban ako je plan podnio sam dužnik.

(2) Ako je stečajnim planom predviđeno da neki vjerovnici dobiju udjele u dužniku-pravnom osobi, ili postanu njegovi članovi, ili da steknu određena prava u poslovanju dužnika-pojedinaca, planu treba priložiti iskaz suglasnosti svakoga od tih vjerovnika.

(3) Ako je treća osoba preuzela obveze prema vjerovnicima za slučaj da stečajni plan bude odobren, planu treba priložiti i iskaz te treće osobe.

(4) Ako su stečajnim planom predviđene statusne promjene stečajnog dužnika (pripajanje, spajanje i sl.) planu treba priložiti i iskaze pravnih osoba koje će sudjelovati u statusnim promjenama.

Članak 156.
Odbacivanje plana

(1) Stečajni sud odbacit će stečajni plani po službenoj dužnosti ako:

1) nisu poštovani propisi o pravu na podnošenje i sadržaju plana, te ako podnositelj plana taj nedostatak ne može otkloniti ili ga ne otkloni unutar primjerenog roka koji mu je sud odredio,

2) očito nema izgleda da plan koji je stečajni dužnik podnio vjerovnici prihvate ili sud potvrdi,

3) se prava koja bi sudionici trebali steknuti po osnovi za sprovođenje plana koji je stečajni dužnik podnio, očito ne mogu ostvariti.

(2) Ako je dužnik u stečajnom postupku već podnio stečajni plan koji su vjerovnici odbili, koji sud nije potvrdio ili koji je dužnik povukao nakon javnog zakazivanja ročišta za raspravu o planu, sud će odbaciti novi plan stečajnog dužnika ako to odbacivanje zatraži stečajni upravitelj uz suglasnost odbora vjerovnika, ako je taj odbor utemeljen.

(3) Protiv rješenja kojim se stečajni plan odbacuje podnositelj plana ima pravo na priziv.

Članak 157.
Očitovanja o stečajnom planu

(1) Ako stečajni plan ne bude odbačen, stečajni sud će zatražiti da se o njemu u roku od 30 dana, očituju:

1) odbor vjerovnika, ako je utemeljen,

2) dužnik, ako je plan podnio stečajni upravitelj,

3) stečajni upravitelj, ako je plan podnio stečajni dužnik.

(2) Stečajni sud može pozvati tijela uprave nadležna za predmet poslovanja stečajnog dužnika, te nadležnu gospodarsku komoru da se očituju o predloženom stečajnom planu.

Članak 158.
Obustava unovčenja imovine stečajnog dužnika i namirenja vjerovnika

Ako bi sprovođenje podnesenog stečajnog plana bilo ugroženo nastavljanjem unovčenja i diobe stečajne mase, stečajni sud može, na prijedlog stečajnog dužnika ili stečajnog upravitelja, odrediti obustavu unovčenja i diobe te mase. Sud neće odrediti obustavu ili će već donijeto rješenje o obustavi staviti izvan snage ako bi uslijed obustave mogla nastupiti znatna šteta za stečajnu masu ili ako stečajni upravitelj, uz suglasnost odbora vjerovnika ili skupštine vjerovnika, zatraži nastavak unovčenja i diobe mase.

Članak 159.
Izlaganje stečajnog plana

Stečajni plan se sa svim svojim prilozima i prispjelim očitovanjima izlaže u sudskoj pisarnici na uvid sudionicima.

2. PRIHVATANJE I POTVRDA PLANA

Članak 160.
Ročište za raspravu i glasovanje o stečajnom planu

(1) Stečajni sud zakazat će ročište na kojemu će se raspravljati i glasovati o stečajnom planu i pravu glasa stečajnih vjerovnika. Ročište se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja o određivanju ročišta.

(2) Ročište za raspravu i glasovanje mora biti objavljeno. U objavi treba istaknuti da se u stečajni plan i prispjele stavove o planu može obaviti uvid u pisarnici stečajnog suda.

(3) Stečajni vjerovnici koji su prijavili svoje tražbine, razlučni vjerovnici, stečajni upravitelj i dužnik posebno će se pozvati na ročište za raspravu i glasovanje o planu. S pozivom potrebno je dostaviti i preslik plana ili sažetak njegovog bitnog sadržaja, koji je podnositelj plana na zahtjev suda dužan podnijeti sudu.

Članak 161.
Spajanje s ispitnim ročištem

Ročište za raspravu i glasovanje o stečajnom planu ne smije se održati prije ročišta za ispitivanje tražbine. Ta se dva ročišta mogu spojiti.

Članak 162.
Pravo glasa stečajnih vjerovnika

(1) Na pravo glasa stečajnih vjerovnika pri glasovanju o stečajnom planu na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga zakona o utvrđivanju prava glasa stečajnih vjerovnika. Razlučni vjerovnici imaju pravo glasa, kao i stečajni vjerovnici, samo ako im je stečajni dužnik i osobno odgovoran i ako se odreknu svojega prava na odvojeno namirenje ili ne budu odvojeno namireni.

(2) Vjerovnici na čije tražbine stečajni plan ne djeluje nemaju pravo glasa.

Članak 163.
Pravo glasa razlučnih vjerovnika

(1) Ako je stečajnim planom uređen i pravni položaj razlučnih vjerovnika, na ročištu će se pojedinačno raspraviti prava tih vjerovnika. Pravo glasa imaju oni razlučni vjerovnici čija razlučna prava nije osporio ni stečajni upravitelj, niti koji od razlučnih vjerovnika, niti koji od stečajnih vjerovnika. Na pravo glasa nositelja osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odložni uvjet na odgovarajući se način primjenjuju pravila ovoga zakona o utvrđivanju prava glasa tih vjerovnika.

(2) Razlučni vjerovnici na čiji pravni položaj stečajni plan ne djeluje, nemaju pravo glasa.

Članak 164.
Popis prava glasa

Na temelju rasprave na ročištu stečajni sudac utvrdit će popis vjerovnika i prava glasa koja im pripadaju.

Članak 165.
Izmjena plana

Podnositelj stečajnog plana ima pravo, na temelju rasprave o planu na ročištu, sadržajno izmijeniti pojedine odredbe stečajnog plana. O izmijenjenom planu može se glasovati na istom ročištu.

Članak 166.
Posebno ročište za glasovanje

(1) Stečajni sud može odrediti posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu. U tom slučaju vremensko razdoblje između ročišta za raspravu i ročišta za glasovanje ne smije biti duljee od 30 dana.

(2) Na ročište za glasovanje pozivaju se svi vjerovnici s pravom glasa i stečajni dužnik. U slučaju izmjene plana potrebno je posebno ukazati na tu izmjenu.

Članak 167.
Glasovanje pismenim putem

(1) Ako je određeno posebno ročište za glasovanje o stečajnom planu vjerovnici mogu i pismeno glasovati.

(2) Stečajni sud će vjerovnicima s pravom glasa, nakon ročišta za raspravu o stečajnom planu, dostaviti glasački listić i tako ih obavijestiti o njihovom pravu glasa. Pismeno glasovanje uzet će se u obzir samo ako bude primljeno na sudu najkasnije tri dana prije održavanja ročišta za glasovanje. Sud će na to upozoriti vjerovnike dostavljajući im glasačke listiće.

Članak 168.
Glasovanje po skupinama

Svaka skupina vjerovnika s pravom glasa odvojeno glasuje o stečajnom planu.

Članak 169.
Potrebne većine

(1) Smatrat će se da su vjerovnici prihvatili stečajni plan ako je u svakoj skupini većina vjerovnika glasovala za plan, i ako zbroj tražbine vjerovnika koji su glasovali za plan premašuje zbroj tražbine vjerovnika koji su glasovali protiv tog da se plan prihvati.

(2) Vjerovnici koji imaju neko zajedničko pravo ili čija su prava do nastanka stečajnog razloga činila jedinstveno pravo računaju se pri glasovanju kao jedan vjerovnik. Na odgovarajući će se način postupiti i s nositeljima razlučnih prava ili prava plodouživanja.

Članak 170.
Zabrana opstrukcije

(1) Smatrat će se da je glasačka skupina prihvatila stečajni plan, iako potrebna većina unutar skupine nije postignuta ako:

1) vjerovnici te skupine stečajnim planom nisu stavljeni u lošiji položaj od onoga u kojem bi bili da plana nema,
2) primjereno učestvuju u gospodarskim koristima koje bi sudionocoma trebale pripasti na temelju stečajnog plana,
3) je većina glasačkih skupina plan prihvatila s potrebnom većinom.

(2) Smatrat će se da primjereno sudjelovanje vjerovnika neke skupine u gospodarskim koristima u smislu stavka 1. ovoga članka postoji ako:

1) prema stečajnom planu ni jedan drugi vjerovnik ne bi trebao primiti imovnu korist koja bi prelazila puni iznos njegove tražbine,
2) imovnu korist ne bi primio ni vjerovnik koji bi u slučaju da plana nema bio u isplatnom redu iza vjerovnika skupine, niti stečajni dužnik ili osoba koja u njemu ima udjela,
3) se niti jedan od vjerovnika koji bi u slučaju da stečajnog plana nema bio u istom isplatnom redu s vjerovnicima te skupine, ne stavlja u bolji položaj od onoga u kojem se nalaze ti vjerovnici.

Članak 171.
Pristanak stečajnih vjerovnika nižih isplatnih redova

(1) Smatrat će se da su skupine vjerovnika koji potražuju kamate koje teku nakon otvaranja stečajnog postupka i vjerovnika koji potražuju naknadu troškova svojeg sudjelovanja u stečajnom postupku pristale na stečajni plan ako je stečajni dužnik planom oslobođen tih obveza ili se, sukladno odredbi članka 150. ovoga zakona, uzima da je stečajni dužnik oslobođen tih obveza, te ako prema planu čak ni glavne tražbine tih stečajnih vjerovnika neće biti podmirene u cijelosti.

(2) Smatrat će se da su skupine koje su za jedan isplatni red iza obveza stečajnog dužnika na temelju novčanih kazni i sličnih obveza pristale na stečajni plan ako nijedan stečajni vjerovnik planom nije stavljen u bolji položaj od vjerovnika tih skupina.

(3) Ako u glasovanju ne sudjeluje niti jedan vjerovnik pojedine skupine, smatrat će se da je ta skupina pristala na stečajni plan.

Članak 172.
Pristanak stečajnog dužnika

(1) Smatrat će se da je stečajni dužnik dao svoj pristanak na stečajni plan ako planu ne prigovori najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik.

(2) Stečajni sud prigovor iz stavka 1. ovoga članka neće uzeti u obzir ako stečajni dužnik stečajnim planom nije stavljen u teži položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema, te ako niti jedan vjerovnik ne dobiva gospodarsku korist koja prijelazi puni iznos njegove tražbine.

(3) Odredba st. 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuje i na akcionare, nositelja udjela, te nositelja drugih osnivačkih prava pravnih osoba.

Članak 173.
Potvrda stečajnog plana

(1) Nakon što stečajni plan prihvate vjerovnici i nakon što na njega pristane stečajni dužnik, stečajni sud će odlučiti o tomu hoće li plan potvrditi.

(2) Stečajni sud će prije toga saslušati stečajnog upravitelja, odbor vjerovnika, ako je utemeljen, i stečajnog dužnika.

(3) Rješenje o potvrdi stečajnog plana sadrži temelj za provođenje plana koju su povjerioci prihvatili.

Članak 174.
Uvjetni plan

Ako je stečajnim planom predviđeno da se prije potvrde moraju obaviti određene radnje ili ostvariti druge mjere, plan se smije potvrditi samo ako su te pretpostavke ispunjene. Sud će potvrdu uskratiti po službenoj dužnosti ako se te pretpostavke ne ispune niti nakon istjeka primjerenoga roka koji je odredio.

Članak 175.
Povrjeda procesnih odredaba

Stečajni sud će po službenoj dužnosti uskratiti potvrdu stečajnog plana ako:

1) su pri njegovoj izradi bitno povrijeđeni propisi o njegovom sadržaju, obradi i prilozima o prihvatanju od vjerovnika i o pristanku stečajnog dužnika, osim ako se ti nedostaci mogu otkloniti ili

2) je prihvatanje plana postignuto na nedopušten način, osobito stavljanjem u povoljniji položaj pojedinih vjerovnika.

Članak 176.
Zaštita vjerovnika

(1) Na prijedlog vjerovnika stečajni sud će odbiti potvrđivanje stečajnog plana ako je vjerovnik:

1) planu prigovorio najkasnije na ročištu za glasovanje pismeno ili usmeno na zapisnik, i

2) ako je planom stavljen u lošiji položaj od onoga u kojem bi bio da plana nema.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dopušten je samo ako vjerovnik učini vjerovatnim da je planom stavljen u lošiji položaj.

Članak 177.
Objava odluke

(1) Rješenje kojim se stečajni plan potvrđuje ili kojim se potvrda uskraćuje proglašava se na ročištu za glasovanje ili na posebnom ročištu koje će se održati u roku od 15 dana od dana donošenja rješenja.

(2) Ako se stečajni plan potvrdi, sud će stečajnim vjerovnicima koji su prijavili svoju tražbinu i razlučnim povjeriocima, upućujući ih na odluku o potvrdi plana, dostaviti preslik plana ili sažetak njegovoga kratkog sadržaja.

Članak 178.
Pravni lijek

Protiv rješenja kojim se stečajni plan potvrđuje ili se potvrda plana uskraćuje, vjerovnici i stečajni dužnik imaju pravo na priziv.

3. UČINCI POTVRĐENOG STEČAJNOG PLANA I NADZOR NAD ISPUNJENJEM PLANA

Članak 179.
Temeljni učinci plana

(1) Rješenje o potvrdi stečajnog plana djeluje prema svim sudionicima od svoje pravomoćnosti. Ako je predviđeno zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine, ili prijenos poslovnih udjela u nekom društvu s ograničenom odgovornošću, smatrat će se da su u rješenju sadržani iskazi volje učesnika date u propisanom obliku; to na odgovarajući način vrijedi i za rješenjem obuhvaćene iskaze o preuzimanju obveza na kojima se temelji zasnivanje, izmjena, prijenos ili ukidanje prava na dijelovima imovine ili prijenos poslovnih udjela i dionica. Ovo vrijedi i za stečajne vjerovnike koji svoje tražbine nisu prijavili, te za sudionike koji su planu prigovorili.

(2) Rješenje o potvrdi stečajnog plana ne djeluje na prava stečajnih vjerovnika protiv sudužnika i dužnikovih jamaca, te na prava tih vjerovnika na dijelovima imovine koji ne spadaju u stečajnu masu, ili na temelju predbilježbe koja se odnosi na te predmete. Stečajni dužnik se, međutim, na temelju rješenja oslobađa od obveza prema svojim sudužnicima, jamcima ili drugim regresnim ovlaštenicima na isti način kao i prema svojim vjerovnicima.

(3) Ako je neki vjerovnik namiren u većoj mjeri nego što bi imao pravo prema stečajnom planu on nema obvezu vratiti primljeno.

Članak 180.
Prestanak odredbe o odlaganju namirenja i oslobađanju duga

(1) Ako je na temelju rješenja o potvrdi stečajnog plana namirenje tražbine stečajnih vjerovnika odloženo ili je stečajni dužnik djelomično oslobođen obveze na namirenje, odlaganje odnosno oslobođenje prestaje vrijediti u odnosu na onog vjerovnika prema kojemu je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem prihvaćenog plana. Smatrat će se da je stečajni dužnik znatno zakasnio s ispunjenjem plana ako nije platio dospjelu obvezu, iako ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pritom mu odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(2) Ako se prije potpunog ispunjenja stečajnog plana nad imovinom stečajnog dužnika otvori novi stečajni postupak, odlaganje i otpust prestaju vrijediti u odnosu na sve stečajne vjerovnike.

Članak 181.
Osporene tražbine i odvojeno namirenje

(1) Ako je neka tražbina osporeno na ispitnom ročištu ili ako visina tražbine razlučnoga vjerovnika koja će se odvojeno namiriti nije utvrđena, neće se smatrati da stečajni dužnik kasni s ispunjenjem stečajnog plana u smislu odredbe članka 180. ovoga zakona, ako stečajni dužnik tu tražbinu do konačnoga utvrđivanja njegove visine uzima u obzir u onom opsegu koji odgovara odluci stečajnoga suda o pravu glasa vjerovnika pri glasovanju o planu. Ako nije donio odluku o pravu glasa, sud će, na prijedlog stečajnog dužnika ili vjerovnika, naknadno utvrditi opseg u kojem stečajni dužnik privremeno mora uzeti u obzir navedenu tražbinu.

(2) Ako prema konačnom utvrđenju tražbine proizađe da je stečajni dužnik platio premalo, dužan je doplatiti manjak. U tom slučaju smatrat će se da stečajni dužnik znatno kasni s ispunjenjem stečajnog plana tek ako ne doplati manjak, premda ga je vjerovnik pismeno opomenuo i pri tome mu za to odredio naknadni rok u trajanju od najmanje 15 dana.

(3) Ako prema konačnom utvrđenju proizađe da je stečajni dužnik platio previše, on može zahtijevati povrat viška samo ako taj višak prijelazi i nedospjeli dio tražbine na koje vjerovnik ima pravo na temelju stečajnoga plana.

Članak 182.
Ovrha na rješenju o potvrdi stečajnog plana

(1) Na temelju pravomoćnog rješenja o potvrdi stečajnog plana, stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene mogu pokrenuti postupak prisilne ovrhe protiv stečajnog dužnika. S neosporenom tražbinom izjednačena je i ona čije je osporavanje otklonjeno.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka, primjenjuje se i na prisilnu ovrhu protiv treće osobe ako je rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, utvrđeno da je preuzela jamstvo za ispunjenje stečajnog plana, osim ako pritom nije zadržala pravo prigovora prethodne tužbe.

(3) Prava koja mu pripadaju u slučaju znatnog kašnjenja stečajnog dužnika s ispunjenjem stečajnog plana, vjerovnik može prinudno ostvariti na temelju rješenja kojim je potvrđen stečajni plan i rješenja kojim je utvrđena njegova tražbina u stečajnom postupku, ako učini vjerojatnim da je stečajnog dužnika propisno opomenuo, te da je protekao rok koji je naknadno odredio stečajnom dužniku. Vjerovnik nije dužan dokazati zakašnjenje stečajnog dužnika.

Članak 183.
Zaključenje stečajnog postupka

(1) Stečajni sud će donijeti rješenje o zaključenju stečajnog postupka čim rješenje o potvrdi stečajnog plana postane pravomoćno.

(2) Prije zaključenja stečajnog postupka, stečajni upravitelj je dužan namiriti nesporne obveze stečajne mase, a za sporne pružiti odgovarajuće osiguranje.

(3) Sud će objaviti izreku rješenja s naznakom razloga za zaključenje stečajnog postupka. Sud će 15 dana unaprijed izvijestiti stečajnog dužnika, stečajnog upravitelja i članove odbora vjerovnika o tome kada će nastupiti pravne posljedice zaključenja stečajnog postupka.

Članak 184.
Učinci zaključenja stečajnog postupka

(1) Donošenjem rješenja o zaključenju stečajnog postupka prestaju službe stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Stečajni dužnik ponovno stječe pravo slobodnog raspolaganja stečajnom masom.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na propise o nadzoru nad ispunjenjem stečajnog plana.

(3) Parnicu koja je u tijeku, a koja za predmet ima pobijanje pravne radnje stečajnog dužnika vezane uz stečajni postupak, stečajni upravitelj ili vjerovnik koji je podigao pobojnu tužbu sukladno članku 85. stavak 2. ovoga zakona, može voditi dalje i nakon zaključenja postupka ako je to predviđeno stečajnim planom. U tom će se slučaju parnica voditi za račun stečajnog dužnika, ako planom nije drugačije određeno.

Članak 185.
Nadzor nad ispunjenjem plana

(1) U pravilu, za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će se njegovo ispunjenje nadzirati.

(2) Ako je nadzor predviđen, nakon zaključenja stečajnog postupka, nadzirat će se stečajni dužnik ispunjava li svoje obveze prema vjerovnicima sukladno rješenju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako je to u rješenju iz stavka 1. ovoga članka predviđeno, nadzor se proteže i na ispunjenje tražbina koje vjerovnici, sukladno tim rješenjem, imaju prema gospodarskim društvima koja su osnovana nakon otvaranja stečajnoga postupka radi preuzimanja, ili daljnjega vođenja poduzeća, ili pogona stečajnog dužnika – društvo preuzimatelj.

Članak 186.
Dužnosti i ovlaštenja stečajnog upravitelja

(1) Nadzor iz članka 185. ovoga zakona, obavljaju stečajni upravitelj i odbor vjerovnika, te stečajni sud na način predviđen stečajnim planom. U tom slučaju, službe stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika neće prestati zaključenjem stečajnog postupka.

(2) Tijekom trajanja nadzora, stečajni upravitelj je dužan da odbor vjerovnika, ako je utemeljen, i sud jednom godišnje izvijesti o ispunjenju plana, te o daljnjim izgledima za njegovo ispunjenje. Time se ne utječe na pravo odbora vjerovnika i suda da u svako doba zahtijevaju pojedinačne obavijesti ili podnošenje međuizvješća.

Članak 187.
Podnošenje prijave

Utvrdi li stečajni upravitelj da se tražbine čija se ispunjenja nadziru ne ispunjavaju ili ne mogu ispuniti, dužan je o tomu, bez odlaganja, obavijestiti stečajni sud i sve vjerovnike kojima, prema rješenju o potvrdi stečajnog plana, pripadaju zahtjevi protiv stečajnog dužnika ili društva preuzimatelja.

Članak 188.
Poslovi za koje je potrebna suglasnost

U osnovi, za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti kako će za valjanost određenih pravnih poslova stečajnog dužnika ili društva – preuzimatelja tijekom trajanja nadzora biti potrebna prethodna suglasnost stečajnog upravitelja. Na radnje stečajnog dužnika poduzete bez suglasnosti stečajnoga upravitelja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga zakona o pravnim radnjama stečajnog dužnika, poduzetim nakon otvaranja stečajnog postupka, mimo stečajnog upravitelja.

Članak 189.
Krediti

(1) U pravilu, za sprovođenje stečajnog plana može se predvidjeti da će stečajni vjerovnici biti u isplatnom redu iza vjerovnika s tražbinama na temelju kredita ili zajmova, koje će stečajni dužnik ili društvo-preuzimatelj preuzeti tijekom trajanja nadzora ili koje je vjerovnik stečajne mase ostavio na snazi i tijekom trajanja nadzora. U tom će slučaju biti potrebno utvrditi ukupni iznos za kredite te vrste (kreditni okvir). Taj iznos ne smije prijelaziti vrijednost predmeta imovine navedenih u pregledu imovine.

(2) Stečajni vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka namirivat će se samo iza onih vjerovnika s kojima je dogovoreno da će se i u kojoj visini kredit koji su odobrili, s obzirom na glavno tražbinu, kamate i troškove nalaziti unutar kreditnoga okvira, i kojima je stečajni upravitelj takav dogovor pismeno potvrdio.

Članak 190.
Kasniji isplatni red tražbina novih vjerovnika

Tražbine vjerovnika iz ugovornih odnosa zasnovanih tijekom trajanja nadzora namirivat će se iza tražbina vjerovnika na temelju kredita iz članka 189. stavak 1. ovoga zakona. U istom su položaju i tražbine na temelju trajnog obligacijskog odnosa zasnovanog ugovorom prije nadzora za vrijeme nakon prvoga roka u kojem je vjerovnik mogao iskazati otkaz nakon početka nadzora.

Članak 191.
Uzimanje u obzir kasnijeg isplatnog reda

(1) Kasniji isplatni red stečajnih vjerovnika i vjerovnika iz članka 190. ovoga zakona, uzima se u obzir samo u stečajnom postupku otvorenom prije ukidanja nadzora.

(2) U tom novom stečajnom postupku vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka, nalaze se ispred ostalih vjerovnika kasnijeg isplatnog reda.

Članak 192.
Objava nadzora

(1) Rješenje stečajnog suda kojim je određen nadzor nad ispunjenjem stečajnog plana objavit će se zajedno s rješenjem o zaključenju stečajnog postupka, s tim što će se objaviti, ako su za to ispunjeni uvjeti iz ovoga zakona, i lista poslova za koje je potrebna prethodna suglasnost stečajnog upravitelja, visina predviđenog kreditnog okvira, te je li predviđen i nadzor nad društvom-preuzimateljem.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u odgovarajuće javne knjige po službenoj dužnosti.

Članak 193.
Ukidanje nadzora

(1) Stečajni sud će donijeti rješenje o ukidanju nadzora ako:

1) su tražbine, čije se ispunjenje nadzire, ispunjena ili je njihovo ispunjenje osigurano, ili

2) je od zaključenja stečajnog postupka prošlo tri godine, a nije podnesen prijedlog za otvaranje novoga stečajnog postupka.

(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka će se objaviti. U tom će se rješenju odrediti brisanje u odgovarajućim javnim knjigama, upisa nadzora i ograničenja određenih u svezi s nadzorom.

Članak 194.
Troškovi nadzora

Troškove nadzora snosi stečajni dužnik. Društvo preuzimatelj snosi troškove nastale nadzorom koji se nad njime sprovodi.

VI – MEĐUNARODNI STEČAJ

1. MEĐUNARODNA NADLEŽNOST SUDA U FEDERACIJI

Članak 195.
Isključiva nadležnost

(1) Nadležni stečajni sud u Federaciji isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika čije je sjedište na području Federacije. Ako se dokaže da se središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a njegovo je sjedište upisano u Federaciji, nadležni stečajni sud u Federaciji isključivo je nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv tog stečajnog dužnika ako se, prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja, ne može otvoriti stečajni postupak u toj državi po tom temelju.

(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća cjelokupnu imovinu stečajnog dužnika, bez obzira na to da li se ta imovina nalazi u Federaciji ili u inozemstvu (glavni stečajni postupak).

(3) Kada se upisano sjedište stečajnog dužnika nalazi u inozemstvu, a središte njegovoga poslovnog djelovanja u Federaciji, u stečajnom postupku isključivo je mjesno nadležan stečajni sud na čijem se području nalazi središte poslovnog djelovanja stečajnog dužnika.

Članak 196.
Međunarodna nadležnost prema poslovnoj jedinici,
odnosno imovini stranog stečajnog dužnika u Federaciji

(1) Ako stečajni sud u Federaciji nije nadležan prema odredbi članka 195. stavak 1. ovoga zakona, taj je sud nadležan za sprovođenje stečajnog postupka protiv stečajnog dužnika ako taj dužnik ima poslovnu jedinicu bez svojstva pravne osobe u Federaciji.

(2) Kada se u Federaciji ne nalazi ni središte poslovnog djelovanja, a ni poslovna jedinica stečajnog dužnika, već samo njegova imovina, stečajni postupak u Federaciji moguće je otvoriti u ovim slučajevima:

1) kada se u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja stečajni postupak protiv njega ne može otvoriti zbog uvjeta predviđenih u stečajnom pravu te države, premda postoji stečajni razlog,

2) kada prema pravu države u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnoga djelovanja stečajni postupak obuhvaća samo imovinu stečajnog dužnika u toj državi,

3) kada se otvaranje stečajnog postupka u Federaciji predlaže na temelju članka 233. ovoga zakona;

4) kada se otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji predlaže u okviru postupka za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnoga postupka.

(3) Za sprovođenje postupka iz stavka 1. i 2. toč. 1., 2. i 3. ovoga članka, nadležan je stečajni sud na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika, a ako stečajni dužnik nema poslovne jedinice u Federaciji, stečajni sud na čijem se području nalazi imovina stečajnog dužnika. Ako bi više stečajnih sudova bilo mjesno nadležno, postupak sprovodi sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(4) Postupak iz st. 1. i 2. ovoga članka, obuhvaća samo imovinu stečajnog dužnika, koja se nalazi u Federaciji (poseban stečajni postupak).

(5) Kada je stečajni postupak već otvoren u državi u kojoj stečajni dužnik ima središte poslovnog djelovanja, prilikom otvaranja domaćeg stečajnog postupka na temelju stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga članka, sud neće ispitivati stečajne razloge.

2. OPĆE ODREDBE

Članak 197.
Temeljno načelo

Stečajni postupak i njegovi pravni učinci određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko ovaj zakon u daljnjim odredbama nešto drugo ne određuje.

Članak 198.
Izlučna i razlučna prava

(1) Glede izlučnih i razlučnih prava na predmetima, koji se nalaze u državi priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, primijenit će se pravo države priznanja, ako se ti predmeti u trenutku otvaranja stranoga stečajnog postupka nisu nalazili na području države otvaranja tog postupka.

(2) Ukoliko su prava nad predmetima stečajne imovine unesena u javne registre, smatra se da se predmet nalazi u državi u kojoj se vodi javni registar.

Članak 199.
Ugovor o radu

Glede učinaka stečajnog postupka na ugovore o radu uposlenika isključivo je mjerodavno stečajno pravo države koje je mjerodavno za ugovore o radu.

Članak 200.
Uračunavanje

Vjerovnik smije da zadrži ono što je primio u posebnom stečajnom postupku koji je otvoren u drugoj državi i koji obuhvata samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u toj drugoj državi. Primljeno će se, nakon odbitka troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu koja mu pripada u glavnom stečajnom postupku. Tog uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenog prebijanja.

Članak 201.
Suradnja stečajnih upravitelja

(1) Stečajni upravitelj stečajnog postupka otvorenog kod nadležnog stečajnog suda u Federaciji i upravitelj stečajnog postupka otvorenog kod suda u drugoj državi nad istim stečajnim dužnikom, međusobno će surađivati. Ti upravitelji međusobno su dužni jedan drugome dati sva pravno dopuštena obavještenja koja mogu biti od značaja za sprovođenje tih postupaka.

(2) Stečajni upravitelj glavnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku, ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik tražbine.

3. PRETPOSTAVKE I POSTUPAK PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU
   STEČAJNOG POSTUPKA

Članak 202.
Primjena općih pravila o priznanju stranih sudskih odluka

Na priznanje stranih odluka o otvaranju stečajnoga postupka na odgovarajući se način primjenjuju opća pravila prava Federacije o priznanju stranih sudskih odluka, ako odredbama ovog zakona nije drugačije predviđeno.

Članak 203.
Mjesna nadležnost i sastav suda

(1) Prijedlog za priznanje podnosi se stečajnom sudu na čijem se području nalazi poslovna jedinica stečajnog dužnika u Federaciji, a ako stečajni dužnik nema poslovnu jedinicu u Federaciji, stečajnom sudu na području kojeg se nalazi imovina ili dio imovine stečajnog dužnika.

(2) Ako stečajni dužnik ima poslovne jedinice na području različitih stečajnih sudova ili ako se njegova imovina nalazi na području različitih stečajnih sudova, za donošenje odluke o priznanju mjesno je nadležan sud kojem je prvom podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.

(3) Ako se imovina stečajnog dužnika u Federaciji sastoji u tražbini smatrat će se da se tražbina stečajnog dužnika nalazi u mjestu u kojem dužnici stečajnog dužnika imaju svoje sjedište, odnosno prebivalište.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, te o otvaranju stečajnog postupka u Federaciji, na temelju strane odluke, odlučuje stečajni sud.

Članak 204.
Prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

(1) Prijedlog za priznanje odluke stranog suda ili drugog nadležnog tijela o otvaranju stečajnog postupka može podnijeti strani stečajni upravitelj ili vjerovnik stečajnog dužnika.

(2) Uz prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka treba priložiti:

1) izvornik ili ovjereni prijepis odluke, te ovjereni prijevod na jedan od službenih jezika.

2) potvrdu nadležnog stranog tijela o njenoj ovršnosti,

3) popis poznate imovine stečajnog dužnika u Federaciji, te popis njegovih vjerovnika s odgovarajućim dokazima.

(3) Sud će odbaciti prijedlog uz koji ne budu podneseni prilozi iz stavka 2. ovoga članka, ako nedostaci ne budu otklonjeni u primjerenom roku.

Članak 205.
Pretpostavke za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka će se priznati ako:

1) je odluka donesena od suda, odnosno tijela koji su prema pravu Federacije nadležani za rješavanje u stvarima s međunarodnim elementom,

2) je odluka provedbena prema pravu države u kojoj je donesena, čak i ako nije pravomoćna,

3) priznanje odluke ne bi bilo u oprečnosti s javnim poretkom Federacije.

(2) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka priznat će se pod uvjetom iz stavka 1. točka 2. ovoga članka i ako nije pravomoćna.

(3) Prijedlog za priznanje strane odluke sud će odbiti ako, u povodu prigovora stečajnog dužnika ili kojeg drugog sudionika u postupku, utvrdi da stečajnom dužniku akt kojim je postupak bio pokrenut nije dostavljen sukladno zakonu države u kojoj je odluka donesena i ako su u tom postupku bila povrijeđena njegova temeljna prava na sudjelovanje u stečajnom postupku.

Članak 206.
Određivanje privremenih mjera i zabrana ovrhe i osiguranja

(1) Čim je prijedlog za priznanje strane odluke podnesen, stečajni sud može odrediti mjere osiguranja, odnosno imenovati privremeno stečajnog upravitelja, sukladno odredbama ovog zakona o prethodnom postupku.

(2) Nakon objave oglasa na oglasnoj ploči suda, prema članku 207. stavak 1. ovoga zakona, nije moguće, dok teče postupak za priznanje, pokrenuti parnični postupak, kao ni postupak ovrhe ili osiguranja u kojem je stečajni dužnik stranka. Parnični postupci, te postupci ovrhe i osiguranja koji su bili u tijeku prekidaju se objavom oglasa.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 198. ovog zakona, mogu i za vrijeme trajanja postupka priznanja pokrenuti, odnosno nastaviti prekinuti ovršni postupak radi ostvarenja svog zahtjeva, odnosno tražbine protiv stranog stečajnog dužnika, ali samo pod uvjetom ako se sa tim složi strani stečajni upravitelj.
.
(4) Stečajni sud određuje po službenoj dužnosti da se prijedlog za priznanjem strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, kao i rješenje o privremenim mjerama, odnosno o postavljenju privremenog upravitelja odmah ubilježi u odgovarajućim javnim registrima, odnosno u javnim knjigama.

Članak 207.
Oglas u povodu prijedloga za priznanje

(1) Pošto primi prijedlog za priznanje strane odluke, stečajni sud će bez odlaganja objaviti oglas u “Službenim novinama Federacije BiH” i na oglasnoj ploči suda u kojem će navesti:

1) podatke o sudu koji objavljuje oglas sa brojem predmeta,
2) podatke o stranoj odluci čije se priznanje traži i njenom bitnom sadržaju,
3) podatke o stranom stečajnom upravitelju, te podatke o odluci kojom je imenovan, ako nije imenovan odlukom o otvaranju stečajnog postupka,
4) poziv vjerovnicima, stranom stečajnom dužniku i svim drugim osobama koja imaju pravni interes da u roku od 30 dana od objave oglasa u “Službenim novinama Federacije BiH” prijave stečajnom sudu svoja tražbine, te da se u podnesku očituju o postojanju pretpostavki za priznanje strane odluke, te mogućim teškoćama u namirenju tražbina u stranom stečajnom postupku.

(2) Prijedlog za priznanje strane odluke i objavljeni oglas iz stavka 1. ovog članka stečajni sud će dostaviti stranom stečajnom dužniku, stranom stečajnom upravitelju, te onim vjerovnicima čije je prebivalište odnosno sjedište u Federaciji poznato.

Članak 208.
Ispitivanje pretpostavki za priznanje

(1) Pri odlučivanju o prijedlogu za priznanje strane odluke, stečajni sud će se ograničiti na to da ispita jesu li ispunjene pretpostavke za priznanje navedene u članku 205. st. 1. i 2. ovoga zakona. Potrebna objašnjenja sud može tražiti od tijela čija se odluka priznaje, te od učesnika u postupku.

(2) Osobu koja se u svom podnesku protivi priznanju stečajni sud može saslušati.

(3) Stečajni sud će obratiti posebnu pozornost na potrebu žurnog rješavanja prijedloga za priznanje strane odluke.

Članak 209.
Rješenje o priznanju

(1) Rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka u odnosu na krug osoba prema kojima djeluje ima isti učinak kao i rješenje stečajnog suda u Federaciji o otvaranju stečajnog postupka.

(2) U rješenju iz stavka 1. ovoga članka stečajni sud će navesti koje učinke ima priznata strana odluka.

(3) Kada se rješenjem o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka kao pravni učinak određuje otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, rješenje o priznanju ima ujedno pravno značenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

(4) O priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka objavit će se oglas u “Službenim novinama Federacije BiH”. Oglas će se objaviti i isticanjem na oglasnoj tabli suda.

(5) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se predlagatelju, stranom stečajnom upravitelju, stečajnom dužniku, pravnim osobama koje za stečajnog dužnika obavljaju poslove platnog prometa, te nadležnom tužiteljstvu. Rješenje će se dostaviti tijelima koja vode javne registre koja će po službenoj dužnosti, na temelju dostavljenog rješenja, ubilježiti priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

Članak 210.
Priziv protiv rješenja o priznanju

(1) Protiv rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo na priziv.

(2) Priziv protiv rješenja o priznanju ne zadržava njegovu ovrhu.

Članak 211.
Priznavanje strane odluke o otvaranju stečajnog
postupka kao prethodno pitanje

(1) Ako o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nije doneseno posebno rješenje, svaki sud može o priznanju te odluke rješavati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo s učinkom za taj postupak.

(2) Pravne posljedice priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka nastupaju danom donošenja odluke u kojoj je o navedenom priznanju odlučeno, kao o prethodnom pitanju. U odnosu na ostale pravne posljedice na odgovarajući način se primjenjuje čl. od 213. do 218. ovoga zakona.

4. DJEJSTVA PRIZNANJA STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOG POSTUPKA
5. a) Priznanje nakon otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Članak 212.
Priznanje strane odluke u slučaju prethodno otvorenog
stečajnog postupka u Federaciji

(1) Strana odluka o otvaranju stečajnog postupka koja ispunjava pretpostavke za priznanje prema članku 205. ovoga zakona priznat će se i ako je prije podnošenja prijedloga za priznanje otvoren protiv dužnika stečajni postupak u Federaciji prema odredbi članka 196. st. 1. ili 2. ovoga zakona.

(2) Priznata strana odluka o otvaranju stečajnog postupka proizvodi djejstva predviđena u odredbama čl. od 221. do 225. ovoga zakona. Strani stečajni upravitelj ne može osporiti tražbine koja su već utvrđene u ranije pokrenutom postupku u Federaciji. Ako je na dan podnošenja prijedloga za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka istjekao rok od 15 dana od dana javne objave prvog diobnog popisa u stečajnom postupku u Federaciji neće se provoditi na temelju odluke o diobi, donesene u stranom stečajnom postupku.

1. b) Priznanje bez posljedice otvaranja stečajnog postupka u Federaciji BiH.

Članak 213.
Opće pravilo

(1) Djelovanja priznate strane odluke o otvaranju stečajnog postupka određuju se prema pravu države u kojoj je postupak otvoren, ukoliko nisu oprečni temeljnim načelima stečajnog prava Federacije i ukoliko ovim zakonom nije što drugo predviđeno.

(2) Djejstva priznate strane odluke djeluju od dana objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči, suda prema članku 209. stavak 4. ovoga zakona.

Članak 214.
Ovrha i osiguranje

(1) Namirenja, koja su ostvarena putem ovršnog postupka u Federaciji u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči prema članku 207. stavak 1. ovoga zakona, kao i razlučna prava, što su putem izvršnog postupka ili postupka osiguranja u Federaciji u tom vremenu nastala, gube pravno djejstvo.

(2) U slučaju gubitka pravnog djejstva prema stavku 1. ovoga članka vjerovnik je dužan ono što je stekao tim temeljem, nakon odbijanja troškova što su nastali u ovršnom postupku odnosno postupku osiguranja, predati stečajnom upravitelju.

(3) Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na ovršna namirenja odnosno u postupku ovrhe ili postupku osiguranja nastala razlučna prava vjerovnika, koji su navedeni u članku 198. i članku 220. stavak 1. ovoga zakona.

(4) Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave oglasa o prijedlogu za priznanje na oglasnoj ploči suda prema članku 207. stavku 1. ovoga zakona prošlo više od godinu dana.

Članak 215.
Raspolaganje stečajnog dužnika

(1) Raspolaganja stečajnog dužnika koja su poduzeta u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 209. stavak 4. ovoga zakona, gube pravni učinak ako su protivna interesima vjerovnika stečajnog dužnika, i bude dokazano da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega u inozemstvu otvoren stečajni postupak. Protivna strana ima pravo na protuučinbu iz strane stečajne mase ako je njome povećana vrijednost stečajne mase.

(2) Ako je raspolaganje stečajnog dužnika uslijedilo nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u “Službenim novinama Federacije BiH” prema članku 207. stavak 1. ovoga zakona, smatrat će se da je protivna strana znala ili morala znati u trenutku raspolaganja stečajnog dužnika da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(3) Raspolaganja stečajnog dužnika poduzeta nakon otvaranja stranog stečajnog postupka ne gube pravni učinak ako za njih vrijede opća pravila o zaštiti povjerenja u javne knjige. Ta raspolaganja mogu se pobijati prema pravu države mjerodavnom za pobijanje.

Članak 216.
Činidbe u korist stečajnog dužnika

(1) Osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u Federaciji koje je dužnik stranog stečajnog dužnika, dužna je odmah, čim sazna o otvaranju stečajnog postupka u inozemstvu obavijestiti stranog stečajnog upravitelja o postojanju svoje obveze, te o trenutku njezinog dospjeća.

(2) Svoju dospjelu obvezu ta je osoba ovlašteno izravno ispuniti stranom stečajnom dužniku, ako je od dana slanja obavijesti stranom stečajnom upravitelju proteklo osam dana, a sud u Federaciji nije do toga trenutka, sukladno članku 206. stavak 1. ovoga zakona, odredio mjere osiguranja ili imenovao privremenog stečajnog upravitelja. Eventualni troškovi odlaganja ispunjenja dospjele obveze smatraju se troškovima stečajne mase.

(3) Ako je obveza izravno ispunjena stranom stečajnom dužniku u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenje o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na oglasnoj ploči suda prema članku 209. stavak 4. ovoga zakona, a bez izvješćivanja stranog stečajnog upravitelja o postojanju obveze, osoba iz stavka 1. ovoga članka, neće biti oslobođena svoje obveze, ako se dokaže da je u trenutku izravnog ispunjenja obveze stranom stečajnom dužniku znala ili morala znati da je protiv nje otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(4) Ako je obveza direktno ispunjena stranom stečajnom dužniku nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u “Službenim novinama Federacije BiH” prema članku 207. stavak 1. ovoga zakona, smatrat će se kako je dužnik stečajnog dužnika znao ili morao znati da je protiv njega otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Članak 217.
Prebijanje

(1) Prebijanje nije dopušteno ako je tražbina ustupljena u vremenu između dana otvaranja stranog stečajnog postupka i dana objave rješenja o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka na sudskoj ploči prema članku 209. stavak 4. ovoga zakona, a bude dokazano da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

(2) Ako je tražbina ustupljena nakon objave oglasa o prijedlogu za priznanje u “Službenim novinama Federacije BiH” prema članku 207. stavak 1. ovoga zakona, smatrat će se da je novi vjerovnik (cesionar) u trenutku ustupanja znao ili morao znati da je protiv dužnika otvoren stečajni postupak u inozemstvu.

Članak 218.
Privilegovane tražbine, izlučni i razlučni vjerovnici

(1) Priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka ne utječe na pravo vjerovnika da svoja tražbine, navedena u članku 220. stavak 1., toč. 1. i 2. ovoga zakona, namire u punom iznosu ako im je za to dovoljan dio imovine stečajnog dužnika koji nije opterećen pravima trećih, koji se u trenutku objave rješenja o priznanju na oglasnoj ploči, prema članku 209. stavak 4. ovoga zakona, nalazi u Federaciji.

(2) Radi ostvarenja i osiguranja svojih prava, vjerovnici iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni su i nakon priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka da vode protiv dužnikove imovine parnični postupak, te postupke ovrhe i osiguranja.

(3) Izlučni i razlučni vjerovnici iz članka 198. ovoga zakona ovlašteni su voditi u Federaciji parnične postupke i postupke ovrhe, odnosno osiguranja pod uvjetima pod kojima bi ih mogli voditi da je u Federaciji otvoren stečajni postupak.

(4) Izvršni sud na prijedlog stranog stečajnog upravitelja odgodit će ovršni postupak iz stavka 2. ovoga članka, ako je to nužno da bi se postiglo namirenje vjerovnika stečajnog dužnika u većoj stečajnoj kvoti. Odlaganje može trajati do tri mjeseca, s mogućnošću određenja novog odlaganja, ali najdalje do prve diobe u stranom stečajnom postupku. Ovršni sud može u svakom trenutku na prijedlog vjerovnika ili stranog stečajnog upravitelja opozvati odlaganje, ako više ne postoje uvjeti za njega.

1. c) Priznanje s posljedicom otvaranja stečajnog postupka u Federaciji

Članak 219.
Priznanje strane odluke s posljedicom otvaranja
stečajnog postupka u Federaciji

(1) U prijedlogu za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka može strani stečajni upravitelj ili vjerovnik kao neposrednu pravnu posljedicu priznanja zahtijevati otvaranje stečajnog postupka u Federaciji. Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji stečajni upravitelj može zahtijevati i u podnesku upućenom stečajnom sudu u roku od 15 dana od primitka pismena iz članka 207. stavka 2. ovoga zakona. Otvaranje tog postupka vjerovnik može zahtijevati i u podnesku koji upućuje stečajnom sudu na temelju članka 207. stavak 1. točka 4. ovoga zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka pravne posljedice određuje isključivo stečajno pravo Federacije, izuzev ako čl. od 197. do 201. i čl. od 220. do 225. ovoga zakona, izričito nešto drugo ne predviđaju. U ovom slučaju na odgovarajući način primjenjuju se čl. od 214. do 217. ovoga zakona.

1. d) Otvaranje posebnog stečajnog postupka u Federaciji kao posljedica priznanja
   strane odluke o otvaranju stečajnog postupka

Članak 220.
Otvaranje posebnog stečajnog postupka u
Federaciji na prijedlog vjerovnika

(1) Sud će uvijek otvoriti stečajni postupak na prijedlog:

1) nadležnog zavoda za zdravstveno osiguranje i nadležnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje za tražbine koje se, prema zakonu, obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća, te tijela Federacije i njezinih jedinica lokalne samouprave i uprave za tražbine na temelju poreza i druge tražbine koja čine prihod proračuna, i

2) uposlenika stečajnog dužnika s redovnim mjestom rada u Federaciji.

(2) Na prijedlog vjerovnika, koji ne pripada vjerovnicima iz stavka 1. ovoga članka, sud će otvoriti stečajni postupak u Federaciji samo ako vjerovnik učini vjerojatnim da bi namirenje njegovoga tražbine u stranom stečajnom postupku bilo vezano uz posebne teškoće.

(3) Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovoga članka, radi ostvarenja što ravnomjernijeg i cjelovitijeg namirenja vjerovnika na međunarodnoj razini, stečajni sud neće otvoriti stečajni postupak u Federaciji ako cijeni kako bi otvaranje tog postupka, s obzirom na veličinu tražbine vjerovnika iz st. 1. i 2. ovoga članka bilo ekonomski neprimjereno. Pri ocjeni sud se može savjetovati sa stranim stečajnim upraviteljom.

Članak 221.
Ovlaštenja stranog stečajnog upravitelja

(1) Pored stečajnog upravitelja posebnog stečajnog postupka i vjerovnika koji u njemu sudjeluju, i strani stečajni upravitelj može u tom postupku osporavati prijavljene tražbine.

(2) Pravo pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika pripada u stečajnom postupku u Federaciji i stranom stečajnom upravitelju.

(3) Troškovi stranog stečajnog upravitelja koji nastanu u svezi s provedom ovlaštenja iz st. 1. i 2. ovoga članka, ne smatraju se troškovima stečajnog postupka u Federaciji.

Članak 222.
Namirenje vjerovnika

(1) Nakon namirenja troškova i ostalih obveza stečajne mase, izlučnih i razlučnih vjerovnika, te vjerovnika iz članka 220. stavak 1. ovoga zakona, preostala stečajna masa podijelit će se vjerovnicima sukladno odluci o diobi, koju će stečajni sud donijeti na temelju odluke o diobi ili njoj odgovarajuće diobne osnove donesene u stranom stečajnom postupku. Ako pri izradi strane odluke ili diobne osnove nisu uzeta u obzir tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Federaciji, stečajni sud će preostalu stečajnu masu podijeliti na vjerovnike čije su tražbine utvrđene u stečajnom postupku u Federaciji, vodeći pri tomu računa u kojoj su mjeri pojedini od njih uzeti u obzir pri dodjeli stečajne mase u stranom stečajnom postupku.

(2) Stečajni sud neće pri podjeli preostale stečajne mase uzeti u obzir stranu odluku o diobi ako je u njoj predviđena podjela rezultat primjene pravila koja su protivna javnom porektu Federacije. Isto vrijedi, kada strana odluka o diobi nije stečajnom sudu dostavljena unutar roka koji je on odredio.

(3) Stečajna masa koja preostane nakon namirenja vjerovnika prema odredbama st. 1. i 2. ovoga članka, predat će se odmah stranom stečajnom upravitelju.

(4) Ako stečajna masa nije dovoljna da bi se namirile utvrđene tražbine u stečajnom postupku u Federaciji prema st. 1. i 2. ovoga članka, vjerovnici mogu nenamireni dio svojih tražbina namiriti samo u stranom stečajnom postupku prema pravilima stranog stečajnog prava.

Članak 223.
Posebni stečajni postupak u stranoj državi

(1) Ako vjerovnik djelomično namiri svoja tražbine u posebnom stečajnom postupku koji je protiv stečajnog dužnika otvoren u nekoj stranoj državi, a kojim je obuhvaćena samo imovina stečajnog dužnika u toj stranoj državi, on smije zadržati stečeno. Primljeno će se, nakon odbijanja troškova koje je vjerovnik imao u ostvarivanju namirenja u tom stranom posebnom stečajnom postupku, uračunati u stečajnu kvotu koja mu pripada u posebnom stečajnom postupku u Federaciji. Tog uračunavanja neće biti ako je vjerovnik djelomično namirenje tražbine u tom stranom posebnom stečajnom postupku ostvario kao razlučni vjerovnik ili na temelju dopuštenog prebijanja.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primijenit će se i kada je vjerovnik djelomično namirio svoju tražbinu putem ovršnog postupka u stranoj državi.

Članak 224.
Prijava tražbina u stranom stečajnom postupku

(1) Stečajni upravitelj posebnog stečajnog postupka otvorenog u Federaciji dužan je tražbinu prijavljenu u tom postupku prijaviti u stranom stečajnom postupku ako to od njega zatraži i na to ga ovlasti vjerovnik te tražbine.

(2) Domaći stečajni upravitelj ovlašten je u stranom glavnom stečajnom postupku imati pravo glasa na temelju tražbine prijavljene u posebnom stečajnom postupku u Federaciji, ako vjerovnik te tražbine ne sudjeluje u glasovanju.

Članak 225.
Suradnja stečajnih upravitelja

(1) Osim međusobne izmjene obavijesti, prema članku 201. ovoga zakona, stečajni upravitelj posebnog stečajnog postupka u Federaciji dužan je stečajnom upravitelju stranog glavnog stečajnog postupka omogućiti očitovanje o načinu unovčenja imovine stečajnog dužnika koju obuhvaća domaći posebni stečajni postupak.

(2) Stečajnom upravitelju stranog glavnog stečajnog postupka dostavit će se i stečajni plan posebnog stečajnog postupka u Federaciji. On ima pravo i sam predložiti stečajni plan posebnog stečajnog postupka.

5. NEPRIZNAVANJE STRANE ODLUKE O OTVARANJU STEČAJNOG POSTUPKA

Članak 226.
Odbijanje prijedloga za priznanje

(1) Ako odbije prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka, stečajni sud će, na prijedlog vjerovnika ili stečajnog dužnika, ako je to potrebno radi ravnomjernog namirenja svih dužnikovih vjerovnika, otvoriti stečajni postupak u Federaciji.

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od osam dana od dana objave rješenja o odbijanju prijedloga za priznanje strane odluke na oglasnoj ploči suda i “Službenim novinama Federacije BiH”. Taj prijedlog može biti sadržan u podnesku koji se upućuje stečajnom sudu na temelju članka 207. stavak 1. točka 4. ovoga zakona.

(3) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

Članak 227.
Priziv

(1) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka strani stečajni dužnik, strani stečajni upravitelj i vjerovnici imaju pravo priziva.

(2) Priziv ne zadržava ovrhu rješenja.

Članak 228.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka kada se strana odluka o
otvaranju stečajnog postupka ne može priznati

(1) Svaki vjerovnik kao i stečajni dužnik ovlašteni su tražiti otvaranje stečajnog postupka u Federaciji, neovisno o tomu što je otvoren glavni stečajni postupak u stranoj državi, ako su ispunjeni uvjeti zbog kojih bi se prijedlog za priznanje strane odluke o otvaranju stečajnog postupka mogao odbiti.

(2) Sud će dopustiti otvaranje stečajnog postupka u Federaciji u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva načelo ravnomjernog namirenja svih dužnikovih vjerovnika.

(3) Prilikom donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka iz stavka 1. ovoga članka, stečajni sud će o nemogućnosti priznanja strane odluke o otvaranju stečajnog postupka odlučiti kao o prethodnom pitanju.

(4) Stečajni postupak iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća samo imovinu stečajnog dužnika koja se nalazi u Federaciji.

6. STRANA PRINUDNA PORAVNANJA I DRUGI STEČAJNI POSTUPCI

Članak 229.
Strana odluka o odobrenju prinudnog poravnanja ili stranog stečajnog plana

Na priznanje strane odluke o odobrenju prisilnog poravnanja ili stečajnog plana, kao i na priznanja strane odluke donesene u kojem drugom sličnom postupku na odgovarajući način primijenit će se odredbe ovoga zakona o priznanju strane odluke o otvaranju stečajnog postupka.

VII – KAZNENE ODREDBE

Članak 230.

(1) Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.700,00 KM kaznit će se za prekršaj odgovorno osoba stečajnog dužnika, ako:

1) ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka (članak 4. stavak 2.);

2) ne preda stečajnom upravitelju svu potrebnu dokumentaciju i ne pomaže mu u radu (članak 62. st. 3. i 4.);

3) ne pruži cjelovite i istinite informacije predviđenim subjektima (članak 10. stavak 1.);

4) ne omogući stečajnom sucu uvid u poslovnu dokumentaciju i istu na zahtjev stečajnog suca ne preda (članak 14. stavak 2.).

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, a sukladno članku 63. ovoga zakona, kaznit će se članovi uprave i nadzornog odbora stečajnog dužnika novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM.

Članak 231.

Novčanom kaznom od 500,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj privremeni stečajni upravitelj ako:

1) ne osigura imovinu i staranje o njoj (članak 16. stavak 1.);

2) ne namiri tražbine sukladno članku 16. stavak 4. ovoga zakona;

3) ne položi račun i ne podnese izvješće o svojem radu za razdoblje privremene uprave (članak 16. stavak 7.);

4) ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva ( čl. 20. i 26. stavak 2.).

Članak 232.

Novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj stečajni upravitelj, ako:

1) ne sačini detaljan popis stečajne mase, popis svih vjerovnika stečajnog dužnika za koje je saznao iz poslovne dokumentacije (članak 25. stavak 2.);

2) ne vodi poslovne knjige, ne sastavi početnu bilancu stanja imovine dužnika (članak 25. stavak 3.);

3) ne podnese potrebna izvješća nadležnim tijelima (članak 25. stavak 3.);

4) ne stara se o ostvarivanju tražbine dužnika, ne poduzima mjere da unovči imovinu dužnika (članak 25. stavak 1.);

5) na zahtjev stečajnog suca ne dostavi informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu (članak 27.);

6) ne zaključi osiguranje od odgovornosti kod osiguravajućeg društva (članak 26. stavak 2.).

VIII – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 233.

Postupak stečaja pokrenut prije stupanja na snagu ovoga zakona, ako je donesena odluka o otvaranju postupka stečaja i ako je stečajni upravitelj preuzeo dužnost po odredbama ranijeg zakona, završit će se po propisima koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 234.

Pravne radnje dužnika poduzete prije stupanja na snagu ovoga zakona moći će se pobijati po odredbama ovoga zakona ako nisu bile izuzete od pobijanja po odredbama Zakona o stečaju i likvidaciji.

Članak 235.

(1) U postupcima stečaja koji su pokrenuti po prijedlozima Zavoda za platni promet Federacije Bosne i Hercegovine, a u kojima nije otvoren stečajni postupak i u kojima stranke nisu poduzele ni jednu radnju u posljednje tri godine do dana donošenja ovoga zakona, sud će, putem oglasa koji će se objaviti u “Službenim novinama Federacije BiH” i oglasnoj ploči suda, pozvati zainteresirane stranke da preuzmu postupak u roku od 30 dana od dana objave, a troškovi objave će se predujmiti iz Proračuna Federacije.

(2) Ukoliko zainteresirane stranke pismeno zatraže vođenje postupka, sud će postupak nastaviti, a zainteresirane stranke će smatrati predlagateljem u postupku u smislu članka 4. ovoga zakona.

(3) Ukoliko u ostavljenom roku prijedlog za vođenje postupka ne stavi ni jedna zainteresirana stranka, sud će postupak obustaviti.

Članak 236.

(1) Pravilnik o programu stručnog ispita za stečajnog upravitelja i načinu njegovoga polaganja donijet će federalni ministar pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

(2) Odredba članka 23. stavak 2. ovoga zakona, počet će se primjenjivati nakon šest mjeseci od dana stupanja na snagu Pravilnika iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 237.

(1) Propis o naknadama i nagradama vještaka, privremenog stečajnog upravitelja, stečajnog upravitelja i članova odbora vjerovnika, donijet će federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, a visinu naknada, odnosno nagrada rješenjem određuje stečajni sudac uzimajući u obzir opseg poslova i rad, te vrijednosti stečajne mase.

(2) Protiv rješenja o visini naknade i nagrade stečajni upravitelj, stečajni dužnik, odbor vjerovnika, kao i svaki stečajni vjerovnik imaju pravo priziva.

Članak 238.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o stečaju i likvidaciji (“Službene novine Federacije BiH”, broj 23/98).

Članak 239.

Ovaj zakon stupa na snagu narednoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, v. r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, v. r.

ADVOKAT GALIBA HRVAČIĆ KARAČIĆ