Godina XIV – Broj 71
Srijeda, 3. 10. 2007. godine
S A R A J E V O
ISSN 1512-7079
Na osnovi članka 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 43/99, 32/00 i 29/03), članka 39. Opšteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/05), Federalno Ministarstvo prometa i komunikacija, Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine – Grupacija poslodavaca u oblasti prometa u Federaciji Bosne i Hercegovine i Sindikat prometa u Federaciji Bosne i Hercegovine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI PROMETA ZA TERITORIJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se prava i obveze ugovornih strana, te prava i obveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika kod poslodavaca u djelatnostima:
¥ prijevoz putnika,
¥ transport roba,
¥ popravka i servisiranje transportnih sredstava.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se i na strane koje, prema odredbama Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 43/99, 32/00 i 29/03., u daljnjem tekstu: Zakon) mogu biti strane Kolektivnog ugovora, a koje mu naknadno pristupe.
Članak 2.
Potpisnice Kolektivnog ugovora suglasne su da je ovaj Kolektivni ugovor obvezujući i važi za sve poslodavce bez obzira na strukturu kapitala na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 3.
Ovim Kolektivnim ugovorom ne mogu se utvrditi manja prava i obveze od prava i obveza utvrđenih Opšim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, osim u slu~aju predvi|enim ~lankom 57. stavka 2. ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 4.
Pravilnik o radu koji donosi poslodavac mora biti uskla|en sa ovim Kolektivnim ugovorom.
Ako bi pravilnikom o radu bila utvr|ena pojedina prava i obveze u manjem obimu od prava i obveza koja proizlaze iz ovog Kolektivnog ugovora, direktno se primjenjuju odredbe ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 5.
Ugovorne strane obvezne su provoditi odredbe ovog Kolektivnog ugovora i poduzimati radnje za njegovu primjenu.
II. RADNI ODNOSI
1. Zaključivanje ugovora o radu
Članak 6.
Zaključivanjem ugovora o radu zasniva se radni odnos između poslodavca i zaposlenika.
Članak 7.
Pored općih uvjeta utvrđenih Zakonom, za zasnivanje radnog odnosa pravilnikom o radu utvrđuju se i posebni uvjeti, i to:
Ą stručna sprema,
Ą posebna specijalistička znanja,
¥ radno iskustvo.
Članak 8.
Ugovor o radu može zaključiti lice koje je navršilo 15 godina života i koje ima opštu zdravstvenu sposobnost utvrđenu od ovlaštenog liječnika.
2. Ugovor o radu na neodređno i određno vrijeme
Članak 9.
Ugovor o radu zaključuje se na neodre|eno ili određeno vrijeme.
Članak 10.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom roka utvrđenog za svaki pojedinačni slučaj.
Članak 11.
Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa pravima i obvezama po osnovu rada, u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu.
3. Sadržaj ugovora o radu
Članak 12.
Ugovor o radu, pored podataka utvrđenih Zakonom, treba sadržavati i podatke o: vremenu trajanja probnog rada, ako je probni rad određen kao uvjet za zasnivanje radnog odnosa, vremenu trajanja pripravničkog staža, ako se ugovor zaključuje sa pripravnikom, posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta, i drugim uvjetima utvrđenim pravilnikom o radu.
4. Probni rad
Članak 13.
Prije zaključivanja ugovora o radu za pojedine poslove može se izvršiti prethodna provjera stručnih i psihofizičkih sposobnosti zaposlenika, što će se bliže razraditi pravilnikom o radu.
Članak 14.
Poslodavac može, u skladu sa Zakonom, ugovoriti probni rad sa zaposlenikom.
Probni rad zaposlenika može trajati najviše, i to:
Ą za zaposlenike sa VI, VII i VIII stupnjem stručne spreme do tri mjeseca,
Ą za zaposlenike sa III, IV i V stupnjem stručne spreme do dva mjeseca.
Članak 15.
Ako je ugovorom o radu predviđen probni rad, poslodavac je dužan odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika, za vrijeme trajanja probnog rada.
Provjera stručnih i drugih radnih sposobnosti zaposlenika u toku probnog rada provodi se nadzorom nad zaposlenikovim radom, uvidom u rezultate njegovog rada, praćenjem radne discipline i na druge načine pogodne za stjecanje uvida u stručne i radne sposobnosti zaposlenika.
Ocjenu probnog rada stručno lice ili tijelo iz stavka 1. ovog članka dužno je izvijestiti zaposleniku do isteka probnog rada.
Ako se ocjena iz stavka 3. ovog članka ne izvijesti zaposleniku do navedenog roka, smatrat će se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
5. Prijem pripravnika
Članak 16.
Poslodavac može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje koje se odnosi.
Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se školovao, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.
Članak 17.
Poslodavac pravilnikom o radu utvrđuje način osposobljavanja pripravnika i polaganja stručnog ispita, ako Zakonom i propisom kantona nije drugačije određeno.
Po završetku pripravničkog staža, pripravnik polaže stručni ispit pred komisijom čiji sastav određuje poslodavac, u skladu s Pravilnikom o radu, ako Zakonom ili propisom kantona nije drugačije određeno.
Članak 18.
Sa pripravnikom, koji je položio stručni ispit, poslodavac može zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
Pripravniku koji nije položio stručni ispit prestaje radni odnos sa danom uručenja odluke o tome da nije zadovoljio na stručnom ispitu.
6. Volonterski rad
Članak 19.
Poslodavac može primiti lice na stručno osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
U slučaju iz stavka 1. ovog članka zaključuje se ugovor o volonterskom radu u pismenoj formi.
Volonterski rad iz stavka 1. ovog članka može trajati najduže godinu dana, ako Zakonom nije drugačije određeno.
Period volonterskog rada računa se u pripravnički staž i u radno iskustvo koji se postavljaju kao uvjet za zaključivanje ugovora o radu na određenim poslovima.
Članak 20.
Volonterski rad i provjera o osposobljenosti vrši se pod uvjetima i na način kao i za pripravnički staž utvrđ en u članku 17. ovog Kolektivnog ugovora, odnosno pod uvjetima i na način utvrđen Zakonom i Pravilnikom o radu.
7. Privremeni i povremeni poslovi
Članak 21.
Poslodavac može za obavljanje privremenih i povremenih poslova zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima, u skladu sa Zakonom.
Ako se zaključuje ugovor o privremenim i povremenim poslovima, isti se može zaključiti za:
¥ otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda,
Ą suzbijanje nastanka većih šteta u procesu rada,
Ą druge slučajeve utvrđene pravilnikom o radu.
Licu koje obavlja privremene i povremene poslove osiguravaju se prava utvr|ena Zakonom.
8. Obrazovanje, osposobljavanje i usavrsavanje za rad
Članak 22.
Poslodavac može, u skladu sa potrebama rada, omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje za rad.
Zaposlenik je obvezan, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavršavati za rad.
Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za rad iz st. 1. i 2. ovog članka uređuju se Pravilnikom o radu.
Članak 23.
Prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organiziranja rada, poslodavac je obvezan omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje ili usavršavanje za rad.
9. Radno vrijeme
Članak 24.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najduže 40 sati tjedno.
Članak 25.
Ugovor o radu može se zaključiti za rad sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa Zakonom.
Zaposlenik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim vremenom, može zaključiti više takvih ugovora, kako bi na taj način ostvario puno radno vrijeme.
Zaposlenik koji je zasnovao radni odnos na osnovu ugovora o radu iz stavka 1. ovog članka, ostvaruje pravo na plaću i naknade plaće razmjerno dužini radnog vremena, a u skladu sa Pravilnikom o radu, odnosno Ugovorom o radu.
Članak 26.
Zaposlenicima koji rade na naročito teškim i po zdravlje opasnim poslovima, na kojima, ni uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće ostvariti zaštitu od štetnih utjecaja, skra}uje se radno vrijeme, razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na njihovo zdravlje i radnu sposobnost.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka i trajanje radnog vremena utvrđuju se Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu, u skladu sa Zakonom.
Članak 27.
Zaposlenicima koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, zbog težine i štetnosti rada odnosno prirode posla na određenom radnom mjestu, svakih 12 mjeseci efektivno provedenih na radu, na određenom radnom mjestu, će se računati kao 14, 15, 16 ili 18 mjeseci staža.
Radna mjesta iz stavka 1. ovog ćlanka utvrđuju se Pravilnikom u skladu sa Zakonom.
Članak 28.
Raspored redovnog tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak dnevnog radnog vremena, kao i trajanje i dužina dnevnog odmora, utvrđuje se Pravilnikom o radu, odnosno Ugovorom o radu.
Članak 29.
U slučaju više sile (požar, potres, poplava) i iznenadnog povećanja obima posla, kao i u drugim slučajevima hitne potrebe, zaposlenik je obvezan raditi duže od punog radnog vremena, ali najviše do 10 sati tjedno.
Rad duži od punog radnog vremena smatra se prekovremenim radom, u skladu sa Zakonom.
Članak 30.
Preraspodjela radnog vremena može se izvršiti kada to zahtijeva priroda djelatnosti, odnosno poslovi i zadaci, organizacija rada, bolje korištenje radnog vremena, te izvršenje određenih poslova u utvrđenim rokovima.
Dužinu trajanja preraspodijeljenog radnog vremena poslodavac utvrđuje u skladu sa Zakonom.
Poslodavac je dužan izvijestiti zaposlenika o uvođenju preraspodijeljenog radnog vremena i njegovom trajanju, i to najmanje tri dana prije uvođenja preraspodjele radnog vremena.
Prilikom uvođenja preraspodjele radnog vremena poslodavac mora poštivati odredbe o dnevnom i tjednom odmoru zaposlenika.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Članak 31.
Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da zaposlenik radi no}u uzastopno najvi{e jedan tjedan, te da mu se osigura tjedni odmor u skladu sa Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Ako je kod poslodavca osigurana mogu}nost dnevne prehrane, ta obveza postoji i za vrijeme rada u smjeni no}u.
^lanak 32.
Poslodavac mo`e uvesti no}ni rad za maloljetne zaposlenike samo u slu~ajevima predvi|enim Zakonom.
10. ODMORI I ODSUSTVA
10.1. Odmori
^lanak 33.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta.
Zaposlenik ima pravo na odmor od jednog sata za jedan dan u toku tjedna, ukoliko takav odmor zaposlenik zahtijeva od poslodavca.
Na~in i vrijeme kori{tenja odmora iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka utvr|uje se Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.
Vrijeme odmora iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka ne ura~unava se u radno vrijeme.
^lanak 34.
Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izme|u dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati.
Konkretno trajanje odmora iz stavka 1. ovog ~lanka utvr|uje se pravilnikom o radu.
^lanak 35.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata.
Konkretno trajanje tjednog odmora iz stavka 1. ovog ~lanka utvr|uje se Pravilnikom o radu.
Ako je neophodno da zaposlenik radi u dane tjednog odmora, poslodavac je du`an osigurati mu kori{tenje najmanje jednog slobodnog dana, prema dogovoru sa zaposlenikom.
10.2. Godi{nji odmor
^lanak 36.
Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godi{nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa du`i od osam dana, stje~e pravo na godi{nji odmor nakon {est mjeseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo na godi{nji odmor u smislu stavka 2. ovog ~lanka, ima pravo na najmanje dva dana godi{njeg odmora za svaki navr{eni mjesec rada.
Konkretno pravo na godi{nji odmor iz stavka 3. ovog ~lanka, utvr|uje se Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu.
^lanak 37.
Zaposlenik poslije navr{enih {est mjeseci neprekidnog rada ima pravo na godi{nji odmor od 18 radnih dana.
Godi{nji odmor iz stavka 1. ovog ~lanka pove}ava se za broj radnih dana u skladu sa sljede}im kriterijima:
1. Prema du`ini sta`a:
¥ od 2-5 godina sta`a
¥ od 5-10 godina sta`a
¥ od 10-20 godina sta`a
¥ od 20-30 godina sta`a
¥ od 30-40 godina sta`a
jedan radni dan
dva radna dana
~etiri radna dana
{est radnih dana
sedam radnih dana
2. Prema uvjetima rada:
• za rad u ote`anim uvjetima rada do dva radna dana
3. Prema rezultatima rada
• za izuzetne rezultate i kvalitetu rada do dva radna dana
4. Prema socijalno-zdravstvenim uvjetima:
¥ za majke sa djetetom do 7 godina
starosti za svako dijete po jedan radni dan
¥ za samohranog roditelja ili staratelja djeteta do 10 godina
starosti za svako dijete po jedan radni dan
¥ roditelju ili staraocu te{ko oboljelog
•
ili hendikepiranog djeteta po jedan radni dan
invalidima rada ili rata dva radna dana
•
te{kim bolesnicima jedan radni dan
Zaposlenima koji rade na izuzetno te{kim poslovima na kojima se, ni uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi od {tetnih utjecaja, godi{nji odmor utvr|uje se pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu u skladu sa Zakonom.
^lanak 38.
Zaposlenik mo`e godi{nji odmor koristiti u dva dijela u skladu sa Zakonom.
^lanak 39.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godi{njeg odmora po `elji, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana ranije.
^lanak 40.
Poslodavac je du`an na~initi plan godi{njih odmora, u skladu sa potrebama procesa rada.
Poslodavac je du`an najmanje 30 dana prije kori{tenja godi{njeg odmora obavijestiti zaposlenika o po~etku kori{tenja godi{njeg odmora.
10.3. Odsustva sa rada
^lanak 41.
Zaposlenik ima pravo u jednoj kalendarskoj godini biti odsutan sa rada uz naknadu pla}e do 7 dana, i to u slu~ajevima:
•
•
sklapanja braka najmanje tri radna dana
ro|enja djeteta najmanje dva radna dana
¥ smrti ~lana u`e obitelji,
•
odnosno doma}instva
najmanje tri radna dana
smrti ~lana {ire obitelji
najmanje dva radna dana
•
sklapanja braka djeteta
najmanje dva radna dana
¥ te{ke bolesti ~lana u`e
obitelji najmanje dva radna dana
¥ otklanjanja posljedica
elementarne nezgode
kojom su ugro`eni objekti
•
za stanovanje zaposlenika
najmanje tri radna dana
polaganja ispita najmanje tri radna dana
•
dobrovoljnog davanja
jedan radni dan
krvi
za svako davanje
¥ sudjelovanja u sportskim
i drugim manifestacijama najmanje dva radna dana
Izuzetno, u slu~aju smrti ~lana u`e obitelji, zaposlenik ima pravo i na vi{e od 7 radnih dana pla}anog odsustva ukoliko je u toku kalendarske godine ve} iskoristio 7 radnih dana odsustva, u skladu sa stavkom 1. ovog ~lanka, {to se konkretnije utvr|uje Pravilnikom o radu.
^lanak 42.
Za vrijeme stru~nog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za potrebe posla ({kole, seminari, te~ajevi), zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo sa rada u trajanju do osam radnih dana u kalendarskoj godini.
^lanak 43.
Zaposlenik kojeg poslodavac uputi na obrazovanje i stru~no osposobljavanje radi potreba posla, ima pravo na pla}eno odsustvo u vremenu koliko traje to osposobljavanje.
^lanak 44.
Poslodavac mo`e zaposleniku, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade pla}e – nepla}eno odsustvo najdu`e jednu godinu dana.
Za vrijeme odsustva iz stavka 1. ovog ~lanka, prava i obaveze zaposlenika koja se stje~u na radu i po osnovu rada miruju.
Poslodavac je du`an omogu}iti zaposleniku odsustvo do ~etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih, kulturnih i sportskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu pla}e – pla}eno odsustvo.
11. Za{tita zaposlenika
^lanak 45.
Poslodavac je du`an osigurati takve uvjete rada i sve potrebne mjere osobne i kolektivne za{tite na radu, kojima se {titi fizi~ko i psihofizi~ko zdravlje i osobna i kolektivna sigurnost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom.
Poslodavac je du`an upoznati zaposlenika sa propisima o radnim odnosima i propisima o za{titi na radu u roku od 30 dana po stupanju zaposlenika na rad.
Poslodavac je du`an osposobljavati zaposlenika za rad na siguran na~in, a prilikom uvo|enja novih tehnologija du`an je informirati zaposlenike o eventualnim opasnostima i poduzimanju mjera za{tite na radu.
^lanak 46.
Zaposlenik je du`an raditi na na~in kojim ne ugro`ava `ivot ili zdravlje svoje i drugih zaposlenika, te sigurnost opreme i ure|aja.
Zaposlenik je du`an prihvatiti osposobljavanje za za{titu na radu, te odr`avati i upotrebljavati u ispravnom stanju osobna za{titna sredstva koja su mu povjerena na upotrebu i rukovanje.
^lanak 47.
Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po `ivot i zdravlje zbog toga {to nisu provedene propisane mjere za{tite na radu i o tome je du`an odmah obavijestiti inspekciju rada kantona.
^lanak 48.
Poslodavac mo`e, u skladu sa materijalnim mogu}nostima, jednom godi{nje organizirati besplatne sistematske lije~ni~ke preglede zaposlenika.
^lanak 49.
Poslodavac je du`an ugovoriti kolektivno osiguranje zaposlenika od posljedica nesre}e na radu.
Vije}e zaposlenika, odnosno sindikat mo`e tra`iti od poslodavca da premije osiguranja iz stavka 1. ovog ~lanka budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima pod te{kim i po `ivot i zdravlje opasnim uvjetima.
12. Za{tita `ene i maj~instva
^lanak 50.
Za vrijeme trudno}e, poro|aja i njege djeteta, `ena ima pravo na porodiljni dopust u skladu sa Zakonom.
Prava na dopust iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e koristiti i otac djeteta, odnosno usvojitelj, u slu~ajevima predvi|enim Zakonom.
^lanak 51.
Poslodavac ne smije tra`iti bilo kakve podatke o `eninoj trudno}i, osim kada `ena zahtijeva odre|eno pravo predvi|eno Zakonom ili drugim propisom, vezano za za{titu trudno}e.
Poslodavac ne smije tra`iti podatke o `eninoj trudno}i prilikom zapo{ljavanja, odnosno zaklju~ivanja Ugovora o radu.
^lanak 52.
@ena zaposlenik se ne mo`e rasporediti na druge poslove za vrijeme trudno}e osim u slu~aju ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja.
U slu~aju privremenog raspore|ivanja iz stavka 1. ovog ~lanka, takvo raspore|ivanje ne mo`e imati za posljedicu smanjenje pla}e `ene zaposlenika.
^lanak 53.
Po isteku prava na porodiljni dopust utvr|eno Zakonom, jedan od roditelja ima pravo, na vlastiti zahtjev, odsustvovati sa rada do tri godine `ivota djeteta, u kojem periodu mu prava i obveze iz radnog odnosa miruju.
13. Za{tita zaposlenika sa promijenjenom radnom sposobno{}u i zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad
^lanak 54.
Zaposlenik koji je uslijed povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, privremeno ili trajno nesposoban za rad, kao i zaposlenik sa promijenjenom radnom sposobno{}u, ostvaruje sva prava iz rada i radnog odnosa, u skladu sa Zakonom.
^lanak 55.
Zaposlenik kod kojeg postoji promijenjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti i kome je poslodavac, u skladu sa Zakonom, otkazao Ugovor o radu, ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa utvr|enog Zakonom.
III. PLA]E I NAKNADA PLA]A
1. Pla}e
^lanak 56.
Poslodavac je du`an zaposleniku za njegov rad isplatiti pla}u koja se sastoji od:
¥ osnovne pla}e utvr|ene po osnovu slo`enosti i odgovornosti poslova i normalnih uvjeta rada na tim poslovima,
¥ pove}anje pla}e po osnovu radnog sta`a i ote`anih uvjeta rada, i
¥ pove}anje pla}e po osnovu rezultata rada.
^lanak 57.
Poslodavac ne mo`e zaposleniku obra~unati i isplatiti pla}u u iznosu manjem od iznosa utvr|enog ovim Kolektivnim ugovorom.
Izuzetno, u slu~ajevima kada poslovanje dru{tva ne omogu}ava isplatu ukupne mase pla}e, naknada i dodataka koja imaju karakter uve}anja osobnih primanja zaposlenika, predvi|enim ovim Kolektivnim ugovorom, poslodavac }e izvr{iti korekciju pla}a svih zaposlenika i time ukupnu masu sredstava za pla}e uskladiti sa mogu}nostima i poslovnim rezultatom.
^lanak 58.
Podaci o pla}ama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni.
Podaci o pojedina~nim isplatama pla}a nisu javni.
^lanak 59.
Poslodavac je du`an omogu}iti zaposleniku i vije}u zaposlenika, odnosno sindikatu, uvid u dokumentaciju o obra~unu i uplati za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje, najkasnije u roku od tri dana od dana postavljanja zahtjeva.
Poslodavac mo`e ovlastiti lice ili odgovaraju}u slu`bu za davanje podataka iz stavka 1. ovog ~lanka.
^lanak 60.
Najni`a bruto satnica zaposlenika sa doprinosima iz pla}e, doprinosima na pla}u i porezom na pla}u ne mo`e biti manja od 3,00 KM.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 1,775 KM.
Najni`a pla}a uskla|uje se tromjese~no, pod uvjetima da su tro{kovi `ivota teku}eg u odnosu na prethodno tromjese~je pove}ani najmanje za 5%.
Izuzetno privredni subjekti, koji zbog svog polo`aja na tr`i{tu ili uslijed ekonomskih pote{ko}a u poslovanju nisu u mogu}nosti isplatiti pla}u zaposleniku, obra~unatu po satnici iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka, mogu isplatiti pla}u obra~unatu po satnici koja ne mo`e biti manja od 1,25 KM neto.
Isplata iz prethodnog stavka ne mo`e se ispla}ivati du`e od tri godine od usvajanja ovog Kolektivnog ugovora.
Najni`a neto pla}a je osnovica za obra~un osnovne pla}e zaposlenika.
^lanak 61.
Osnovna pla}a je najni`i iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovaraju}e grupe slo`enosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna pla}a je proizvod najni`e neto pla}e i odgovaraju}eg koeficijenta slo`enosti poslova koje zaposlenik obavlja.
^lanak 62.
Prema slo`enosti, poslovi se razvrstavaju u 8 grupa, pri ~emu odnos koeficijenta slo`enosti poslova izme|u najni`e i najvi{e vrednovanih poslova ne mo`e biti manji od 1:3. Svaka grupa poslova utvr|ena je sa donjom granicom koeficijenta, tj. minimalnim koeficijentom.
Koeficijente slo`enosti utvr|uje poslodavac, pravilnikom o radu ili drugim odgovaraju}im aktom.
^lanak 63.
Pravilnikom o radu utvr|uju se kriteriji i mjerila za vrednovanje ostvarenih rezultata rada zaposlenika.
^lanak 64.
Zaposlenik ima pravo na pove}anje osnovne pla}e po osnovu ote`anih uvjeta rada.
Pravilnikom o radu razradit }e se konkretnije pove}anje osnovne pla}e iz stavka 1. ovog ~lanka, polaze}i od sljede}eg:
¥ utjecaj okoline (mikroklimatski uvjeti – visoke i niske temperature, dim, pra{ina, vlaga, jaka buka, kemijske i biolo{ke {tetnosti i sl.).
Pove}anje osnovne pla}e po ovom osnovu ne mo`e biti manje od 5%.
¥ pove}an rizik od nastanka povreda na radu, profesionalnih bolesti. Pove}anje osnovne pla}e po ovom osnovu ne mo`e biti manje od 5%.
¥ rad sa zagaraju}im i prljavim materijama.
Pove}anje osnovne pla}e po ovom osnovu ne mo`e biti manje od 5%.
Pove}anje osnovne pla}e po osnovi iz stavka 2. ovog ~lanka ne mo`e biti ve}e od 30%.
^lanak 65.
Zaposlenik ima pravo na pove}anu osnovnu pla}u i za:
¥ prekovremeni rad najmanje 50% od bruto satnice
¥ no}ni rad najmanje 30% od bruto satnice
¥ rad na dane tjednog odmora najmanje 30% od bruto satnice
¥ rad u vrijeme praznika koji su po zakonu neradni najmanje 50% od bruto satnice
Pove}anja po ovim osnovama se me|usobno ne isklju~uju.
^lanak 66.
Zaposlenik sa promijenjenom radnom sposobno{}u ostvaruje pravo na naknadu pla}e u skladu sa Zakonom.
^lanak 67.
Pla}a pripravnika iznosi 80% od osnovne pla}e radnog mjesta za koje se osposobljava.
^lanak 68.
Poslodavac je du`an najmanje jedanput mjese~no obra~unati i isplatiti pla}u zaposleniku.
Pla}a se ispla}uje najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac je du`an prilikom isplate pla}e zaposleniku uru~iti pismeni obra~un koji obuhva}a podatke o svim obavezama, doprinosima i porezima, te podatke o oblicima na koje je zaposlenik dao suglasnost (kredit, kasa uzajamne pomo}i, fond solidarnosti, sindikalna ~lanarina i dr.).
2. Naknada pla}a
^lanak 69.
Zaposleniku pripada pravo na naknadu pla}e u slu~ajevima predvi|enim Zakonom, propisima kantona, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom o radu.
Zaposleniku pripada naknada pla}e, najmanje u visini pla}e koju je ostvario u prethodnom mjesecu, u sljede}im slu~ajevima:
¥ godi{njeg odmora,
¥ obrazovanja, prekvalifikacije i stru~nog osposobljavanja za potrebe poslodavca,
¥ pla}enog odsustva,
¥ zastoja u poslu za koje nije kriv (vi{a sila, privremeni zastoji u procesu rada, odbijanje zaposlenika da radi jer nisu provedene propisane mjere za{tite na radu, ukoliko za vrijeme otklanjanja propusta nije raspore|en na drugo radno mjesto i dr.),
¥ sindikalnih aktivnosti i aktivnosti vije}a zaposlenika, i
¥ drugim slu~ajevima utvr|enim Pravilnikom o radu.
^lanak 70.
Za vrijeme privremene sprije~enosti za posao zbog bolesti, povrede, profesionalne bolesti ili povrede na radu, kao i za vrijeme porodiljnog dopusta, zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e u skladu sa Zakonom i propisom kantona.
3. Ostale isplate zaposlenicima
^lanak 71.
Zaposlenik ima pravo na regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini od najmanje 50% prosje~ne neto pla}e svih zaposlenih, ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, pod uvjetima da privredni subjekt-poslodavac nije prethodnu godinu zavr{io sa gubitkom, odnosno kada bi obra~un i isplata regresa doveli do gubitka u poslovanju u teku}oj poslovnoj godini.
Vrijeme i na~in isplate regresa utvr|uje se Pravilnikom o radu.
^lanak 72.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje pet prosje~nih pla}a ostvarenih u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu i u slu~aju otkaza Ugovora o radu na neodre|eno vrijeme bez njegove krivice, odnosno otkaza u skladu sa Programom zbrinjavanja vi{ka zaposlenika.
Visina otpremnine iz stavka 2. ovog ~lanka iznosi jednu polovinu mjese~ne pla}e ispla}ene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka Ugovora o radu, za svaku navr{enu godinu rada kod poslodavca.
Na~in, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stavka 3. ovog ~lanka utvr|uju se pismenim ugovorom izme|u zaposlenika i poslodavca.
^lanak 73.
Zaposlenik ili njegova obitelj imaju pravo na pomo} u visini od 1 do 5 prosje~nih pla}a ispla}enih u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, i to za slu~aj:
• smrti zaposlenika pet prosje~nih pla}a
• smrti bra~nog druga ili djeteta dvije prosje~ne pla}e
• smrti roditelja dvije prosje~ne pla}e
¥ te{ke invalidnosti ili bolesti
zaposlenika dvije prosje~ne pla}e
¥ te{ke invalidnosti ili bolesti
bra~nog druga ili djeteta jedna prosje~na pla}a
Poslodavac mo`e, ako za to postoje uvjeti, isplatiti pomo} zaposleniku i u drugim vandrednim slu~ajevima (otklanjanje {tete na stambenom objektu nastale uslijed elementarnih nepogoda, du`e bolovanje, tro{kovi lije~enja, ra|anje vi{e djece odjednom, i sl.).
^lanak 74.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu tro{kova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa Pravilnikom o radu odnosno Ugovorom o radu.
^lanak 75.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za topli obrok u toku rada.
Ukoliko poslodavac ne osigurava topli obrok u sjedi{tu rada, zaposlenik ima pravo na mjese~nu naknadu za topli obrok najmanje u iznosu od 20% prosje~ne pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ako zaposlenik radi kod vi{e poslodavaca, pravo na topli obrok ostvaruje kod poslodavca kod kojeg radi du`e radno vrijeme.
^lanak 76.
Poslodavac mo`e, u skladu sa mogu}nostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu nakon odre|enog broja godina neprekidnog rada kod poslodavca.
Visinu nagrada odre|uje poslodavac svojim aktom.
Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod poslodavca koji je pravni prednik.
^lanak 77.
Poslodavac mo`e nagraditi i stimulirati zaposlenika povodom vjerskih, nacionalnih i dr`avnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih u{teda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
^lanak 78.
Za slu`beno putovanje zaposleniku pripada naknada tro{kova prijevoza, dnevnica i naknada putnog iznosa no}enja u hotelu, osim hotela “de luxe” kategorije.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 5% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a za slu`beno putovanje u inozemstvo utvr|uje se na na~in propisan za organe uprave.
Pripadaju}a dnevnica za slu`beno putovanje umanjuje se najvi{e 30% ako je osigurana besplatna prehrana, a ako su osigurani besplatan smje{taj i besplatna prehrana, naknada se umanjuje za 50%.
Naknada za topli obrok i dnevnice me|usobno se isklju~uju.
^lanak 79.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za svaki dan rada na terenu izvan sjedi{ta poslodavca (terenski dodatak) u iznosu od 75% utvr|enog iznosa dnevnice.
Ako je zaposleniku na terenu osiguran besplatni smje{taj ili besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog ~lanka umanjuje se za 50%, a ako je zaposleniku osiguran i besplatan smje{taj i besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog ~lanka umanjuje se za 80%.
Naknada za rad na terenu i dnevnice se me|usobno isklju~uju.
Pod radom na terenu iz stavka 1. ovog ~lanka podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju du`em od 30 dana neprekidno.
^lanak 80.
Zaposlenik koji je odlukom poslodavca upu}en na rad van mjesta prebivali{ta njegove obitelji, ima pravo na mjese~nu naknadu za odvojeni `ivot od obitelji u visini 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ako je zaposleniku osiguran besplatan smje{taj i besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog ~lanka umanjuje se za 30%, a ako su osigurani i besplatan smje{taj i besplatna prehrana, naknada iz stavka 1. ovog ~lanka umanjuje se za 60%.
^lanak 81.
Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni `ivot me|usobno se isklju~uju.
^lanak 82.
Za vrijeme prakse u~enici i studenti imaju pravo na topli obrok, odnosno dodatak na topli obrok.
IV. ZABRANA NADMETANJA ZAPOSLENIKA SA POSLODAVCEM
^lanak 83.
Ako je ugovorom o zabrani nadmetanja zaposlenika sa poslodavcem utvr|ena obveza poslodavca da ispla}uje naknadu zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane, visina te mjese~ne naknade iznosi najmanje prosje~nu pla}u zaposlenika ostvarenu u periodu od tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, {to se konkretnije utvr|uje Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu.
V. NAKNADA [TETE
^lanak 84.
Zaposlenik koji u radu, odnosno u vezi sa radom, namjerno ili iz krajnje nepa`nje, prouzrokuje {tetu, du`an je nadoknaditi {tetu.
Ako {tetu prouzrokuje vi{e zaposlenika, svaki je odgovoran za dio {tete koji je prouzrokovan.
^lanak 85.
Ako se za svakog zaposlenika ne mo`e utvrditi dio {tete koji je prouzrokovan, smatra se da su svi zaposlenici podjednako odgovorni i {tetu nadokna|uju u jednakim dijelovima.
Ako je vi{e zaposlenika prouzrokovalo {tetu krivi~nim djelom sa umi{ljajem, za {tetu odgovaraju solidarno.
^lanak 86.
Postupak za naknadu {tete, visina {tete, utvr|ivanje odgovornosti za naknadu {tete u~injene na radu, odnosno u vezi sa radom, ure|uje se posebnim pravilnikom o materijalnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom, propisima obligacijskog prava i ovim Kolektivnim ugovorom.
VI. PRESTANAK UGOVORA O RADU
1. Na~in prestanka ugovora o radu
^lanak 87.
Ugovor o radu prestaje na na~in i pod uvjetima utvr|enim Zakonom.
2. Otkaz ugovora o radu
^lanak 88.
Ugovor o radu mo`e otkazati poslodavac, odnosno zaposlenik, na na~in i pod uvjetima utvr|enim Zakonom.
U slu~aju da se ugovor o radu otkazuje uz propisani otkazni rok u smislu Zakona, du`inu otkaznog roka utvr|uje poslodavac u skladu sa Zakonom.
^lanak 89.
Otkaz ugovora o radu sindikalnom povjereniku mo`e se dati samo u skladu sa Zakonom.
^lanak 90.
Ako poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu u smislu Zakona, obvezan je o tome pribaviti mi{ljenje vije}a zaposlenika, odnosno sindikata ako nije formirano vije}e zaposlenika.
3. Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora o radu
^lanak 91.
Poslodavac koji otkazuje ugovor o radu, u skladu sa odredbama Zakona o radu, mo`e istovremeno zaposleniku ponuditi zaklju~ivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.
Ako zaposlenik prihvati ponudu poslodavca iz stavka 1. ovog ~lanka, zadr`ava pravo da pred nadle`nim sudom osporava dopu{tenost takve izmjene ugovora.
4. Program zbrinjavanja vi{ka zaposlenika
^lanak 92.
Poslodavac koji zapo{ljava vi{e od 15 zaposlenika obvezan je izraditi Program zbrinjavanja vi{ka zaposlenika u slu~aju da u periodu od tri mjeseca ima namjeru, zbog ekonomskih, tehni~kih ili organizacijskih razloga otkazati ugovor o radu najmanje petorici zaposlenika.
Poslodavac je du`an izjasniti se o mi{ljenjima i prijedlozima vije}a zaposlenika, odnosno sindikata.
Poslodavac je du`an o programu iz stavka 1. ovog ~lanka informirati Vije}e zaposlenika odnosno sindikalnu podru`nicu.
^lanak 93.
Ako programom zbrinjavanja vi{ka zaposlenika nije mogu}e zaposlenicima osigurati zaposlenje, mo`e im se otkazati ugovor o radu.
U slu~aju otkaza iz stavka 1. ovog ~lanka, poslodavac ne mo`e u roku od jedne godine zaposliti drugo lice koje ima istu kvalifikaciju ili isti stupanj stru~ne spreme, osim lica kome je otkazao ugovor o radu, ako je to lice nezaposleno.
VII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA
^lanak 94.
Ostvarivanje pojedina~nih prava iz radnog odnosa zaposlenik mo`e zahtijevati kod poslodavca, nadle`nog suda, te kod drugih nadle`nih institucija i organa u skladu sa Zakonom.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog ~lanka vr{it }e se na na~in i u rokovima utvr|enim Zakonom.
^lanak 95.
Individualni radni spor mo`e se rije{iti mirnim putem izme|u poslodavca i zaposlenika.
U rje{avanju individualnog spora iz stavka 1. ovog ~lanka sudjeluje sindikalni povjerenik ili drugi predstavnik sindikata.
Konkretnije rje{avanje radnog spora mirnim putem utvr|uje se Pravilnikom o radu.
^lanak 96.
Na prijedlog strana u sporu, rje{avanje nastalog radnog spora mo`e se povjeriti arbitra`i.
Arbitra`u iz stavka 1. ovog ~lanka sa~injavaju po jedan predstavnik poslodavca i sindikata, a tre}eg, nezavisnog ~lana biraju sporazumno strane u sporu.
Postupak i druga pitanja zna~ajna za rad arbitra`e iz stavka 2. ovog ~lanka ure|uju se Pravilnikom o radu.
Ako strana u sporu ne prihvati odluku arbitra`e, mo`e u roku od 15 dana po dostavljanju te odluke pokrenuti spor pred nadle`nim sudom.
^lanak 97.
Ako se zbog prodaje, naslje|ivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organiziranja, promijeni poslodavac ili pravni polo`aj poslodavca, svi ugovori o radu prenose se na novog poslodavca uz suglasnost zaposlenika.
VIII. PRAVILNIK O RADU
^lanak 98.
Poslodavac je du`an donijeti Pravilnik o radu, kojim se ure|uju sva pitanja bitna za ostvarivanje polo`aja, obveza i prava poslodavca i zaposlenika iz oblasti radnih odnosa, pla}a i naknada pla}a, organizacije rada i druga zna~ajna pitanja koja su utvr|ena Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Prilikom dono{enja pravilnika o radu poslodavac je obvezan da se konzultira sa vije}em zaposlenika, odnosno sindikatom.
^lanak 99.
Poslodavac je du`an najmanje dva puta godi{nje informirati zaposlenike o stanju i rezultatima poslovanja, odnosno o svim pitanjima koja utje~u na njihove interese iz radnog odnosa.
IX. UVJETI ZA RAD SINDIKATA
^lanak 100.
Radi za{tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposleni imaju pravo organizirati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organiziranja kod poslodavca.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati sindikalni rad i sindikalno organiziranje zaposlenih.
Sindikat se obvezuje da }e svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste po{tivati u skladu sa ratificiranim konvencijama, Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Sindikat je du`an odluku o izboru sindikalnog povjerenika i ~lanova sindikalnog povjereni{tva kao i odluku o visini i raspodjeli ~lanarine dostaviti poslodavcu i upoznati ga sa sadr`ajem sindikalnih dokumenata.
^lanak 101.
Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca {tititi i unapre|ivati prava i interese ~lanova sindikata, utvr|ena Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom.
Poslodavac je du`an primiti i saslu{ati sindikalnog povjerenika kada on to zatra`i, ili po dogovoru.
^lanak 102.
Poslodavac je du`an razmotriti mi{ljenja i prijedloge sindikata u slu~ajevima predvi|enim Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom i o njima se izjasni.
Poslodavac je du`an omogu}iti sindikalnom povjereniku, ili drugom ovla{tenom predstavniku sindikata, pristup svim podacima koji su od zna~aja za ostvarivanje i za{titu prava ~lanova sindikata.
^lanak 103.
Poslodavac se obvezuje da }e, prema svojim mogu}nostima, osigurati sljede}e uvjete za rad sindikata:
¥ opremljen prostor za rad sindikata,
¥ kori{tenje telefona, telefaksa, aparata za umno`avanje i drugih tehni~kih sredstava nu`nih za provo|enje sindikalnih aktivnosti,
¥ dostavu slu`benih i drugih tiskanih stvari,
¥ vr{iti obra~un i dozna~avanje sindikalne ~lanarine u skladu sa stavkom 4. ~lanka 100. ovog Kolektivnog ugovora,
¥ naknadu pla}e sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
^lanak 104.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu pla}e u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu.
Poslodavac se obvezuje osigurati naknadu pla}e u punom iznosu najvi{e jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja vi{e od 700 zaposlenih ~lanova sindikalne organizacije.
Poslodavac i sindikat }e posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do ~etiri sata tjedno radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, zavisno od broja ~lanova sindikalne organizacije i oblika organiziranja njenih aktivnosti, te tehni~ko-tehnolo{ke organizacije rada i materijalnih mogu}nosti poslodavca.
Poslodavac }e osigurati i naknadu pla}e za vrijeme najvi{e do sedam dana u kalendarskoj godini, provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
^lanak 105.
Sindikalni povjerenik koji obavlja sindikalnu funkciju u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i Statutom sindikata drumskog prometa u Federaciji Bosne i Hercegovine, ne mo`e biti stavljen u nepovoljniji polo`aj zbog obavljanja te funkcije u odnosu na druge zaposlenike.
^lanak 106.
Sindikalnim predstavnicima koji nisu zaposleni kod poslodavca, ali ~iji sindikat ima ~lanove kod poslodavca dozvoljen je pristup kod poslodavca kada je taj pristup potreban za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
X. MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
^lanak 107.
Za mirno rje{avanje kolektivnih radnih sporova (zaklju~ivanje, primjena, izmjena ili dopuna Kolektivnog ugovora ili drugi sporovi u vezi sa Kolektivnim ugovorom) koji se nisu mogli rije{iti sporazumom ugovornih strana, formira se mirovno vije}e, ~iji je mandat dvije godine.
Mirovno vije}e iz stavka 1. ovog ~lanka sastoji se od pet ~lanova.
Svaka ugovorna strana ovog Kolektivnog ugovora bira po dva ~lana, a peti, koji je ujedno i predsjednik mirovnog vije}a, bira se sa liste koju utvr|uje nadle`ni federalni ministar za djelatnost za koju se zaklju~uje ovaj Kolektivni ugovor.
Mirovno vije}e iz stavka 3. ovog ~lanka na prvoj konstituiraju}oj sjednici donosi pravilnik kojim se utvr|uje na~in rada mirovnog vije}a i postupak mirnog rje{avanja kolektivnog radnog spora.
Tro{kove mirenja snose ugovorne strane.
^lanak 108.
Postupak mirenja pokre}e se na pismeni zahtjev jednog od potpisnika ovog ugovora i mora se okon~ati u roku od pet dana od dana po~etka mirenja.
^lanak 109.
Mirovno vije}e du`no je sastaviti pismeni prijedlog za rje{avanje spora i dostaviti ga ugovornim stranama, uz utvr|ivanje roka za njegovo prihva}anje.
Ako ugovorne strane prihvate pismeni prijedlog za rje{avanje spora u danom roku, prijedlog ima pravnu snagu i djelovanje Kolektivnog ugovora.
^lanak 110.
U slu~aju da ugovorne strane ne prihvate prijedlog za rje{avanje spora, njegovo rje{avanje mo`e se povjeriti arbitra`i.
Za provo|enje arbitra`nog postupka formira se arbitra`no vije}e koje broji pet arbitara.
Svaka ugovorna strana bira po dva arbitra, a petog, nezavisnog ~lana koji je ujedno i predsjednik, biraju sporazumno iz reda uglednih stru~njaka za oblast koja je predmet spora.
Tro{kove arbitra`nog postupka snose ugovorne strane.
Sjedi{te arbitra`e je Sarajevo.
^lanak 111.
Odluka arbitra`e donosi se pet dana od dana pokretanja arbitra`nog postupka.
Odluka arbitra`e je kona~na i ima pravnu snagu i djelovanje Kolektivnog ugovora.
XI. [TRAJK
^lanak 112.
Ako se ne ostvaruju prava radnika utvr|ena Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, sindikat }e stupiti u pregovore sa poslodavcem i zahtijevat }e da se poduzmu odgovaraju}e mjere.
Ako se sporna pitanja ne mogu rije{iti putem pregovora ili postupkom mirenja, predvi|enog Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom, sindikat ima pravo organizirati {trajk.
[trajk se organizira i vodi u skladu sa Zakonom o {trajku (“Slu`bene novine Federacije BiH” br. 14/00), Pravilima sindikata o {trajku i ovim Kolektivnim ugovorom.
^lanak 113.
Odluku o stupanju u {trajk u svim djelatnostima koje obuhva}a Sindikat prometa u Federaciji BiH, donosi Glavni odbor Sindikata prometa u Federaciji Bosne i Hercegovine, na pismeni prijedlog najmanje 60% ~lanica.
Odluka o stupanju u {trajk, odnosno najava {trajka dostavlja se u pismenoj formi svim ~lanicama, kao i nadle`nim organima u skladu sa Zakonom o {trajku, najkasnije 10 dana prije po~etka {trajka.
^lanak 114.
Poslodavac je du`an u skladu sa Zakonom o {trajku, sporazumno sa sindikatom utvrditi poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme {trajka.
Ako se u rokovima i na na~in utvr|en Zakonom o {trajku ne postigne sporazum o poslovima i broju zaposlenika koji su du`ni raditi za vrijeme {trajka, sindikat u odluci o {trajku utvr|uje da su to sljede}i poslovi:
¥ osiguranje objekta,
¥ pru`anja usluga za koje su unaprijed utvr|eni ugovoreni rokovi.
Odlukom iz stavka 2. ovog ~lanka utvrdit }e se i broj zaposlenih koji su du`ni raditi za vrijeme {trajka.
^lanak 115.
Organiziranje i sudjelovanje u {trajku na na~in utvr|en Zakonom o {trajku, Pravilima o {trajku i ovim Kolektivnim ugovorom ne predstavlja povredu radne obveze i ne mo`e biti osnov za utvr|ivanje bilo kakve odgovornosti, niti za prestanak radnog odnosa.
^lanak 116.
Za vrijeme trajanja {trajka zaposlenici ostvaruju prava iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o {trajku.
Zaposleniku iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e se umanjiti pla}a razmjerno vremenu provedenom u {trajku, ukoliko radno vrijeme u {trajku nije nadokna|eno, i to:
¥ za sudjelovanje u {trajku do 3 radna dana najvi{e do 50% od osnovne pla}e,
¥ za sudjelovanje u {trajku preko 3 radna dana najvi{e 30% od osnovne pla}e.
Konkretno umanjenje pla}e iz stavka 2. ovog ~lanka utvr|uje se pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu.
^lanak 117.
Zaposlenik koji ne po{tuje odredbe Zakona o {trajku, Pravila sindikata o {trajku, ovog Kolektivnog ugovora i odluke {trajka~kog odbora, ne}e imati za{titu sindikata u slu~aju da poslodavac pokrene postupak za utvr|ivanje njegove odgovornosti zbog radnji u~injenih u toku trajanja {trajka.
XII. ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 118.
Ovaj Kolektivni ugovor zaklju~uje se na odre|eno vrijeme u trajanju od 5 godina.
Ukoliko nijedna ugovorna strana, {est mjeseci prije isteka va`enja ugovora, ne pokrene postupak izmjena ugovora, smatra se da je ugovor zaklju~en na narednih pet godina.
^lanak 119.
Svaka strana ovog Kolektivnog ugovora mo`e predlo`iti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna iz stavka 1. ovog ~lanka podnosi se u pismenom obliku sa obrazlo`enjem.
Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog Kolektivnog ugovora du`na se o prijedlogu izjasniti drugoj strani najkasnije u roku od 15 dana od dana podno{enja prijedloga za izmjene i dopune.
^lanak 120.
Ugovorne strane imenuju komisiju za primjenu, provo|enje i tuma~enje odredaba ovog Kolektivnog ugovora.
Komisija ima ~etiri ~lana, od kojih po dva imenuje svaka ugovorna strana, a mandat ~lanovima komisije traje dvije godine.
Komisija se imenuje u roku od 60 dana od dana potpisivanja ovog Kolektivnog ugovora.
Predsjednik komisije mijenja se naizmjeni~no svake godine.
Komisija donosi poslovnik o radu.
^lanak 121.
Tro{kove pripreme i pra}enja primjene ovog Kolektivnog ugovora snosi svaka ugovorna strana, a zajedni~ki tro{kovi snose se podjednako.
^lanak 122.
Poslodavci su du`ni uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora.
^lanak 123.
Ovaj Kolektivni ugovor, te njegove izmjene i dopune, dostavljaju se Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija i Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike.
^lanak 124.
Zaklju~eni Kolektivni ugovor objavljuje se u “Slu`benim novinama Federacije BiH” i stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja.
Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje va`iti Kolektivni ugovor u oblasti cestovnog prometa za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 51/00).
Broj 06-49-272-5/07
25. rujna 2007. godine Sarajevo
Na strani Poslodavca
Za Vladu Federacije BiH
Federalni ministar prometa i komunikacija
Nail [e}kanovi}, v. r.
Broj I – 073/07
25. rujna 2007. godine Sarajevo
Predsjednik Grupacije poslodavaca u oblasti prometa u Federaciji BiH unutar Udru`enja poslodavaca Federacije
BiH
Mladen Pandurevi}, v. r.
Broj 08-196/07
25. rujna 2007. godine Sarajevo
Na strani zaposlenika/radnika
Predsjednik
Sindikata prometa u
Federaciji Bosne i Hercegovine
Bejto Ka~ar, v. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
