Godina VII – Broj 57, Subota, 30 decembra/prosinca 2000.godine
530
Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu (“Slu bene novine Federacije BiH“, br. 43/99 i 32/2000), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 19/2000), Samostalni sindikat uposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini u Federaciji Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI POLJOPRIVREDE, PREHRAMBENE I DUHANSKE INDUSTRIJE I VODOPRIVREDE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika u oblasti poljoprivrede, prehrambene i duhanske industrije i vodoprivrede u skladu sa Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima.
Član 2.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se u svim privrednim dru tvima sa dr avnim, odnosno većinskim dr avnim kapitalom iz navedenih oblasti na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Poslodavac u smislu Zakona o radu je fizičko ili pravno lice koje zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.
Zaposlenik u smislu Zakona o radu je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Član 4.
Aktima poslodavaca ne mogu se utvrditi manja prava zaposlenika od prava koja su utvrđena ovim ugovorom.
Član 5.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako pojedina pitanja za zaposlenika nisu povoljnije uređena drugim propisima, općim aktima poslodavaca ili ugovorom o radu.
II – RADNI ODNOS
Član 6.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa donosi poslodavac koji vr i izbor zaposlenika u skladu sa utvrđenim uslovima za određeno radno mjesto.
Član 7.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu na neodređeno ili određeno vrijeme.
- Ugovor o radu
Član 8.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac je du an omogućiti zaposleniku uvid u akte kojima se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa.
Član 9.
U ugovoru o radu, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu moraju biti sadr ani i podaci o:
imenu lica ovla tenog za zastupanje poslodavca, koje potpisuje ugovor o radu,
posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (ote ani, opasni i sl.)
osiguranju sredstava i mjerama za tite na radu,
postupku za tite prava zaposlenika iz radnog odnosa,
probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta,
drugim uslovima utvrđenim pravilnikom o radu i drugim aktima.
- Probni rad
Član 10.
Probni rad mo e trajati najdu e:
est mjeseci za zaposlenike sa VI i VII stepenom stručne spreme,
četiri mjeseca za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme,
dva mjeseca za ostale zaposlenike.
Član 11.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdalje 7 dana po isteku toga roka poslodavac ili lice koga on ovlasti, ne saopće svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Član 12.
Probni rad se mo e produ iti za vrijeme opravdane odsutnosti zaposlenika s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.)
- – OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVR AVANJE ZA RAD
Član 13.
Poslodavac će u skladu sa potrebama rada omogućiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr avanje za rad, a narotičo prilikom promjena ili uvođenja novog načina ili organizacije rada.
Uvjeti i način obrazovanja, osposobljavanja i usavr avanja za rad bli e se uređuju pravilnikom o radu.
- Pripravnički sta
Član 14.
Poslodavac mo e zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom.
Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se kolovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najdu e godinu dana.
Član 15.
Pripravnički sta traje do godinu dana i to:
est mjeseci za pripravnike sa IV i V stepenom stručne spreme,
devet mjeseci za pripravnike sa VI stepenom stručne spreme,
godinu dana za pripravnike sa VII stepenom stručne spreme.
Član 16.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vr i se po programu koga utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 17.
Trajanje pripravničkog sta a produ ava se za vrijeme opravdane odsutnosti s posla (bolest, slu enje vojnog roka i sl.) ako je ukupno odsustvo trajalo du e od 30 dana.
- Volonterski rad
Član 18.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac mo e lice koje zavr i kolovanje za takvo zanimanje, primiti na stručno osposobljavanje za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Ugovor o volonterskom radu zaključuje se u pismenoj formi i mo e trajati najdu e godinu dana.
Član 19.
Volonterski rad i provjera stručne osposobljenosti za samostalni rad odvijaju se pod istim uslovima i na isti način kao i za pripravnike.
IV – RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA
- Radno vrijeme
Član 20.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuje smjenski rad, radna sedmica traje pet radnih dana i to od ponedjeljka do petka.
Član 21.
Dnevno radno vrijeme utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu. Dani sedmičnog odmora su subota i nedjelja.
Ako zaposlenik radi u dane sedmičnog odmora, osigurava mu se kori tenje slobodnih dana u narednoj sedmici, ili u vrijeme koje dogovori sa poslodavcem.
Član 22.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se planom godi njeg fonda radnih sati. Poslodavac je du an pri izradi plana fonda radnih sati pribaviti mi ljenje vijeća zaposlenika, odnosno sindikata.
Član 23.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.
Izuzetno, poslodavac je du an zaposleniku, na njegov zahtjev, omogućiti odmor iz stava 1. ovog člana u trajanju od jednog sata za jedan dan u toku radne sedmice.
Vrijeme odmora iz stava I. ovog člana ne uračunava se u radno vrijeme.
Odmor u toku radnog dana u pravilu se koristi u sredini radnog vremena.
Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u smjenama, izmjena smjena osigurava se tako da zaposlenik radi noću uzastopno najvi e jednu sedmicu.
- Godi nji odmor
Član 24.
Zaposlenik u svakoj kalendarskoj godini ima pravo na godi nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
Član 25.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa du i od osam dana stiče pravo na godi nji odmor nakon est mjeseci naprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo u smislu stava 1. ovog lana ima pravo na najmanje dva dana godinjeg odmora za svaki navreni mjesec rada.
lan 26.
Godinji odmor dui od 18 radnih dana utvr uje se u skladu sa sljede im kriterijima i mjerilima:
- S obzirom na duinu staa:
do 5 godina staa 2 dana,
od 5-10 godina staa 3 dana,
od 10-15 godina staa 4 dana,
od 15-20 godina staa 6 dana,
od 20-30 godina staa 8 dana,
od 30-40 godina staa 10 dana.
- S obzirom na uslove rada: za rad u smjenama 2 dana,
za oteane uslove rada (rad napolju, u neuvjetnim prostorijama i sl. to se blie ure uje pravilnikom o radu) 2 dana,
za rad sa otrovnim hemikalijama 5 dana.
- S obzirom na sloenost poslova:
za poslove sa posebnim ovlatenjima i odgovornostima 5 dana, za najsloenije poslove VI i VII stepena stru ne spreme 4 dana, za sloene poslove III, IV i V stepena stru ne spreme 3 dana, za ostale poslove 1 dan.
- S obzirom na rezultate rada:
za natprosje ne rezultate 2 dana,
za uspjene rezultate 1 dan,
za inovatore i racionalizatore 2 dana.
- S obzirom na socijalne i zdravstvene uslove:
samohrani roditelji ili staratelji za svako dijete do 10 godina starosti 1 dan, roditelji ili staratelji hendikepiranog djeteta 1 dan, invalidima rada ili rata 2 dana,
teim bolesnicima 2 dana,
majci sa troje ili vie djece do 8 godina starosti 8 dana.
Zaposlenik po svim osnovama moe koristiti maksimalno godinji odmor u trajanju do 30 radnih dana.
lan 27.
Raspored koritenja godinjeg odmora utvr uje poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada i mogu nostima kvalitetnog odmora.
Zaposleniku se 30 dana prije koritenja godinjeg odmora uru uje rjeenje o rasporedu i trajanju godinjeg odmora.
lan 28.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora po elji, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije koritenja tog dana odmora.
Ako je rad organizovan u pet radnih dana u sedmici, subota se ne ura unava u dane godinjeg odmora.
- Odsustvo s rada
lan 29.
Zaposlenik ima pravo odsustva s rada uz naknadu pla e (pla eno odsustvo) do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slu aju:
stupanja u brak 7 radnih dana,
ro enje djeteta 3 radna dana, a za dvojke 4 radna dana,
smrti lana ue porodice 5 radnih dana,
te ke bolesti člana u e porodice 2 radna dana,
selidbe 2 radna dana,
svakog dobrovoljnog davanja krvi 1 radni dan,
polaganja ispita 3 radna dana,
otklanjanja posljedica o tećenja objekta za stanovanje od elementarnih nepogoda, po ara i sl. 3 radna dana,
uče ća na kulturnim i sportskim manifestacijama 3 radna dana,
odlaska u vojsku 2 radna dana,
za zadovoljenje vjerskih odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana.
Izuzetno, u slučaju smrti člana u e porodice, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo iako je u kalendarskoj godini već iskoristio sedam radnih dana plaćenog odsustva.
Član 30.
Za vrijeme stručnog obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika za rad u vijeću zaposlenika i sindikatu, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo sa rada u trajanju do deset radnih dana u kalendarskoj godini.
Član 31.
Zaposlenik koji je upućen na obrazovanje i stručno osposobljavanje od strane poslodavca ima pravo na plaćeno odsustvo u vremenu koliko traje to osposobljavanje.
Član 32.
Zaposleniku se mo e, na njegov zahtjev, odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u trajanju do 60 dana u slučaju:
obrazovanja i osposobljavanja,
njege te e oboljelog člana domaćinstva,
obavljanje neodlo nih poslova,
uče ća u dru tvima, kulturnim i sportskim manifestacijama,
gradnje ili popravke ku e ili stana u kojoj stanuje,
lije enja o vlastitom troku,
u drugim slu ajevima utvr enim pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Nepla eno odsustvo moe uz dogovor zaposlenika sa poslodavcem trajati i do godinu dana ako se time ne ugroava proces rada i ako je mogu e osigurati zamjenu za zaposlenika za taj period odsustva.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog lana prava i obaveze zaposlenika koji se sti u na radu i po osnovu rada miruju.
V – ZATITA ZAPOSLENIKA
lan 33.
Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ure aje i opremu, te
organizovati rad na na in koji osigurava zatitu ivota i zdravlja zaposlenika u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima.
Poslodavac je duan upoznati zaposlenika sa opasnostima poslova koje obavlja.
Ako je poslodavac preuzeo obavezu smjetaja i prehrane zaposlenika, pri
izvrenju te obaveze mora voditi ra una o zatiti ivota i zdravlja zaposlenika, te o zadovoljavanju njegovih vjerskih potreba.
lan 34.
Dunost je zaposlenika brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti kao i o zdravlju i sigurnosti drugih zaposlenika.
lan 35.
Kad zaposlenik odbije da radi na poslovima od kojih mu prijeti opasnosti po ivot i zdravlje zbog toga to nisu provedene propisane mjere zatite na radu ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj, ne moe mu se uskratiti puna isplata naknade pla e za vrijeme dok ne radi, niti se protiv njega smiju poduzimati bilo kakve mjere odgovornosti.
lan 36.
Poslodavac je duan osigurati zaposlenike od posljedica nesre e na poslu.
U slu aju povrede na radu i profesionalne bolesti poslodavac je duan osigurati besplatnu zdravstvenu zatitu, odnosno podmiriti trokove lije enja zaposlenika.
Poslodavac je du an na zahtjev sindikata jednom godi nje organizovati besplatne sistematske liječničke preglede za zaposlenike.
Član 37.
Ako poslovi na kojima radi maloljetnik ugro avaju njegovo zdravlje sindikat i zaposleničko vijeće mogu zahtijevati od poslodavca da ga rasporedi na lak e poslove.
U slučaju odbijanja toga zahtjeva sindikat će zatra iti od inspektora rada da zabrani rad maloljetniku na poslovima koji ugro avaju zdravlje i ivot.
Član 38.
Poslodavac ne smije tra iti bilo kakve podatke o eninoj trudnoći, osim ako zaposlena ena zahtijeva određeno pravo predviđeno zakonom ili drugim propisom radi za tite trudnoće.
Član 39.
Ako ovla teni liječnik utvrdi da ena za vrijeme trudnoće, odnosno dojenja djeteta ne mo e obavljati poslove na koje je raspoređena, poslodavac će joj osigurati raspored na druge lak e poslove.
Ako poslodavac nije u mogućnosti da osigura raspoređivanje ene u smislu stava
- ovog člana, ena ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće u iznosu svoje prosječne plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca.
Član 40.
Zaposlenik sa smenjenom radnom sposobno ću ili kod koga postoji neposredna opasnost od nastupanja invalidnosti u slučaju otkaza ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Pravo iz stava 1. ovog člana ima zaposlenik koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon zavr etka liječenja na bude vraćen na rad.
Član 41.
Sindikat mo e, u dogovoru sa poslodavcem, jednog od zaposlenika imenovati za povjerenika za tite na radu sa zadatkom da prati primjenu propisa kojima se utvrđuje za tita zaposlenika.
VI – PLAĆE I NAKNADE PLAĆA
Član 42.
Poslodavac je du an zaposleniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od osnovne plaće utvrđene za slo enost i odgovornost poslova i normalne uvjete rada na tim poslovima, uvećanja plaće po osnovu radnog sta a i ote anih uslova rada, stimulativnog dijela koji se uređuje pravilnikom o radu i ostalih dodataka na plaću.
Član 43.
Poslodavac ne smije zaposleniku obračunati i isplatiti osnovnu plaću u iznosu manjem od iznosa utvrđenog ovim ugovorom.
Član 44.
Poslodavac je du an omogućiti zaposleniku, zaposleničkom vijeću i sindikatu uvid u dokumentaciju o obračunu i uplati doprinosa za penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja zahtjeva.
Član 45.
Najni a plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika, s tim da ne mo e biti manja od 60% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku računajući od dana početka primjene ovog ugovora.
Član 46.
Povećanje najni e plaće vr i se obavezno kad tro kovi ivota za određeni period porastu za 5%.
Svaka ugovorna strana mo e pokrenuti postupak za izmjenu odnosno povećanje osnovne plaće.
Član 47.
Svi poslovi se prema opisu i koeficijentima razvrstavaju u deset grupa slo enosti sa rasponom koeficijenata od 1:3,5 i to:
- GRUPA – jednostavniji poslovi sastavljeni od manjeg broja radnih operacija koje se obavljaju jednostavnim sredstvima rada i po jedinstvenom postupku – NK radnik (NSS). Koeficijent slo enosti poslova je: 1,00.
- GRUPA – manje slo eni poslovi u proizvodnji, uslugama i administraciji koji se obavljaju jednostavnijim i mehanizovanim sredstvima rada i koji imaju specifičnu organizaciju i podjelu rada.
Za obavljanje tih poslova potreban je drugi stepen stručne spreme (PKV).
Koeficijent slo enosti poslova je: 1,20.
- GRUPA – srednje slo eni poslovi u proizvodnji, uslugama i administraciji koji se obavljaju raznovrsnim sredstvima uz prethodnu obuku i odgovarajuće obrazovanje i za čije obavljanje je potreban treći stepen stručne spreme (KV).
Koeficijent slo enosti poslova je: 1,40.
- GRUPA – slo eniji poslovi za čije su obavljanje potrebna različita sredstva rada i opreme te dobro poznavanje radno-proizvodnog procesa.
Za obavljanje ovih poslova potreban je četvrti stepen stručne spreme (SSS).
Koeficijent slo enosti poslova je: 1,60.
- GRUPA – slo eniji i raznovrsniji poslovi za čije je obavljanje potrebna samostalnost i veće stručno znanje i koji se obavljaju slo enijim sredstvima rada uz kori tenje savremenih metoda i ireg spektra stručnih znanja.
Za obavljanje ovih poslova je peti stepen stručne spreme (VKV-V S).
Koeficijent slo enosti poslova je: 1,80.
- GRUPA – slo eniji i specijalizirani poslovi koji se izvode različitim sredstvima rada, kao npr. poslovi na pripremi, projektovanju, analiziranju i opremanju proizvodnje i poslovnog procesa, poslovi organizovanja i rukovođenja radnim procesom, poslovi kontrole i drugi slični poslovi.
Za obavljanje ovih poslova potrebna je vi a stručna sprema ili prvi stepen fakulteta (V S).
Koeficijent slo enosti poslova je: 2,00.
- GRUPA – poslovi koji podrazumijevaju slo ene i visokoslo ene raznovrsne operacije za čije je obavljanje potrebno zaokru eno teorijsko i praktično znanje i sistematično obrazovanje.
To su slo eni poslovi stručnog vođenja, pripreme, analize, kontrole i organizacije poslovnog procesa, kao i promocije proizvoda na tr i tu, samostalnog vođenja stručnih timova te samostalnog pripremanja i izvr avanja odluka.
Za obavljanje ovih poslova potrebna je visoka stručna sprema – VSS.
Koeficijent slo enosti poslova je: 2,40.
- GRUPA – vrlo slo eni stručni poslovi s potpunom samostalno ću u pripremanju, dono enju i izvr avanju odluka u procesu rada i proizvodnje i sa nagla enom inicijativom i kreativno ću u radu.
Za obavljanje ovih poslova potrebna je visoka stručna sprema – VSS i specijalistička znanja za određene oblasti.
Koeficijent slo enosti poslova je: 2,80.
- GRUPA – naročito slo eni i odgovorni poslovi za čije je obavljanje nu an stepen inicijativnosti i kreativnosti.
Za obavljanje ovih poslova potrebna je visoka stručna sprema – VSS, specijalistička znanja za određene oblasti ili naučni stepen magistra nauka.
Koeficijent slo enosti poslova je: 3,20.
- GRUPA – najslo eniji poslovi s najvećim znanjem za vođenje procesa proizvodnje i poslovanja, kreativne poslove i istra ivački rad.
Za obavljanje ovih poslova potrebna je visoka stručna sprema-VSS, specijalistička znanja, naučni stepen magistra ili doktora nauka.
Koeficijent slo enosti poslova je: 3,50.
U navedene grupe slo enosti ne ulaze poslovi koji su obuhvaćeni menad erskim ugovorima.
Slo enost svake grupe poslova utvrđuje sa kao minimalni koeficijent slo enosti za obavljanje poslova na određenim radnim mjestima.
Minimalnim koeficijentom utvrđuje se relativni odnos između grupa poslova, od najjednostavnijeg do naslo enijeg.
Zaposleniku se utvrđuje koeficijent slo enosti onog radnog mjesta na koje je raspoređen.
Pravilnikom o radu utvrđuju se mjerila za vrednovanje poslova i ostvarenih rezultata rada.
Član 48.
Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za svaku navr enu godinu penzijskog sta a 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne mo e biti veće od 20%.
Član 49.
Plaća i naknade plaća isplaćuju se najmanje jedanput mjesečno. Rok za isplatu plaće je najkasnije do 15. u mjestu za prethodni mjesec.
Pravilnikom o radu mo e se utvrditi isplata plaće dva ili vi e puta mjesečno.
Član 50.
Plaća zaposlenika uvećava se najmanje za:
noćni rad 40%,
prekovremeni rad 50%,
rad u dane sedmičnog odmora 30%,
rad u dane praznika koji su po zakonu neradni 50%.
Dodaci se međusobno ne isključuju.
Član 51.
Pravilnikom o radu poslodavac će utvrditi ote ane uslove prema sljedećim kriterijima:
opterećenje (fizički i psihički napor, opterećenje čula, prisilni polo aj pri radu, upotreba za titnih sredstava i sl.),
uticaj okoline (mikroklimatski uslovi, buka, vlaga, zračenje, hemijske i biolo ke tetnosti i sl.),
povećani rizik od povreda na radu,
rad sa zagađujućim, prljavim i otrovnim materijama.
Primjenom kriterija iz stava 1. ovog člana plaća se mo e povećati do 30%.
Član 52.
Stimulativni dio plaće utvrđuje se na osnovu sljedećih kriterija:
ostvarenog učinka i kvaliteta rada,
odnosa prema radu, saradnicima i poslovnim partnerima, odnosa prema sredstvima rada i rokovima izvr enja poslova, ostvarenih u teda,
sticanja novih znanja i iskustava,
drugih kriterija utvrđenih pravilnikom o radu i drugim aktima.
Član 53.
Zaposleniku pripada pravo na naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario za taj mjesec da je radio, za vrijeme kada ne radi zbog:
godi njeg odmora,
obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za potrebe poslodavca,
plaćenog odsustva,
za vrijeme zastoja u poslu za koje nije kriv zaposlenik,
vojne vje be,
de urstva na poslu kada nisu u redovnom radnom vremenu,
privremene spriječnosti za rad zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti ukoliko zakonom nije određeno drugačije,
sindikalnih aktivnosti i aktivnosti zaposleničkog vijeća,
prekida rada u slučaju kada nisu preduzete mjere za tite na radu,
u drugim slučajevima utvrđenim zakonom i pravilnikom o radu.
Član 54.
Naknada plaće za vrijeme vojne vje be i učestvovanje u poslaničkim aktivnostima u skup tinama ili skup tinskim organima i tijelima, isplaćuje se iz sredstava poslodavca koji ta sredstva potra uje od organa ili organizacije koja je uputila poziv zaposleniku.
Član 55.
Plaća pripravnika iznosi 80% od osnovne plaće radnog mjesta za koje se osposobljava.
Član 56.
Zaposlenik ima pravo na naknadu za izum i tehničko unapređenje u iznosu koji ne mo e biti manji od 15% visine ostvarene u tede.
Visina naknade i druga pitanja iz ovog osnova uređuju se pravilnikom o radu i posebnim ugovorom između poslodavca i zaposlenika.
VII – OSTALE ISPLATE ZAPOSLENICIMA
Član 57.
Zaposleniku pripada regres za kori tenje godi njeg odmora u visini od najmanje 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 58.
Zaposlenik ima pravo na naknadu tro kova prijevoza na posao i s posla u visini tro kova prevoza javnim saobraćajem.
Naknada tro kova prijevoza isplaćuje se najkasnije do 5. u mjesecu za tekući mjesec.
Član 59.
Poslodavac mo e u skladu sa svojim mogućnostima zaposleniku za vjerski praznik isplatiti određenu novčanu ili dati drugu nagradu.
Član 60.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju najmanje u visini tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 61.
Zaposleniku se mo e isplatiti jubilarna nagrada nakon navr enih
5.,10.,15.,20.,25.,30. i 35. godina neprekidnog rada kod istog poslodavca i to u iznosu od najmanje jedne prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, u skladu sa mogućnostima poslodavca.
Pod naprekidnim radom kod poslodavca smatra se i rad kod pravnih lica-prednika poslodavca.
Član 62.
U slučaju smrti zaposlenika njegovoj porodici se isplaćuje novčana naknada u visini najmanje tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U slučaju smrti člana u e porodice zaposlenika ili te ke invalidnosti, zaposleniku se isplaćuje naknada u visini dvije plaće iz stava 1. ovog člana.
Članom u e porodice iz stava 2. ovoga člana smatraju se: bračni drug i djeca, roditelji i unučad bez roditelja koje zaposlenik izdr ava iveći u zajedničkom domaćinstvu.
Poslodavac mo e u drugim vanrednim slučajevima isplatiti naknadu zaposleniku, radi saniranja nastalih posljedica ( tete na stambenim objektima, rađanje vi e djece, du e bolovanje, tro kovi liječenja i sl.), prema vlastitim mogućnostima.
Član 63.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovara o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koja se određuje u zavisnosti od du ine prethodnog neprekidnog radnog odnosa.
Otpremnine iz stava 1. ovog člana isplaćuju se za svaku navr enu godinu rada kod tog poslodavca u visini od najmanje polovine prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 64.
Zaposleniku pripada naknada za slu beni put (tro kovi prijevoza, tro kovi prenoći ta) po cijeni prevozne karte i hotelskih računa, osim hotela “de lux“ kategorije i dnevni tro kovi u obliku dnevnice za slu beno putovanje u visini od najmanje 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 65.
Zaposlenik koji je privremeno upućen na rad van mjesta prebivali ta njegove porodice ima pravo na mjesečnu naknadu tro kova zbog odvojenog ivota od porodice u visini 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 66.
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike ovisno od mjesta boravka na terenu (smje taj, ishrana i dr.), s tim to ne mo e biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju du em od 30 dana neprekidno.
Član 67.
Dnevnica, naknada za odvojeni ivot od porodice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 68.
Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.
Ukoliko se ishrana ne obezbjeđuje kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Kad zaposlenik radi kod vi e poslodavaca pravo na ishranu u toku rada ostvaruje kod poslodavca kod kojeg radi du e radno vrijeme, a kad radi sa istim brojem sati kod vi e poslodavaca pravo na ishranu ostvaruje kod poslodavca kod kojeg se vodi u radnom odnosu.
Član 69.
Učenicima i studentima koji uspje no obave praksu poslodavac mo e isplatiti naknadu od 15% (za učenike) odnosno 30% (za studente) prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Za vrijeme prakse učenici i studenti imaju pravo na ishranu u toku rada.
Član 70.
Zaposlenik kome je odobreno kori tenje vlastitog vozila za slu bene svrhe ima pravo na naknadu za svaki pređeni kilometar u iznosu od 25% cijene jedne litre goriva koje tro i vozilo.
Upotreba vlastitog vozila bli e se uređuje pravilnikom o radu ili drugim aktom koga donosi poslodavac.
VIII – NAKNADA TETE
Član 71.
Ako je zaposlenik namjerno ili zbog krajnje nepanje prouzrokovao tetu poslodavcu formira se komisija od tri lana koja utvr uje visinu tete i na in isplate naknade.
U sastav komisije ulazi i predstavnik sindikata koga predloi zaposlenik.
Ako je tetu pri inilo vie zaposlenika komisija donosi odluku o solidarnoj odgovornosti za u injenu tetu.
O visini tete i na inu naknade moe se posti i nagodba izme u poslodavca i zaposlenika.
lan 72.
Kada zaposlenik pretrpi tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je duan da mu tu tetu nadoknadi.
Visina tete moe se utvrditi i nagodbom poslodavca i zaposlenika.
Ako zaposlenik nije zadovoljan visinom tete moe pokrenuti spor kod nadlenog suda.
lan 73.
Ako je ugovorom o zabrani takmi enja zaposlenika sa poslodavcem utvr ena obaveza poslodavca da ispla uje naknadu zaposleniku za vrijeme trajanja zabrane, visina mjese ne naknade iznosi prosje nu mjese nu pla u zaposlenika ostvarenu u periodu od 3 mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
IX – PRESTANAK UGOVORA O RADU
lan 74.
Zaposlenik kome poslodavac otkazuje ugovor o radu ima pravo na otkazni rok u trajanju:
sa radnim staom preko 20 godina 4 mjeseca, sa radnim staom od 15-20 godina 3 mjeseca, sa radnim staom od 10-15 godina 2 mjeseca, sa radnim staom od 5-10 godina 1 mjesec, za ostale zaposlenike 14 dana.
Poslodavac mo e osloboditi zaposlenika obaveze otkaznog roka.
Poslodavac mo e otkazati ugovor o radu zaposleniku, bez obaveze po tovanja otkaznog roka, u slučaju da je zaposlenik odgovoran za te i prestup ili za te u povredu radne obaveze iz ugovora o radu.
Član 75.
Za vrijeme otkaznog roka zaposlenik ima pravo odsustvovati sa rada s naknadom plaće radi tra enja novog zaposlenja najmanje pet sati sedmično.
Član 76.
Poslodavac koji zapo ljava vi e od 15 zaposlenika, a koji u periodu od naredna tri mjeseca ima namjeru da zbog ekonomskih, tehničkih ili organizacijskih razloga za vi e od 10% zaposlenika otka e ugovor o radu, ali najmanje petorici zaposlenika, du an se konsultovati sa vijećem zaposlenika, a ako kod poslodavca nije formirano vijeće zaposlenika, sa sindikatom koji predstavlja najmanje 10% zaposlenika, u skladu sa Zakonom o radu.
Član 77.
Ugovor o radu prestaje u slučajevima i na način predviđen Zakonom o radu.
X – OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD U VIJEĆU ZAPOSLENIKA
Član 78.
Na zahtjev sindikata i vijeća zaposlenika poslodavac je du an omogućiti obrazovanje i osposobljavanje sindikalnih kadrova i članova vijeća zaposlenika u skladu sa čl. 30. i 53. ovog ugovora.
Član 79.
Tro kovi obrazovanja članova vijeća zaposlenika urediće se pravilnikom o radu.
XI – OSTVARIVANJE PRAVA I OBAVEZA IZ RADNOG ODNOSA
Član 80.
- postupku ostvarivanja prava i obaveza zaposlenika-člana sindikata iz radnog odnosa poslodavac je du an pribaviti mi ljenje sindikata ili osigurati uče će sindikalnog povjerenika ili drugog predstavnika sindikata prilikom rje avanja zahtjeva zaposlenika-člana sindikata.
Član 81.
Radni spor se mo e rije iti i nagodbom između poslodavca i zaposlenika, a na prijedlog strana u sporu mo e se osnovati i arbitra a sastavljena od predstavnika poslodavca i sindikata.
Član 82.
Način i postupak sporazumnog rje avanja radnih sporova bli e se uređuju pravilnikom o radu.
Član 83.
Ako se zbog prodaje, nasljeđivanja, spajanja, pripajanja, podjele ili druge promjene oblika organizovanja, promijeni lice ili pravni polo aj poslodavca, i ugovori o radu i svi drugi akti prenose se na novog poslodavca uz saglasnost zaposlenika.
XII – DJELOVANJE I USLOVI ZA RAD SINDIKATA
Član 84.
Radi za tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama, zakonima, ovim ugovom i statutom sindikata.
Član 85.
Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uva avati potrebe u vezi sa:
prostorom za rad i odr avanjem sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
kori tenjem telefona, telefaksa, aparata za umno avanje, kao i drugih tehničkih sredstava nu nih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za titu prava zaposlenika,
naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
Član 86.
Poslodavac se obavezuje da će u skladu sa aktima sindikata uplaćivati sindikalnu članarinu.
Član 87.
Sindikalni povjerenik obavlja sindikalne aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Član 88.
Poslodavac će obezbijediti naknadu plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme najvi e do deset radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalne aktivnosti.
Član 89.
Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje svih prava iz područja sindikalnog organizovanja utvrđenih ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Član 90.
Poslodavac je du an omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog uče ća na sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim kolama, okruglim stolovima i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.
Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1. ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa sindikata čiji je član.
Član 91.
Poslodavcima ili udru enjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica ili zastupnika zabranjuje se:
- mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom,
- zagovaranje ili pru anje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.
Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje udru enjem poslodavaca.
Član 92.
Poslodavac će na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu du nost omogućiti mirovanje prava i obaveze iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu du nost.
Član 93.
Sindikat je du an odluku o izboru sindikalnog povjerenika i članova sindikalnog odbora dostaviti poslodavcu u roku od deset dana od dana izbora odnosno postavljenja.
Član 94.
Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu plaće u punom iznosu najvi e jednom glavnom sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja vi e od 500 (petstotina) zaposlenih članova sindikata.
Član 95.
Sindikatu se dostavljaju pozivi s materijalima za sjednice odgovarajućih organa i omogućuje uče će njegovih predstavnika na sjednicama kad se donose odluke o pravima zaposlenika.
Poslodavac je du an primiti na razgovor sindikalnog povjerenika kada to on zahtijeva kao i odazvati se pozivu da učestvuje u radu sindikalnog organa ili skupa.
Član 96.
Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadle nog za rad, mo e otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove du nosti i est mjeseci nakon obavljanja du nosti.
XIII – RJE AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 97.
U cilju rje avanja sporova nastalih između ugovornih strana koji se ne mogu rije iti međusobnim dogovorima, osniva se mirovno vijeće.
Član 98.
Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća, imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
Postupak za rje avanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje ugovorne strane.
Član 99.
Svaki sporazum koji ugovorne strane postignu, mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane ovla tenih potpisnika ugovornih strana.
Član 100.
U slučaju da se ugovorne strane ni putem mirovinog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rje avanje spora se povjerava arbitra nom vijeću, kao samostalnom organu za rje avanje sporova.
Član 101.
Arbitra no vijeće se formira na prijedlog ugovornih strana.
Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
Odluka arbitra e je konačna.
Član 102.
Odluka arbitra e donosi se u roku od 15 dana od dana pokretanja arbitra nog spora i ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog ugovora.
Protiv arbitra ne odluke alba nije dopu tena.
Tro kove arbitra nog potupka ugovorne strane snose solidarno.
XIV – TRAJK
Član 103.
trajk se organizuje u skladu sa Zakonom o trajku, ovim ugovorom i Pravilima sindikata o trajku.
Član 104.
Odluku o stupanju u trajk u granama, djelatnostima Samostalnog sindikata donosi Glavni odbor na prijedlog najmanje 10% članica.
Odluka o stupanju u trajk dostavlja se svim članicama.
Član 105.
Ako se trajk organizuje u jednoj grani ili djelatnosti Glavni odbor donosi odluku o trajku samo za tu granu ili djelatnost.
Član 106.
Odluku o trajku u privrednom dru tvu donosi sindikalni odbor toga dru tva nakon prethodnih konsultacija i saglasnosti predsjednika Samostalnog sindikata.
Član 107.
U radu trajkačkog odbora mogu sudjelovati i članovi vijeća zaposlenika ako su učlanjeni u sindikat.
Član 108.
Poslodavac ne mo e pozivati na odgovornost zaposlenike niti ih dovoditi u nepovoljniji polo aj zbog uče ća u trajku bez obzira jesu li učlanjeni u sindikat ili nisu njegovi članovi.
Član 109.
Uposleniku koji je učestvovao u trajku plaća se mo e smanjiti na polovinu za vrijeme uče ća u trajku.
Ako su postavljeni zahtjevi prihvaćeni od strane poslodavca zaposlenicima se ne mogu umanjivati plaće za vrijeme uče ća u trajku, ili to umanjenje plaće na smije biti veće od 10% za vrijeme uče ća u trajku.
XV – EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE
Član 110.
U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene ovog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se ekonomsko-socijalno vijeće u skladu sa Zakonom o radu.
XVI – PRIMJENA I TUMAČENJE KOLEKTIVNOG UGOVORA
Član 111.
Ovaj ugovor primjenjuje se neposredno, a zaključuje se na period od jedne godine.
Svaka ugovorna strana mo e pokrenuti postupak za izmjene ovog ugovora.
Ugovorna strana kojoj je podnesen pismeni prijedlog za izmjenu ovog ugovora mora se izjasniti o prijedlogu u roku od 30 dana od dana dostavljanja prijedloga.
U slučaju da druga ugovorna strana ne prihvati prijedlog ili se o njemu ne izjasni u određenom roku, ugovorna strana koja je podnijela prijedlog za izmjenu ovog ugovora mo e pokrenuti postupak pred mirovnim vijećem.
Član 112.
Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju od 4 člana (svaka ugovorna strana imenuje po dva člana) za praćenje primjene i za tumačenje odredaba ovog ugovora.
Komisija se imenuje u roku od 30 dana od dana potpisivanja ovog ugovora.
Predsjednik komisije mijenja se naizmjenično svake godine.
Komisija donosi poslovnik o radu.
XVII – PRELAZNE I ZAVR NE ODREDBE
Član 113.
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kad ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi u ovla teni predstavnici ugovornih strana.
Član 114.
Svaka ugovorna strana mo e otkazati ovaj ugovor.
Otkazni rok iznosi tri mjeseca od dana dostavljanja pismenog otkaza ugovora.
U slučaju otkaza ovaj ugovor se primjenjuje do zaključenja novog kolektivnog ugovora.
Član 115.
Poslodavci su du ni uskladiti svoje opće akte sa odredbama ovog ugovora u roku od 60 dana od dana njegovog stupanja na snagu.
Član 116.
Ovaj ugovor objavljuje se u “Slu benim novinama Federacije BiH“ i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Broj: 13-02-3498-10/99 1. decembra 2000. godine Sarajevo
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ministar Mirsad Salkić, s. r.
Broj: 01-02-2318/00 1. decembra 2000. godine Sarajevo
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Ministar dr.Faruk Mekić, s. r.
Broj: 06/XIX-188/2000 1. decembra 2000. godine Sarajevo
Samostalni sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini u Federaciji Bosne i Hercegovine Predsjednik Mehmed Avdagić, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
