KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI NAFTNE I PETROHEMIJSKE PRIVREDE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Godina VII – Broj 49, ponedjeljak, 27 novembra/studenog 2000. godine

Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu (“Slu bene novine Federacije BiH“, br. 43/99 i 32/2000), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 19/00), Samostalni sindikat radnika nafte i petrohemije u Federaciji Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zaključuju

 

KOLEKTIVNI UGOVOR

O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI NAFTNE I PETROHEMIJSKE PRIVREDE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 

I – OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) u skladu sa Zakonom o radu, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima uređuju se prava i obaveze ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, te način mirnog rje avanja kolektivnih radnih sporova.

 

Član 2.

 

Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim dru tvima sa dr avnim, odnosno većinskim dr avnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH.

 

Član 3.

 

Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovla tenjima, čija su prava i obaveze utvrđeni posebnim ugovorom.

 

Član 4.

 

Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike koji su u vrijeme zaključivanja ovog ugovora bili ili naknadno postali članovi Sindikata potpisnika ovog ugovora.

 

Član 5.

 

Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovarajuća razrada u općim aktima poslodavca.

 

Opći akti poslodavca moraju biti u skladu s ovim ugovorom.

 

Član 6.

 

Ako bi u općem aktu poslodavca pojedino pravo zaposlenika bilo manje od prava koja proizilaze iz ovog ugovora, neposredno se primjenjuju odredbe ovog ugovora.

 

Zakonom i ovim ugovorom utvrđeni nivo prava po izričitom dogovoru ugovornih strana mo e se mijenjati samo u slučaju vi e sile ili vanrednih okolnosti, koje objektivno postoje i ne zavise od volje ugovornih strana.

 

II – ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA

 

Član 7.

 

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.

 

Poslodavac neće zasnivati radni odnos sa novim zaposlenikom ako unutar privrednog dru tva postoje zaposlenici koji mogu obavljati te poslove.

 

Član 8.

 

Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

 

Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno ili određeno vrijeme.

 

Ugovor o radu zaključuje se u pisanoj ili usmenoj formi.

 

Ugovor o radu u pismenoj formi sadr i, naročito, podatke o:

 

1. nazivu i sjedi tu poslodavca;

 

2. imenu, prezimenu, prebivali tu, odnosno boravi tu zapo- slenika;

 

3. trajanju ugovora o radu;

 

4. danu otpočinjanja rada;

 

5. mjestu rada;

 

6. radnom mjestu na kome se zaposlenik zapo ljava;

 

7. du ini i rasporedu radnog vremena;

 

8. plaći, dodacima na plaću, naknadama, te periodu isplate;

 

9. trajanju godi njeg odmora;

 

10. otkaznim rokovima u vezi s uslovima rada utvrđenim ugovorom.

 

Član 9.

 

Prije zaključivanja ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je utvrditi njegovo zdravstveno stanje upućivanjem na ljekarski pregled.

 

Tro kove ljekarskog pregleda snosi poslodavac.

 

Član 10.

 

Poslodavac se obavezuje da neće ustupiti poslove drugim pravnim ili fizičkim licima čije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za zaposlenike tog privrednog dru tva.

 

III – PROBNI RAD

 

Član 11.

 

Pri zaključivanju ugovora o radu mo e se ugovoriti probni rad.

 

Pravilnikom o radu utvrđuju se radna mjesta za koje se mo e ugovoriti probni rad i trajanje probnog rada koji ne mo e biti du i od  est mjeseci.

 

Član 12.

 

Zaposlenik na probnom radu za poslove na kojima je zaključio ugovor o radu treba pokazati svoje stručne i radne sposobnosti.

 

U slučaju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se otkazuje u roku od sedam dana.

 

IV – PRIPRAVNICI

 

Član 13.

 

Poslodavac mo e zaključiti ugovor o radu s pripravnikom.

 

Pripravnikom se smatra lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se  kolovalo, radi stručnog osposobljavanja za samostalni rad.

 

Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najdu e godinu dana.

 

Član 14.

 

Pripravnički sta  traje:

 

osam mjeseci za pripravnike sa srednjom stručnom spremom ili srednjom  kolskom spremom (III i IV stepen);

 

deset mjeseci za pripravnike sa vi om stručnom spremom ili vi om  kolskom spremom (V i VI stepen);

 

dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom stručnom spremom (VII stepen).

 

Član 15.

 

Program osposobljavanja pripravnika za samostalni rad izrađuje komisija od 3 člana.

 

Jedan od članova komisije je mentor pripravniku i mora imati najmanje isti stepen stručne spreme kao i pripravnik.

 

V – RADNO VRIJEME

 

Član 16.

 

Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.

 

Član 17.

 

Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama, radna sedmica traje 5 radnih dana.

 

Poslodavac će svojom odlukom uz konsultacije sa sindikatom utvrditi početak i zavr etak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.

 

Član 18.

 

Rad u smjenama, u smislu ovog ugovora, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama:

 

prva smjena traje od 07,00-15,00 sati;

 

druga smjena traje od 15,00-23,00 sata;

 

tre a smjena traje od 23,00-07,00 sati narednog dana.

 

lan 19.

 

U slu aju viže sile (požar, zemljotres, poplava) iznenadno pove anje obima posla, kao i u drugim sli nim slu ajevima neophodne potrebe, zaposlenik na zahtjev poslodavca, obavezan je da radi duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najviže 10 sati sedmi no.

 

Ako prekovremeni rad zaposlenika traje duže od tri sedmice neprekidno ili duže od 10 sedmica u toku kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac je dužan obavijestiti organ nadležan za poslove inspekcije rada kantona.

 

Zaposlenik može dobrovoljno, na zahtjev poslodavca raditi prekovremeno i to u trajanju od jož najviže deset sati sedmi no.

 

Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih zaposlenika.

 

Trudnica, majka, odnosno usvojilac sa djetetom do 3 godine života i samohrani roditelj odnosno usvojilac sa djetetom do žest godina života, može raditi prekovremeno ako da pismenu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad.

 

lan 20.

 

Ako priroda posla zahtijeva puno radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da tokom jednog perioda traje duže, a tokom drugog perioda kra e od punog radnog vremena, s tim da prosje no radno vrijeme ne može biti duže od 52 sata sedmi no.

 

 

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosje no radno vrijeme tokom kalendarske godine ili drugog perioda odre enog ovim ugovorom ne može biti duže od 40 sati u sedmici.

 

Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.

 

lan 21.

 

Rad u vremenu izme u 22,00 i 06,00 sati narednog dana smatra se no nim radom.

ženama i maloljetnim zaposlenicima zabranjen je rad no u.

 

VI – ODMORI I ODSUSTVA

 

lan 22.

 

Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje trideset minuta.

 

Izme u dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.

 

Zaposlenik ima pravo na sedmi ni odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, odredit  e mu se drugi dan odmora dogovorom izme u poslodavca i zaposlenika.

 

lan 23.

 

Zaposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na pla eni godižnji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najviže do 30 radnih dana, s tim da se kod utvr ivanja trajanja godižnjeg odmora ne ura unavaju praznici i neradni dani utvr eni zakonom, subote i period privremene nesposobnosti za rad.

 

Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme u dva radna odnosa duži od osam dana, sti e pravo na godižnji odmor nakon žest mjeseci neprekidnog rada.

 

lan 24.

 

Zaposlenicima se godižnji odmor u trajanju od 18 radnih dana uve ava:

 

1. Na osnovu dužine radnog staža

 

do 5 godina staža 1 dan;

 

od 5 do 10 godina staža 2 dana;

 

od 10 do 15 godina staža 4 dana;

 

od 15 do 20 godina staža 6 dana;

 

od 20 do 25 godina staža 8 dana;

 

od 25 do 30 godina staža 10 dana;

 

preko 30 godina staža 12 dana.

 

1. Na osnovu uslova rada zaposlenicima sa skra enim radnim vremenom i zaposlenicima koji rade u smjenama 2 dana.

 

1. Na osnovu socijalno-zdravstvenog stanja

 

zaposlenicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana;

 

zaposleniku – majci koja ima dijete do 7 godina  ivota i samohranom roditelju kod kojeg  ivi maloljetno dijete 2 dana;

 

zaposleniku mlađem od 18 godina 4 dana.

 

1. d) Za sve ostale zaposlenike 1 dan.

 

Član 25.

 

Godi nji odmor mo e se koristiti u dva dijela. Ako zaposlenik koristi godi nji odmor u dijelovima, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana u toku jedne kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.

 

Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godi njeg odmora kada on to  eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog kori tenja.

 

Član 26.

 

Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogućit će mu se kori tenje godi njeg odmora u trajanju otkaznog roka.

 

Član 27.

 

Zaposlenik koji nije stekao pravo na godi nji odmor, ima pravo za svaki navr eni mjesec dana rada 1 dan godi njeg odmora.

 

VII – PLAĆENO ODSUSTVO

 

Član 28.

 

Tokom kalendarske godine zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo) do 7 radnih dana u slučaju:

 

1. zaključenja braka 5 dana;

 

2. rođenja djeteta 5 dana;

 

3. smrti supruga-ge i djeteta 7 dana;

 

4. smrt roditelja, braće i sestara 5 dana;

 

5. smrti unuka, deda i nana 3 dana;

 

6. tra enja članova porodice nestalih u ratu 5 dana;

 

7. te e bolesti člana u e porodice i domaćinstva 7 dana;

 

8. selidbe 2 dana;

 

9. stručnog usavr avanja 5 dana.

 

Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana plaćenog odsustva, nakon svakog davanja krvi.

 

Izuzetno, u slučaju smrti i te ke bolesti člana u e porodice, zaposlenik ima pravo koristiti plaćeno odsustvo iako je već iskoristio 7 dana plaćenog odsustva u tekućoj godini.

 

Član 29.

 

Poslodavac mo e u jednoj kalendarskoj godini odobriti zaposleniku plaćeno odsustvo u trajanju du em od sedam radnih dana, a najvi e trideset radnih dana, za potrebe stručnog i općeg obrazovanja, te osposobljavanja ili usavr avanja.

 

Period plaćenog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu, u smislu prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.

 

VIII – NEPLAĆENO ODSUSTVO

 

Član 30.

 

Poslodavac mo e zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) do trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, u ovim slučajevima:

 

njege člana u e porodice;

 

gradnje ili popravka kuće ili stana;

 

liječenja na vlastiti tro ak;

 

obrazovanja, osposobljavanja, usavr avanja ili specijali- zacije na vlastiti tro ak;

 

u drugim opravdanim slučajevima.

 

Neplaćeno odsustvo du e od trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, mo e se odobriti zaposleniku na njegov zahtjev posebnom odlukom poslodavca.

 

Za vrijeme nepla enog odsustva, prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju.

 

IX – OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVRžAVANJE ZA RAD

 

lan 31.

 

Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvo enja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogu iti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavržavanje za te promjene.

 

lan 32.

 

Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavržavanju za rad.

 

Pravilnikom  e se bliže regulisati me usobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.

 

X – ZAžTITA ZAPOSLENIKA

 

lan 33.

 

Zaposlenik ima pravo na zažtitu na radu, primjerenu tehni ko-tehnoložkim i nau nim dostignu ima u skladu sa zakonom i ovim ugovorom.

 

Poslodavac je dužan osigurati odvijanje procesa rada na na in kojim se obezbje uje zažtita na radu i zažtita zdravlja zaposlenika.

 

Poslodavac je dužan voditi evidenciju propisanu odgovaraju im zakonima, te preduzimati sve propisane mjere specifi ne zdravstvene zažtite sa ciljem o uvanja zdravlja zaposlenika.

 

Poslodavac je dužan izvježtavati sindikat o zažtiti i sigurnosti na radu.

 

lan 34.

 

Zaposlenik je dužan da se pridržava propisanih mjera o zažtiti na radu kod poslodavca, te upotreblja sva propisana sredstva za zažtitu na radu.

 

Zaposlenik nije dužan obavljati poslove radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i život, zbog neprovedenih mjera zažtite na radu, o  emu je dužan obavijestiti poslodavca.

 

Nije dopu teno ugovaranje i isplata novčanih naknada zaposlenicima koji rade u  tetnim i opasnim uslovima rada, kao dodatka za neprimjenu pravila i sredstava za tite na radu.

 

Član 35.

 

Poslodavac je du an obezbijediti posebnu za titu  ena i materinstva te maloljetnih zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu,  to će se bli e regulisati pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

XI – PLAĆE

 

Član 36.

 

Za obavljeni rad, zaposleniku kod poslodavca pripada plaća, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

Član 37.

 

Plaća se sastoji od osnovne plaće utvrđene po osnovu slo enosti poslova i normalnih uslova rada na tim poslovima, povećanja plaće na osnovu radnog sta a, ote anih uslova rada, izvr enja poslova u obimu i kvalitetu koji je veći od uobičajenog i prosječnog.

 

Poslodavac mo e zaposleniku isplatiti i posebnu stimula- tivnu naknadu na plaću.

 

Član 38.

 

Osnovna plaća zaposlenika za puno radno vrijeme i normalan učinak predstavlja najni i iznos plaće koju je poslodavac du an isplatiti zaposleniku na radnom mjestu određene grupe slo enosti i normalnih uslova rada.

 

Član 39.

 

Najni a plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.

 

Najni a plaća zaposlenika iznosi 65 % prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Najni e plaće se obavezno usklađuju sa rastom indeksa tro kova  ivota kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.

 

Član 40.

 

Osnovna plaća zaposlenika utvrđuje se po grupama slo enosti poslova, tako  to se najni a plaća mno i s koeficijentom one grupe u koju je zaposlenik raspoređen

 

u skladu s pravilnikom o radu, u kojem će se utvrditi i detaljnije razraditi grupe slo enosti poslova.

 

Član 41.

 

Zaposleniku se uvećava osnovna plaća po osnovu uslova rada, kako slijedi:

 

1. za te ke fizičke napore, te nepovoljne meteorolo ke uslove (snijeg, ki a) od 3-6%;

 

2. za izlo enost buci, pra ini, neugodnim i tetnim parama, opasnosti od profesionalnih oboljenja od 3-5%;

 

3. za povećanu opasnost od povreda na radu i nesretnih slučajeva od 5-8%.

 

Uvećanja osnovne plaće po osnovu ovog člana bli e će se regulisati pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu

 

Član 42.

 

Zaposlenik ima pravo na slijedeće dodatke na plaću:

 

noćni rad 30%;

 

prekovremeni rad 50%;

 

rad u dane dr avnih praznika 50%;

 

za rad na dane sedmičnog odmora 30%.

 

Dodaci iz stava 1. ovog člana međusobno se ne isključuju.

 

Član 43.

 

Osnovna plaća uvećava se za svaku godinu penzijskog sta a za 0,6%, s tim da ukupno povećanje ne mo e biti veće od 20%.

 

Član 44.

 

Stimulativni dodatak na plaću zaposlenika kod poslodavca uredit će se posebnom odlukom poslodavca.

 

XII- NAKNADA PLAĆE

 

Član 45.

 

Zaposleniku za vrijeme godi njeg odmora, plaćenog odsus- tva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) pripada naknada plaće,  to će se urediti pravilnikom o radu, u skladu sa ovim ugovorom i zakonom.

 

Član 46.

 

Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.

 

Ukoliko ishrana nije obezbjeđena kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu najmanje 25% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Član 47.

 

Plaća pripravnika iznosi 80% od najni e plaće onog radnog mjesta za koje obavlja pripravnički sta .

 

Član 48.

 

Ovim ugovorom se utvrđuje i pravo na punu plaću po osnovu solidarnosti za invalide koji zbog invalidnosti ostvaruju manju plaću, a čekaju prekvalifikaciju, nalaze se na prekvalifikaciji ili rade skraćeno radno vrijeme.

 

XIII – PERIODI ISPLATE PLAĆE

 

Član 49.

 

Plaća se isplaćuje do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

 

Naknada za ishranu (topli obrok) isplaćuje se do 5. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.

 

Član 50.

 

Poslodavac je du an zaposleniku prilikom isplate plaće uručiti pisani obračun sa svim elementima obračuna kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, različite vrste kredita, članarina i slično.

 

Pojedinačne isplate plaća zaposlenika su tajne.

 

Član 51.

 

Zaposlenik ima pravo naknade tro kova prevoza na posao i sa posla u visini tro kova prevoza javnim saobraćajem.

 

Naknade za ove namjene se isplaćuje unaprijed, najkasnije posljednji dan u mjesecu za naredni mjesec.

 

Član 52.

 

Zaposleniku pripada pravo na plaćene tro kove prilikom slu benog putovanja-dnevnica.

 

Dnevnica za slu beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Putni tro kovi, kao i tro kovi noćenja obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela “de luxe“ kategorije.

 

Dnevnica za slu beni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.

 

Dnevnica za slu beni put iz st. 2. i 3. ovog člana umanjuje se najvi e za 30%, ako je obezbjeđena samo besplatna hrana.

 

Član 53.

 

Naknada za rad na terenu – terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smje taj, ishrana i dr.), s tim da ne mo e biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.

 

Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana podrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju du em od 30 dana neprekidno.

 

Naknada za topli obrok i dnevnica međusobno se isključuju.

 

Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.

 

Član 54.

 

Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosječne plaće njegovog radnog mjesta ili prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za zaposlenika povoljnije.

 

Član 55.

 

Poslodavac mo e, u skladu sa mogućnostima, zaposleniku isplatiti jubilarnu nagradu za radni sta ostvaren kad poslodavca i to:

 

za 10 godina jednu prosječnu plaću na nivou poslodavca – pravnog lica;

 

za 20 godina dvije prosječne plaće na nivou poslodavca – pravnog lica;

 

za 30 godina tri prosječne plaće na nivou poslodavca – pravnog lica isplaćene u prethodnom mjesecu.

 

Kao rad kod poslodavca priznaje se i rad proveden kod poslodavca koji je pravni prednik.

 

Član 56.

 

Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na pomoć u slučaju:

 

smrti zaposlenika u iznosu od tri prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

 

smrti člana u e porodice zaposlenika po dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

 

nastanka te ke invalidnosti u iznosu dvije prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

 

smrti penzionisanog zaposlenika u iznosu jedne prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;

 

otklanjanja  tetnih posljedica nastalih od elementarnih nepogoda na stambenom objektu zaposlenika u iznosu jedne prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Član 57.

 

Tro kove sahrane za umrlog zaposlenika snosi poslodavac.

 

Član 58.

 

Zaposleniku pripada regres za kori tenje godi njeg odmora u visini najmanje 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu.

 

XIV – IZUMI I TEHNIČKA UNAPREĐENJA

 

Član 59.

 

Za zaposlenika koji u vezi sa djelatno ću kod poslodavca patentira izum ili iska e interes za tehnička i tehnolo ka unapređenja pripada nagrada,  to će se regulisati posebnim ugovorom između zaposlenika i poslodavca i u tom slučaju izum i patent pripada poslodavcu.

 

XV – NAKNADA  TETE

 

Član 60.

 

U slučaju da se utvrdi obaveza naknade prouzrokovane  tete, od strane zaposlenika, poslodavac će istu nadoknaditi obu- stavljanjem dijela plaće zaposlenika, vodeći računa da plaća zaposlenika ne mo e biti opterećena vi e od jedne trećine.

 

XVI – PRESTANAK UGOVORA O RADU

 

Član 61.

 

Ugovor o radu prestaje:

 

1. smrću zaposlenika;

 

2. sporazumom zaposlenika i poslodavca;

 

3. kada zaposlenik navr i 65 godina ivota i 20 godina sta a osiguranja, odnosno navr i 40 godina sta a osiguranja, ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore;

 

4. danom dostavljanja pravosna nog rje enja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti;

 

5. otkazom poslodavca, odnosno zaposlenika;

 

6. istekom vremena na koje je zaključen ugovor o radu na određeno vrijeme;

 

7. ako zaposlenik bude osuđen na izdr avanje kazne zatvora u trajanju du em od tri mjeseca – danom stupanja na izdr avanje kazne;

 

8. ako zaposleniku bude izrečena mjera bezbjednosti, vaspitna ili za titna mjera u trajanju du em od tri mjeseca – početkom primjene te mjere;

 

9. odlukom nadle nog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.

 

Član 62.

 

Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ugovorom o radu i ovim ugovorom.

 

Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen ugovorom o radu.

 

Otkazni rok ne mo e biti kraći od 14 dana niti du i od  est mjeseci.

 

Član 63.

 

Zaposlenik i poslodavac se mogu dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos prije isteka vremena na koje zaključen ugovor o radu ili bez otkaznog roka.

 

Član 64.

 

Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaključio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr enja obaveze iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu.

 

Visina otpremnine iznosi jednu polovinu prosječne plaće zaposlenika u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navr enu godinu rada kod poslodavca.

 

Način, uslovi i rokovi isplate otpremnine u slučaju otkaza o radu, utvrđuju se pismenim ugovorom između zaposlenika i poslodavca.

 

XVII – UČE ĆE ZAPOSLENIKA U ODLUČIVANJU

 

Član 65.

 

Zaposlenici imaju pravo učestvovati u odlučivanju o pitanjima u vezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o radu i ovim ugovorom.

 

XVIII – DJELOVANJE SINDIKATA

 

Član 66.

 

Radi za tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.

 

Poslodac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.

 

Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim međuna- rodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i statutom sindikata.

 

Član 67.

 

Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uva avati potrebe sindikata u vezi sa:

 

prostorom za rad i odr avanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa;

 

kori tenjem telefona, telefaksa, aparata za umno avanje, automobila, kao i drugih tehničkih sredstava nu nih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za titu prava zaposlenika;

 

obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine,

 

naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.

 

Član 68.

 

Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.

 

Član 69.

 

Poslodavac će obezbjediti naknadu plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme najvi e do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobaljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.

 

Član 70.

 

Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratifikovanim konvencijama međunarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.

 

Aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika kod poslodavca ne smije biti sprječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratifikovanim konvencijama međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.

 

Član 71.

 

Poslodavac je du an omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog

 

prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim  kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.

 

Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1 ovog člana odobrit će se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa sindikata čiji je član.

 

Član 72.

 

Poslodavcima ili udru enjima poslodavaca koji djeluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika zabranjuje se:

 

1. mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom;

 

2. zagovaranje ili pru anje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.

 

Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje udru enjem poslodavaca.

 

Član 73.

 

Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne du nosti, te slu benog puta u vezi s tom du no ću, smatra se povredom na radu kod poslodavca.

 

Poslodavac će na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu du nost omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu du nost.

 

XIX – MIRNO RJE AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA

 

Član 74.

 

U cilju rje avanja sporova nastalih između ugovornih strana koji se ne mogu rije iti međusobnim dogovorima, osniva se mirovno vijeće.

 

Član 75.

 

Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.

 

Postupak za rje avanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

 

Član 76.

 

Svaki sporazum koji ugovorne strane postignu, mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane ovla tenih potpisnika ugovornih strana.

 

Član 77.

 

U slučaju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rje avanje spora se povjerava arbitra nom vijeću, kao samostalnom organu za rje avanje sporova.

 

Član 78.

 

Arbitra no vijeće se formira na prijedlog ugovornih strana.

 

Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.

 

Član 79.

 

Odluka arbitra e je konačna.

 

Član 80.

 

Postupak i rad arbitra nog vijeća regulisat će se posebnim aktom, koji će donijeti ugovorne strane.

 

• – TRAJK

 

Član 81.

 

Ukoliko sindikat ocjeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristit će svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizovati i voditi  trajk.

 

trajk se najavljuje poslodavcu u pisanoj formi, najkasnije deset dana prije početka  trajka.

 

Sindikat će voditi  trajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o  trajku, Pravilima sindikata o organiziranju i vođenju  trajka i odredbama ovog ugovora.

 

Član 82.

 

U privrednim dru tvima, u kojima se zbog tehnolo ke specifičnosti ne mo e potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvr ioce koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog  trajka.

 

Broj ovih zaposlenika ne mo e biti veći od 15% ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca.

 

Član 83.

 

Sindikat mo e organizovati  trajk upozorenja sa trajanjem od najdu e dva sata.

 

Odluku o stupanju u  trajk upozorenja donosi Samostalni sindikat nafte i petrohemije u Federaciji BiH, odnosno povjereni tvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.

 

XXI – EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

 

Član 84.

 

U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene ovog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se Ekonomsko-socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu.

 

XXII – ZAVR NE ODREDBE

 

Član 85.

 

Za titu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici i članovi sindikata u naftnoj i petrohemijskoj privredi u Federaciji BiH.

 

Sva prava i obaveze vijeća zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanju istih u privrednim dru tvima ima sindikat.

 

Član 86.

 

Mi ljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i  albe zaposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisustva ovla tenog predstavnika sindikata.

 

Član 87.

 

Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi u ovla teni predstavnici ugovornih strana.

 

Član 88.

 

Ovaj ugovor va i godinu dana od dana početka njegove primjene.

 

Član 89.

 

Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora mo e dati svaka ugovorna strana.

 

Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pismenoj formi, a ugovorna strana kojoj je upućena, du na je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.

 

Izmjene i dopune ovog ugovora vr e se na način na koji je i donesen.

 

Član 90.

 

Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora.

 

Svaka od ugovornih strana za rje avanje zajedničkih problema mo e pokrenuti postupak pred ovom komisijom.

 

Član 91.

 

Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 90. ovog ugovora, mirovno ili arbitra no vijeće, odnosno nadle ni sud. Prethodno će problem poku ati rije iti dogovorno.

 

Član 92.

 

Ovaj ugovor objavljuje se u “Slu benim novinama Federacije BiH“ i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

 

 

 

 

Broj 01-12-2000 27. oktobra 2000. godine Sarajevo

 

 

 

 

Broj 13-02-3498-5/99 27. oktobra 2000. godine Sarajevo

 

 

 

 

Samostalni Sindikat radnika nafte i petrohemije u Federaciji BiH Predsjednik Hrustem Mali ević, s. r.

 

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije Ministar Mirsad Salkić, s. r.

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ