Godina VII – Broj 53, Nedjelja, 24 decembra/prosinca 2000.godine
Na osnovu čl. 111. i 112. Zakona o radu (“Slu bene novine Federacije BiH“, br. 43/99 i 32/2000), člana 1. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije BiH (“Slu bene novine Federacije BiH“, broj 19/2000), Samostalni sindikat radnika hemije i nemetala Federacije Bosne i Hercegovine i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U DJELATNOSTIMA HEMIJE I NEMETALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljem tekstu: ugovor) u skladu sa Zakonom o radu i Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije BiH (u daljem tekstu: Opći kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima uređuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika u djelatnostima hemije i nemetala, kao i prava i obaveze ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, te način mirnog rje avanja kolektivnih radnih sporova.
Član 2.
Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim dru tvima sa dr avnim odnosno većinskim dr avnim kapitalom u djelatnostima hemije i nemetala, na teritoriji Federacije BiH.
Član 3.
Zaposlenik u smislu ovog ugovora je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
Član 4.
Za sva pitanja koja nisu uređena ovim ugovorom primjenjuje se zakon.
Član 5.
Pravilnicima o radu koje prema Zakonu o radu donosi poslodavac, kao ni ugovorima o radu za pitanja koja su regulisana ovim ugovorom ne mo e se utvrditi manji nivo prava i obaveza za zaposlenika od nivoa utvrđenog ovim ugovorom.
- ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU
Član 6.
Radni odnos zasniva se zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika u skladu sa Zakonom o radu.
Član 7.
Ugovor o radu zaključuje se na neodređeno ili određeno vrijeme u skladu sa Zakonom o radu.
Član 8.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu poslodavac je du an omogućiti zaposleniku uvid u akte kojim se uređuju prava i obaveze iz radnog odnosa.
Član 9.
Ugovor o radu, pored podataka utvrđenih Zakonom o radu, mora da sadr i i podatke o:
stručnoj spremi;
posebnim specijalističkim znanjima;
radnom iskustvu;
posebnim uslovima rada za određena radna mjesta (ote ani, opasni);
obezbjeđenju sredstava i mjerama za tite na radu;
postupku za tite prava zaposlenika iz radnog odnosa;
probnom radu i stručnom ispitu za određena radna mjesta;
drugim uslovima utvrđenim pravilnikom o radu i drugim aktima.
Kao posebni uslovi za zasnivanje radnog odnosa ne mogu se odrediti starost i pol. osim u slučajevima kada je to posebnim propisima utvrđeno.
- PROBNI RAD
Član 10.
Ako je pravilnikom o radu i ugovorom o radu za određene poslove predviđen probni rad kao uslov za zasnivanje ranog odnosa, poslodavac je du an odrediti stručno lice ili tijelo koje će pratiti i ocijeniti rad zaposlenika.
Član 11.
Probni rad mo e trajati najdu e:
est mjeseci za zaposlenike sa VI i VII stepenom stručne spreme;
tri mjeseca za zaposlenike sa III, IV i V stepenom stručne spreme;
jedan mjesec za ostale zaposlenike.
Član 12.
Po zavr etku probnog rada stručno lice ili tijelo iz člana 10. du no je zaposleniku i poslodavcu saop titi ocjenu o stručnim sposobnostima, kao i radnoj disciplini zaposlenika.
Ukoliko do isteka roka probnog rada, a najdu e sedam dana po isteku toga roka stručno lice ili tijelo ne saop ti svoju ocjenu, smatra se da je zaposlenik zadovoljio na probnom radu.
Član 13.
Probni rad se mo e produ iti za vrijeme opravdane odsustnosti zaposlenika s posla (bolest, povreda na radu bez krivnje zaposlenika i sl.).
- PRIJEM PRIPRAVNIKA
Član 14.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaključuje se na određeno vrijeme, a najdu e na godinu dana, zavisno od stepena stručne spreme pripravnika.
Član 15.
Pripravnički sta mo e se utvrditi u trajanju do godinu dana i to:
est mjeseci za pripravnike sa III, IV i V stepenom stručne spreme;
devet mjeseci za pripravnike sa VI stepenom stručne spreme;
godinu dana za pripravnike sa VII stepenom stručne spreme.
Član 16.
Osposobljavanje pripravnika i polaganje stručnog ispita vr i se po programu koji utvrđuje poslodavac u skladu sa pravilnikom o radu.
Član 17.
Po zavr etku pripravničkog sta a, pripravnik pola e stručni ispit pred komisijom ili licem koje odredi poslodavac.
Član 18.
Poslodavac mo e zaključiti ugovor o radu sa pripravnikom koji polo i stručni ispit.
Član 19.
Trajanje pripravničkog sta a produ ava se za vrijeme opravdane odsutnosti sa rada (bolest, slu enje vojnog roka, i sl.).
- VOLONTERSKI RAD
Član 20.
Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili pravilnikom o radu, uslov za obavljanje poslova određenog zanimanja, poslodavac mo e lice koje zavr i kolovanje za takvo zanimanje, primiti na stručno osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Ugovor o volonterskom radu zaključuju se u pismenoj formi, i mo e trajati najdu e godinu dana.
- RADNO VRIJEME
Član 21.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 sati sedmično.
Član 22.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama radna sedmica traje pet radnih dana.
Poslodavac će svojom odlukom uz konsultacije sa Sindikatom utvrditi početak i zavr etak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.
Član 23.
Radom u smjenama, u smislu ovog ugovora, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama:
prva smjena traje od 07,00 – 15,00 sati;
druga smjena traje od 15,00 – 23,00 sata;
treća smjena traje od 23,00 – 07,00 sati narednog dana.
Član 24.
Pravilnikom o radu utvrdit će se poslovi na kojima uz primjenu mjera za tite na radu, nije moguće za titi zaposlenika od tetnih uticaja, kao i trajanje radnog vremena na navedenim poslovima, u skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o za titi na radu.
Član 25.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od 30 minuta.
Vrijeme kori tenja odmora iz stava 1. ovog člana utvrdit će se pravilnikom o radu.
- ODMORI I ODSUSTVA
Član 26.
Zaposlenik u toku kalendarske godine ima pravo na godi nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana.
lan 27.
Zaposlenik koji radi na izuzetno tekim poslovima na kojima se, uz primjenu mjera zatite na radu, nije moguće zatiti od tetnih uticaja ima pravo na godinji odmor u trajanju do 45 radnih dana, to će se blie urediti pravilnikom o radu.
lan 28.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme u dva radna odnosa dui od osam dana stiče pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada.
Ako zaposlenik nije stekao pravo u smislu stava 1. ovog lana ima pravo na najmanje dva dana godinjeg odmora za svaki navreni mjesec rada.
lan 29.
Ako je rad organizovan u pet radnih dana u sedmici, pri utvr ivanju trajanja godinjeg odmora subota se ne uračunava kao radni dan.
lan 30.
Godinji odmor dui od 18 radnih dana uvećava se u skladu sa sljedećim kriterijima i mjerilima:
- Na osnovu duine radnog staa:
do 5 godina 2 dana
od 5 do 10 godina 3 dana
od 10 do 15 godina 4 dana
od 15 do 20 godina 6 dana
od 20 do 25 godina 8 dana
od 25 do 40 godina 10 dana.
- Na osnovu uslova rada:
za rad u smjenama 2 dana
za oteane uslove rada (rad u neuslovnim prostorijama i sl.) 2 dana.
- Na osnovu sloenosti poslova:
za najsloenije poslove VI i VII stepen stručne spreme 3 dana
za sloene poslove III, IV i stepen stručne spreme 2 dana
za ostale poslove 1 dan.
- Na osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova:
- roditeljima ili starateljima hendikepiranog djeteta 1 dan
- invalidima rada ili rata 2 dana.
Član 31.
Raspored kori tenja godi njeg odmora utvrđuje poslodavac u skladu sa potrebama procesa rada i mogućnostima kvalitetnog odmora.
Zaposleniku se 30 dana prije kori tenja godi njeg odmora uručuje rje enje o rasporedu i trajanju godi njeg odmora.
Član 32.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godi njeg odmora kad on to eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije kori tenja tog dana odmora.
Član 33.
Zaposlenik ima pravo na odsustvo sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo), do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju:
zaključenja braka 5 radnih dana
rođenja djeteta 5 radnih dana
zaključenja braka djeteta 2 radna dana
smrti člana u e porodice 5 radnih dana
smrti člana ire porodice 2 radna dana
te ke bolesti člana u e porodice 5 radnih dana
selidbe 2 radna dana
dobrovoljnog davanja krvi 2 radna dana
polaganje ispita 3 radna dana
otklanjanja posljedica o tećenja objekata za stanovanje od elementarnih nepogoda 3 radna dana;
uče ća na kulturnim i sportskim manifestacijama 3 radna dana;
Izuzetno u slučaju smrti člana u e porodice, zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo iako je u kalendarskoj godini već iskoristio sedam radnih dana plaćenog odsustva.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi slučajevi plaćenog odsustva.
Član 34.
Za vrijeme stručnog ili općeg obrazovanja i osposobljavanja zaposlenika ( kole, seminari, kursevi) zaposlenik ima pravo na plaćeno odsustvo u trajanju koje će se utvrditi pravilnikom o radu.
Član 35.
Poslodavac mo e zaposleniku odobriti odsustvo sa rada bez naknade plaće (neplaćeno odsustvo) u slučaju:
anga ovanja u okviru međunarodne naučno-tehničke, kulturne, prosvjetne, zdravstvene, socijalne i druge saradnje;
obrazovanja i stru nog usavravanja u zemlji i inostranstvu koje traje najdue jednu godinu;
u estvovanja u drutvenim, kulturnim, sportskim i drugim, javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu;
u estvovanja u radu me unarodnih organizacija i agencija;
njege teko oboljelog člana ue porodice.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi slu ajevi nepla enog odsustva.
Za vrijeme nepla enog odsustva zaposleniku miruju prava iz radnog odnosa.
- ZATITA ZAPOSLENIKA
lan 36.
U slu aju povrede na radu i profesionalne bolesti poslodavac je duan obezbijediti besplatnu zdravstvenu zatitu, odnosno platiti trokove liječenja zaposlenika.
Poslodavac je duan periodično organizovati besplatne sistematske liječničke preglede za sve zaposlenike koji rade u oteanim uslovima rada (rad pod zemljom, rad u neuslovnim prostorijama, kao i rad na visini).
Zaposlenik je duan brinuti se o vlastitom zdravlju i sigurnosti, kao i o zdravlju i sigurnosti drugih zaposlenika.
Poslodavac je duan donijeti pravilnik o zatiti na radu u skladu sa Zakonom o zatiti na radu.
Član 37.
Maloljetnik ne mo e raditi na te kim fizičkim poslovima, radovima pod zemljom ili pod vodom, niti na ostalim poslovima koji bi mogli tetno i sa povećanim rizikom uticati na njegov ivot i zdravlje, moral i razvoj s obzirom na njegove psihofizičke osobine.
Inspektor rada kantona zabranit će rad maloljetnika na poslovima u smislu stava 1. ovog člana.
Član 38.
Poslodavac ne smije tra iti bilo kakve podatke o eninoj trudnoći, osim ako zaposlena ena zahtijeva određena prava predviđena zakonom i drugim propisom radi za tite trudnoće.
Član 39.
Po isteku prava na plaćeno porođajno odsustvo utvrđeno Zakonom o radu jedan od roditelja mo e odsustvovati sa rada do tri godine ivota djeteta, ako je djetetu, prema nalazu nadle ne zdravstvene ustanove, potrebna pojačana briga i njega.
Za vrijeme odsustva sa rada u smislu stava 1. ovog člana, prava i obaveze iz radnog odnosa miruju.
Član 40.
Zaposleniku koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne mo e otkazati ugovor o radu.
U slučajevima i za vrijeme iz stava 1. ovog člana poslodavac ne mo e zaposleniku otkazati ugovor o radu koji je zaključen u skladu sa Zakonom o radu i na određeno vrijeme.
- PLAĆE I NAKNADE
Član 41.
Podaci o plaćama po odredbama kolektivnih i tarifnih ugovora su javni.
Podaci o pojedinačnim isplatama su tajni.
Plaće se obavezno obračunavaju u bruto iznosu.
Bez saglasnosti zaposlenika, poslodavac ne mo e uvesti nijedan doprinos, po bilo čijem nalogu, izuzev onih koji su utvrđeni Zakonom o porezima i doprinosima na plaću.
Zaposleniku se isplaćuje iznos plaće po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u obračunu daju podaci o svim odbicima, računajući i one na koje je on dao saglasnost (sindikalna članarina, kredit, kasa uzajamne pomoći i sl.).
Član 42.
Najni a plaća zaposlenika iznosi 60% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Najni a plaća je osnovica za obračun osnovne plaće zaposlenika.
Najni a plaća se obavezno usklađuje sa rastom indeksa tro kova ivota kad njegova vrijednost poraste tromjesečno najmanje 5%.
Član 43.
Svi poslovi, prema kriteriju stepena stru ne spreme, razvrstavaju se u osam grupa, a odnos izme u najnieg i najvieg koeficijenta sloenosti poslova utvrđuje se u omjeru 1:4.
poslovi (rukovodni) za koje se trai VII stepen stručne spreme koeficijent 4
| poslovi za koje se trai VII st.str.spr. 3,5 | |
| poslovi za koje se trai VI st.str.spr. 3 | |
| poslovi za koje se trai V st.str.spr. | 2,7 |
| poslovi za koje se trai IV st.str.spr. 2,5 | |
| poslovi za koje se trai III st.str.spr. 2 | |
| poslovi za koje se trai II st.str.spr. 1,5 |
ostali poslovi 1.
lan 44.
Zaposleniku se uve ava osnovna pla a po osnovu slijede ih oteanih uslova rada (buka, vlaga, praina, mračne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, teki fizički napori, rad pri agresivnim materijama, rad pri velikoj toploti i dr.) i za rad gdje je zakonom propisana primjena sredstava zatite na radu:
za rad u navedenim uslovima dui od 50% radnog vremena (prosječno u mjesecu) 1%
za rad u trajanju od 25-50% radnog vremena 0,7%
za rad u trajanju ispod 25% radnog vremena 0,5%
Član 45.
Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju i to:
prilikom odlaska u invalidsku penziju u iznosu od najmanje 4 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku;
prilikom odlaska u starosnu penziju u iznosu od najmanje 3 prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Član 46.
Zaposlenik koji radi na neodređeno vrijeme ima pravo na otpremninu u slučaju kad mu poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika zavisno od du ine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa istim poslodavcem, s tim da se otpremnina ne mo e utvrditi u iznosu manjem od 1/2 mjesečne plaće isplaćene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr enu godinu rada kod tog poslodavca.
Član 47.
Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.
Ukoliko ishrana nije obezbijeđena kod poslodavca, zaposleniku se obezbjeđuje mjesečna naknada u iznosu od najmanje 25% prosječne plaće isplaćene u Federaciji BiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili se zaposleniku u tom iznosu obezbjeđuje davanje u naturi.
Član 48.
Zaposleniku pripada pravo na plaćene tro kove prilikom slu benog putovanja-dnevnica.
Dnevnica za slu beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni tro kovi, kao i tro kovi noćenja obračunavaju se i isplaćuju prema plaćenom hotelskom računu, osim hotela “de luxe“ kategorije.
Dnevnica za slu beni put u inostranstvo isplaćuje se na način propisan za organe uprave.
Dnevnica za slu beni put iz st. 2. i 3. ovog člana umanjuje se najvi e za 30% ako je obezbijeđena samo besplatna hrana.
Naknada za topli obrok i dnevnica međusobno se isključuju.
Član 49.
Naknada za rad na terenu – terenski dodatak utvrđuje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smje taj, ishrana i dr.), s tim da ne mo e biti manja od 75% utvrđenog iznosa dnevnice.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog člana pozdrazumijevaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu, van mjesta zaposlenja i u trajanju du em od 30 dana neprekidno.
Naknada za topli obrok i dnevnica međusobno se isključuju.
Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju.
Član 50.
Zaposlenik ima pravo na naknadu tro kova prijevoza na posao i sa posla u skladu s pravilnikom o radu odnosno ugovorom o radu.
Član 51.
Poslodavac je du an u slučaju stečaja ili likvidacije privrednog dru tva izvr iti obaveze prema zaposleniku nastale do dana kada je raspisan stečaj ili likvidacija, u skladu sa zakonom.
Član 52.
Zaposleniku pripada regres za kori tenje godi njeg odmora u visini od najmanje 70% prosječne plaće ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijeme i način isplate regresa utvrđuje se pravilnikom o radu.
- PRESTANAK UGOVORA O RADU
Član 53.
Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvrđenim zakonom, ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvrđen u ugovoru o radu.
Otkazni rok ne mo e biti kraći od 14 dana, niti du i od est mjeseci.
Poslodavac je du an zaposleniku omogućiti plaćeno odsustvo sa rada u trajanju dva sata dnevno ili jedan dan u radnoj sedmici, radi tra enja novog posla u vrijeme trajanja otkaznog roka.
Član 54.
Zaposlenik i poslodavac mogu se dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos bez otkaznog roka.
Član 55.
Zaposlenik ima pravo na za titu pred nadle nim sudom, ukoliko smatra da su prilikom otkaza ugovora o radu povrijeđena njegova prava.
Sindikat je du an da stane u za titu zaposlenika koji je njegov član, ukoliko smatra da su povrijeđena prava zaposlenika od strane poslodavca.
- DJELOVANJE SINDIKATA
Član 56.
Radi za tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuju da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji način neće onemogućavati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.
Sindikat se obavezuje da će svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama, zakonom, ovim ugovorom i statutom sindikata.
Član 57.
Poslodavac se obavezuje da će prema svojim mogućnostima uva avati potrebe sindikata u vezi sa:
prostorom za rad za odr avanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa;
kori tenjem telefona, telefaksa, aparata za umno avanje, kao i drugih tehničkih sredstava nu nih za provođenje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za titu prava zaposlenika;
obračunom i doznačavanjem sindikalne članarine;
naknadom plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalnih aktivnosti.
Član 58.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu plaće u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Član 59.
Poslodavac će obezbijediti naknadu plaće sindikalnom povjereniku za vrijeme najvi e do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Član 60.
Poslodavac se obavezuje da će osigurati provođenje svih prava iz područja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvrđenih ratifikovanim konvencijama Međunarodne organiza- cije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnog povjerenika ili sindikalnog predstavnika od poslodavca ne smije biti spriječavana niti ometana ako djeluje u skladu s ratifikovanim konvencijama Međunarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
Član 61.
Poslodavac je du an omogućiti odsustvo sa rada sindikalnom povjereniku i drugom sindikalnom predstavniku zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisustva sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.
Odsustvo predstavnika sindikata iz stava 1. ovog člana odobriće se na osnovu zvaničnog pismenog poziva organa sindikata čiji je član.
Član 62.
Poslodavcima ili udru enjima poslodavaca koji deluju u sopstveno ime ili putem nekog drugog lica, člana ili zastupnika zabranjuje se:
- mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom;
- zagovaranje ili pru anje pomoći sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.
Sindikatu koji djeluje u sopstveno ime ili putem bilo kojeg lica, člana ili zastupnika, zabranjeno je mije anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje udru enjem poslo- davaca.
Član 63.
Povreda sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne du nosti, te slu benog puta u vezi s tom du no ću, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac će na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu du nost omogućiti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu du nost.
- MIRNO RJE AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
Član 64.
- cilju rje avanja sporova nastalih između ugovornih strana koji se ne mogu rije iti međusobnim dogovorima, osniva se mirovno vijeće.
Član 65.
Svaka ugovorna strana imenuje po dva člana, a petog člana, koji je ujedno i predsjednik vijeća imenuju sporazumno iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
Postupak za rje avanje spora počinje uz ispunjenje uslova iz stava 1. ovog člana, na zahtjev bilo koje ugovorne strane.
Član 66.
Svaki sporazum koji ugovorne strane postignu, mora biti u pismenoj formi i potpisan od strane ovla tenih potpisnika ugovornih strana.
Član 67.
U slučaju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vijeća ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rje avanje spora se povjerava arbitra nom vijeću, kao samostalnom organu za rje avanje sporova.
Član 68.
Arbitra no vijeće se formira na prijedlog ugovornih strana.
Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara, koji imaju zamjenike, a predsjednika i zamjenika predsjednika imenuju sporazumno, iz reda istaknutih naučnih i stručnih djelatnika i uglednih građana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
Član 69.
Odluka arbitra e je konačna.
Član 70.
Postupak i rad arbitra nog vijeća regulisat će se posebnim aktom, koji će donijeti ugovorne strane.
- TRAJK
Član 71.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrđena zakonom i ovim ugovorom, iskoristiće svoje pravo i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem organizovati i voditi trajk.
trajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije početka trajka.
Sindikat će voditi trajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o trajku, Pravilima sindikata o organiziranju i vođenju trajka i odredbama ovog ugovora.
Član 72.
U privrednim dru tvima, u kojima se zbog tehnolo ke specifičnosti ne mo e potpuno obustaviti rad poslodavac zajedno sa sindikatom određuje poslove i izvr ioce koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog trajka.
Broj ovih zaposlenika ne mo e biti veći od 15% ukupnog broja zaposlenika, članova sindikata kod tog poslodavca.
Član 73.
Sindikat mo e organizovati trajk upozorenja sa trajanjem od najdu e dva sata.
Odluku o stupanju u trajk upozorenja donosi Samostalni sindikat radnika hemije i nemetala Federacije BiH, odnosno povjereni tvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.
- EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJEĆE
Član 74.
U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene ovog ugovora i usklađivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike formirat će se Ekonomsko-socijalno vijeće, u skladu sa Zakonom o radu.
- ZAVR NE ODREDBE
Član 75.
Za titu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno zaposlenici i članovi sindikata u djelatnosti hemije i nemetala u Federaciji BiH.
Sva prava i obaveze vijeća zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vijećima i obrazovanju istih u privrednim dru tvima ima sindikat.
Član 76.
Mi ljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i albe zaposlenika ne mogu se razmatrati i o njima odlučivati bez prisustva ovla tenog predstavnika sindikata.
Član 77.
Ovaj ugovor smatra se zaključenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi u ovla teni predstavnici ugovornih strana.
Član 78.
Ovaj ugovor va i godinu dana od dana početka njegove primjene.
Član 79.
Incijativu za izmjene i dopune ovog ugovora mo e dati svaka ugovorna strana.
Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pismenoj formi a ugovorna strana kojoj je upućena, du na je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.
Izmjene i dopune ovog ugovora vr e se na način na koji je i donesen.
Član 80.
Odmah po zaključenju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju ugovorne strane će imenovati zajedničku komisiju od četiri člana od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva člana sa zadatkom praćenja, sprovođenja i tumačenja ovog ugovora.
Svaka od ugovornih strana za rje avanje zajedničkih problema mo e pokrenuti postupak pred ovom komisijom.
Član 81.
Sve nesporazume ili namjere nesprovođenja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz člana 80. ovog ugovora, mirovno ili arbitra no vijeće, odnosno nadle ni sud. Prethodno će problem poku ati rije iti dogovorno.
Član 82.
Ovaj ugovor objavljuje se u “Slu benim novinama Federa- cije BiH“ i stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.
Broj 28/00 1. decembra 2000. godine Sarajevo
SAMOSTALNI SINDIKAT RADNIKA HEMIJE I NEMETALA Predsjednik Midhat aba kić, s. r.
Broj 13-02-3498-9/99 1. decembra 2000. godine Sarajevo
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE Ministar Mirsad Salkić, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
