Godina XV – Broj 48 Srijeda, 6. 8. 2008. Godine ISSN 1512-7079
SARAJEVO
FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE SINDIKAT GRAFIČKIH, IZDAVAČKIH I MEDIJSKIH RADNIKA BOSNE I HERCEGOVINE
UDRUŽENJE POSLODAVACA GRAFIČKE, IZDAVAČKE I MEDIJSKE DJELATNOSTI BiH
879
Na osnovu ~l.111. i 112., stav 1. Zakona o radu ( “Slu`bene novine Federacije BiH” br. 43/99, 32/00 i 29/03) i ~lana 1. Op}eg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i Udru`enje poslodavaca grafi~ke, izdava~ke i medijske djelatnosti BiH zaklju~uju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA GRAFIČKE, IZDAVAČKE I MEDIJSKE DJELATNOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Član l.
Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor), prema Zakonu o radu (“Slu`bene novine Federacije
BiH”, br. 43/99 i 32/00 i 29/03) (u daljnjem tekstu: Zakon), Op}em kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 19/00) (u daljnjem tekstu: Op}i kolektivni ugovor) i drugim zakonskim propisima, ure|uju se prava i obaveze ugovornih strana, uslovi za rad sindikata, na~in mirnog rje{avanja kolektivnih radnih sporova, te {trajk.
^lan 2.
Ugovorne strane saglasne su da se ovaj ugovor primjenjuje u svim privrednim dru{tvima sa dr`avnim, odnosno privatnim kapitalom, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
^lan 3.
Odredbe ovog ugovora ne odnose se na poslodavce i zaposlenike sa posebnim ovlastima, ~ija su prava i obaveze utvr|ena posebnim ugovorom.
^lan 4.
Ovaj ugovor primjenjuje se na sve zaposlenike koji su u vrijeme sklapanja ovog ugovora bili ili naknadno postali ~lanovi Sindikata grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, kao potpisnika ovog ugovora na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine. Poslodavci su du`ni pridr`avati se odredbi ovog ugovora, kolektivnih ugovora kantona, podru~ja djelatnosti i u skladu s njima donijeti pravilnik o radu i zaklju~iti ugovor o radu sa zaposlenicima.
Poslodavac mora omogu}iti zaposleniku prije stupanja na rad da se upozna sa propisima o radnim odnosima, organizacijom rada i za{titom na radu.
Poslodavac je du`an na prikladan na~in zaposlenicima u~initi dostupnim propise o za{titi na radu, kolektivne ugovore i pravilnik o radu.
^lan 5.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno, ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovaraju}a razrada u op}im aktima poslodavca.
Op}i akti poslodavca moraju biti u skladu sa ovim ugovorom.
Poslodavac je obavezan zaposleniku sa kojim je zaklju~io ugovor o radu, obezbijediti i dati posao, i za obavljeni rad mu isplatiti pla}u.
Poslodavac ima pravo bli`e odrediti mjesto i na~in obavljanja rada zaposlenika, po{tuju}i pritom prava i dostojanstvo zaposlenika.
Poslodavac je du`an osigurati zaposleniku uslove za siguran rad, prema posebnom zakonu i drugim propisima.
Zaposlenik je obavezan prema uputama poslodavca, datim u skladu naravi i vrsti rada, izvr{avati preuzeti posao.
^lan 6.
Ovim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvr|enih u Zakonu o radu (“Slu`bene novine Federacije BiH” br. 43/99, 32/00 i 29/03) i Op}em kolektivnom ugovoru za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH” broj 54/05).
Zakonom i ovim ugovorom, utvr|ena razina prava po izri~itom dogovoru ugovornih strana mo`e se mijenjati samo u slu~aju vi{e sile ili izvanrednih okolnosti, koje objektivno postoje i ne zavise od volje ugovornih strana.
- SKLAPANJE UGOVORA O RADU
^lan 7.
Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu izme|u poslodavca i zaposlenika, prema Zakonu.
III. PROBNI RAD
^lan 8.
Pri zaklju~enju ugovora o radu mo`e se ugovoriti probni rad.
Pravilnikom o radu utvr|uju se radna mjesta za koja se mo`e ugovoriti probni rad i trajanje probnog rada, koji ne mo`e biti du`i od tri mjeseca.
^lan 9.
Provjeru stru~nih sposobnosti zaposlenika na probnom radu provodi stru~na komisija koju imenuje poslodavac.
Najmanje jedan ~lan ove komisije mora da ima isti stepen stru~ne spreme kao zaposlenik ~iji se rad ocjenjuje.
Ocjena probnog rada saop{tava se zaposleniku u roku od sedam dana po isteku probnog rada. Ukoliko ocjena probnog rada ne bude saop{tena zaposleniku u navedenom roku, smatra se da je zadovoljio probni rad.
U slu~aju da zaposlenik ne zadovolji na probnom radu, otkazni rok iznosi sedam dana od dana dostavljanja rje{enja.
- PRIPRAVNICI I VOLONTERI
^lan 10.
Poslodavac mo`e zaklju~iti ugovor o radu s pripravnikom.
Pripravnikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se {kolovala, radi stru~nog osposobljavanja za samostalni rad.
Ugovor o radu sa pripravnikom zaklju~uje se na odre|eno vrijeme, a najdu`e godinu dana.
^lan 11.
Pripravni~ki sta` traje:
- {est mjeseci za pripravnike sa srednjom {kolskom spremom (III i IV stepen),
- deset mjeseci za pripravnike sa vi{om {kolskom spremom (V iVI stepen),
- dvanaest mjeseci za pripravnike sa visokom {kolskom spremom (VII stepen),
^lan 12.
Poslodavac mo`e primiti lice na stru~no osposobljavanje za samostalan rad bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Poslodavac zaklju~uje ugovor o volonterskom radu u pismenoj formi.
Volonterski rad iz stava 1. ovog ~lana reguli{e se zakonom i dogovorom sa poslodavcem.
^lan 13.
Program i na~in polaganja stru~nog ispita za pripravnike utvr|uje se pravilnikom o radu.
- RADNO VRIJEME
^lan 14.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje 40 ~asova sedmi~no.
^lan 15.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada za koje nije organizovan rad u smjenama, radna sedmica traje pet radnih dana.
Poslodavac }e svojom odlukom, uz konsultacije sa sindikatom, utvrditi po~etak i zavr{etak radnog vremena, preraspodjelu i raspored radnog vremena.
^lan 16.
Radom u smjenama, smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama.
- prva smjena traje od 06,00-14,00 sati,
- druga smjena traje od 14,00-22,00 sati,
- tre}a smjena traje od 22,00-06,00 sati narednog dana.
^lan 17.
U slu~aju vi{e sile (po`ar, potres, poplava), iznenadnog pove}anja obima posla, kao i u drugim sli~nim slu~ajevima neophodne potrebe, zaposlenik je, na pismeni zahtjev poslodavca, obavezan da radi du`e od punog radnog vremena (prekovremeni rad), najvi{e 10 sati sedmi~no.
Ako prekovremeni rad traje du`e od tri sedmice neprekidno ili du`e od deset sedmica tokom jedne kalendarske godine, poslodavac je du`an obavijestiti inspekciju rada kantona. Tako|er, u slu~aju potrebe za prekovremenim radom, poslodavac je obavezan pismenim aktom izvr{iti naredbu za prekovremeni rad, sa ta~no definisanim brojem sati i poslovima.
- ODMORI I ODSUSTVA
^lan 18.
Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu, ima pravo na dnevni odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje trideset minuta.
Izme|u dva uzastopna radna dana zaposlenik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Zaposlenik ima pravo na sedmi~ni odmor od najmanje 24 sata neprekidno. Ako zbog naravi posla mora raditi taj dan, odrediti }e mu se drugi dan odmora dogovorom izme|u poslodavca i zaposlenika.
^lan 19.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu sti~e pravo na pla}eni godi{nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, a najvi{e 30 radnih dana, s tim da se kod utvr|ivanja trajanja godi{njeg odmora ne ura~unavaju praznici i neradni dani utvr|eni zakonom i razdoblje privremene nesposobnosti za rad.
Zaposlenik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa du`i od osam dana, sti~e pravo na godi{nji odmor nakon {est mjeseci neprekidnog rada.
^lan 20.
Zaposlenicima se godi{nji odmor u trajanju od 18 radnih dana uve}ava:
- a) Po osnovu du`ine radnog sta`a
| · | od 5 do 10 godina | 2 dana, |
| · | od 10 do 15 godina | 3 dana, |
| · | od 15 do 20 godina | 4 dana, |
| · | od 20 do 25 godina | 5 dana, |
| · | od 25 do 30 godina | 6 dana, |
| · | od 30 do 35 godina | 7 dana, |
| · | preko 35 godina | 8 dana, |
- b) Po osnovu zdravstvenog stanja:
- hroni~ne bolesti, invalidi rata, invalidi rada
sa preko 50% invalidnosti, profesionalne bolesti 2 dana,
- c) Samohrani roditelji
2 dana,
- d) Stimulativni dio
po odluci poslodavca.
^lan 21.
Raspored kori{tenja godi{njih odmora utvr|uje poslodavac i du`an je da rje{enje o terminu kori{tenja godi{njeg odmora uru~i zaposleniku najkasnije do 30. maja.
Poslodavac je du`an omogu}iti zaposleniku kori{tenje, najmanje 12 dana godi{njeg odmora u razdoblju od 1.juna do 30. septembra,a drugi dio godi{njeg odmora do 30. juna naredne godine.
Zaposlenik ima pravo koristiti jedan dan godi{njeg odmora kada on to `eli, uz obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog kori{tenja.
VII. PLA]ENO ODSUSTVO
^lan 22.
U toku kalendarske godine, zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu pla}e (pla}eni dopust ) do 7 radnih dana u slu~aju:
- stupanja u brak,
- poro|aja supruge,
- te`e bolesti,
- smrti ~lana u`e porodice,odnosno doma}instva,
- dobrovoljni davalac krvi.
^lanom u`e porodice, u smislu stava 1. ovog ~lana, smatraju se: supru`nici odnosno vanbra~ni supru`nici, dijete (bra~no, vanbra~no, usvojeno, pastor~e i dijete bez roditelja uzeto na izdr`avanje), otac, majka, o~uh, ma}eha, usvojilac, djed i nana (po ocu i majci), bra}a i sestre.
Zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo i u drugim slu~ajevima i za vrijeme utvr|eno propisom kantona, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
^lan 23.
Poslodavac mo`e u jednoj kalendarskoj godini odobriti zaposleniku pla}eno odsustvo u trajanju du`em od sedam radnih dana, a najvi{e trideset radnih dana, za potrebe stru~nog i op}eg obrazovanja, te osposobljavanja ili usavr{avanja.
Period pla}enog odsustva smatra se vremenom provedenim na radu, u smislu prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom.
VIII. NEPLA]ENO ODSUSTVO
^lan 24.
Poslodavac mo`e zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade pla}e (nepla}eno odsustvo) do trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, u ovim slu~ajevima:
- njega ~lana u`e porodice,
- gradnje ili popravke ku}e ili stana,
- lije~enje na li~ni tro{ak,
- obrazovanja, osposobljavanja, usavr{avanja ili specijalizacije na vlastiti tro{ak,
- u drugim opravdanim slu~ajevima.
Nepla}eno odsustvo du`e od trideset dana, tokom jedne kalendarske godine, mo`e se odobriti zaposleniku na njegov zahtjev posebnom odlukom poslodavca.
Tokom nepla}enog odsustva, prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, miruju.
- OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVR[AVANJE ZA RAD
^lan 25.
Poslodavac je obavezan prilikom promjena ili uvo|enja nove tehnologije ili nove organizacije rada, omogu}iti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje date promjene.
^lan 26.
Poslodavac je obavezan da donese pravilnik o obrazovanju, osposobljavanju i usavr{avanju za rad.
Pravilnikom o radu }e se bli`e regulisati me|usobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika.
- ZA[TITA ZAPOSLENIKA
^lan 27.
Poslodavac je du`an da donese pravilnik o za{titi na radu u skladu sa zakonom.
^lan 28.
Poslodavac je du`an utvrditi mjere za{tite na radu u skladu s prirodom djelatnosti i na~inom obavljanja poslova svakog radnog mjesta, kojima se osigurava psiho-fizi~ko zdravlje i li~na sigurnost zaposlenika.
^lan 29.
Zaposlenik ima pravo da odbije da radi ako mu neposredno prijeti opasnost po `ivot i zdravlje zbog toga {to nisu provedene propisane mjere za{tite na radu i o tome je du`an odmah obavjestiti inspekciju rada kantona.
Zaposlenik koji ne koristi sredstva za{tite na radu, ~ini te`u povredu radne obaveze.
^lan 30.
U cilju preventivnog djelovanja za o~uvanje zdravlja zaposlenika, poslodavac je du`an svake godine organizovati i finansirati sistematske preglede zaposlenika koji rade u posebnim uslovima rada odnosno sa skra}enim radnim vremenom.
^lan 31.
Dok je zaposlenik, koji je pretrpio povredu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti, privremeno nesposoban za rad, radi lije~enja ili oporavka, poslodavac mu ne mo`e dati otkaz niti u slu~aju da je sklopljen ugovor o radu na odre|eno vrijeme.
^lan 32.
Ako nadle`na ustanova ocjeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je du`an u pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposlenik sposoban.
Zaposlenik koji je pretrpio povredu na radu ili obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stru~nom obrazovanju, osposobljavanju i usavr{avanju koje organizuje poslodavac.
^lan 33.
Poslodavac mo`e, samo uz predhodnu saglasnost vije}a zaposlenika, otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojega je do{lo do smanjenja radne sposobnosti ili kojem prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti.
Ako nije formirano vije}e zaposlenika, saglasnost iz stava 1. ovog ~lana poslodavac }e tra`iti od sindikata.
Poslodavac ne smije koristiti na~ine “MOBING-a” za otkazivanje ugovora o radu i to:
- trudnicama i povratnicama sa trudni~kog bolovanja,
- ucjenom zaposlenika zbog ~lanstva i rada u Sindikatu,
- ucjene seksualne prirode zarad zadr`avanja statusa zaposlenika,
- nalaganje pisanja tekstova za ostvarivanje politi~kih ili strana~kih interesa,
- mje{anje i ucjenjivanje u sferi privatnog `ivota zaposlenika,
- ucjenjivanjem visinom ili smanjenjem pla}e zbog neposlu{nosti u podr{ci nezakonitih radnji poslodavca,
- psiholo{ko maltretiranje i uznemiravanje na radnom mjestu.
Obzirom da ne postoji Zakon o MOBINGU, ovaj ~lan je apel na svijest poslodavaca, da po{tuju}i ove postulate, po{tuju i svoj rejting ozbiljnih poslodavaca u te`nji ka Evropskim standardima.
^lan 34.
Za vrijeme trudno}e, poro|aja i njege djeteta, `ena ima pravo na poro|ajno odsustvo u skladu sa zakonom.
Pravo na odsustvo iz stva 1. ovog ~lana mo`e da koristi i otac djeteta, odnosno usvojilac, u slu~ajevima predvi|enim zakonom.
^lan 35.
Poslodavac ne smije tra`iti bilo kakve podatke o `eninoj trudno}i, osim kada `ena zahtijeva odre|eno pravo predvi|eno zakonom ili drugim propisom, vezano za za{titu trudno}e.
Poslodavac ne smije tra`iti podatke o `eninoj trudno}i prilikom zapo{ljavanja, odnosno zaklju~ivanja ugovora o radu.
@enu za vrijeme trudno}e poslodavac ne mo`e rasporediti da radi u no}noj smjeni.
- PLA]E I NAKNADE
^lan 36.
Za obavljeni rad, zaposleniku kod poslodavca pripada pla}a, te ostala primanja prema zakonu, ovom ugovoru, pravilniku o radu i ugovoru o radu.
^lan 37.
Osnovna pla}a je najni`i iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme, za posao odgovaraju}e grupe slo`enosti, normalne uslove i rezultate rada.
Osnovna pla}a je proizvod najni`e neto pla}e i odgovaraju}eg koeficijenta slo`enosti poslova koje zaposlenik obavlja.
Poslodavac mo`e nagraditi i stimulisati zaposlenike po osnovu vjerskih, nacionalnih i dr`avnih praznika, kao i po osnovu ostvarenih u{teda, racionalizacija i inovacija u procesu rada.
^lan 38.
Najni`a bruto satnica sa doprinosima iz pla}e, doprinosima na pla}u i porezom na pla}u ne mo`e biti manja od 3,68 KM.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 2,18 KM.
Najni`a neto pla}a je osnovica za obra~un osnovne pla}e zaposlenika.
Najni`a pla}a se obavezno uskla|uje sa rastom indeksa tro{kova `ivota kad njegova vrijednost poraste tromjese~no najmanje 5%.
^lan 39.
Svi poslovi razvrstavaju se u deset grupa, a odnos izme|u najni`eg i najvi{eg koeficijenta slo`enosti poslova utvr|uje se u odnosu 1:4.
Koeficijenti iz stava l. ovog ~lana, odre|uju se prema slo`enosti, vrsti i zna~aju poslova, a uz normalne uslove rada.
GRUPA
POSLOVA
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
| SLO@ENOST POSLOVA | KOEFICIJENT | ||
| SLO@ENOSTI | |||
| Grupa poslova podrazumijeva rutinski | |||
| rad koji ne zahtijeva posebno | |||
| obrazovanje | |||
| Stepen stru~ne spreme: I stepen, | 1,00 | ||
| nekvalifikovan | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| manje slo`ene poslove i zadatke, odnosno | |||
| rad pomo}nim sredstvima i alatima | |||
| Stepen stru~ne spreme: II stepen | 1,10-1,30 | ||
| nekvalifikovan, polukvalifikovan | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| srednje slo`ene poslove i zadatke na | |||
| jednostavnim ma{inama | |||
| Stepen stru~ne spreme: III stepen, | 1,40-1,60 | ||
| kvalifikovan | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| slo`enije i raznovrsnije poslove i zadatke | |||
| za ~ije obavljanje su potrebna uputstva i | |||
| konsultacije | |||
| Stepen stru~ne spreme: III i IV stepen, | 1,70-2,00 | ||
| kvalifikovan, tehni~ar, srednja stru~na | |||
| sprema | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| slo`enije poslove i zadatke | |||
| Stepen stru~ne spreme: IV i V stepen | 2,10-2,40 | ||
| tehni~ar, visokokvalifikovan | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| poslove koji zahtijevaju samostalnost i | |||
| ve}i stepen kreativnosti, stru~ne i | |||
| organizacione sposobnosti za rukovo|enje | |||
| procesima rada | |||
| Stepen stru~ne spreme: V i VI stepen, | 2,50-2,80 | ||
| visokokvalifikovan, grafi~ki in`injer, | |||
| vi{a stru~na sprema | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva | |||
| poslove organizovanja i rukovo|enja | |||
| najslo`enijim poslovima i zadacima u | |||
| privrednom dru{tvu, osobito na | |||
| poslovima indentifikacije i proiciranja | |||
| proizvoda, u~estvovanja u istra`ivanju | |||
| novih proizvoda i inovacija | |||
| Stepen stru~ne spreme: VII stepen, | 2,80-3,00 | ||
| visoka stru~na sprema | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva vrlo | |||
| slo`ene poslove koji zahtijevaju | |||
| inicijalnost i kreativnost, projektovanje | |||
| istra`ivanje proizvoda i tr`i{ta | |||
| Stepen stru~ne spreme: VII stepen, | 3,10-3,40 | ||
| visoka stru~na sprema | |||
| Grupa poslova koja podrazumijeva vrlo | |||
| slo`ene poslove koji zahtijevaju | |||
| inicijativu, kreativnost, organizacione i | |||
| integracione ideje, marketing, dizajn | |||
| proizvoda i sl. | |||||
| Stepen stru~ne spreme: VII stepen,visoka | 3,50-3,80 | ||||
| stru~na sprema, nau~ni stepen magistar | |||||
| nauka | |||||
| X | Grupa poslova koja podrazumijeva | ||||
| najslo`enije poslove i zadatke s najve}im | |||||
| zna~ajem za vo|enje procesa proizvodnje | |||||
| i poslovanja, kreativne poslove, nau~no- | |||||
| istra`iva~ki rad, pronalaza{tvo i | |||||
| inovacije i drugi kreativni poslovi | |||||
| Stepen stru~ne spreme: VII stepen, | 4,00 | ||||
| visoka stru~na sprema, nau~ni stepen | |||||
| magistar ili doktor nauka | |||||
Poslodavac mo`e pravilnikom o radu utvrditi i ve}e stepene slo`enosti poslova, ali ne manje od utvr|enih ovim ugovorom.
^lan 40.
Zaposlenik ima pravo na pove}anu pla}u za:
- no}ni rad, 30% od bruto satnice,
- prekovremeni rad, 50% od bruto satnice,
- rad u dane dr`avnih praznika, 50% od bruto satnice,
- za rad na dane sedmi~nog odmora, 20% od bruto satnice.
Dodaci iz stava l. ovog ~lana, me|usobno se ne isklju~uju.
^lan 41.
Zaposlenik ima pravo na pove}anu osnovnu pla}u za ote`ane uslove rada (buka, vlaga, pra{ina, mra~ne prostorije, rad pri obojenoj svjetlosti, te{ki fizi~ki napori i sl.), kao i za rad gdje je Zakonom propisana primjena sredstava za{tite na radu.
Pove}anje pla}e iz stava 1. ovog ~lana utvrdit }e se pravilnikom o radu.
^lan 42.
Osnovna pla}a uve}ava se za svaku godinu radnog sta`a za 0,6%, s tim da ukupno uve}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lan 43.
Stimulativni dodatak na pla}u zaposlenika regulisati }e se pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
^lan 44.
Pravilnikom o radu mogu se utvrditi i drugi vidovi naknade u oblasti humanitarnih, kulturnih, sportskih, sindikalnih i ostalih aktivnosti.
^lan 45.
Zaposleniku za vrijeme godi{njeg odmora, pla}enog odsustva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), pripada pravo na nov~anu naknadu, prema Zakonu.
U slu~aju otkaza zaposlenik ima pravo na otpremninu i pod uslovima utvr|enim u ~lanu l00. Zakona o radu.
^lan 46.
Poslodavac je obavezan zaposleniku obazbijediti ishranu tokom radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko ishrana nije osigurana kod poslodavca, zaposleniku se osigurava mjese~na naknada u iznosu najmanje 25% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 47.
Pla}a se ispla}uje do 10. u teku}em mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije 30. dana za prethodni mjesec.
Pojedina~ne isplate nisu javne.
^lan 48.
Zaposlenik ima pravo naknade tro{kova prevoza na posao i sa posla prema pravilniku o radu, odnosno ugovoru o radu.
^lan 49.
Zaposleniku pripada pravo na pla}ene tro{kove prilikom slu`benog putovanja-dnevnica.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni tro{kovi, kao i tro{kovi no}enja obra~unavaju se i ispla}uju prema pla}enom hotelskom ra~unu, osim hotela “de luxe” kategorije.
Dnevnica za slu`beni put u inostranstvo, ispla}uje se na na~in propisan za organe uprave.
Dnevnica za slu`beni put iz st. 2. i 3. ovog ~lana umanjuje se najvi{e za 30%, ako je osigurana samo besplatna hrana.
^lan 50.
Prilikom odlaska u penziju, zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje tri prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 51.
Zaposlenik ili njegova porodica imaju pravo na nov~anu naknadu u slu~aju:
- smrti zaposlenika u iznosu od tri prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
- odlaska u penziju u iznosu od tri prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
- smrti ~lana u`e porodice zaposlenika u iznosu od dvije prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili u iznosu od dvije prosje~ne pla}e ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca, ukoliko je to povoljnije za zaposlenika,
- profesionalnog oboljenja zaposlenika od:
- 50% do 75% invalidnosti, u iznosu od jedne prosje~ne pla}e ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca,
- 75% do 90% invalidnosti, u iznosu od jedne prosje~ne pla}e ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca,
- 90% do 100% invalidnosti, u iznosu od tri prosje~ne pla}e ostvarene u posljednja tri mjeseca na razini poslodavca.
^lan 52.
Ukoliko je do smrti zaposlenika do{lo zbog propusta ili nepoduzetih mjera za{tite na radu, tro{kove sahrane za umrlog zaposlenika snosi poslodavac.
Poslodavac mo`e u slu~aju smrti zaposlenika preuzeti brigu nad redovnim {kolovanjem njegove djece.
^lan 53.
Zaposleniku pripada regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini najmanje 70% od prosje~ne neto pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Vrijeme i na~in isplate regresa utv|uje se pravilnikom o radu.
^lan 54.
Zaposlenik koji je privremeno upu}en na rad van mjesta prebivali{ta njegove porodice, ima pravo na mjese~nu naknadu tro{kova u skladu sa Pravilnikom o radu.
XII. IZUMI I TEHNI^KA UNAPRE\ENJA ZAPOSLENIKA
^lan 55.
Prava i obaveze po osnovu izuma i tehni~kih unapre|enja zaposlenika, reguli{u se prema Zakonu o radu i Pravilnika o radu.
XIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
^lan 56.
Ugovor o radu prestaje prema Zakonu o radu.
^lan 57.
Zaposlenik i poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uslovima utvr|enim zakonom, ovim ugovorom i ugovorom o radu.
Zaposlenik i poslodavac imaju pravo i obavezu na otkazni rok utvr|en ugovorom o radu.
Otkazni rok ne mo`e biti kra}i od 14 dana niti du`i od {est mjeseci.
^lan 58.
Ako zaposlenik na zahtjev poslodavca, prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, poslodavac mu je du`an isplatiti naknadu pla}e i priznati sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Tokom otkaznog roka, zaposlenik ima pravo, uz naknadu pla}e, odsustvovati sa rada najmanje ~etiri sata sedmi~no radi tra`enja novog zaposlenja.
^lan 59.
Zaposleniku ne mo`e prestati radni odnos, bez njegove krivice, ukoliko mu nedostaje jedna godina do ostvarenja uslova za penziju.
XIV. DJELOVANJE SINDIKATA
^lan 60.
Radi za{tite li~nih, ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo organizovati sindikalnu organizaciju ili drugi oblik sindikalnog organizovanja kod poslodavca.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.
Sindikat se obavezuje da }e svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste po{tivati prema ratifikovanim me|unarodnim konvencijama, zakonu, ovom ugovoru i statutu sindikata.
^lan 61.
Poslodavac se obavezuje da }e prema svojim mogu}nostima uva`avati potrebe sindikata vezane za:
- prostor za rad i odr`avanje sastanaka sindikalne organizacije i njenih organa,
- kori{tenje telefona, telefaksa, aparata za kopiranje, kao i drugih tehni~kih sredstava nu`nih za provo|enje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za{titu zaposlenika,
- obra~un i dozna~avanje sindikalne ~lanarine,
- naknadu pla}a sindikalnom predstavniku za vrijeme provedeno u obavljanju sindikalne aktivnosti.
^lan 62.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu pla}e u skladu sa ovim ugovorom i ugovorom o radu.
^lan 63.
Poslodavac }e osigurati naknadu pla}e sindikalnom povjereniku najvi{e do sedam radnih dana u kalendarskoj godini provedenih na obrazovanju i osposobljavanju za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
^lan 64.
Poslodavac se obavezuje da }e osigurati provo|enje svih prava iz podru~ja sindikalnog organizovanja zaposlenika utvr|enih ratificiranim konvencijama Me|unarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnog povjerenika kod poslodavca ne smije biti sprje~avana niti ometana ako djeluje prema raticifiranim konvencijama Me|unarodne organizacije rada, zakonima i ovim ugovorom.
^lan 65.
Poslodavac je du`an omogu}iti odsustvo sa rada, sindikalnom povjereniku, zbog obavljanja sindikalnih aktivnosti i zbog prisutnosti sindikalnim sastancima, kongresima, konferencijama, seminarima, sindikalnim {kolama i drugim oblicima osposobljavanja u zemlji i inostranstvu.
Odsustvo povjerenika sindikata iz stava l. ovog ~lana, odobrit }e se, na osnovu slu`benog pisanog poziva organa sindikata ~iji je ~lan.
^lan 66.
Poslodavcima ili udru`enjima poslodavaca koji djeluju u li~no ime ili putem neke druge osobe, ~lana ili zastupnika, zabranjuje se:
- mije{anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatom,
- zagovaranje ili pru`anje pomo}i sindikatu sa ciljem kontrolisanja takvog sindikata.
Sindikatu koji djeluje li~no ili putem bilo koje osobe, ~lana ili zastupnika, zabranjeno je mije{anje u uspostavljanje, funkcionisanje ili upravljanje udru`enjem poslodavaca.
^lan 67.
Povreda prava sindikalnog povjerenika prilikom obavljanja sindikalne du`nosti, te slu`benog puta vezanog tom du`no{}u, smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac na zahtjev sindikata zaposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu du`nost, treba omogu}iti mirovanje prava i obaveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu du`nost.
Sindikalnim aktivistima se ne mo`e otkazati ugovor o radu bez saglasnosti sindikata.
- MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
^lan 68.
U cilju rje{avanja sporova nastalih izme|u ugovornih strana koji se ne mogu rije{iti me|usobnim dogovorima, formira se mirovno vije}e.
Mirovno vije}e za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od tri ~lana, i to: predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu sa liste koju utvr|uje Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, a formira se za period od dvije godine.
^lan 69.
Svaki sporazum koji ugovorene strane postignu, mora biti u pisanoj formi i potpisan od strane ovla{tenih potpisnika ugovornih strana.
^lan 70.
U slu~aju da se ugovorne strane ni putem mirovnog vije}a ne sporazumiju o pitanjima iz ovog ugovora ili o pitanjima izmjena i dopuna istog, rje{avanje spora se povjerava arbitra`nom vije}u, kao samostalnom organu za rje{avanje sporova.
^lan 71.
Arbitra`no vije}e se formira na prijedlog ugovornih strana.
Svaka ugovorna strana imenuje isti broj arbitara i njihovih zamjenika. Predsjednika i zamjenika predsjednika imenuje sporazumno iz reda istaknutih nau~nih i stru~nih radnika i uglednih gra|ana, koji nisu zaposleni ni kod jedne ugovorne strane.
^lan 72.
Odluka arbitra`e je kona~na.
^lan 73.
Postupak i rad arbitra`nog vije}a regulisat }e se posebnim aktom, koji }e donijeti ugovorne strane.
XVI. [TRAJK
^lan 74.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvr|ena zakonom i ovim ugovorom, iskoristit }e svoje pravo, i nakon neuspjelih pregovora sa poslodavcem, organizovati i voditi {trajk.
[trajk se najavljuje poslodavcu u pisanom obliku, najkasnije deset dana prije po~etka {trajka.
Sindikat }e voditi {trajk prema odredbama Zakona o radu, Zakona o {trajku, Pravilima sindikata o organizovanju i vo|enju {trajka i odredbama ovog ugovora.
^lan 75.
U privrednim dru{tvima koja zbog tehnolo{ke specifi~nosti ne mogu potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa sindikatom odre|uje poslove i izvr{itelja koji ne mogu odsustvovati sa rada zbog {trajka.
Broj ovih uposlenika ne mo`e biti ve}i od 15% ukupnog broja zaposlenika, ~lanova sindikata kod tog poslodavca.
^lan 76.
Sindikat mo`e organizovati {trajk upozorenja sa trajanjem od najdu`e dva sata.
Odluku o stupanju u {trajk upozorenja donosi Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine, odnosno povjereni{tvo ili organ zavisno od nivoa organizovanja sindikata.
XVII. EKONOMSKO-SOCIJALNO VIJE]E
^lan 77.
U cilju ostvarivanja ekonomske i socijalne politike, odnosno interesa zaposlenika i poslodavaca, te primjene ovog ugovora i uskla|ivanja sa mjerama ekonomske i socijalne politike, formirat }e se Ekonomsko-socijalno vije}e, prema Zakonu o radu.
XVIII. ZAVR[NE ODREDBE
^lan 78.
Za{titu prava po ovom ugovoru imaju prvenstveno ~lanovi Sindikata grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika Bosne i Hercegovine.
Sva prava i obaveze vije}a zaposlenika do stupanja na snagu posebnog zakona o ovim vije}ima i obrazovanju istih u privrednim dru{tvima, ima sindikat.
^lan 79.
Mi{ljenja i prijedlozi sindikata, kao i prigovori i `albe zaposlenika, ne mogu se razmatrati ili o njima odlu~ivati, bez saglasnosti ovla{tenog predstavnika sindikata.
^lan 80.
Ovaj ugovor smatra se sklopljenim kada ga u istovjetnom tekstu prihvate i potpi{u ovla{teni predstavnici ugovornih strana.
^lan 81.
Ovaj ugovor va`i neograni~eno, izuzev ukoliko se ne pojavi ve}i broj zahtjeva za njegovu izmjenu od strane poslodavaca ili Sindikata.
^lan 82.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora mo`e dati svaka ugovorna strana.
Inicijativa se drugoj ugovornoj strani podnosi u pisanom obliku, a ugovorna strana kojoj je upu}en, du`na je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana.
Izmjene i dopune ovog ugovora vr{e se na na~in na koji je i donesen.
^lan 83.
Odmah po sklapanju ovog ugovora, a najkasnije u roku od 15 dana po potpisivanju, ugovorne strane }e imenovati zajedni~ku komisiju od ~etiri ~lana, od kojih svaka ugovorna strana imenuje po dva ~lana, sa zadatkom pra}enja, sprovo|enja i tuma~enja ovog ugovora,
Svaka od ugovornih strana za rje{avanje zajedni~kih problema mo`e pokrenuti postupak pred ovom komisijom.
^lan 84.
Sve nesporazume ili namjere nesprovo|enja ovog ugovora, ugovorne strane kao problem mogu iznijeti pred drugu ugovornu stranu, komisiju iz ~lana 80., ovog ugovora, mirovno ili arbitra`no vije}e, odnosno mjerodavni sud. Prethodno }e problem poku{ati rije{iti dogovorno.
^lan 85.
Ovaj ugovor objavljuje se u “Slu`benim novinama Federacije BiH” i stupa na snagu osmog dana od dana objave.
Broj 5/91/08
- maja/svibnja 2008. godine Sarajevo
Broj 01-02-1146/08
- maja/svibnja 2008. godine Sarajevo
Sindikat grafi~kih, izdava~kih i medijskih radnika BiH
Predsjednik
Amer Toski}, s. r.
Federalno ministarstvo
energije rudarstva i industrije
Ministar
Vahid He}o, s. r.
Udru`enje poslodavaca grafi~ke, izdava~ke i medijske struke Bosne i Hercegovine
Predsjednik
Hajrudin ^udi}, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
