KOLEKTIVNI UGOVOR O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA ZA DJELATNOST PROIZVODNJE I PRERADE METALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

Godina XIII – broj 77

Ponedjeljak, 11. 12. 2006. godine

S A R A J E V O

ISSN 1512-7079

Na osnovu člana 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 43/99, 32/00 i 29/03) i člana 39. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/05), ugovorne strane:

 

1. Federacija Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije,

 

i

 

2. Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, na strani poslodavaca u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine, s jedne strane, i

 

3. Sindikat metalaca Bosne i Hercegovine, na strani zaposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Federaciji Bosne i Hercegovine, s druge strane

 

zaključuju

 

KOLEKTIVNI UGOVOR

O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA ZA DJELATNOST PROIZVODNJE I PRERADE METALA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

 

 

1. OPĆE ODREDBE

 

Član 1.

 

Ovim kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika u djelatnosti proizvodnje i prerade metala sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u pogledu:

 

• pitanja iz radnih odnosa i pitanja u vezi sa radnim odnosima,

 

• najniže plaće, plaća i naknada plaća,

 

• uvjeta za rad sindikata,

 

• postupka kolektivnog pregovaranja i načina mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova,

 

• drugih pitanja od značaja za uređivanje odnosa između poslodavaca i zaposlenika koja nisu ili nisu u cijelosti uređena Zakonom o radu i drugim propisima, odnosno pitanja za koja je Zakon predvidio da će biti uređena kolektivnim ugovorom.

 

Član 2.

 

Potpisnici ovog Ugovora su saglasni da se isti primjenjuje na sve poslodavce u oblasti proizvodnje, prerade metala i drugih srodnih djelatnosti sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, bez obzira na strukturu vlasništva.

 

Član 3.

 

• Kantonalno povjereništvo sindikata metalaca Bosne i Hercegovine, kantonalno ministarstvo privrede i kantonalno udruženje poslodavaca u djelatnosti proizvodnje i prerade metala mogu zaključiti kolektivni ugovor za djelatnost proizvodnje i prerade metala odnosnog kantona, u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/05), i ovim Ugovorom.

 

• Sindikat i poslodavac u djelatnosti proizvodnje i prerade metala mogu zaključiti pojedinačni kolektivni ugovor za privredno društvo, u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ovim Ugovorom i ugovorom kantona (ako je zaključen).

 

Član 4.

 

• Na sva pitanja koja nisu uređena ovim Ugovorom primjenjuju se odredbe zakona i drugih propisa iz oblasti rada koji važe na teritoriji Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.

 

• Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno, izuzev ako za njihovu primjenu nije potrebna odgovarajuća prilagodba pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

 

Član 5.

 

• Kolektivnim ugovorima za područje kantona, pojedinačnim kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili drugim obavezujućim pravnim aktom ne mogu se utvrditi manja prava za zaposlenike od prava utvr|enih Zakonom, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine i ovim Ugovorom.

 

• U slučaju da je neko pravo različito regulisano Zakonom, Općim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, ovim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kantona, pojedinačnim kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu ili nekim drugim obavezujućim pravnim aktom, za zaposlenika se primjenjuje najpovoljnije pravo.

 

1. ZAKLJUČIVANJE UGOVORA O RADU

 

Član 6.

 

Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.

 

Član 7.

 

• Prije zasnivanja radnog odnosa, obavezno se ljekarskim pregledom utvrđuju psihofizičke sposobnosti zaposlenika za obavljanje poslova za koje se zaključuje ugovor o radu.

 

• Troškove ljekarskog pregleda za zaposlenike s kojima zasnuje radni odnos snosi poslodavac.

 

Član 8.

 

• Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.

 

• Ugovor o radu između poslodavca i zaposlenika se zaključuje na:

 

• neodređeno vrijeme,

 

• određeno vrijeme.

 

• Ugovor o radu se zaključuje u pismenoj formi.

 

• Ugovor o radu obavezno sadrži sve podatke propisane Zakonom.

 

• Pored podataka iz prethodnog stava, ugovor o radu sadrži i podatke o:

 

• posebnim uvjetima rada za određena radna mjesta;

 

• obezbjeđenju sredstava i mjera zaštite na radu;

 

• koeficijentu složenosti poslova koje će zaposlenik obavljati;

 

• druge podatke specifične za određena radna mjesta (probni rad, stručni ispit i sl.).

 

1. Probni rad

 

Član 9.

 

• Prilikom zaključivanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

 

• Probni rad iz stava 1. ovog člana ne može trajati duže od četiri mjeseca.

 

• Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.

 

2. Prijem pripravnika

 

Član 10.

 

• Poslodavac može, u skladu sa Zakonom, da zaključi ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko vremena koliko traje pripravnički staž propisan Zakonom ili pravilnikom o radu.

 

• Kopiju ugovora o obavljanju pripravničkog staža poslodavac dostavlja nadležnoj službi za zapošljavanje u roku od pet dana od dana zaključenja ugovora radi evidencije i kontrole.

 

• Ukoliko `eli da zasnuju radni odnos, poslodavac sa pripravnikom mo`e da zaklju~i i ugovor o radu na odre|eno vrijeme radi obavljanja pripravni~kog sta`a.

 

^lan 11.

 

• Poslodavac imenuje komisiju od najmanje tri ~lana, da prati rad pripravnika.

 

• Pripravnik se osposobljava prema programu koji izra|uje komisija iz stava 1. ovog ~lana. ^lan 12.
• Nakon zavr{enog pripravni~kog sta`a pripravnik pola`e stru~ni ispit pred komisijom iz prethodnog ~lana.

 

• Pripravniku se o polo`enom stru~nom ispitu izdaje uvjere- nje, u skladu sa Zakonom.

 

^lan 13.

 

• Pripravniku sa kojim je zaklju~en ugovor o obavljanju pripravni~kog sta`a poslodavac obezbje|uje prava utvr|ena zakonom, uz topli obrok ili naknadu za topli obrok kao i ostalim zaposlenicima.

 

• Pripravniku sa kojim je zaklju~en ugovor o radu poslodavac obezbje|uje naknadu pla}e, topli obrok ili naknadu za topli obrok, kao i ostala prava koja imaju zaposlenici u radnom odnosu.

 

3. Volonterski rad

 

^lan 14.

 

Ako je stru~ni ispit ili radno iskustvo utvr|eno Zakonom ili pravilnikom o radu uvjet za obavljanje poslova odre|enog zanimanja, poslodavac mo`e lice koje zavr{i {kolovanje za takvo zanimanje primiti na stru~no osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

 

^lan 15.

 

(1)     Ugovor sa volonterom se zaklju~uje u pismenoj formi.

 

• Kopiju ugovora poslodavac dostavlja nadle`noj slu`bi za zapo{ljavanje u roku od pet dana od dana zaklju~enja ugovora radi evidencije i kontrole.

 

^lan 16.

 

U toku volonterskog rada, ukoliko radi u punom radnom vremenu, volonter ima pravo na topli obrok ili naknadu za topli obrok kao i ostali zaposlenici kod poslodavca.

 

^lan 17.

 

Volonter ima pravo na odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izme|u dva radna dana i sedmi~ni odmor.

 

III. RADNO VRIJEME

 

^lan 18.

 

• Puno radno vrijeme zaposlenika ne mo`e trajati du`e od 40 sati sedmi~no.

 

• Trajanje radnog vremena utvr|uje poslodavac Pravilnikom o radu Dru{tva, u skladu sa Zakonom.

 

• Raspored radnog vremena utvr|uje poslodavac uz obavezne konsultacije sa vije}em zaposlenika, a ukoliko vije}e zaposlenika nije formirano, uz obavezne konsultacije sa sindikatom.

 

• Na poslovima na kojima se ni uz primjenu sredstava za{tite na radu zaposlenik ne mo`e za{titi od {tetnih uticaja, radno vrijeme se skra}uje srazmjerno {tetnom uticaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Takvo radno vrijeme se u pogledu prava iz radnog odnosa izjedna~ava sa punim radnim vremenom.

 

^lan 19.

 

• Prekovremeni rad se mo`e uvesti samo u slu~ajevima predvi|enim Zakonom (po`ar, potres, poplava, iznenadno pove}anje obima posla, te drugi sli~ni slu~ajevi neophodne potrebe).

 

• Ukoliko je prekovremeni rad koji je uveden uslijed djelovanja vi{e sile (po`ar, potres, poplava, te drugi sli~ni slu~ajevi neophodne potrebe) nare|en usmeno, poslodavac je obavezan u roku od tri dana od usmenog nare|enja donijeti pismeni akt o uvo|enju prekovremenog rada.

 

• Ukoliko je prekovremeni rad uveden zbog iznenadnog odsustva zaposlenika radi bolesti, povrede i sl., i/ili zbog iznenadnog pove}anja obima posla, poslodavac je obavezan donijeti pismeni akt o uvo|enju prekovremenog rada sa obrazlo`enjem, preciziranom du`inom trajanja, brojem zaposlenika koji treba da rade prekovremeno i ovla{tenom osobom za sprovo|enje naredbe o prekovremenom radu, najkasnije na dan uvo|enja prekovremenog rada.

 

^lan 20.

 

Preraspodjelu radnog vremena utvr|uje poslodavac odgo- varaju}im aktom.

 

1. ODMORI I ODSUSTVA

 

1. Odmori

 

^lan 21.

 

Poslodavac je du`an zaposleniku obezbijediti odmor u toku radnog dana, dnevni odmor izme|u dva radna dana, sedmi~ni odmor i godi{nji odmor, u skladu sa Zakonom i ovim Ugovorom.

 

^lan 22.

 

Na~in i vrijeme kori{tenja odmora u toku radnog dana, dnevnog odmora izme|u dva radna dana i sedmi~nog odmora utvr|uje se pravilnikom o radu.

 

^lan 23.

 

• Zaposlenik ima pravo na pla}eni godi{nji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 radnih dana.

 

• Godi{nji odmor iz prethodnog stava uve}ava se u zavisnosti od:

 

• du`ine ukupnog radnog sta`a;

 

• rada u smjenama;

 

• te`ine uvjeta rada;

 

• razli~itih socijalnih i zdravstvenih okolnosti.

 

• Kriteriji za uve}anje godi{njeg odmora iz stava 2. ovog ~lana se me|usobno ne isklju~uju.

 

• Uve}anje godi{njeg odmora u zavisnosti od navedenih okolnosti reguli{u poslodavac i sindikat me|usobnim dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom.

 

^lan 24.

 

Zaposlenici koji rade na poslovima na kojima ih ni uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi od {tetnih uticaja, a koji po svim osnovima imaju pravo na godi{nji odmor u trajanju manjem od 30 radnih dana, koristi}e godi{nji odmor u trajanju od minimalno 30 radnih dana.

 

^lan 25.

 

• Vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora utvr|uje poslodavac planom kori{tenja godi{njih odmora i rje{enjem o kori{tenju godi{njeg odmora.

 

• Prilikom utvr|ivanja vremena kori{tenja godi{njeg odmora poslodavac }e, ukoliko to ne}e remetiti tehnolo{ki proces rada, nastojati da uva`i `elje zaposlenika u pogledu vremena kori{tenja godi{njeg odmora.

 

2. Odsustva

 

^lan 26.

 

• Zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo do sedam radnih dana u toku jedne kalendarske godine u slu~aju:

 

• stupanja u brak;

 

• ro|enja djeteta;

 

• smrti ili te`e bolesti ~lana u`e obitelji;

 

• smrti roditelja bra~nog druga;

 

• selidbe;

 

• saniranja vlastitog stambenog objekta o{te}enog od posljedica elementarne nepogode;

 

• sklapanja braka djeteta;

 

• dobrovoljnog davanja krvi;

 

• polaganje ispita za vi{i stepen stru~ne spreme.

 

• ^lanom u`e obitelji, u smislu prethodnog stava, smatraju se: dijete (bra~no, vanbra~no, usvojeno, pastor~e i dijete uzeto na izdr`avanje), supru`nik (bra~ni i vanbra~ni), otac, majka, o~uh, ma}eha, bra}a i sestre, unu~ad, usvojilac, staratelj, dedo i nana (po ocu i majci).

 

• Pla}eno odsustvo iz stava 1. ovog ~lana reguli{u poslodavac i sindikat me|usobnim dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom.

 

^lan 27.

 

Za stru~no obrazovanje i osposobljavanje za potrebe posla, kao i za sindikalnu edukaciju (sindikalne {kole, seminari, kursevi i sl.) poslodavac zaposleniku mo`e odobriti pla}eno odsustvo u trajanju do sedam radnih dana u toku kalendarske godine.

 

^lan 28.

 

Zaposleniku se ne mo`e uskratiti pravo na pla}eno odsustvo, bez obzira na karakter posla koji obavlja.

 

^lan 29.

 

• Poslodavac mo`e zaposleniku, na njegov obrazlo`en zahtjev, odobriti nepla}eno odsustvo u trajanju do {est mjeseci u toku kalendarske godine, ukoliko to ne}e remetiti tehnolo{ki proces rada.

 

• Za vrijeme nepla}enog odsustva iz prethodnog stava, prava i obaveze zaposlenika miruju.

 

1. OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVR[AVANJE ZA RAD

 

^lan 30.

 

• Poslodavac je obavezan prilikom promjena i uvo|enja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogu}iti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad, i to na teret poslodavca.

 

• Zaposlenik je du`an, u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada, obrazovati se, osposobljavati i usavr{avati za rad.

 

^lan 31.

 

Poslodavac je du`an da pravilnikom o radu pobli`e reguli{e uvjete i na~in obrazovanja, osposobljavanja i usavr{avanja za rad, kao i me|usobna prava i obaveze poslodavca i zaposlenika s tim u vezi.

 

1. ZA[TITA ZAPOSLENIKA

 

^lan 32.

 

• Poslodavac je du`an obezbijediti sigurne uvjete rada i preduzeti sve potrebne mjere li~ne i kolektivne za{tite na radu kojima se {titi fizi~ko i psihi~ko zdravlje, te li~na i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada.

 

• Zaposlenik je du`an upotrebljavati sredstva za{tite na radu, te po{tivati sve mjere li~ne i kolektivne za{tite na radu na na~in kojim se maksimalno {titi njegovo zdravlje i zdravlje i sigurnost ostalih zaposlenika.

 

• Sindikat je du`an poslodavcu pru`iti svu potrebnu pomo} i podr{ku u provo|enju mjera li~ne i kolektivne za{tite na radu.

 

^lan 33.

 

Poslodavac je du`an, koliko je to objektivno mogu}e, pratiti nau~na i tehni~ka dostignu}a u oblasti za{tite na radu, i ista primjenjivati u procesu proizvodnje u cilju pobolj{anja radnih uvjeta i nivoa sigurnosti na radu.

 

^lan 34.

 

• Poslodavac je du`an organizovati sistematske ljekarske preglede za zaposlenike koji rade na poslovima na kojima se i uz primjenu sredstava za{tite na radu isti ne mogu za{tititi od {tetnih uticaja, najmanje jedanput u dvije godine.

 

• Tro{kovi ljekarskih pregleda iz prethodnog stava padaju na teret poslodavca.

 

^lan 35.

 

• Zaposlenik ima pravo, bez {tetnih posljedica po prava iz radnog odnosa, da odbije da radi ako smatra da mu neposredno prijeti opasnost po `ivot i zdravlje zbog toga {to nisu provedene neophodne mjere za{tite na radu, o ~emu je du`an bez odlaganja obavijestiti inspekciju rada kantona.

 

• Zaposlenik koji je postupio na na~in iz prethodnog stava ima pravo na naknadu plate na teret poslodavca za svo vrijeme prekida rada kao da je radio, ukoliko je nadle`ni kantonalni inspektor svojim aktom utvrdio da je zaposlenik bio u pravu kada je odbio da radi pod takvim okolnostima.

 

^lan 36.

 

• Poslodavci su du`ni voditi naro~itu brigu o za{titi invalida rada, posebno ako je invalidnost nastala kao posljedica povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

 

• Invalidima rada smatraju se oni zaposlenici kojima je taj status priznala nadle`na ljekarska komisija.

 

VII. PLA]E

 

1. Pla}e

 

^lan 37.

 

• Osnovna neto pla}a je najni`i nov~ani iznos koji poslodavac mora isplatiti zaposleniku za puno radno vrijeme provedeno na poslovima odgovaraju}e slo`enosti, u normalnim uvjetima rada i za prosje~ne rezultate rada.

 

• Osnovna neto pla}a zaposlenika se utvr|uje kao proizvod broj a sati efektivnog rada u toku mjeseca, najni`e neto satnice i pripadaju}eg koeficijenta slo`enosti poslova.

 

• Zaposlenik ima pravo na jednaku pla}u za rad jednake vrijednosti.

 

^lan 38.

 

Iznos najni`e satnice ne mo`e biti manji od 1,75 KM neto, odnosno 2,96 KM bruto.

 

^lan 39.

 

• Samo u izuzetnim slu~ajevima, iz opravdanih razloga ekonomske prirode, poslodavac i sindikat mogu

 

me|usobnim dogovorom privremeno utvrditi najni`u cijenu sata i u iznosu manjem od iznosa predvi|enog ~lanom 38. ovog Ugovora, ali ne manjem od 1,25 KM neto, odnosno 2,12 KM bruto, o ~emu se zaklju~uje poseban sporazum.

 

• U smislu prethodnog stava, poslodavac i sindikat }e odrediti i primjeren rok va`enja sporazuma o ni`oj od najni`e cijene rada, koji ne mo`e biti du`i od {est mjeseci od dana njegovog zaklju~enja.

 

• Dogovorom poslodavca i sindikata, rok iz prethodnog stava se mo`e produ`avati.

 

• U cilju dokazivanja postojanja ote`avaju}ih okolnosti u poslovanju na koje se poziva poslodavac je du`an sindikatu dostaviti na uvid odgovaraju}i izvje{taj unutra{nje revizije, a u privrednim dru{tvima koja nemaju

 

unutra{nju reviziju poslodavac je du`an anga`ovati neovisnog vanjskog revizora ili revizorsku ku}u i njihov izvje{taj dostaviti sindikatu na uvid.

 

• Do postizanja dogovora iz stava 1. ovog ~lana poslodavac je du`an pridr`avati se najni`e satnice utvr|ene u ~lanu 38. ovog Ugovora.

 

^lan 40.

 

• Ukupna neto pla}a zaposlenika se utvr|uje kao zbir osnovne neto pla}e, ostvarenih dodataka na osnovnu pla}u, naknada pla}e i eventualnog stimulativnog dijela.

 

• Prilikom isplate pla}e, poslodavac je du`an zaposleniku uru~iti pismeni obra~un bruto i neto pla}e.

 

• Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati pla}u ili je ne isplati u cijelosti, du`an je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata pla}e uru~iti zaposleniku obra~un iznosa pla}e koju je bio du`an isplatiti.

 

^lan 41.

 

• Podaci o pojedina~nim isplatama pla}e nisu javni.

 

• Periodi isplate pla}e ne mogu biti du`i od 30 dana. ^lan 42.
• Pravilnikom o radu, rangiranjem radnih mjesta u platne razrede i sistematizacijom radnih mjesta poslodavac utvr|uje slo`enost svakog radnog mjesta.

 

• Relativni odnos izme|u grupa slo`enosti poslova, vrednovanje poslova, odnosno utvr|ivanje koeficijenata slo`enosti pojedinih poslova poslodavac i sindikat reguli{u me|usobnim dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom.

 

2. Dodaci na pla}u

 

^lan 43.

 

• Na osnovnu pla}u iz ~lana 37. ovog Ugovora, poslodavac obra~unava i ispla}uje zaposleniku dodatke na pla}u po slijede}im osnovima:

 

• po osnovu radnog sta`a;

 

• po osnovu uvjeta rada, ako nisu obuhva}eni koeficijentom za obra~un pla}e;

 

• po osnovu no}nog rada;

 

• po osnovu prekovremenog rada;

 

• po osnovu rada u dane sedmi~nog odmora, dane praznika i ostale dane koji su po zakonu neradni.

 

• Dodaci iz prethodnog stava se me|usobno ne isklju~uju.

 

^lan 44.

 

• Osnovna pla}a zaposlenika pove}ava se za svaku godinu radnog sta`a kod tog poslodavca za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.

 

• Pod radnim sta`om u smislu stava 1. ovog ~lana podrazumijeva se i radni sta` proveden kod poslodavca u slu~aju promjene poslodavca ili njegovog pravnog polo`aja (npr. zbog: prodaje, naslije|ivanja, spajanja, pripajanja, promjene oblika dru{tva i dr.).

 

^lan 45.

 

(1)       Dodatak na pla}u po osnovu uvjeta rada zaposleniku se obra~unava i ispla}uje kako slijedi:

 

 

1. a) za rad u ote`anim uvjetima rada od njegove osnovne pla}e

 

 

minimalno 4%

 

 

 

1. b) za rad u te{kim uvjetima rada od njegove osnovne pla}e.

 

minimalno 8%

 

 

 

• Posebnim aktom poslodavac utvr|uje radna mjesta koja spadaju u kategoriju radnih mjesta sa ote`anim i te{kim uvjetima rada.

 

^lan 46.

 

Zaposleniku se obra~unava i ispla}uje u skladu sa Op}im kolektivnim ugovorom:

 

• dodatak na pla}u po osnovu no}nog rada,

 

• dodatak na pla}u po osnovu prekovremenog rada,

 

• dodatak na pla}u za rad u dane praznika i ostale dane koji su po zakonu neradni,

 

• dodatak za rad u dane sedmi~nog odmora.

 

3. Naknade pla}e

 

^lan 47.

 

Zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e:

 

1. za vrijeme godi{njeg odmora;

 

1. za vrijeme pla}enog odsustva;

 

1. za dane praznika koji su po zakonu neradni;

 

1. za vrijeme bolovanja;

 

1. za vrijeme ~ekanja rasporeda na odgovaraju}e radno mjesto (za invalide II kategorije invalidnosti), kao i zbog manje pla}e na drugom odgovaraju}em radnom mjestu;

 

1. za vrijeme prekida rada do kojeg je do{lo bez krivice zaposlenika;

 

1. za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavr{avanja za rad.

 

^lan 48.

 

Poslodavac obra~unava i ispla}uje zaposleniku naknade pla}e, kako slijedi:

 

• naknadu pla}e za vrijeme kori{tenja godi{njeg odmora u visini pla}e koju bi zaposlenik ostvario da je radio, bez dodataka iz ~lana 46. ovog Ugovora, srazmjerno broju dana odmora;

 

• naknadu pla}e za dane pla}enog odsustva u visini pla}e koju bi zaposlenik ostvario da je radio, bez dodataka iz ~lana 46. ovog Ugovora, srazmjemo broju dana odsustva;

 

• naknadu pla}e za dane praznika koji su po zakonu neradni u visini pla}e koju bi zaposlenik ostvario da je radio, bez dodataka iz ~lana 46. ovog Ugovora, srazmjemo broj u dana odsustva;

 

• naknadu pla}e za vrijeme bolovanja, u skladu sa va`e}im propisima.

 

^lan 49.

 

• Za vrijeme ~ekanja rasporeda na odgovaraju}e radno mjesto, zaposlenik invalid II kategorije invalidnosti ima pravo na naknadu pla}e u iznosu ne manjem od minimalnog iznosa predvi|enog Zakonom.

 

• Ukoliko je invalidnost nastupila kao posljedica povrede na radu ili profesionalne bolesti, zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e u iznosu osnovne pla}e radnog mjesta na kojem je radio do nastanka invalidnosti.

 

• Ukoliko je zaposlenik iz stava 1. ovog ~lana raspore|en na odgovaraju}e radno mjesto, ima pravo na

 

naknadu razlike pla}e zbog manje pla}e na tom radnom mjestu, do iznosa pla}e koju je ostvarivao do nastanka invalidnosti.

 

^lan 50.

 

Zaposlenik koji se nalazi na privremenom prekidu rada zbog zastoja u proizvodnji, odnosno zbog drugih okolnosti za koje nije kriv, ima pravo na naknadu pla}e u iznosu dogovorenom izme|u poslodavca i sindikata.

 

^lan 51.

 

Zaposlenik ima pravo na naknadu pla}e za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja ili usavr{avanja za rad u visini pla}e koju bi ostvario da je radio, bez dodataka iz ~lana 46. ovog Ugovora, srazmjemo broj u dana odsustva.

 

4. Ostala primanja zaposlenih (naknade koje nemaju karakter pla}e) ^lan 52.

• Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok).

 

• Ukoliko poslodavac ne obezbje|uje ishranu, zaposleniku se ispla}uje mjese~na naknada u iznosu od najmanje 20% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednje objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

^lan 53.

 

• Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za slu`beno putovanje.

 

• Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi 10% od prosje~ne pla}e ispla}ene u Federacije Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

• Putni tro{kovi obra~unavaju se i ispla}uju prema prilo`enim ra~unima, osim tro{kova hotela DE LUXE kategorije.

 

• Dnevnica za slu`beni put u inostranstvo se ispla}uje na na~in propisan Uredbom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

 

^lan 54.

 

• Zaposlenik koji je privremeno upu}en na rad van mjesta svog prebivali{ta, ima pravo na naknadu tro{kova zbog odvojenog `ivota od porodice u visini od najmanje 50% prosje~ne pla}e u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

• Zaposlenik koji je zbog prirode poslova koje obavlja upu}en na rad na terenu van mjesta zaposlenja u trajanju du`em od 30 dana neprekidno ima pravo na naknadu za rad na terenu (terenski dodatak). Visina terenskog dodatka utvr|uje se u zavisnosti od uvjeta obezbije|enih za rad na terenu, i to:

 

1. ako je obezbije|en smje{taj i ishrana terenski dodatak iznosi 20% od visine dnevnice za slu`beno putovanje;

 

1. ako je obezbije|en samo smje{taj, terenski dodatak se obra~unava najvi{e do visine dnevnice za slu`beno putovanje;

 

1. ako je obezbije|ena samo ishrana, terenski dodatak se obra~unava najvi{e do visine od 70% iznosa dnevnice za slu`beno putovanje.

 

• Dnevnica, naknada tro{kova zbog odvojenog `ivota od porodice i naknada za rad ne terenu se me|usobno isklju~uju.

 

^lan 55.

 

Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili na naknadu tro{kova prijevoza na posao i sa posla, u skladu sa dogovorom poslodavca i sindikata.

 

^lan 56.

 

• Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju.

 

• Otpremnina iz prethodnog stava obra~unava se i ispla}uje u visini od najmanje tri prosje~ne pla}e u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ili tri prosje~ne pla}e svih zaposlenih kod poslodavca iz mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je zaposlenik stekao uvjeta za penziju, ako je to za zaposlenika povoljnije.

 

^lan 57.

 

• Zaposlenik ima pravo na regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini od najmanje 50% prosje~ne neto pla}e svih zaposlenih ostvarene kod poslodavca u mjesecu koji prethodi isplati regresa, osim ako je poslodavac prethodnu godinu zavr{io sa gubitkom.

 

• Vrijeme i na~in isplate regresa utvr|uje se pravilnikom o radu.

 

^lan 58.

 

• U slu~aju smrti zaposlenika usljed nesre}e na poslu i te{kog profesionalnog oboljenja, poslodavac je du`an njegovoj porodici isplatiti jednokratnu nov~anu pomo} u visini najmanje tri prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednje objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

• U slu~aju smrti zaposlenika ili te{ke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesre}e na poslu, kao i u slu~aju smrti ~lana u`e porodice zaposlenika, poslodavac je du`an zaposleniku ili njegovoj porodici isplatiti jednokratnu pomo} u iznosu od najmanje dvije prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednje objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.

 

• ^lanom u`e porodice, u smislu stava 2. ovog ~lana, smatraju se: bra~ni drug, djeca, roditelji, kao i unu~ad bez roditelja koje zaposlenik izdr`ava `ive}i u zajedni~kom doma}instvu.

 

^lan 59.

 

Poslodavac mo`e pravilnikom o radu propisati posebne prigodne nagrade povodom praznika i jubileja.

 

VIII. NAKNADA [TETE

 

^lan 60.

 

• Ako je zaposlenik namjerno ili iz krajnje nepa`nje prouzrokovao {tetu poslodavcu, du`an je {tetu nadoknaditi.

 

• Ako je {tetu pri~inilo vi{e zaposlenika, {tetu nakna|uju u jednakim dijelovima, ukoliko nije mogu}e utvrditi dio {tete koju je pri~inio svaki zaposenik pojedina~no.

 

• U slu~aju da nije mogu}e utvrditi ta~an iznos {tete, ili bi utvr|ivanje ta~nog iznosa {tete prouzrokovalo nesrazmjerne tro{kove, visina naknade za pri~injenu {tetu se mo`e utvrditi i u pau{alnom iznosu, prema pribli`noj procjeni {tete.

 

• Ukoliko bi pla}anje naknade {tete ugrozilo egzistenciju zaposlenika i njegove porodice, poslodavac mo`e zaposlenika osloboditi od obaveze naknade {tete ili njenog dijela, ovisno od objektivnih okolnosti.

 

• Zaposlenik je na primjeren na~in du`an dokazati postojanje okolnosti na koje se poziva, u smislu prethodnog stava.

 

• Ako poslodavac pri~ini {tetu zaposleniku, du`an je istu nadoknaditi prema op}im propisima obligacionog prava.

 

1. PRESTANAK UGOVORA O RADU

 

1. Otkaz ugovora o radu

 

^lan 61.

 

• Zaposlenik i Poslodavac mogu otkazati ugovor o radu pod uvjetima utvr|enim Zakonom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.

 

• Poslodavac ne mo`e otkazati ugovor o radu zaposleniku zbog njegove bolesti, neovisno od uzroka, kao i `eni zbog njene trudno}e, stanja izazvanog poro|ajem i za vrijeme odsustva zbog njege djeteta, u skladu sa Zakonom.

 

^lan 62.

 

• Prilikom otkaza ugovora o radu, poslodavac i zaposlenik su du`ni po{tivati otkazne rokove.

 

• Ukoliko zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje najmanje sedam dana, a ukoliko Poslodavac otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje najmanje 14 dana.

 

• Otkazni rokovi iz prethodnog stava po~inju da teku od dana uru~enja otkaza zaposleniku, odnosno poslodavcu.

 

^lan 63.

 

• Pravilnikom o radu poslodavac mo`e utvrditi radna mjesta na kojima, ukoliko zaposlenik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok traje du`e od sedam dana.

 

• Poslodavac i zaposlenik se mogu dogovoriti da zaposleniku prestane radni odnos i prije isteka otkaznog roka ili bez otkaznog roka.

 

^lan 64.

 

Lak{e i te`e prestupe i povrede radnih obaveza iz ugovora o radu utvr|uju poslodavac i sindikat me|usobnim dogovorom, u skladu sa ovim Ugovorom.

 

2. Otpremnina

 

^lan 65.

 

• Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaklju~io ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr{enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora o radu od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se odre|uje u zavisnosti od du`ine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa sa tim poslodavcem.

 

• Otpremnina u smislu prethodnog stava se obra~unava i ispla}uje u iznosu ne manjem od jedne tre}ine prosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr{enu godinu rada kod tog poslodavca.

 

• Poslodavac i sindikat mogu dogovoriti otpremnine i u iznosu ve}em od iznosa iz prethodnog stava, u skladu sa mogu}nostima poslodavca.

 

1. UVJETI ZA RAD SINDIKATA

 

^lan 66.

 

• Poslodavci se obavezuju da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati zakonit sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenih, niti izlagati sindikalne predstavnike bilo kakvim vrstama pritisaka zbog njihovog zakonitog rada i djelovanja.

 

• Sindikat se obavezuje da }e svoje aktivnosti provoditi u skladu sa Zakonom.

 

^lan 67.

 

• Poslodavac je du`an obezbijediti sindikatu slijede}e minimalne uvjete za njegovo djelovanje:

 

• prostor za rad i odr`avanje sindikalnih sastanaka, besplatno;

 

• upotrebu telefona, telefaksa, te drugih neophodnih tehni~kih sredstava i pomagala u mjeri nu`noj za nesmetan sindikalni rad;

 

• obra~un i dozna~avanje sindikalne ~lanarine;

 

• 20 sati u toku radnog vremena mjese~no sindikalnom predstavniku koji zastupa do 500 zaposlenika, uz naknadu pla}e od poslodavca;
• u privrednom dru{tvu koje broji vi{e od 500 zaposlenih profesionalno obavljanje sindikalne funkcije najvi{e jednom sindikalnom predstavniku, uz naknadu pla}e od poslodavca u skladu sa dogovorom izme|u poslodavca i sindikata;

 

• naknadu pla}e ostalim sindikalnim predstavnicima za vrijeme obrazovanja, kao i za vrijeme prisustvovanja sastancima, skup{tinama i kongresima vi{ih nivoa sindikata, u skladu sa ~lanom 51. ovog Ugovora.

 

• U privrednim dru{tvima koja broj e preko 1000 zaposlenika, poslodavac i sindikat }e sporazumom ili pojedina~nim kolektivnim ugovorom nastojati dogovoriti i druge vidove podr{ke radu sindikata, u skladu sa potrebama sindikata.

 

^lan 68.

 

• Predstavnicima sindikata poslodavac je du`an obezbijediti nesmetan pristup svim radnim mjestima ako je to potrebno za obavljanje sindikalne funkcije i za{titu prava zaposlenika, na na~in koji ne}e ometati tehnolo{ki proces rada niti ugro`avati sigurnost na radu.

 

• Predstavnicima sindikata poslodavac }e omogu}iti da isti~u obavje{tenja, proglase i druge akte sindikata na onim mjestima gdje }e biti dostupni i vidljivi svim zaposlenicima.

 

• Poslodavac je du`an da predstavnicima sindikata dozvoli da radnicima dostavljaju informativne biltene, publikacije, letke i druga dokumenta sindikata na na~in koji ne}e remetiti nesmetano odvijanje tehnolo{kog procesa rada.

 

^lan 69.

 

• Poslodavac je du`an sindikalnog predstavnika nakon prestanka njegove profesionalne funkcije koju je

 

obavljao unutar privrednog dru{tva ili u organizaciji izvan privrednog dru{tva vratiti na poslove koje je obavljao prije izbora na funkciju, odnosno druge odgovaraju}e poslove.

 

• Poslodavac se obavezuje da }e najstro`e sankcionisati bilo kakvo {ikaniranje sindikalnog predstavnika koji se nakon prestanka funkcije vratio na posao, od strane njegovih pretpostavljenih ili drugih zaposlenika.

 

1. POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJU^IVANJA KOLEKTIVNIH UGOVORA

 

^lan 70.

 

• Postupak kolektivnog pregovaranja i zaklju~ivanja kolektivnih ugovora mo`e pokrenuti svaka ugovorna strana odre|ena Zakonom i ovim Ugovorom.

 

• Postupak kolektivnog pregovaranja pokre}e se pismenim putem.

 

• Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregova- ranje radi zaklju~enja kolektivnog ugovora utvr|uje prijedlog kolektivnog ugovora i dostavlja ga drugoj strani.

 

^lan 71.

 

Strane kolektivnog ugovora du`ne su u dobroj vjeri pregovarati o zaklju~enju kolektivnog ugovora u vezi pitanja koja mogu biti predmet kolektivnog ugovora.

 

^lan 72.

 

• Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaklju~ivanje kolektivnih ugovora utvr|uju se pismenim protokolom o vo|enju pregovora koji utvr|uju ugovorne strane.

 

• Ugovorne strane su du`ne pridr`avati se rokova utvr|enih protokolom iz prethodnog stava.

 

XII. MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH

 

RADNIH SPOROVA

 

1. Mirovno vije}e

 

^lan 73.

 

Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u skladu sa Zakonom o radu.

 

2. Arbitra`a

 

^lan 74.

 

• Strane u sporu se mogu dogovoriti da rje{avanje sporova povjere arbitra`i.

 

• Arbitra`no vije}e se formira na prijedlog bilo koje strane u sporu.

 

• Broj arbitara je neparan (najmanje 3).

 

• Svaka strana imenuje isti broj arbitara koji imaju svoje zamjenike, a predsjednika i njegove zamjenike strane imenuju sporazumno, iz reda istaknutih nau~nih i stru~nih radnika i uglednih gra|ana koji nisu u poslovnoj ili drugoj vezi ni sa jednom stranom.

 

• Arbitra`a donosi odluku po pravi~nosti, u skladu sa zakonom.

 

• Arbitra`na odluka ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog ugovora.

 

XIII. [TRAJK

 

^lan 75.

 

• Sindikat ima pravo pozvati na {trajk i provesti ga radi za{tite i ostvarivanja ekonomskih i socijalnih prava i interesa zaposlenika svojih ~lanova, u skladu sa zakonom.

 

• [trajk se najavljuje poslodavcu u pismenoj formi, najkasnije deset dana prije po~etka {trajka.

 

• Sindikat }e voditi {trajk po{tuju}i odredbe Zakona o radu, Zakona o {trajku (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 14/00), Pravila sindikata o organizovanju i vo|enju {trajka i ovog Ugovora.

 

• Ukoliko je {trajk organizovan i vo|en na na~in iz stava 1. i 2. ovog ~lana, isti ne predstavlja povredu ugovora o radu.

 

^lan 76.

 

• U proizvodnim cjelinama koje zbog tehnolo{kih specifi~- nosti ne mogu potpuno obustaviti rad, poslodavac zajedno sa sindikatom odre|uje poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme {trajka, kao i broj neposrednih izvr{ilaca koji ne mogu odsustvovati sa rada na tim poslovima za vrijeme {trajka, u skladu sa Zakonom o {trajku.

 

• Broj zaposlenika iz stava 1. ovog ~lana utvr|uje se sporazumom poslodavca i sindikata, u skladu sa Zakonom.

 

^lan 77.

 

Sindikat mo`e organizovati i {trajk upozorenja u trajanju od najdu`e 2 sata, u skladu sa Zakonom o {trajku.

 

XIV. ZAVR[NE ODREDBE

 

^lan 78.

 

Poslodavci su du`ni uskladiti pravilnike o radu i ugovore o radu sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.

 

^lan 79.

 

Za primjenu, provo|enje i tuma~enje ovog Ugovora potpisnici }e u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora formirati posebnu Komisiju od {est ~lanova, u kojoj }e svaka od ugovornih strana biti zastupljena sa po dva ~lana.

 

^lan 80.

 

• Ovaj Ugovor se zaklju~uje na period od godinu dana od dana stupanja na snagu.

 

• Nakon isteka roka iz prethodnog stava, ovaj Ugovor va`i i primjenjuje se do zaklju~enja novog kolektivnog ugovora.

 

^lan 81.

 

• O svim pitanjima za koja je ovim Ugovorom predvi|eno da }e biti regulisana me|usobnim dogovorom izme|u poslodavca i sindikata, poslodavac i sindikat su du`ni, u pismenoj formi, zaklju~iti poseban sporazum o ure|ivanju prava i obaveza iz radnog odnosa, i to u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovog kolektivnog ugovora.

 

• Sporazum iz prethodnog stava ima pravnu snagu kolektivnog ugovora.

 

• O pitanjima iz stava 1. ovog ~lana, kao i o drugim pitanjima, poslodavac i sindikat u istom roku mogu zaklju~iti i pojedina~ni kolektivni ugovor, u skladu sa ovim Ugovorom.

 

^lan 82.

 

• Ukoliko sindikat i poslodavac ne zaklju~e sporazum odnosno pojedina~ni kolektivni ugovor do isteka roka odre|enog stavom 1. ~lana 81. ovog Ugovora, odnosno ukoliko na osnovu svih relevantnih okolnosti postane o~igledno da to ne}e mo}i u~initi do isteka pomenutog roka, dono{enje odluke o svim pitanjima oko kojih nisu mogli posti}i saglasnost poslodavac i sindikat povjeravaju posebnoj arbitra`i.

 

• Arbitra`no vije}e iz prethodnog stava sastoji se od pet neovisnih stru~nih lica – arbitara, od kojih }e sindikat i poslodavac imenovati po jednog arbitra, a preostala tri arbitra }e imenovati nadle`ni sud.

 

• O svim pitanjima iz stava 1. ovog ~lana arbitra`a je du`na donijeti odluku u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stava 1. ~lana 81.

 

• Strane su du`ne voditi ra~una o blagovremenom formiranju arbitra`e kako bi ista mogla donijeti odluku u predvi|enom roku.

 

• Arbitra`na odluka mora biti obrazlo`ena.

 

• Arbitra`na odluka ima pravnu snagu i djejstvo kolektivnog ugovora.

 

• Tro{kove arbitra`e strane snose podjednako.

 

^lan 83.

 

Do formiranja vije}a zaposlenika, sindikat kod poslodavca }e vr{iti prava koja se odnose na vije}e zaposlenika u smislu odredbi Zakona o vije}u zaposlenika (“Slu`bene novine Federa- cije BiH”, broj 38/04).

 

^lan 84.

 

Nadzor nad primjenom ovog Ugovora vr{i federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.

 

^lan 85.

 

• Po zaklju~enju, ovaj Ugovor se objavljuje u “Slu`benim novinama Federacije BiH”.

 

• Ovaj Ugovor stupa na snagu naredni dan od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”.

 

• Stupanjem na snagu ovog kolektivnog ugovora prestaje da va`i kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti proizvodnje i prerade metala u Fede- raciji Bosne i Hercegovine, objavljen u “Slu`benim novina- ma Federacije BiH”, broj 30/00.

 

 

 

Broj SM-02-199-XI/06

 

15. novembra/

studenoga 2006. godine

 

Sarajevo

 

Na strani zaposlenika

Predsjednik Sindikata

metalaca BiH

Ismet Bajramovi}, s. r.

 

 

 

Broj I-49/06

 

15. novembra/

studenoga 2006. godine

broj 07-18-619/06

15. novembra/

studenoga 2006. godine Sarajevo

 

 

 

Na strani poslodavca

 

Federacija Bosne i Hercegovine

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije

1. Vahid He}o, s. r.

 

 

 

Predsjednik

 

Grupacije metalaca unutar Udru`enja poslodavaca

Federacije BiH

Avdi} Alija, s. r.

 

ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ