FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE RUDARSTVA I INDUSTRIJE
457
Na osnovu ~lana 112. Zakona o radu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 43/99, 32/00 I 29/03) i ~lana 39. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/05) Samostalni sindikat radnika rudnika uglja Bosne i Hercegovine i Samostalni sindikat rudara u Federaciji Bosne i Hercegovine na jednoj strani i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine – Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, na drugoj strani, zaključuju
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBAVEZAMA POSLODAVACA I ZAPOSLENIKA U OBLASTI RUDARSTVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
- OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) ure|uju se: prava i obaveze poslodavaca i zaposlenika iz radnog odnosa ili u vezi sa radnim odnosom, zaklju~ivanje ugovora o radu, radno vrijeme, odmori i odsustva sa rada, za{tita zaposlenika, pla}e, naknade, izumi i tehni~ka unapre|enja, solidarnost, prestanak Ugovora o radu, otkazni rok, otpremnine, djelovanje i uvjeti rada sindikata, {trajk, postupak kolektivnog pregovaranja i zaklju~ivanja Kolektivnog ugovora i mirno rje{avanje kolektivnih radnih sporova.
^lan 2.
Prema odredbama ovog ugovora, poslodavci su privredna dru{tva (u daljnjem tekstu: dru{tvo) sa dr`avnim, odnosno ve}inskim dr`avnim kapitalom, na teritoriji Federacije BiH iz oblasti proizvodnje i pripreme uglja i drugih usluga unutar dru{tva, koja zaposlenicima daju posao na osnovu ugovora o radu u skladu sa zakonom.
Prema odredbama ovog ugovora, zaposlenik je fizi~ko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu.
^lan 3.
Poslodavac je du`an sva normativna akta uskladiti sa odredbama ovog Ugovora, u kojima se ne mogu utvrditi manja prava od utvr|enih Ugovorom.
^lan 4.
Potpisnici ugovora du`ni su se pridr`avati odredbi ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogu}avaju njegovu primjenu.
- ZAKLJU^IVANJE UGOVORA O RADU
^lan 5.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim zaposlenikom donosi poslodavac.
Zasnivanje radnog odnosa sa novim zaposlenikom mogu}e je tek nakon neuspjelog poku{aja preraspodjele odgovaraju}eg zaposlenika unutar dru{tva.
^lan 6.
Radni odnos se zasniva zaklju~ivanjem ugovora o radu izme|u poslodavca i zaposlenika.
Ugovor o radu zaklju~uje se u pismenom obliku i mora sadr`avati sljede}e podatke:
- naziv i sjedi{te poslodavca;
- ime i prezime, prebivali{te, odnosno boravi{te zaposlenika;
- trajanje Ugovora o radu;
- dan otpo~injanja rada;
- mjesto rada;
- radno mjesto na kojem se zaposlenik zapo{ljava i kratak opis poslova;
- du`inu i raspored radnog vremena;
- pla}a, dodaci na pla}u, naknade, te periodi isplate;
- trajanje godi{njeg odmora;
- otkazni rokovi kojih se mora pridr`avati zaposlenik i poslodavac;
- podatke o pravnim lijekovima za za{titu zaposlenika po osnovu Ugovora o radu;
- posebne uvjete rada za odre|ena radna mjesta;
- obezbje|enje sredstava i mjera za{tite na radu;
- koeficijent slo`enosti poslova koje }e zaposlenik obavljati i
- druge podatke specifi~ne za odre|ena radna mjesta (probni rad, stru~ni ispit i drugo). ^lan 7.
Prije zaklju~ivanja Ugovora o radu sa novim zaposlenikom obavezno je prethodno utvrditi njegovu zdravstvenu sposobnost kod mjerodavne zdravstvene ustanove. Tro{kove ljekarskog pregleda mo`e snositi poslodavac u skladu sa svojim materijalnim mogu}nostima.
^lan 8.
Prilikom zaklju~ivanja ugovora o radu sa zaposlenikom mo`e se ugovoriti probni rad.
Probni rad iz stava 1. ovog ~lana ne mo`e trajati du`e od {est mjeseci.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok iznosi najmanje sedam dana.
^lan 9.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti samo sa zaposlenikom koji ispunjava sve uvjete utvr|ene Pravilnikom o radu.
^lan 10.
Poslodavac se obavezuje da ne}e ustupiti poslove iz registrovane djelatnosti drugim pravnim ili fizi~kim licima ~ije bi ustupanje izazvalo vi{ak zaposlenih.
III. RADNO VRIJEME
^lan 11.
Puno radno vrijeme zaposlenika traje najdu`e 40 sati sedmi~no. Dnevno radno vrijeme poslodavac utvr|uje Pravilnikom o radu.
^lan 12.
Za zaposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad radna sedmica traje pet radnih dana.
Poslodavci }e svojim aktom utvrditi: po~etak, zavr{etak i raspored radnog vremena.
^lan 13.
Smjenskim radom u smislu ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama i to:
- prva smjena traje od 07 do 15 sati
- druga smjena traje od 15 do 23 sata
- tre}a smjena traje od 23 do 07 sati narednog dana.
- ODMORI I ODSUSTVA
- Odmori
^lan 14.
Zaposlenik koji radi sa punim radnim vremenom ima pravo na odmor u toku rada od 30 minuta, koji ne mo`e biti na po~etku i na kraju radnog vremena.
Vrijeme odmora iz stava 1. ovog ~lana ne ura~unava se u radno vrijeme.
^lan 15.
Zaposlenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na pla}eni godi{nji odmor u trajanju od najmanje 18. radnih dana.
U trajanje godi{njeg odmora ne ura~unava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme praznika u koje se ne radi, subote kao i drugo vrijeme odsustvovanja sa rada koje se zaposleniku priznaje u sta` osiguranja.
^lan 16.
Zaposlenicima se godi{nji odmor u trajanju od 18 radnih dana uve}ava po sljede}im osnovama, i to:
- po osnovu du`ine radnog sta`a
| · | do 5 godina sta`a 1 | dan | |
| · | od 5 do 10 godina sta`a | 2 dana | |
| · | od 10 do 15 godina sta`a | 3 dana | |
| · | od 15 do 20 godina sta`a | 5 dana | |
| · | od 20 do 25 godina sta`a | 7 dana | |
| · | od 25 do 30 godina sta`a | 9 dana | |
| · | preko 30 godina sta`a | 12 dana | |
- po osnovu uvjeta rada
Zaposlenici koji rade u izuzetno te{kim uvjetima i kojima se sta` osiguranja ra~una sa uve}anim trajanjem imaju pravo na uve}ani godi{nji odmor i to:
| · | za radni sta` 13/12 mjeseci | 1 dan |
| · | za radni sta` 14/12 mjeseci | 2 dana |
| · | za radni sta` 15/12 mjeseci | 3 dana |
| · | za radni sta` 16/12 mjeseci | 4 dana |
| · | za radni sta` 17/12 mjeseci | 5 dana |
| · | za radni sta` 18/12 mjeseci | 6 dana |
Zaposlenici koji rade u smjenama i kojima se sta` osiguranja ne ra~una sa uve}anim trajanjem imaju pravo na uve}ani godi{nji odmor za dva dana.
- po osnovu socijalno – zdravstvenog stanja
- radnicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana i
- radnici – majci koja ima dijete do sedam godina `ivota i samohranom roditelju kod koga `ivi maloljetno dijete 2 dana.
^lan 17.
Godi{nji odmor zaposlenik mo`e koristiti u dva dijela. Ako godi{nji odmor koristi u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12. dana u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine.
^lan 18.
Ukoliko zaposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogu}it }e mu se kori{tenje godi{njeg odmora prije po~etka otkaznog roka.
- Pla}eno odsustvo
^lan 19.
U toku kalendarske godine zaposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo sa rada u ukupnom trajanju do 7 radnih dana u sljede}im slu~ajevima:
| 1. | stupanja u brak | 2 dana | |
| 2. | poro|aja supruge | 2 dana | |
| 3. | smrti bra~nog druga i djeteta | 7 dana | |
| 4. | smrti roditelja, bra}e i sestara | 4 dana | |
- smrti unuka, djedova i baka, roditelja
| bra~nog druga | 2 dana | |
| 6. | tra`enja ~lanova u`e porodice nestalih u ratu 3 dana | |
| 7. | te`e bolesti ~lana u`e porodice 3 dana | |
| 8. | selidbe | 2 dana |
- stru~nog usavr{avanja 3 dana
^lan 20.
Dobrovoljni davalac krvi ima pravo na dva dana pla}enog odsustva sa rada u slu~aju kad je darovao krv zaposleniku u dru{tvu ili ~lanu u`e porodice.
- Nepla}eno odsustvo
^lan 21.
Poslodavac mo`e u skladu sa Pravilnikom o radu zaposleniku na njegov zahtjev odobriti odsustvo sa rada bez naknade pla}e – nepla}eno odsustvo u trajanju do {est mjeseci.
Izuzetno, poslodavac je du`an omogu}iti zaposleniku odsustvo do ~etiri radna dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih potreba, s tim da se odsustvo od dva dana koristi uz naknadu pla}e – pla}eno odsustvo.
Za vrijeme odsustva iz stava 1. ovog ~lana, prava i obaveze zaposlenika koja se sti~u po osnovu rada miruju.
- ZA[TITA ZAPOSLENIKA
^lan 22.
Zaposlenik ima pravo na za{titu na radu, primjerenu tehni~ko -tehnolo{kim i nau~nim dostignu}ima u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.
Poslodavac je du`an osigurati odvijanje procesa rada na na~in kojim se osigurava za{tita na radu i za{tita zdravlja zaposlenika.
Poslodavac je du`an voditi evidenciju o za{titi na radu, propisanu odgovaraju}im zakonima, te preduzimati sve propisane mjere specifi~ne zdravstvene za{tite s ciljem o~uvanja zdravlja zaposlenika.
- PLA]E
^lan 23.
Za obavljeni rad zaposlenom kod poslodavca pripada mjese~na pla}a, te ostala primanja u skladu sa zakonom, ovim Ugovorom, pravilnikom i Ugovorom o radu.
^lan 24.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 2,00 KM.
^lan 25.
Osnovna mjese~na pla}a zaposlenika je najni`i iznos koji se zaposleniku mora isplatiti za puno radno vrijeme, normalne uvjete rada i postignute odgovaraju}e rezultate.
Osnovna mjese~na pla}a zaposlenika utvr|uje se po grupama slo`enosti poslova, tako {to se najni`a pla}a mno`i sa koeficijentom pripadaju}e grupe po osnovu sistematizacije radnih mjesta.
^lan 26.
Pravilnikom o radu, rangiranjem radnih mjesta u platne razrede i sistematizacijom radnih mjesta, poslodavac uz saglasnost sindikata utvr|uje koeficijent slo`enosti svakog radnog mjesta u omjeru od 1. do 4.
^lan 27.
Poslodavac se obavezuje da }e pravilnikom o radu utvrditi pove}anje osnovne pla}e zaposlenika koji rade u ote`anim uvjetima rada, uz konsultacije sa sindikatom.
^lan 28.
Osnovna mjese~na pla}a zaposlenika uve}ava se za svaku godinu penzijskog sta`a za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lan 29.
Zaposlenik ima pravo na sljede}e dodatke na osnovnu pla}u:
za no}ni rad od 50%
za prekovremeni rad od 50%
za rad u dr`avne praznike od 50%
za rad na dan sedmi~nog odmora od
30%
Dodaci iz stava 1. ovog ~lana se me|usobno ne isklju~uju.
^lan 30.
Stimulativni dodatak na mjese~nu pla}u zaposlenika poslodavac mo`e urediti posebnim aktom, kao i pau{ale ~lanovima ~ete za spa{avanje i vatrogasnim jedinicama.
^lan 31.
Za vrijeme godi{njeg odmora, pla}enog odsustva, privremene nesposobnosti (bolovanje) zaposleniku pripada naknada pla}e u skladu sa zakonom, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.
^lan 32.
Pla}e se ispla}uju svakog mjeseca za prethodni mjesec. Rok za isplatu pla}e je 25-i dan u mjesecu za prethodni mjesec.
^lan 33.
Poslodavac je du`an zaposleniku prilikom isplate svake pla}e uru~iti pismeni obra~un sa svim elementima obra~una, kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, razli~ite vrste kredita, ~lanarina i sl.
Pojedina~ne isplate pla}a zaposlenika su tajne.
VII. NAKNADE
^lan 34.
Zaposlenik ima pravo na ishranu u toku rada.Ukoliko je obezbije|ena ishrana poslodavca, njen kvalitet i kvantitet mora odgovarati vrijednosti najmanje 25% prosje~ne pla}e u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku ili se mora obezbijediti nov~ana naknada od najmanje 25% prosje~ne pla}e u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ako poslodavac nije obezbijedio ishranu adekvatnu navedenoj vrijednosti, du`an je obezbijediti nov~anu naknadu u pomenutoj vrijednosti.
^lan 35
Poslodavac se obavezuje vr{iti izmjene osnovne pla}e kada tro{kovi `ivota u posljednja tri mjeseca na osnovu zvani~nih podataka porastu 5% i vi{e i za isti procenat pove}ati osnovnu pla}u.
^lan 36.
Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu tro{kova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa pravilnikom, odnosno ugovorom o radu.
^lan 37.
Zaposlenik ima pravo na pla}ene tro{kove prilikom slu`benog putovanja – dnevnica.
Dnevnica za slu`beno putovanje u zemlji iznosi do 10% od prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Putni tro{kovi obra~unavaju se i ispla}uju prema hotelskom ra~unu, osim hotela “Deluxe” kategorije.
Dnevnica za slu`beni put u inostranstvo ispla}uje se na na~in propisan za organe uprave.
Dnevnica za slu`beni put iz stavova 2. i 4. ovog ~lana umanjuje se najvi{e za 30% ako je osigurana samo besplatna ishrana.
^lan 38.
Zaposlenik koji je privremeno upu}en na rad van mjesta prebivali{ta njegove porodice ima pravo na mjese~nu naknadu tro{kova zbog odvojenog `ivota od porodice u visini od 70% prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
^lan 39.
Naknada za rad na terenu – terenski dodatak utvr|uje se u jednakom iznosu za sve zaposlenike zavisno od mjesta boravka na terenu (smje{taj, ishrana i dr.) i ne mo`e biti manja od 75% utvr|enog iznosa dnevnice.
Pod radom na terenu iz stava 1. ovog ~lana podrazumijavaju se poslovi koji se po svojoj prirodi izvode na terenu van mjesta zaposlenja i u trajanju du`em od 30 dana neprekidno.
^lan 40.
Dnevnica, naknada za odvojeni `ivot od porodice i terenski dodatak me|usobno se isklju~uju.
^lan 41.
Prilikom odlaska u penziju zaposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje pet prosje~nih pla}a radnika ostvarenih u prethodnom tromjese~ju ili visini tri prosje~ne pla}e u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, ako je to za njega povoljnije.
^lan 42.
Zaposleniku se mo`e isplatiti jubilarna nagrada za svakih 10 godina radnog sta`a provedenih u rudnicima uglja Bosne i Hercegovine, u visini prosje~ne pla}e ispla}ene u dru{tvu u prethodna tri mjeseca.
^lan 43.
Zaposleniku pripada regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini od najmanje 70% prosje~ne pla}e ostvarene kod poslodavca.
Vrijeme i na~in isplate regresa regulisat }e se ugovorom o radu.
^lan 44.
Zaposlenicima pripada pravo na nagradu povodom Dana rudara u visini najmanje 30% prosje~ne pla}e ispla}ene u dru{tvu u prethodna tri mjeseca.
^lan 45.
U slu~aju smrti zaposlenika uslijed nesre}e na poslu i te{kog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici se ispla}uje nov~ana naknada u visini od najmanje tri prosje~ne pla}e ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
U slu~aju smrti zaposlenika ili te{ke bolesti koja nije posljedica nesre}e na poslu, njegovoj porodici se ispla}uje naknada u visini najmanje dvije pla}e iz stava 1. ovog ~lana.
U slu~aju te{ke invalidnosti zaposlenika koja nije posljedica nesre}e na poslu i u slu~aju smrti ~lana u`e porodice zaposlenika, zaposleniku se ispla}uje naknada u visini najmanje dvije pla}e iz stava 1. ovog ~lana.
^lanovima u`e porodice iz stava 2. i 3.ovog ~lana smatraju se: bra~ni drug, djeca i roditelji kao i unu~ad bez roditelja koje zaposlenik izdr`ava `ive}i u zajedni~kom doma}instvu.
^lan 46.
Zaposleniku pripada naknada {tete za pretrpljenu povredu na radu, ukoliko se doka`e da je do {tete do{lo bez njegove krivice.
VIII. IZUMI I TEHNI^KA UNAPRE\ENJA
^lan 47.
Zaposlenik je du`an obavijestiti poslodavca o izumu, odnosno tehni~kom unapre|enju koje je ostvario na radu ili u vezi sa radom na na~in i u rokovima propisanim zakonom.
Ukoliko se izme|u poslodavca i zaposlenika zaklju~i ugovor o me|usobnim pravima i obavezama povodom izuma, odnosno patenta, zaposleniku }e biti ispla}ena ugovorena nagrada, a izum, odnosno patent, pripada poslodavcu.
- SOLIDARNOST
^lan 48.
Poslodavac mo`e finansirati tro{kove lije~enja, banjsko-klimatski tretman, kulturne, sportske i druge aktivnosti zaposlenika, posebno kada je u pitanju organizovanje rada sindikata i edukacije sindikalnih povjerenika.
Poslodavac }e u slu~aju rasporeda na nove poslove, zaposlenika, kojem do sticanja prava na penziju nedostaje pet godina sta`a do pune penzije, voditi ra~una da istog rasporedi na poslove koji su vrednovani kao oni koje je prethodno obavljao.
- PRESTANAK UGOVORA O RADU
^lan 49.
Ugovor o radu prestaje u slu~ajevima i pod uvjetima utvr|enim zakonom.
- OTKAZNI ROK
^lan 50.
Otkazni rok ne mo`e biti kra}i od sedam dana u slu~aju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, ni kra}i od 14.
dana u slu~aju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.
Otkazni rok po~inje da te~e od dana uru~enja otkaza zaposleniku odnosno poslodavcu.
Pravilnikom o radu i Ugovorom o radu mo`e se utvrditi du`e trajanje otkaznog roka.
XII. OTPREMNINE
^lan 51.
Zaposlenik koji je sa poslodavcem zaklju~io ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr{enja obaveza iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obaveza od strane zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne prosje~ne pla}e ispla}ene zaposleniku u prethodna tri mjeseca prije isteka prestanka ugovora za svaku navr{enu godinu rada kod tog poslodavca.
XIII. DJELOVANJE I UVJETI RADA SINDIKATA
^lan 52.
Radi za{tite svojih ekonomskih i socijalnih prava i interesa, zaposlenici imaju pravo po svom slobodnom izboru organizirati sindikat (sindikalnu organizaciju) kod poslodavca, te se u njega u~laniti u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata.
^lan 53.
Mi{ljenja, prijedlozi, `albe i svi nastali nesporazumi iz rada i po osnovu rada rje{avat }e se direktnim pregovorima izme|u poslodavca i sindikata.
^lan 54.
Poslodavac se obavezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati sindikalni rad i sindikalno organizovanje zaposlenika.
Sindikat se obavezuje da }e svoje aktivnosti provoditi, a poslodavac iste respektovati u skladu sa ratificiranim konvencijama, zakonom i ovim ugovorom.
^lan 55.
U cilju ostvarivanja funkcije sindikata u dru{tvu, poslodavac je du`an osigurati da se putem platne liste vr{i mjese~no prikupljanje ~lanarine i njihov prenos na `irora~un organa sindikata uz saglasnost zaposlenika.
^lan 56.
Poslodavac se obavezuje da }e prema svojim mogu}nostima uva`avati potrebe sindikata u vezi sa:
- prostorom za rad i odr`avanjem sindikalne organizacije i njenih organa,
- kori{tenjem telefona, telefaksa, aparata za umno`avanje i drugih tehni~kih sredstava neophodnih za sprovo|enje sindikalnih aktivnosti i ostvarivanja ili za{titu prava zaposlenika.
^lan 57.
Sindikalni povjerenik obavlja svoje aktivnosti u radnom vremenu i prima naknadu pla}e za obavljanje poslova onog radnog mjesta na koje je bio raspore|en prije obavljanja ove funkcije.
Poslodavac se obavezuje osigurati naknadu pla}e u punom iznosu sindikalnom povjereniku kada ovaj predstavlja vi{e od 500 zaposlenika-~lanova sindikalne organizacije ili podru`nice.
Poslodavac i sindikat }e posebnim sporazumom utvrditi broj sindikalnih povjerenika sa pravom na rad do ~etiri sata sedmi~no radi obavljanja sindikalnih aktivnosti na teret sindikalne organizacije, odnosno poslodavca, zavisno od broja ~lanova sindikalne organizacije i oblika organizovanja njenih aktivnosti, te tehni~ko-tehnolo{ke organizacije rada i materijalnih mogu}nosti poslodavca.
Poslodavac }e osigurati i naknadu pla}e za vrijeme najvi{e do sedam dana u kalendarskoj godini provedeno na obrazovanju i osposobljavanju sindikalnog povjerenika za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
^lan 58.
Sindikalni povjerenik zbog obavljanja sindikalne aktivnosti ne mo`e biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljni polo`aj u odnosu na druge zaposlenike.
Za vrijeme obavljanja du`nosti u sindikatu na svim nivoima organizovanja, dvije godine po isteku te du`nosti, sindikalni povjerenik ne mo`e se bez saglasnosti sindikata:
- premjestiti na druge poslove.
^lan 59.
Poslodavac, samo uz prethodnu saglasnost federalnog ministarstva nadle`nog za rad i sindikat, mo`e otkazati ugovor o radu sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja njegove du`nosti i {est mjeseci nakon prestanka obavljanja te du`nosti.
^lan 60.
Poslodavac je du`an razmotriti sve prijedloge, inicijative i zahtjeve sindikata, koji se odnose na ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti iz rada i po osnovu rada i o svom stavu obavijestiti sindikat u roku od osam dana od dana prijema podneska.
^lan 61.
Poslodavac }e primiti na razgovor sindikalnog povjerenika na njegov zahtjev i s njim razmotriti sva pitanja sindikalne aktivnosti, materijalne i druge problematike zaposlenika.
^lan 62.
Sindikalni povjerenik koji profesionalno obavlja du`nost u sindikatu ima pravo nakon isteka mandata da nastavi obavljati svoje ranije ili sli~ne poslove.
Me|usobna prava i obaveze za vrijeme obavljanja profesionalne funkcije u sindikatu utvr|uju se pismenim sporazumom izme|u sindikata i poslodavca.
XIV. [TRAJK
^lan 63.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvr|ena zakonom, Op}im kolektivnim ugovorom i ovim ugovorom, stupit }e u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovaraju}e mjere.
Za vrijeme trajanja {trajka ne mogu se prekidati slijede}i poslovi: provjetravanje jama, odvodnjavanje jama i povr{inskih kopova, snabdijevanje energijom, pripravnost i funkcionisanje ~ete za spa{avanje, fizi~ko obezbje|enje objekata i kontrola i odr`avanje rudni~kih objekata u skladu sa propisima iz oblasti rudarstva.
Sindikat ima pravo organizovati {trajk u skladu sa Zakonom o {trajku i pravilima sindikata o {trajku, ukoliko sporna pitanja ne budu rije{ena putem pregovora.
Ako se zaposlenik pona{a suprotno Zakonu o {trajku i pravilima sindikata o {trajku ili ako za vrijeme {trajka namjerno nanese {tetu poslodavcu, mo`e mu se dati otkaz u skladu sa zakonom.
^lan 64.
[trajk se mora najaviti drugoj strani najkasnije deset dana prije po~etka {trajka.
U pismenoj formi moraju se navesti razlozi za {trajk, mjesto i vrijeme po~etka {trajka. Odluku o {trajku donosi nadle`ni organ sindikata ve}inom glasova svojih ~lanova.
^lan 65.
[trajkom rukovodi {trajka~ki odbor, koji se du`an izjasniti drugoj strani, kako bi se pregovorima poku{alo izna}i rje{enje spornih pitanja.
^lan 66.
Zaposlenicima u {trajku pripada naknada kao da rade, ukoliko je {trajk organizovan radi za{tite osnovnih prava radnika.
^lan 67.
Organizovanje {trajka i u~e{}e u {trajku ne predstavljaju povredu ugovora o radu.
^lan 68.
Niko se ne smije prisiliti da u~estvuje u {trajku mimo njegove volje, niti se mo`e staviti u nepovoljan polo`aj zbog u~e{}a u {trajku.
- POSTUPAK KOLEKTIVNOG PREGOVARANJA I ZAKLJU^IVANJA KOLEKTIVNOG UGOVORA
^lan 69.
Postupak kolektivnog pregovaranja i zaklju~ivanja ugovora mo`e pokrenuti svaka ugovorna strana utvr|ena u zakonu.
Postupak iz stava 1. ovog ~lana pokre}e se pismenim putem.
^lan 70.
Strana koja je pokrenula postupak za kolektivno pregovaranje i zaklju~ivanje ugovora dostavlja prijedlog ugovora drugoj strani.
^lan 71.
Postupak i rokovi za kolektivno pregovaranje i zaklju~ivanje ugovora ure|uje se protokolom o vo|enju pregovora izme|u potpisnika ugovora.
^lan 72.
Inicijativu za izmjene i dopune ovog ugovora mo`e dati svaka strana. Inicijativa se podnosi u pismenoj formi, a strana kojoj je upu}ena du`na je na inicijativu odgovoriti u roku od 15 dana od dana prijema inicijative.
Izmjene i dopune ovog ugovora vr{e se na na~in i po postupku predvi|enom za njegovo dono{enje.
XVI. MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA
^lan 73.
Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima provodi se u skladu sa zakonom.
^lan 74.
Strane u sporu mogu se dogovoriti da rje{avanje sporova povjere arbitra`i.
Svaka strana imenuje isti broj arbitara i njihovih zamjenika.
Predsjednika i zamjenika arbitra`nog vije}a strane imenuju sporazumno.
^lan 75.
Postupak rada arbitra`nog vije}a regulisat }e se sporazumom strana u sporu.
Nadzor nad primjenom ovog Kolektivnog ugovora obavlja federalni, odnosno kantonalni inspektor rada.
XVII. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lan 76.
Za primjenu, sprovo|enje i tuma~enje odredbi ovog ugovora strane imenuju zajedni~ku komisiju od {est ~lanova, od kojih svaka strana imenuje po dva ~lana.
^lan 77.
Ovaj ugovor primjenjuje se na zaposlenike koji su ~lanovi Sindikata potpisnika ovog ugovora, a zaklju~uje se na neodre|eno vrijeme.
^lan 78.
Poslodavci su du`ni uskladiti pravilnike o radu i ugovore o radu sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Ugovora.
^lan 79.
Ovaj ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”.
Stupanjem na snagu ovog Ugovora prestaje da va`i Kolektivni ugovor o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 49/00).
Broj 576-7/07
- jula/srpnja 2007. godine Sarajevo
Samostalni sindikat
radnika rudnika uglja
Bosne i Hercegovine
Predsjednik
Abdulkadir Smaji}, s. r.
Broj 01-01/07
- jula/srpnja 2007. godine Sarajevo
Samostalni sindikat
rudara u Federaciji
Bosne i Hercegovine
Predsjednik
Fikret Sulji}, s. r.
Broj 06-18-2582/07
- jula/srpnja 2007. godine Sarajevo
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije
Ministar
- Vahid He}o, s. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
