Na temelju članka 112. a sukladno članku 113. Zakona o radu (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 43/99, 32/00 i 29/03), Općeg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije BiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 54/05), Samostalni sindikat radnika komunalne privrede u FBiH i Udruženje poslodavaca komunalne privrede u FBiH, u daljnjem tekstu: ugovorne strane, zaključile su
KOLEKTIVNI UGOVOR
O PRAVIMA I OBVEZAMA POSLODAVACA I UPOSLENIKA U OBLASTI KOMUNALNE PRIVREDE ZA TERITORIJ FBiH
I – OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) ure|uju se prava i obveze uposlenika i poslodavaca u oblasti komunalne privrede na teritoriju FBiH o sljede}im pitanjima:
op}e odredbe, zasnivanje radnog odnosa, probni rad, vje`benici i volonteri, radno vrijeme, odmor i odsustva, obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad, za{tita uposlenika, pla}e i naknade pla}a, materijalna prava uposlenika, izumi i tehni~ka unapre|enja, naknada {tete, prestanak ugovora o radu, u~e{}e uposlenika u odlu~ivanju, djelovanje sindikata, mirno rje{avanje kolektivnih radnih sporova i na~elo socijalnog mira, pravo uposlenika na {trajk, nadzor i zavr{ne odredbe.
^lanak 2.
Poslodavac u smislu ovog ugovora je fizi~ka ili pravna osoba koja uposleniku daje posao na temelju Ugovora o radu iz oblasti komunalne privrede u FBiH u djelatnostima:
- opskrba pitkom vodom
- odvo|enje i pre~i{}avanje otpadnih voda
- opskrba prirodnim gasom
- opskrba toplotnom energijom
- obavljanje javnog prijevoza putnika
- prikupljanje i odvoz komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih zgrada i poslovnih prostora na deponiju
- odlaganje komunalnog otpada
- odr`avanje javnih parking prostora i javnih gara`a
- obavljanje pogrebnih poslova
- tr`nice i pijace na malo
- odvo|enje atmosferskih voda
- odr`avanje ~isto}e na javnim povr{inama
- odr`avanje javnih povr{ina
- odr`avanje grobalja
- odr`avanje javne rasvjete
- obavljanje kafilerijske usluge
- dekoriranje
- odr`avanje javnih ~esmi i fontana, javnih kupatila i javnih nu`nika
- odr`avanje javnih satova
Uposlenik je fizi~ka osoba koja u radnom odnosu osobno obavlja odre|ene poslove za poslodavca i po tom osnovu ostvaruje prava sukladno zakonu, propisom kantona, op}ine, ovim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
^lanak 3.
Ovaj ugovor se primjenjuje na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Kolektivni ugovor je obvezuju}i za sve poslodavce iz oblasti komunalne privrede bez obzira na strukturu kapitala a sukladno ~lanku 2. stavak 2. Op}eg kolektivnog ugovora za teritorij Federacije Bosne i Hercegovine i na uposlenike kod tih poslodavaca.
^lanak 4.
Odredbe ovog ugovora primjenjuju se neposredno ako za primjenu pojedinih odredaba nije potrebna odgovaraju}a razrada u pravilniku o radu i ugovoru o radu.
^lanak 5.
Pravilnik o radu i ugovor o radu moraju biti sukladni ovom ugovoru.
Ako bi u pravilniku o radu i ugovoru o radu prava uposlenika bila manja od prava utvr|enih ovim ugovorom, onda se neposredno primjenjuju odredbe ovog ugovora.
^lanak 6.
Ugovorne strane du`ne su pridr`avati se odredaba ovog ugovora i otkloniti sve radnje koje onemogu}avaju njegovo izvr{enje.
II – ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
^lanak 7.
Odluku o potrebi zasnivanja radnog odnosa sa novim uposlenikom donosi poslodavac.
Prilikom popune upra`njenih radnih mjesta u poduze}u poslodavac }e ponuditi zaklju~ivanje Ugovora o radu uposleniku unutar poduze}a koji mo`e obavljati te poslove.
^lanak 8.
Radni odnos zasniva se zaklju~ivanjem ugovora o radu izme|u poslodavca i zaposlenika.
Ugovor o radu izme|u poslodavca i uposlenika zaklju~uje se na neodre|eno i odre|eno vrijeme.
Ugovor o radu zaklju~uje se u pisanoj formi i mora sadr`avati podatke o:
- nazivu i sjedi{tu poslodavca
- imenu, prezimenu, prebivali{tu odnosno boravi{tu uposlenika
- trajanju ugovora o radu
- danu otpo~injanja rada
- mjestu rada
- radnom mjestu na kome se uposlenik zapo{ljava i kratak opis poslova
- du`ini i rasporedu radnog vremena
- pla}i, dodacima na pla}u, naknadama, te periodima isplate
- trajanju godi{njeg odmora
- otkaznim rokovima kojih se mora pridr`avati uposlenik i poslodavac
- druge podatke u svezi sa uvjetima rada utvr|enim Kolektivnim ugovorom.
Umjesto podataka iz stavka 3. to~ka 7. do 11. ovog ~lanka, mo`e se, u ugovoru o radu, nazna~iti odgovaraju}i zakon, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu, kojim su ure|ena ta pitanja.
^lanak 9.
Ugovor o radu mo`e se zaklju~iti samo sa uposlenikom koji ispunjava uvjete radnog mjesta, za koje se zaklju~uje ugovor o radu, utvr|ene pravilnikom o radu.
^lanak 10.
Poslodavac se obvezuje da ne}e ustupiti poslove iz registrirane djelatnosti poduze}a drugim pravnim ili fizi~kim osobama ~ije bi ustupanje izazvalo pomanjkanje poslova za uposlenike tog poduze}a.
III – PROBNI RAD
^lanak 11.
Prilikom zaklju~ivanja ugovora o radu mo`e se ugovoriti probni rad.
Pravilnikom o radu utvr|uju se radna mjesta za koja se mo`e ugovarati probni rad i vrijeme trajanja probnog rada koje ne mo`e biti dulje od {est mjeseci.
^lanak 12.
Uposlenik na probnom radu za poslove na kojima je zaklju~io ugovor o radu treba pokazati svoje stru~ne i radne sposobnosti.
U slu~aju da uposlenik ne zadovolji na probnom radu ugovor o radu se otkazuje uz otkazni rok od 7 dana.
IV – VJE@BENICI I VOLONTERI
^lanak 13.
Poslodavac mo`e zaklju~iti ugovor o radu sa vje`benikom.
Vje`benikom se smatra osoba koja prvi put zasniva radni odnos u zanimanju za koje se {kolovala, radi stru~nog osposobljavanja za samostalni rad.
Ugovor o radu sa vje`benikom zaklju~uje se na odre|eno vrijeme, a najdulje godinu dana ako zakonom ili propisom kantona nije druga~ije odre|eno.
^lanak 14.
Program osposobljavanja vje`benika za samostalni rad izra|uje komisija od 3 ~lana, s tim da je jedan od ~lanova komisije mentor vje`beniku i mora imati najmanje isti stupanj stru~ne spreme kao i vje`benik.
Sukladno programu iz stavka 1. ovog ~lanka, rad vje`benika prati mentor.
^lanak 15.
Prije isteka vje`beni~kog sta`a, vje`benik pola`e ispit pred Komisijom iz ~lanka 14. stavak 1. ovog ugovora, o ~emu se izdaje uvjerenje.
Volonterski rad
^lanak 16.
Ako je stru~ni ispit ili radno iskustvo utvr|eno zakonom ili pravilnikom o radu, uvjet za obavljanje poslova odre|enog zanimanja, poslodavac mo`e osobu koja zavr{i {kolovanje za takvo zanimanje, primiti na stru~no osposobljavanje za samostalni rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).
Period volonterskog rada iz stavka 1. ovog ~lanka ra~una se u vje`beni~ki sta` i u radno iskustvo kao uvjet za rad na odre|enim poslovima.
Volonterski rad iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e trajati najdulje godinu dana, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.
Ugovor o volonterskom radu zaklju~uje se u pisanoj formi.
Na~in i trajanje volonterskog rada i polaganje stru~nog ispita ure|uje se zakonom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Osobi za vrijeme obavljanja volonterskog rada osigurava se odmor u toku rada pod istim uvjetima kao i za uposlenike u radnom odnosu i prava na temelju osiguranja za slu~aj povrede na radu i profesionalne bolesti, sukladno propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju.
V – RADNO VRIJEME
^lanak 17.
Puno radno vrijeme uposlenika traje 40 sati tjedno.
Poslodavac je obvezan izvr{iti analizu radnih mjesta sa posebnim uvjetima rada, sukladno Zakonu o za{titi na radu i utvrditi listu radnih mjesta na kojim uposlenici imaju pravo na skra}eno radno vrijeme od 36 sati tjedno.
Analizom se moraju obvezno obuhvatiti sljede}a radna mjesta u komunalnoj privredi:
- iznosa~i i utovariva~i sanitarnih otpadaka
- ~ista~i i pera~i ulica
- uposlenici na deponijama sme}a
- uposlenici u mrtva~nicama i ukopnici
- uposlenici na odr`avanju vodovodne i kanalizacione mre`e
- uposlenici na odr`avanju mehanizacije za kanalizaciju
- uposlenici na cisternama za kanalizaciju (pro~epljenja, odvoz fekalija i slivni~arki)
- uposlenici na odr`avanju vrelovodne i toplovodne mre`e, rukovoditelji postrojenja i kotlova i {amoteri
- uposlenici na izradi i odr`avanju plinovodne mre`e
- uposlenici koji opslu`uju klorne stanice
- uposlenici na obavljanju kafilerijskih poslova
- uposlenici koji obavljaju asfalterske poslove
- uposlenici koji rade na postavljanju, demonta`i i punjenju akumulatora
- uposlenici koji rade na opslu`ivanju vozila gorivom i bo{isti
- varioci
- lakireri
^lanak 18.
Za uposlenike u dijelovima procesa rada koji ne iziskuju smjenski rad radni tjedan u pravilu traje 5 radnih dana.
Poslodavci }e svojom odlukom utvrditi po~etak i zavr{etak radnog vremena.
^lanak 19.
Smjenskim radom u smislu odredbi ovog ugovora smatra se rad koji traje 24 sata neprekidno, a odvija se u smjenama.
Poslodavac }e svojom odlukom utvrditi raspored radnog vremena, zavisno od potrebe posla, uvjetima rada i mogu}nostima organiziranja dolaska i odlaska uposlenika na posao i s posla.
^lanak 20.
U slu~aju vi{e sile (po`ar, potres, poplava) i iznenadnog pove}anja obima posla, kao i u drugim sli~nim slu~ajevima neophodne potrebe, uposlenik, na zahtjev poslodavca, obvezan je da radi dulje od punog radnog vremena (prekovremeni rad), a najvi{e do 10 sati tjedno.
Ako prekovremeni rad uposlenika traje dulje od tri tjedna neprekidno ili vi{e od 10 tjedana tijekom kalendarske godine, o prekovremenom radu poslodavac izvje{}uje organ mjerodavan za poslove inspekcije rada kantona.
Nije dozvoljen prekovremeni rad maloljetnih uposlenika.
Trudnica, majka odnosno usvojitelj sa djetetom do tri godine `ivota i samohrani roditelj odnosno usvojitelj sa djetetom do {est godina `ivota, mo`e raditi prekovremno ako da pisanu izjavu o dragovoljnom pristanku na takav rad.
Inspekcija rada kantona zabranit }e prekovremeni rad uveden suprotno stavcima 1., 2., 3. i 4. ovog ~lanka.
^lanak 21.
Ako priroda posla to zahtijeva, puno radno vrijeme mo`e se preraspodijeliti tako da tijekom jednog perioda traje dulje, a tijekom drugog perioda kra}e od punog radnog vremena, s tim da prosje~no radno vrijeme ne mo`e biti dulje od 52 sata tjedno, a za sezonske poslove najdulje 60 sati tjedno.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosje~no radno vrijeme tijekom kalendarske godine ili drugog perioda odre|enog ovim ugovorom, ne mo`e biti dulje od 40 sati u tjednu.
Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, takvo radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
^lanak 22.
Rad u vremenu izme|u 22.00 sata uve~er i 06.00 sati ujutro narednog dana smatra se no}nim radom.
Malodobnim uposlenicima zabranjen je rad no}u.
VI – ODMORI I ODSUSTVA
^lanak 23.
Uposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima svakog radnog dana pravo na odmor (pauzu) od 30 minuta, koja ne mo`e biti na po~etku i na kraju radnog vremena.
Izme|u dva uzastopna radna dana uposlenik ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Uposlenik ima pravo na tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a ako zbog prirode posla mora raditi taj dan, osigurava mu se drugi dan odmora prema dogovoru poslodavca i uposlenika.
^lanak 24.
Uposlenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godi{nji odmor u trajanju od najmanje 18 radnih dana, s tim {to se kod utvr|ivanja trajanja godi{njeg odmora nedjelje, praznici i drugi neradni dani sukladno zakonu ne}e ura~unavati u dane godi{njeg odmora.
Iznimno, uposlenicima koji rade na poslovima na kojima se uz primjenu mjera za{tite na radu nije mogu}e za{tititi od {tetnih utjecaja, imaju pravo na godi{nji odmor u trajanju najmanje 30 radnih dana, {to se regulira pravilnikom o radu, a sukladno propisima o za{titi na radu.
Uposlenik koji se prvi put uposli ili koji ima prekid rada izme|u dva radna odnosa dulji od osam dana, stje~e pravo na godi{nji odmor nakon {est mjeseci neprekidnog rada u trajanju od 18 radnih dana.
^lanak 25.
Uposlenicima se godi{nji odmor u trajanju od 18 radnih dana uve}ava po sljede}im osnovama i to:
- PO OSNOVU DULJINE RADNOG STA@A
- od navr{ene 1 do 5 godina sta`a 1 dan
- od navr{enih 5 do 10 godina sta`a 2 dana
- od navr{enih 10 do 15 godina sta`a 4 dana
- od navr{enih 15 do 20 godina sta`a 6 dana
- od navr{enih 20 do 25 godina sta`a 8 dana
- od navr{enih 25 do 30 godina sta`a 10 dana
- preko 30 godina sta`a 12 dana
- PO OSNOVU UVJETA RADA
- uposlenicima sa skra}enim radnim vremenom i uposlenicima koji rade u smjenama 2 dana
- PO OSNOVU SOCIJALNO-ZDRAVSTVENOG STANJA
- uposlenicima invalidima rada i ratnim vojnim invalidima 2 dana
- uposleniku – majci koja ima dijete/djecu do 7 godina `ivota i samohranom roditelju kod kojeg `ivi malodobno dijete/djeca 2 dana
- malodobnom uposleniku 4 dana
^lanak 26.
Godi{nji odmor mo`e se koristiti u dva dijela, s tim da se prvi dio koristi u neprekidnom trajanju od 12 radnih dana tijekom kalendarske godine.
Ukoliko uposlenik ne iskoristi cijeli godi{nji odmor tijekom jedne kalendarske godine, ima pravo preostali dio godi{njeg odmora iskoristiti najdulje do 30. lipnja naredne godine.
^lanak 27.
Ukoliko uposleniku prestane radni odnos po odluci poslodavca, omogu}it }e mu se kori{tenje godi{njeg odmora u trajanju otkaznog roka srazmjerno vremenu provedenom na radu u teku}oj godini.
^lanak 28.
Uposlenik koji nije stekao pravo na godi{nji odmor, ima pravo za svaki navr{eni mjesec dana rada 1 dan godi{njeg odmora.
Pla}eno odsustvo
^lanak 29.
Tijekom kalendarske godine uposlenik ima pravo na pla}eno odsustvo od ukupno 7 radnih dana u slu~aju:
- sklapanja braka uposlenika-ce 5 dana
- sklapanje braka djeteta 3 dana
- smrti roditelja, bra}e i sestara bra~nog druga uposlenika 3 dana
- ro|enja djeteta 5 dana
- smrti supruga-ge ili djeteta 7 dana
- smrti roditelja, bra}e i sestara uposlenika 5 dana
- u slu~aju smrti unuka, djedova i baka 3 dana
- tra`enja ~lanova obitelji nestalih u ratu 5 dana
- u slu~aju te`e bolesti ~lana u`eg doma}instva 7 dana
- u slu~aju selidbe 2 dana
- u slu~aju stru~nog usavr{avanja sukladno potrebama poduze}a 5 dana
- elementarnih nepogoda (po`ar, potres,
poplave, snje`ne lavine, klizi{ta i sl.) 5 dana
- upra`njavanje vjerskih, kulturnih, tradicijskih i osobnih potreba 2 dana
Dragovoljni davatelj krvi ima pravo na dva dana pla}enog odsustva nakon svakog darivanja krvi.
Pla}eno odsustvo iz stavka 1. ovog ~lanka mo`e biti do 7 radnih dana u kalendarskoj godini, ali u slu~ajevima iz to~ke 3.,5.,6. i 7. stavak 1. ovog ~lanka uposleniku se ne mo`e uskratiti pravo na kori{tenje preostalih dana ~ak i ako je tijekom godine iskoristio svih 7 dana.
Nepla}eno odsustvo
^lanak 30.
Poslodavac mo`e uposleniku iznimno na njegov pisani i obrazlo`eni zahtjev odobriti nepla}eno odsustvo najdulje do godinu dana, ukoliko to dozvoljava priroda posla i trenutna potreba poslodavca.
Iznimno, poslodavac je du`an omogu}iti uposleniku nepla}eno odsustvo 2 dana u jednoj kalendarskoj godini radi zadovoljavanja njegovih vjerskih, kulturnih, tradicijskih i osobnih potreba.
Za vrijeme odsustva iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka prava i obveze uposlenika koja se stje~u na radu i po osnovu rada miruju.
VII – OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I USAVR[AVANJE ZA RAD
^lanak 31.
Poslodavac je obvezan prilikom promjena ili uvo|enja nove tehnologije ili nove organizacije rada omogu}iti uposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavr{avanje za rad.
^lanak 32.
Plan i program obrazovanja, osposobljavanja ili usavr{avanja za rad, pri uvo|enju nove tehnologije ili nove organizacije rada, donosi poslodavac uz prethodno obavljene konsultacije sa Vije}em uposlenika, odnosno Sindikatom ako u poduze}u nije formirano Vije}e uposlenika.
Prava i obveze izme|u poslodavca i uposlenika koji se upu}uje na obrazovanje, osposobljavanje ili usavr{avanje regulirat }e se ugovorom.
VIII – ZA[TITA UPOSLENIKA
^lanak 33.
Poslodavac je du`an uposleniku osigurati za{titu na radu, primjerenu tehni~ko-tehnolo{kim i nau~nim dostignu}ima sukladno zakonu i ovom ugovoru.
Poslodavac je du`an osigurati odvijanje procesa rada na na~in kojim se osigurava za{tita na radu i za{tita zdravlja uposlenika.
Poslodavac je du`an voditi evidenciju propisanu odgovaraju}im zakonima te poduzimati sve propisane mjere specifi~ne zdravstvene za{tite sa ciljem o~uvanja zdravlja uposlenika.
Poslodavac je du`an sukladno propisima dostaviti Sindikatu godi{nje izvje{}e o za{titi i sigurnosti na radu, koji se {alje inspekciji rada.
^lanak 34.
Uposlenik je du`an pridr`avati se i primjenjivati propisane mjere o za{titi i sigurnosti pri radu kod poslodavca te upotrebljavati sva propisana sredstva za sigurnost i za{titu na radu.
Uposlenik ima pravo odbiti obavljanje poslova radnog mjesta na kojem postoji opasnost po zdravlje i `ivot uposlenika zbog neprovedenih propisanih mjera za{tite na radu o ~emu je du`an odmah izvjestiti nadle`nu inspekciju rada.
Zabranjeno je ugovaranje i isplata nov~anih naknada uposlenicima koji rade u {tetnim i opasnim uvjetima rada kao dodataka za neprimjenjivanje propisanih mjera za{tite na radu.
^lanak 35.
Poslodavac je du`an osigurati posebnu za{titu `ena i materinstva te malodobnih uposlenika sukladno Zakonu o radu, a {to }e se bli`e regulirati pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
IX – PLA]E I NAKNADE PLA]A
^lanak 36.
Za obavljeni rad uposlenom kod poslodavca pripada pla}a te ostala primanja sukladno zakonu, ovim ugovorom i pravilnikom o radu.
^lanak 37.
Pla}a se sastoji od osnovne pla}e radnog mjesta na kojem uposlenik radi, uve}anja pla}e za radni sta`, za rad u ote`anim uvjetima rada, po osnovu izvr{enja poslova u opsegu i kakvo}i koji je ve}i od uobi~ajenog i prosje~nog (stimulativni dodatak), sukladno pravilniku o radu.
^lanak 38.
Sredstva za pla}e i druga primanja poslodavac je du`an osigurati i isplatiti uposlenicima.
Pla}a iz ~lanka 37. ovog ugovora isplatit }e se uposleniku i u slu~aju kada poslodavac ostvaruje poslovni gubitak.
^lanak 39.
Osnovna pla}a uposlenika za puno radno vrijeme i normalan u~inak predstavlja najni`i iznos pla}e koju je poslodavac du`an isplatiti uposleniku na radnom mjestu odre|ene grupe slo`enosti i normalnih radnih uvjeta.
^lanak 40.
Ugovorne strane utvr|uju najni`u osnovnu mjese~nu pla}u uposlenika u komunalnoj privredi na osnovu bruto i neto satnice.
Bruto satnica sa doprinosima iz pla}e, doprinosima na pla}u i porezom na pla}u ne mo`e biti manja od 3,07 KM.
Najni`a neto satnica ne mo`e biti manja od 1,82 KM.
Najni`a neto satnica uskla|uje se tromjese~no sa porastom tro{kova `ivota.
Uskla|ivanjem neto satnice na na~in iz prethodnog stavka vr{i Komisija iz ~lanka 90. ovog ugovora i o tome u pisanoj formi izvje{}uje potpisnike ovog ugovora.
^lanak 41.
Neto satnica je temelj za utvr|ivanje najni`e neto pla}e koju poslodavac ispla}uje uposleniku za puno radno vrijeme na poslovima najni`eg stupnja slo`enosti.
Na temelju najni`e neto pla}e utvr|ene na na~in iz prethodnog stavka utvr|uje se osnovna neto pla}a uposlenika po grupama slo`enosti, tako {to se iznos najni`e neto pla}e mno`i sa koeficijentom one grupe u koju je uposlenik raspore|en sukladno pravilniku o radu.
^lanak 42.
Za uposlenike u komunalnoj privredi utvr|uju se sljede}i koeficijenti grupa slo`enosti poslova:
I GRUPA
Obuhva}a poslove nekvalifikovanih uposlenika koji se obavljaju po najjednostavnijem postupku i sa najjednostavnijim sredstvima rada kao {to su poslovi: odr`avanja higijene poslovnih prostorija i poslovi kurira.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 1,00.
II GRUPA
Obuhva}a poslove nekvalificiranih i polukvalificiranih uposlenika raspore|enih na poslove i to: prikupljanje i utovar komunalnog otpada, uposlenici na deponijama sme}a, pera~i- ~ista~i javnih povr{ina, uposlenici na uklanjanju snijega i leda, odr`avanje zelenih i rekreativnih povr{ina, uposlenici na obavljanju kafilerijskih usluga, uposlenici na parking prostoru i gara`ama, poslovi pru`anja pogrebnih usluga, poslovi na dekoraciji, pomo}ni poslovi na ure|enju ZOO vrtova, pomo}ni poslovi na ure|enju i ~i{}enju vodotoka, pomo}ni poslovi na odr`avanju vodovodne i kanalizacione mre`e, pomo}ni poslovi na proizvodnji i distribuciji vode, pomo}ni poslovi na proizvodnji i distribuciji toplote i plina, pomo}ni poslovi na odr`avanju toplovodnih i plinovodnih mre`a, pomo}ni poslovi na tr`nicama i pijacama, dimnja~arski poslovi, pomo}ni poslovi dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, poslovi na osiguravanju objekata i za{tite imovine i drugi sli~ni pomo}ni poslovi u komunalnim djelatnostima.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 1,25.
III GRUPA
Obuhva}a srednje slo`ene poslove kvalificiranih uposlenika u proizvodnji i pru`anju komunalnih usluga, ure|enju i odr`avanju komunalnih objekata i poslove rukovanja sredstvima rada, strojevima i postrojenjima kao {to su instalateri vodovoda i kanalizacije, grijanja i plinskog sustava, elektro instalateri, voza~i motornih vozila, rukovatelji gra|evinskim strojevima, razni zanatski poslovi na odr`avanju sredstava rada i komunalnih objekata, dimnja~ari, pru`anja usluga u javnoj higijeni i ostalim komunalnim djelatnostima.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 2,00.
IV GRUPA
Obuhva}a srednje slo`ene i raznovrsnije poslove srednje stru~ne spreme vezane za pripremu i pra}enje procesa rada uklju~uju}i i administrativno-tehni~ke poslove.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 2,20.
V GRUPA
Obuhva}a slo`ene poslove srednje stru~ne spreme i visokokvalificiranih uposlenika u proizvodnji i pru`anju komunalnih usluga ure|enju i odr`avanju komunalnih objekata koji podrazumijevaju odgovaraju}i stupanj specijalizacije u procesu rada.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 2,90
VI GRUPA
Obuhva}a slo`ene i specijalizirane poslove vezane za organizacijsko, operativno, administrativno i stru~no vo|enje radnih procesa, slo`ene poslove na pripremi, pra}enju i analiziranju procesa rada, poslove rukovo|enja odgovaraju}im organizacijskim dijelovima procesa rada i sli~no. Za obavljanje ovih poslova potrebna je vi{a {kolska sprema.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 3,40.
VII GRUPA
Obuhva}a slo`ene poslove visoke stru~ne spreme, kao {to su poslovi: organizacije, stru~nog vo|enja, pripreme, analize i kontrole rukovo|enja procesa rada, pripreme stru~nih prijedloga za unapre|enje procesa rada i sli~no.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 3,80.
VIII GRUPA
Obuhva}a najslo`enije poslove visoke stru~ne spreme, magisterija i doktorata u organiziranju procesa rada komunalnih djelatnosti i rukovodnih poslova.
Najni`i koeficijent slo`enosti poslova iz ove grupe iznosi 4,30.
Pravilnikom o radu poduze}a detaljnije se razra|uju grupe slo`enosti poslova s tim da ne mogu biti nepovoljnije od grupa slo`enosti utvr|enih ovim ugovorom.
^lanak 43.
U slu~aju da poslodavac ne mo`e osigurati isplatu pla}a sukladno ~lanku 42. ovog ugovora, pla}e uposlenika utvr|uju se korekcijom vrijednosti koeficijenata grupa slo`enosti poslova na bazi materijalnih mogu}nosti poduze}a, uz suglasnost sindikalne organizacije u poduze}u.
^lanak 44.
Osnovna pla}a se uve}ava od 5-20% po osnovu uvjeta rada, za vrijeme kada uposlenik obavlja poslove kojim je izlo`en ve}em fizi~kom naporu i opasnostima od povre|ivanja, kao {to su:
- ~i{}enje javnih povr{ina
- ~i{}enje javnih WC
- odvoz i deponiranje sme}a
- odvoz fekalija
- rad u kafilerijama
- iskop raka
- odr`avanje i rekonstrukcija vodovodne i kanalizacione mre`e
- odr`avanje toplovodne i vrelovodne mre`e
- odr`avanje kotlovskih postrojenja i plinske mre`e
- asfalterski i sli~ni poslovi
- {alterski poslovi koji se u odnosu na gornje stavove umjesto 5% uve}avaju za 3%
Vrsta poslova i postotak pove}anja pla}e regulira se Pravilnikom i Ugovorom o radu.
^lanak 45.
Uposlenik ima pravo na pove}anu osnovnu pla}u:
- za no}ni rad najmanje 30%
- za prekovremeni rad najmanje 30%
- za rad na dane praznika, koji su po Zakonu neradni, najmanje 50%
- za rad na dane tjednog odmora najmanje 20%
Dodaci iz stavka 1. ovog ~lanka se me|usobno ne isklju~uju.
^lanak 46.
Stimulativni i destimulativni dio pla}a uposlenih kod poslodavca uredit }e se pravilnikom o radu.
Naknade pla}e
^lanak 47.
Uposleniku za vrijeme kori{tenja: godi{njeg odmora, pla}enog odsustva, privremene nesposobnosti za rad (bolovanje), pripada naknada pla}e, {to }e se urediti pravilnikom o radu sukladno zakonu i ovom ugovoru.
^lanak 48.
Osnovna pla}a uve}ava se za svaku godinu radnog sta`a za 0,6%, s tim da ukupno pove}anje ne mo`e biti ve}e od 20%.
^lanak 49.
Poslodavac je obvezan uposleniku osigurati ishranu tijekom radnog vremena (topli obrok).
Ukoliko poslodavac ne osigurava ishranu, uposleniku se ispla}uje mjese~na naknada u iznosu od najmanje 25% prosje~ne neto pla}e ispla}ene u Federaciji BiH, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Ukoliko ishranu osigurava poslodavac, vrijednost tog toplog obroka ne mo`e biti ni`a od 70% vrijednosti iz prethodnog stavka ovog ~lanka.
^lanak 50.
Pripravnik koji zaklju~i Ugovor o radu za obavljanje vje`beni~kog sta`a ima pravo na pla}u u iznosu od 80% pla}e radnog mjesta za koje obavlja vje`beni~ki sta`.
^lanak 51.
Poslodavac mo`e nagraditi i stimulirati uposlenike povodom vjerskih, nacionalnih i dr`avnih praznika kao i po osnovu ostvarenih u{teda racionalizacija i inovacija u procesu rada.
Rokovi i razdoblje isplata
^lanak 52.
Pla}a se ispla}uje svakog mjeseca za prethodni mjesec.
Rok za isplatu pla}e je 15-ti dan u mjesecu za prethodni mjesec.
Sredstva za ishranu uposlenima (topli obrok) se ispla}uje do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.
^lanak 53.
Poslodavac je du`an uposleniku prilikom isplate svake pla}e uru~iti pismeni obra~un sa svim elementima obra~una kao i prikaz svih odbitaka za poreze, doprinose, razli~ite vrste kredita, ~lanarina i sl.
Poslodavac je du`an uposleniku uru~iti i pismeni obra~un bruto i neto pla}e sukladno odredbama ~lanka 6.
stavak 5. Op}eg kolektivnog ugovora za teritorij FBiH.
Pojedina~ne isplate pla}a uposlenika su tajne.
X – MATERIJALNA PRAVA UPOSLENIKA
^lanak 54.
Uposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu tro{kova prijevoza na posao i s posla, sukladno Pravilniku, odnosno Ugovoru o radu.
^lanak 55.
Naknada tro{kova za slu`beni put u zemlji i inozemstvu ispla}uje se na na~in propisan zakonom i drugim propisima.
^lan 56.
Uposlenik ima pravo na terenski dodatak ako radi izvan mjesta prebivali{ta, odnosno izvan sjedi{ta poslodavca dulje od 30 dana u iznosu od 75% od va`e}e dnevnice ako nisu osigurani smje{taj i hrana.
Ukoliko su obezbije|eni smje{taj i hrana uposlenik ima pravo na naknadu u iznosu od 40% od iznosa utvr|enog u stavku 1. ovog ~lanka.
^lanak 57.
Prilikom odlaska u mirovinu uposlenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje 3 (tri) prosje~ne pla}e njegovog radnog mjesta ili prosje~ne pla}e Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku ako je to za njega povoljnije.
^lanak 58.
Poslodavac }e uposleniku isplatiti nagradu za radni sta` ostvaren u poduze}u, {to }e se regulirati Pravilnikom o radu poduze}a, a sukladno materijalnim mogu}nostima poduze}a.
^lanak 59.
Pravo na nov~anu pomo} se ostvaruje u sljede}im slu~ajevima:
- smrti uposlenika, obitelj ostvaruje pravo na naknadu uobi~ajenih tro{kova ukopa i nov~anu pomo} u visini ~etiri prosje~ne pla}e u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku,
- smrti ~lana u`e obitelji uposlenika, uposlenik ostvaruje pravo na pomo} najvi{e do visine neoporezivog iznosa prosje~nih pla}a u FBiH koji se ispla}uju u svrhu pomo}i.
Ukoliko je vi{e ~lanova u`e obitelji uposleno u poduze}u, pravo na pomo} ostvaruje jedan od ~lanova, a {to }e se regulirati pravilnikom o radu poduze}a.
^lanom u`e obitelji u smislu odredbi ovog ~lanka smatraju se: bra~ni drug, djeca i roditelji, kao i unu~ad bez roditelja koje uposlenik izdr`ava.
^lanak 60.
U slu~aju te`e bolesti, uposlenik ima pravo na jednokratnu nov~anu pomo} u visini od dvije prosje~ne pla}e Federacije prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, a sukladno Uredbi o naknadama i drugim materijalnim pravima koja nemaju karakter pla}e i Naredbi o listi te{kih bolesti odnosno te{kih tjelesnih povreda na osnovu kojih se ostvaruje naknada za slu~aj te{ke invalidnosti ili te{ke bolesti.
Te`ina bolesti se dokazuje na temelju dijagnoze izdate od strane ovla{tene zdravstvene ustanove.
^lanak 61.
Uposlenik ima pravo na regres za kori{tenje godi{njeg odmora u visini najmanje 70% pla}e uposlenika ili jedne prosje~ne neto pla}e u FBiH u prethodna tri mjeseca prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, zavisno {ta je za uposlenika povoljnije.
XI – IZUMI I TEHNI^KA UNAPRE\ENJA
^lanak 62.
Za uposlenika koji u svezi s djelatno{}u poduze}a patentira izum ili iska`e interes za tehni~ka i tehnolo{ka unapre|enja pripada nagrada, {to }e se regulirati posebnim ugovorom izme|u uposlenika i poslodavca, a u tom slu~aju izum i patent pripadaju poslodavcu.
XII – NAKNADA [TETE
^lanak 63.
Uposlenik se ne mo`e osloboditi obveze naknade prouzrokovane {tete osim ako je {teta prouzrokovana za vrijeme obavljanja poslova po naredbi i uputama poslodavca ili druge ovla{tene osobe.
^lanak 64.
U slu~aju da se utvrdi obveza nadoknade prouzrokovane {tete od strane uposlenika, poslodavac }e istu nadoknaditi obustavljanjem dijela pla}e uposlenika, vode}i ra~una da pla}a uposlenika ne mo`e biti optere}ena vi{e od jedne tre}ine.
XIII – PRESTANAK UGOVORA O RADU
^lanak 65.
Ugovor o radu prestaje:
- smr}u uposlenika
- sporazumom uposlenika i poslodavca
- kada uposlenik navr{i 65 godina `ivota i 20 godina sta`a osiguranja odnosno navr{i 40 godina sta`a osiguranja, ako se poslodavac i uposlenik druga~ije ne dogovore
- danom dostavljanja pravosna`nog rje{enja o utvr|ivanju gubitka potpune radne sposobnosti
- otkazom poslodavca odnosno uposlenika
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odre|eno vrijeme
- ako uposlenik bude osu|en na izdr`avanje kazne zatvora u trajanju duljem od tri mjeseca – danom stupanja na izdr`avanje kazne.
- ako uposleniku bude izre~ena mjera sigurnosti, odgojna ili za{titna mjera u trajanju od tri mjeseca – po~etkom primjene te mjere
- odlukom nadle`nog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa.
Otkaz ugovora o radu
^lanak 66.
Poslodavac mo`e otkazati ugovor o radu uposleniku uz propisani otkazni rok, ako:
- je takav otkaz opravdan iz ekonomskih, tehni~kih ili organizacijskih razloga, ili
- uposlenik nije u mogu}nosti da izvr{ava svoje obveze iz radnog odnosa.
Poslodavac mo`e otkazati ugovor o radu u slu~ajevima iz stavka 1. ovog ~lanka ako se, s obzirom na veli~inu, kapacitet i ekonomsko stanje poslodavca i mogu}nosti uposlenika, ne mo`e osnovano o~ekivati od poslodavca da zaposli uposlenika na druge poslove ili da ga obrazuje odnosno osposobi za rad na drugim poslovima.
^lanak 67.
Poslodavac mo`e otkazati ugovor o radu uposleniku, bez obveze po{tivanja otkaznog roka, u slu~aju da je uposlenik odgovoran za te`i prijestup ili za te`u povredu radnih obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano o~ekivati od poslodavca da nastavi radni odnos uposleniku.
U slu~aju lak{ih prijestupa ili lak{ih povreda radnih obveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne mo`e otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja uposleniku.
Pismeno upozorenje iz stavka 2. ovog ~lanka sadr`i opis prijestupa ili povrede radne obveze za koje se uposlenik smatra odgovornim i izjavu o namjeri da se otka`e ugovor o radu bez davanja predvi|enog otkaznog roka za slu~aj da se takav prijestup ponovi.
Pravilnikom o radu }e se utvrditi vrste prijestupa ili povreda radnih obveza iz stavka 1. i 2. ovog ~lanka.
^lanak 68.
Uposlenik mo`e otkazati ugovor o radu bez davanja predvi|enog otkaznog roka u slu~aju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu obveza iz ugovora o radu, a koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano o~ekivati od uposlenika da nastavi radni odnos.
U slu~aju otkazivanja ugovora o radu iz stavka 1. ovog ~lanka uposlenik ima sva prava sukladno zakonu, kao da je ugovor nezakonito otkazan od strane poslodavca.
^lanak 69.
Ako poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog pona{anja ili rada uposlenika, obvezan je omogu}iti uposleniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano o~ekivati od poslodavca da to u~ini.
Forma i trajanje otkaznog roka
^lanak 70.
Otkaz se daje u pisanoj formi.
Poslodavac je obvezan, u pisanoj formi, obrazlo`iti otkaz uposleniku.
Otkaz se dostavlja uposleniku, odnosno poslodavcu kojem se otkazuje.
^lanak 71.
Otkazni rok ne mo`e biti kra}i od 7 dana u slu~aju da uposlenik otkazuje ugovor o radu. U slu~aju da poslodavac otkazuje ugovor o radu otkazni rok ne mo`e biti kra}i od 14 dana, ni dulji od 6 mjeseci, a du`ina otkaznog roka je:
- dva tjedna, ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno do godinu dana;
- mjesec dana ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno godinu dana;
- dva mjeseca ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvije godine;
- tri mjeseca ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno pet godina;
- ~etiri mjeseca ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno deset godina;
- pet mjeseci ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno petnaest godina;
- {est mjeseci ako je uposlenik u radnom odnosu kod poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok po~inje te}i od dana uru~enja otkaza uposleniku odnosno poslodavcu.
Otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora
^lanak 72.
Ako uposlenik, na zahtjev poslodavca, prestane sa radom prije isteka propisanog otkaznog roka, poslodavac je obvezan da mu isplati naknadu pla}e i prizna sva ostala prava kao da je radio do isteka otkaznog roka.
Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit, mo`e poslodavca obvezati da:
- vrati uposlenika na posao, na njegov zahtjev, na poslove na kojima je radio ili druge odgovaraju}e poslove i isplati mu naknadu pla}e u visini pla}e koju bi uposlenik ostvario da je radio i nadoknaditi mu {tetu, ili
- isplatiti uposleniku:
- naknadu pla}e u visini pla}e koju bi uposlenik ostvario da je radio;
- naknadu {tete za pretrpljenu {tetu;
- otpremninu na koju uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu;
- druge naknade na koje uposlenik ima pravo sukladno zakonu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu.
Uposlenik koji osporava otkazivanje ugovora o radu mo`e tra`iti da sud donese privremenu mjeru o njegovom vra}anju na rad, do okon~anja sudskog spora.
^lanak 73.
Poslodavac uposleniku mo`e istodobno uz otkaz ugovora predlo`iti zaklju~ivanje ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima (otkaz sa ponudom izmijenjenog ugovora).
Ako u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka uposlenik prihvati ponudu, pridr`ava pravo pred nadle`nim sudom osporavati dopu{tenost takve izmjene ugovora.
Otpremnina
^lanak 74.
Uposlenik koji je sa poslodavcem zaklju~io ugovor o radu na neodre|eno vrijeme, a kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor otkazuje zbog kr{enja obveze iz radnog odnosa ili zbog neispunjavanja obveza iz ugovora o radu od strane uposlenika ima pravo na otpremninu zavisno od duljine prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
Otpremnina iz stavka 1. ovog ~lanka utvr|uje se Pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, s tim da se ne mo`e utvrditi u iznosu manjem od jedne tre}ine prosje~ne mjese~ne pla}e ispla}ene uposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navr{enu godinu rada kod tog poslodavca.
Iznimno, umjesto otpremnine iz stavka 2. ovog ~lanka poslodavac i uposlenik mogu se dogovoriti i o drugom vidu naknade.
Na~in, uvjeti i rokovi isplate otpremnine iz stavka 2. i 3. ovog ~lanka utvr|uju se pismenim ugovorom izme|u uposlenika i poslodavca, a rok za zaklju~ivanje ugovora i isplatu otpremnine ne mo`e biti dulji od tri mjeseca.
XIV – SUDJELOVANJE UPOSLENIKA U ODLU^IVANJU
^lanak 75.
Uposlenici imaju pravo sudjelovati u odlu~ivanju o pitanjima u svezi s njihovim ekonomskim i socijalnim pravima i interesima na na~in i pod uvjetima utvr|enim Zakonom o radu, Zakonom o vije}u uposlenika i ovim ugovorom.
XV – DJELOVANJE SINDIKATA
^lanak 76.
Poslodavac se obvezuje da }e osigurati provedbu svih prava iz podru~ja sindikalnog organiziranja uposlenika utvr|enih ratificiranim konvencijama Me|unarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
Aktivnost sindikalnih predstavnika kod poslodavca ne smije biti spre~avana niti ometana ako djeluju sukladno ratificiranim konvencijama Me|unarodne organizacije rada, zakonom i ovim ugovorom.
^lanak 77.
Uposlenici imaju pravo organizirati se u sindikat kod poslodavca sukladno ratificiranim me|unarodnim konvenci-jama, zakonu, ovom ugovoru i Statutu sindikata.
^lanak 78.
Sindikat samostalno odlu~uje o na~inu rada i zastupanja interesa svojih ~lanova kod poslodavca.
^lanak 79.
Poslodavac se obvezuje da svojim djelovanjem i aktivnostima ni na koji na~in ne}e onemogu}avati sindikalni rad, sindikalno organiziranje i prava svakog uposlenika da postane ili ne postane ~lanom sindikata.
^lanak 80.
Sindikat se obvezuje da }e svoje aktivnosti provoditi sukladno ratificiranim me|unarodnim konvencijama, zakonu i ovom ugovoru.
^lanak 81.
Poslodavac se obvezuje da }e o svom tro{ku sindikatu osigurati sljede}e uvjete:
- kancelarijske prostorije, te prostorije za odr`avanje sastanaka prema uvjetima i mogu}nostima poslodavca,
- uporabu telefona i telefaksa
- umno`avanje dokumenata koji su nu`ni za provedbu sindikalnih aktivnosti i ostvarivanje ili za{titu prava uposlenika,
- obra~un i sakupljanje sindikalne ~lanarine, njeno proslije|ivanje na ra~un sindikata, te obustavu sindikalnih i ostalih kredita.
^lanak 82.
Sindikalni predstavnici imaju pravo kod poslodavca {tititi i promovirati prava i interese ~lanova sindikata.
Poslodavac }e predstavniku sindikata u poduze}u omogu}iti tri sata tjednog pla}enog odsustva za sindikalne aktivnosti.
Poslodavac }e predstavniku sindikata na kantonalnoj razini omogu}iti ~etiri sata tjednog pla}enog odsustva za sindikalne aktivnosti.
Poslodavac }e predstavniku sindikata na federalnoj razini omogu}iti pet sati tjednog pla}enog odsustva za sindikalne aktivnosti.
Predstavnik u organima i tijelima Federalnog sindikata ima pravo odsustva s posla za sjednice organa i tijela uz nadoknadu pla}e.
Poslodavac je du`an sindikalnom predstavniku omogu}iti pravovremeno i djelotvorno ostvarenje prava iz stavka 1. ovog ~lanka, te pristup podacima va`nim za ostvarenje tog prava.
Sindikalni predstavnik mora svoje pravo iz stavka 1. ovog ~lanka ostvarivati tako da se ne {teti uspje{nost poslovanja poslodavca.
Na zahtjev poslodavca svaki sindikalni predstavnik, du`an je identifcirati se odgovaraju}om punomo}i ili iskaznicom sindikata, koja sadr`i odgovaraju}e ovla{tenje.
^lanak 83.
Sindikat samostalno odre|uje svoje sindikalne predstavnike.
Sindikat se obvezuje da }e pismenim putem izvijestiti poslodavca o imenovanju ili izboru, odnosno opozivu sindikalnih predstavnika i to u roku od pet dana od dana imenovanja ili izbora, odnosno opoziva.
Sindikalnim predstavnicima za vrijeme obavljanja du`nosti i {est mjeseci nakon prestanka obavljanja du`nosti, poslodavac ne mo`e otkazati ugovor bez prethodne suglasnosti federalnog ministarstva nadle`nog za rad.
^lanak 84.
Povreda sindikalnog predstavnika prilikom obavljanja sindikalne du`nosti, te slu`benog puta u svezi s tom du`nosti smatra se povredom na radu kod poslodavca.
Poslodavac }e na zahtjev sindikata, uposleniku koji je izabran na profesionalnu sindikalnu du`nost, omogu}iti mirovanje prava i obveza iz radnog odnosa za vrijeme dok obavlja tu profesionalnu du`nost.
Nakon isteka mandata u sindikatu, sindikalni predstavnici kojima prestaje ta funkcija obavljat }e poslove kod poslodavca sukladno svom ugovoru o radu.
XVI – MIRNO RJE[AVANJE KOLEKTIVNIH RADNIH SPOROVA I NA^ELO SOCIJALNOG MIRA
Mirenje
^lanak 85.
U slu~aju spora o zaklju~ivanju, primjeni, izmjeni ili dopuni odnosno otkazivanju ovog ugovora, ili drugog sli~nog spora vezanog za ovaj ugovor (kolektivni radni spor), ako strane nisu dogovorile drugi na~in mirnog rje{avanja spora, provodi se postupak mirenja sukladno zakonu.
Mirenje iz stavka 1. ovog ~lanka provodi Mirovno vije}e.
^lanak 86.
Mirovno vije}e mo`e biti formirano za teritorij Federacije odnosno za podru~je kantona.
Mirovno vije}e za teritoriju Federacije sastoji se od tri ~lana i to:
predstavnika poslodavaca, sindikata i predstavnika kojeg izaberu strane u sporu.
Formiranje Mirovnog vije}a za podru~je kantona, njegov sastav, na~in rada i druga pitanja koja se odnose na rad tog mirovnog vije}a utvr|uju se propisom kantona.
Arbitra`a
^lanak 87.
Rje{avanje nastalog radnog spora strane u sporu mogu sporazumno povjeriti arbitra`i.
U Arbitra`no vije}e se imenuje po jedan predstavnik sindikata, poslodavaca i inspekcije rada kantona.
Odluka Arbitra`nog vije}a se donosi konsenzusom i obvezuju}a je za strane u radnom sporu.
^lanak 88.
Za vrijeme primjene i trajanja ovog ugovora strane utvr|uju da }e se po{tovati na~ela socijalnog mira.
XVII – PRAVO UPOSLENIKA NA [TRAJK
^lanak 89.
Ukoliko sindikat ocijeni da se ne ostvaruju prava uposlenika utvr|ena zakonom i Kolektivnim ugovorom, stupit }e u pregovore sa poslodavcem i zahtijevati poduzimanje odgovaraju}ih mjera.
Sindikat ima pravo organizirati {trajk sukladno zakonu o {trajku i pravilima o {trajku sindikata, ukoliko sporna pitanja ne budu rije{ena putem pregovora.
Poslovi koji se ne mogu prekidati za vrijeme trajanja {trajka i koje je sindikat du`an objaviti utvr|uju se Pravilima o {trajku Samostalnog sindikata radnika komunalne privrede u FBiH.
Naknada pla}a uposlenicima za vrijeme {trajka utvr|uje se sporazumom izme|u poslodavca i sindikata.
XVIII – PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
^lanak 90.
Strane potpisnice ovog ugovora osnovat }e u roku od 30 dana od dana zaklju~ivanja ovog ugovora zajedni~ku komisiju koja }e tuma~iti odredbe i pratiti primjenu ovog ugovora.
Strane potpisnice ugovora imenovat }e svog predstavnika i zamjenika.
Komisija }e se sastajati po potrebi, a najmanje jedanput u tri mjeseca.
^lanak 91.
Svaka strana ovog ugovora ovla{tena je predlo`iti njegove izmjene i dopune.
Prijedlog izmjena i dopuna mora biti podnesen u pisanoj formi i obrazlo`en.
Strana kojoj je podnesen prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora mora se o prijedlogu izjasniti predlaga~u u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga.
Prijedlog izmjena i dopuna ovog ugovora, koji je odbijen, ne mo`e se ponoviti prije proteka roka od tri mjeseca od dana prijema izja{njavanja kojim se prijedlog odbija.
^lanak 92.
Kolektivnim ugovorima o pravima i obvezama poslodavaca i uposlenika u oblasti komunalne privrede kantona se ne mogu ugovoriti manja prava nego ona utvr|ena ovim ugovorom.
^lanak 93.
Poduze}e }e, sukladno zakonu, pravilniku o radu i odlukama poslodavca utvrditi pojedina materijalna prava uposlenika, koja nisu predvi|ena ovim ugovorom (preventivna zdravstvena za{tita, rekreacija i odmor uposlenika, osiguranje uposlenika, stipendiranje djece umrlih uposlenika, pomo} umirovljenicima i sindikatu i sl.).
^lanak 94.
Za pitanja koja nisu regulirana ovim ugovorom primjenjivat }e se odredbe Zakona o radu i drugih zakona, Op}eg kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu.
^lanak 95.
Ovaj ugovor zaklju~uje se na period od ~etiri godine, a stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Slu`benim novinama Federacije BiH”.
Ugovorne strane su suglasne da }e se sve odredbe ovog ugovora primjenjivati do usvajanja izmjena ili dopuna ovog ili zaklju~ivanja novog Ugovora.
^lanak 96.
Poduze}a iz oblasti komunalne privrede su obvezna uskladiti pravilnike o radu sa odredbama ovog ugovora u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu.
^lanak 97.
Nadzor nad primjenom ovog ugovora i provedbenih akata vr{i nadle`na inspekcija rada.
^lanak 98.
Ovaj ugovor sa~injen je u 4 (~etiri) istovjetna primjerka, od kojih svaka strana zadr`ava po dva.
Broj 380/06
- kolovoza 2006. godine Sarajevo
Samostalni sindikat radnika
komunalne privrede u FBiH
Predsjednik
Rifat Mahmutovi}, v. r.
Broj 195/06
Udru`enje poslodavaca komunalne privrede u FBiH
Predsjednik Upravnog odbora
Selim Babi}, v. r.
ADVOKATSKA KANCELARIJA HRVAČIĆ
